Vlada Ujedinjenog Kraljevstva sankcionirala je Davora Dragolobovića Savičića, rođenog u Bosni i Hercegovini, zbog optužbe da sudjeluje u destabilizaciji te narušavanju suvereniteta i neovisnosti Ukrajine, objavio je Detektor.

Prema ranijem pisanju BalkanInsighta iz 2016. godine, Savičić je bio vođa “Srpskog voda”. Savičić je tada za ruski list “Fontanka” negirao da se borio u Ukrajini, te dodao da “radi na građevini” u ruskom gradu Hinka.

Prema pisanju Radija Slobodna Europa, Federalna uprava policije podnijela je 2023. godine Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine izvješće o Davoru Savičiću iz Doboja, zbog postojanja osnova sumnje da je bio član paravojne plaćeničke grupe “Wagner”.

Iz Federalne policije tada je pojašnjeno da se moguće kazneno djelo pridruživanja “Wagneru” odnosi na 2014. i 2015. godinu.

Broj državljana BiH koji se bore u vojnim i paravojnim formacijama na teritoriji Ukrajine nije poznat, ali poznata su imena nekoliko osoba. Detektor je ranije pisao o Dariju Ristiću iz Modriče, koji se pridružio ruskoj vojsci početkom 2024. godine i teško je ranjen u rujnu.

Prema Kaznenom zakonu BiH, pridruživanje stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj parapolicijskoj formaciji – koje djeluju van BiH – kažnjivo je kaznom zatvora od najmanje tri godine.

Apelacijsko vijeće Državnog suda je 2020. pravosnažno oslobodilo Gavrila Stevića optužbe za pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama, odnosno za ratovanje u Ukrajini.

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva na listu sankcija je stavila i paravojnu organizaciju PMC “Espanola” zbog povezanosti s Moskvom i aktivnostima usmjerenim ka narušavanju teritorijalnog integriteta Ukrajine.

Detektor je pisao da su u ožujku 2024. godine navijači lokalnog fudbalskog kluba “Radnik” u Bijeljini istaknuli na tribinama crnu zastavu ove zloglasne ruske vojne formacije koja se bori u Ukrajini i čiji se članovi ugledaju na Arkanove “Tigrove”.

“Espanola” je, prema vlastitim tvrdnjama, sačinjena od navijača nogometnih klubova iz Rusije.

/Desk/

Objava Državljanin BiH pod britnskim sankcijama zbog ratovanja u Ukrajini na ruskoj strani pojavila se prvi puta na Republika.

Tijekom godina rata, prvenstveno zbog poznavanja arapskog jezika, ovaj novinar proputovao je ratom zahvaćena područja, gdje je uradio veliki broj intervjua i reportaža s političarima i izbjeglicama. S pojavom izbjegličke krize u Europi uslijed započetog građanskog rata u Siriji 2011. godine, postao je jedan od nasjtručnijih sugovornika u emisijama na javnim servisima Hrvatske, Slovenije, BiH, Srbije, te i Europe.

Jedan od njegovih sugovornika bio je i ubijeni iranski general Qasem Soleimani, s kojim je pričao u dva navrata, 2016. i 2017. godine, o čemu je pisao u autorskom tekstu za Večernji list.

U tom intervjuu, Soleimani mu je potvrdio svoj boravak na Balkanu tijekom ratnih sukoba devedesetih godina prošlog stoljeća.

O tome Diab piše:

– S generalom Soleimanijem osobno sam se susreo dva puta u Iranu, jednom u Teheranu na konferenciji 2016., a drugi put u gradu Mešadu godinu dana kasnije. Djelovao je jako skromno, vidjelo se da je vagao svaku izgovorenu riječ. Iako nismo dugo razgovarali, kada je doznao da dolazim iz Hrvatske, samo je dobacio pitanje: “Kakva je situacija u BiH?” Na moje pitanje je li bio u BiH, Qasem mi je odgovorio: “Naravno da sam bio, ali davno, 1993. i 1994. Gdje god muslimanima treba pomoć, ja sam tu”. Na rastanku sam mu rekao neka se čuva, a njegov je odgovor bio: ”Molite se za mene da poginem kao mučenik, to mi je najveća želja” – naveo je Diab u tekstu, čime je samo potvrdio pisanje pojedinih medija o njegovom prisustvu na tlu BiH tijekom rata.

U daljem dijelu teksta, Diab se osvrnuo ni kult ličnosti ubijenog iranskog generala, odnosno, na njegove impozantne taktičke i borbene strategije:

Qasem Soleimani bio je najžešći borac protiv kalifata Islamske države, a zbog tajanstvenih misija koje je obavljao zvali su ga “James Bond Bliskog istoka”. General Sulejmani bio je prisutan u Iraku od američke invazije 2003, u Libanu i na području palestinske samouprave od ranih 90-ih godina, 2011. dobio je novi zadatak: zaustaviti pohod džihadista na Irak i Siriju. Od tada su u Damasku i Bagdadu prisutni zapovjednici snaga Kuds. Poznato je da je često i osobno vodio vojne akcije, kao onu kada je zaustavio ofanzivu islamista prema Damasku i onu prema Bagdadu. Uz to što je obranio Damask i Bagdad, pod njegovim zapovjedništvom je oslobođeno čitavo područje Al Kusara i veliki dijelovi provincije Homs u Siriji, Alep, a naposletku i Istočna Guta.

Zahvaljujući strategiji Qasem Soleimani, sirijski predsjednik Bashar Al Assad opstao je na vlasti. Nakon što je ISIS zauzeo Mosul, Tikrit i niz drugih gradova, Soleimani je odmah preuzeo zapovjedništvo i najbolje ljude Kudsa doveo u Bagdad, čime je ujedno pomogao i da se obrani irački Kurdistan i sam Bagdad. Vojni uspjeh protiv boraca ISIS postignut je zahvaljujući tome što su Soleimani njegovi savjetnici promijenili strategiju ratovanja i u Iraku i u Siriji, na temelju iskustva u borbama protiv sovjetskih trupa u Afganistanu.

Radio Sarajevo.ba  prenijelo je fotografiju sa sahrane iranskog gederala gdje se jasno vidi i zastava Bosne i Hercegovine, što je još jedan dokaz povezanosti sa ubijenim iranskim generalom.

/Republikainfo.com/

Objava Ubijeni iranski general ratovao u BiH: ‘Gdje god muslimanima treba pomoć, ja sam tu’ pojavila se prvi puta na Republika.