Prije nekoliko godina prisilio sam se početi koristiti UI što je češće moguće. Ako sam već namjeravao pisati o tome, morao sam tu tehnologiju i sam iskusiti. No, novi val istraživanja objavljenih tijekom protekle godine ozbiljno me zabrinuo: štetim li time vlastitom mozgu?

Te studije sugeriraju da bi ljudi koji se previše oslanjaju na alate poput ChatGPT-ja mogli razviti probleme s kreativnošću, rasponom pažnje, kritičkim mišljenjem, pamćenjem i drugim kognitivnim funkcijama. Druge pak studije izražavaju zabrinutost da korisnici UI-ja svjesno odbacuju kognitivni napor koji održava naš um oštrim te da bismo kao društvo mogli imati sve manje originalnih ideja. Budući da je ova grana znanosti posve nova, još nemamo sve odgovore. Trebamo li, dakle, biti zabrinuti?

„Na općoj razini – da”, kaže Adam Green, profesor neuroznanosti i direktor Laboratorija za relacijsku kogniciju na Sveučilištu Georgetown u SAD-u. „Postoji mnogo nijansi, ali UI obavlja posao koji je nekoć zahtijevao mentalni napor. Imamo pregršt dokaza koji potvrđuju da ako ne obavljate stvarni misaoni proces, vaša sposobnost za takvu vrstu razmišljanja s vremenom atrofira.”

Čak i ako sami ne tražite pomoć ChatGPT-ja ili Claudea, odgovori generirani umjetnom inteligencijom nalaze se na samom vrhu Googleovih pretraga, a tehnološki divovi utrkuju se tko će je više integrirati u naše pametne telefone. Tehnologiju postaje teško izbjeći, no postoje koraci koje možete poduzeti kako biste izbjegli najveće potencijalne rizike.

Ipak, stvar nije crno-bijela, smatra Jared Benge, profesor i klinički neuropsiholog na Medicinskom fakultetu Dell Sveučilišta u Teksasu. Korištenje UI-ja ne znači automatski štetu za zdravlje. Primjerice, ako vam UI oslobodi mentalni prostor za druge, važnije stvari, to može biti iznimno korisno za vašu kogniciju.

„Zašto mislimo da će se UI toliko razlikovati od drugih stvari kojima se naš mozak već uspješno prilagodio?”, pita Benge. „Alat sam po sebi nije urođeno dobar ili loš.”

Kao i kod svake druge tehnologije, način na koji koristimo UI odredit će hoće li nam ona pomoći ili odmoći. No, zabrinutost je dovoljno ozbiljna da biste trebali preispitati kako koristite ove alate – prije nego što bude prekasno. S tim na umu, razgovarao sam s vodećim stručnjacima na ovom polju kako bih saznao kako bismo trebali koristiti UI, a da pritom ne otupimo vlastiti um.

Što nas zapravo brine?

Prije dvadesetak godina pojavila se ideja da bi pretjerano oslanjanje na tehnologiju moglo uzrokovati neku vrstu „digitalne demencije”, što bi dovelo do propadanja kratkoročnog pamćenja i drugih kognitivnih procesa. Benge je nedavno suautorizirao meta-analizu koja je obuhvatila 57 studija s više od 411.000 odraslih osoba. Sveukupno, on i njegov suautor nisu pronašli dokaze za postojanje digitalne demencije. Štoviše, činilo se da korištenje tehnologije čak smanjuje rizik od kognitivnog oštećenja.

No, to ne znači da je strah posve neutemeljen.

Studije su pokazale da ljudi koji se oslanjaju na satelitsku navigaciju poput GPS-a prestaju stvarati mentalne mape svoje okoline, a njihovo prostorno pamćenje s vremenom opada. Sličan fenomen, nazvan „Googleov efekt”, pojavio se kada su internetom zavladale tražilice. Naime, manje je vjerojatno da ćemo zapamtiti informacije koje pronađemo putem tražilice jer je za njihov pronalazak potreban minimalan trud. Čini se da mozak postaje lošiji u zadacima čije izvršavanje prepustimo drugome. A UI je najmoćniji alat za outsourcing (prepuštanje posla vanjskim izvršiteljima) u povijesti čovječanstva.

„Ono što se događa s umjetnom inteligencijom jest da nam ona, po prvi put, nudi jednostavan način da proces zamijenimo gotovim proizvodom”, objašnjava profesor Green.

Esej može zvučati bolje. Prezentacija može izgledati profesionalnije. Šala za odlazak u mirovinu može ispasti savršeno. No, mentalni rad, borba s tekstom, pogrešni pokušaji i onaj trenutak kada vam u glavi napokon ‘klikne’ – upravo je to ono što je vašem mozgu prijeko potrebno.

„To je kao da odete u teretanu, a robot umjesto vas podiže utege”, slikovito opisuje Green. „Vi od toga nemate apsolutno ništa.”

Kako onda koristiti UI, a da pritom ipak osigurate svom mozgu kvalitetan trening?

1. Ne uzimajte odgovore UI-ja zdravo za gotovo

Jedno nedavno istraživanje pokazalo je da su strastveni korisnici UI-ja postigli znatno lošije rezultate na standardnom testu kritičkog razmišljanja, očito zato što su navikli svoje misaone procese prebacivati na robote. Ljudi čak više vjeruju umjetnoj inteligenciji nego vlastitom razmišljanju i intuiciji – čak i kada UI griješi – što su istraživači sa Sveučilišta u Pennsylvaniji nazvali „kognitivnom predajom”.

Problem postaje još izraženiji što manje znate o nekoj temi. Studija koju je proveo Microsoft Research otkrila je da ste u najvećoj opasnosti kada vam je neko područje nepoznato. „Ako korisnik nema stručnost da procijeni je li rezultat izvrstan ili ne, tu leži prava opasnost”, ističe Hank Lee s Sveučilišta Carnegie Mellon, suautor spomenute studije.

Rješenje počinje i prije nego što otvorite aplikaciju. Ako ne biste vjerovali odgovoru potpunog stranca na ulici, ne biste trebali slijepo vjerovati ni umjetnoj inteligenciji, kaže Lee. To su upravo one teme u kojima najprije morate primijeniti vlastiti sud. Pokušajte sami formirati grubi stav o nekoj temi i upotrijebite UI kako biste izazvali vlastitu perspektivu, umjesto da odmah prihvatite mišljenje robota. Na taj način UI testira izdržljivost vašeg razmišljanja, umjesto da ga u potpunosti zamijeni.

2. Unesite svjestan napor u svoje istraživanje

„Ako nešto samo gledate, to je ispred vas i vaše oči to vide, no često pogrešno mislite da je to pohranjeno u dugoročnom pamćenju, iako zapravo nije”, objašnjava Barbara Oakley, profesorica emerita inženjerstva na Sveučilištu Oakland u SAD-u, koja proučava kako mozak uči.

Rana istraživanja sugeriraju da UI može narušiti našu sposobnost zadržavanja informacija. Anketa provedena među 494 studenta pokazala je da su oni koji su češće koristili ChatGPT češće prijavljivali probleme s gubitkom pamćenja. Samoprocjene ispitanika nisu egzaktna znanost, no jedno još neobjavljeno istraživanje iz 2024. godine otkriva da lagano rješavanje problema prije korištenja UI bota može značajno poboljšati ono što od njega naučite.

Kada tražite informacije od UI-ja koje doista trebate zapamtiti, usporite i aktivno se angažirajte. Vodite bilješke – idealno rukom, no poslužit će i tipkanje. Možete čak zatražiti od UI-ja da vas testira ili da vam izradi kartice za ponavljanje (flashcards). Rad stvara dugotrajno pamćenje. Možda zvuči naporno, no smisao je upravo u stvaranju tog mentalnog otpora.

3. Ostavite prazan papir praznim malo dulje

Umjetna inteligencija iznimno je dobra u osmišljavanju novih ideja. I upravo u tome leži problem. Istraživanja pokazuju da ljudi koji koriste UI za kreativne zadatke stvaraju ideje koje su predvidljivije i manje originalne od onih koji je ne koriste. To bi s vremenom moglo oslabiti vašu kreativnu sposobnost.

Vaš mozak gradi kreativni kapacitet stvaranjem neočekivanih veza, kaže Green. Prepustite li taj posao UI-ju, preskačete trening. „Zabrinuti smo zbog gubitka kreativnog mišića”, navodi Green. „UI nas vara na više načina, tjerajući nas da povjerujemo kako nas zapravo čini kreativnijima.”

Jedan od načina da to prevladate jest da svoje ideje najprije stavite na papir, koliko god one bile grube. Provedite više vremena pred praznom stranicom i pišite što god vam padne na pamet. Kvaliteta u tom trenutku nije presudna. Ono što je važno jest da vaš mozak sam stvara te veze, posežući u vlastita iskustva, sjećanja i znanje kako bi stvorio nešto što je proizašlo isključivo iz vas. To je pravi mentalni trening. Tek nakon toga upotrijebite UI da razvijete, doradite ili testirate ono što ste sami osmislili.

4. Trenirajte svoju pažnju

Uspjeli ste pročitati članak do ovog dijela i to je izvrstan znak. No, ako vam pažnja polako počinje lutati, niste jedini. Istraživanja sugeriraju da nam silna navala tehnologije otežava fokusiranje. UI bi mogao dodatno pogoršati taj problem jer su svi odgovori nadohvat ruke, pružajući nam bezbroj prilika da preskočimo svaku težinu i nelagodu.

Međutim, ovdje možete primijeniti istu logiku: namjerno radite stvari na teži i sporiji način. Nemojte tražiti od ChatGPT-ja da vam sažme dugačak članak. Pročitajte ga sami. Sjedite i razmišljajte o nekom teškom problemu prije nego što pitate robota za rješenje. Dopustite si da vam ponekad bude i dosadno. Ta prolazna nelagoda zapravo je vaš cilj – tako vaš mozak uči tolerirati, a s vremenom i uživati u naporu koji zahtijeva duboko promišljevanje.

Ljudski um je nezamjenjiv

Cilj ovog teksta nije poručiti vam da u potpunosti prestanete koristiti chatbotove poput ChatGPT-ja, Claudea ili Geminiija. No, osobno se tjeram na promišljeniji pristup svaki put kada posegnem za njima, kako bih osigurao da moj mozak ostane na vozačkom mjestu. I to bi mene – a i vas – moglo staviti u znatno bolju poziciju u budućnosti.

Znanstvenik Adam Green ističe da su ljudski mozgovi strukturno drugačiji od umjetne inteligencije na načine koji su doista presudni: mi stvaramo osobne, neočekivane i uistinu autentične veze koje digitalni strojevi vjerojatnosti jednostavno ne mogu replicirati.

„Prepoznatljivost i raznolikost ljudskih ideja bit će najveća dodana vrijednost u godinama koje dolaze”, predviđa Green. Smatra da će prisiljavanje samih sebe na „razmišljanje izvan okvira bota” postati prirodni nagon za preživljavanje i uspjeh u modernom društvu.

Kao što profesor Benge mudro ističe, čovječanstvo je već prolazilo kroz slične revolucije: „Naš se mozak oduvijek prilagođavao tehnologiji. Prilagođavamo se stalno i to je naša najveća snaga kao vrste. Jesmo li izgubili sposobnost trčanja maratona zato što imamo automobile? Naravno da nismo. To je postalo nešto što ljudi rade jer to sami žele.”

Alati se mijenjaju. No, čini se da je ljudsku želju za razmišljanjem, stvaranjem i samostalnim rješavanjem zagonetki ipak nemoguće automatizirati, prenosi BBC.

Objava Kako spriječiti umjetnu inteligenciju da nam umrtvi mozak: Stručnjaci savjetuju kako ‘razmišljati izvan okvira bota’ pojavila se prvi puta na Republika.

Ova institucija, jedna od najstarijih namjenski izgrađenih znanstvenih ustanova u Velikoj Britaniji, poznata je po svom doprinosu astronomiji.

Direktor grupacije Royal Museums Greenwich, Paddy Rodgers, izjavio je da bogata povijest istraživanja pokazuje snagu ljudskog znanja i znatiželje, ali i potrebu da se izbjegne “potpuna ovisnost” o umjetnoj inteligenciji.

“Oslanjanje isključivo na instant odgovore prijeti gubitkom navike postavljanja pitanja i kritičkog promišljanja, što je temelj znanja, stručnosti i inovacija”, rekao je Rodgers.

Njegove izjave dolaze u trenutku velike transformacije Kraljevskog opservatorija kroz projekt “First Light”. Kako je rekao za BBC, cilj projekta je “iskoristiti strast svih astronoma tijekom posljednjih 350 godina i tu strast predstaviti kroz znanost”.

Rodgers ističe da mnoga velika otkrića ne bi bila moguća bez tehnoloških inovacija, ali ni bez ljudske potrebe da sami tragamo za odgovorima, istražujemo i dolazimo do neočekivanih rezultata koje sustavi umjetne inteligencije možda nikada ne bi ponudili.

Prema njegovim riječima, rani astronomi prikupili su golemu količinu podataka o svemiru koji će se kasnije koristiti za stvari o kojima tada nisu mogli ni razmišljati. Njihov rad uključivao je i aktivnosti koje bi, kako kaže, “stroj smatrao nepotrebnima”.

“Ljudi su to ipak radili, a ti podaci su 150 godina kasnije postali vrijedan resurs koji je pomogao u provjeri novih ideja o čimbenicima koji utječu na navigaciju na Zemlji”, objasnio je Rodgers.

Danas Royal Observatory Greenwich djeluje kao muzej koji prikazuje znanstvena istraživanja i otkrića iz prošlosti.

Umjetna inteligencija kao pokretač i izazov u znanosti

Istodobno, umjetna inteligencija već ima značajnu ulogu u modernim znanstvenim dostignućima. Tijekom 2024. godine, Demis Hassabis osvojio je Nobelovu nagradu za kemiju zahvaljujući “revolucionarnom” radu na proteinima, osnovnim gradivnim elementima života. Hassabis, glavni izvršni direktor tvrtke DeepMind, koristio je AI za predviđanje strukture gotovo svih poznatih proteina i razvio alat AlphaFold2.

Suosnivač LinkedIna i investitor Reid Hoffman opisao je umjetnu inteligenciju kao “transformaciju kognitivne izvrsnosti”.

“Koristite je kao protutežu. Na primjer, pitajte AI što nije dobro u vašoj ideji”, rekao je nedavno za BBC-jev podcast Radical.

Akademici i studenti također navode pozitivna iskustva korištenja AI tehnologije u istraživanju, posebice za preispitivanje ideja i zajedničko pronalaženje rješenja. Jedan predavač s Oxford Brookes Universityja izjavio je prošle godine za BBC da “odgovorna upotreba AI alata omogućuje studentima da se usredotoče na važnije dijelove učenja i vlastiti razvoj”. Ipak, upozorio je da potpuno “prebacivanje razmišljanja” na umjetnu inteligenciju pokazuje i njezina ozbiljna ograničenja.

Generativni AI alati koji mogu odgovarati na sve složenije zahtjeve kroz tekst, slike, video i audio sadržaj razvijaju se iznimno brzo. Chatbotovi su od jednostavnih asistenata postali digitalni sugovornici, generatori slika stvaraju gotovo savršeno realističan sadržaj, dok novi napredni modeli čak otkrivaju softverske pogreške stare više desetljeća.

Iako tehnološki napredak izaziva oduševljenje, istodobno raste i zabrinutost zbog pretjeranog oslanjanja na ove sustave.

Rodgers je podsjetio da su raniji internetski alati, poput Wikipedije, omogućavali korisnicima da lako provjere izvore informacija i procijene njihovu pouzdanost. Kako kaže, kod brzih AI odgovora takvi izvori često izostaju, zbog čega korisnici postaju “sve udaljeniji od provjerljivih i pouzdanih informacija”.

Unatoč tome, alati umjetne inteligencije koji korisnicima nude gotove informacije bez potrebe za samostalnim istraživanjem postaju sve dominantniji. AI pregledi sada su zamijenili klasične prikaze poveznica na vrhu Google pretraživanja, dok slične funkcije testiraju i društvene mreže poput TikToka i platforme X.

Objava Zbog brzih AI odgovora gubimo naviku razmišljanja, upozoravaju britanski znanstvenici pojavila se prvi puta na Republika.