Azzurri su pogodili tri od svojih pet, a Englezi samo dva, pri čemu su promašili posljednja tri. Marcus Rashford pogodio je stativu, dok je Gianluigi Donnarumma obranio pokušaje Jadona Sancha i Bukaye Saka.

Ta činjenica što trojica tamnoputih igrača nisu uspjela realizirati jedanaesterac izazvala je rasističke komentare pojedinih Engleza koji se nisu mogli pomiriti s porazom.

Rashfordu, Sanchu i Saki na Instagramu su, odmah poslije završetka utakmice, ostavljali komentare s majmunskim emotikonima.

Bilo je tu i uvreda izrečenih riječima koje su u međuvremenu maknute, ali nedovoljno brzo da se ne bi izrodio veliki skandal.

Engleski nogometni savez (FA) oglasio se priopćenjem:”Oštro osuđujemo sve oblike diskriminacije i zgroženi smo internetskim rasizmom usmjerenim na neke naše igrače. Učinit ćemo sve što je u našoj moći da podržimo naše igrače, a istovremeno tražimo najstrože moguće kazne za sve odgovorne. Što se nas tiče, ne možemo biti jasniji – netko tko stoji iza ovakvog odvratnog ponašanja nije dobrodošao u praćenju naše reprezentacije.”

U prijevodu, ako policija pronađe krivce, vrlo je izvjesno da će im FA barem na neko vrijeme, a možda i doživotno, zabraniti dolazak na utakmice engleske reprezentacije.

“Na kraju je pobijedio nogomet, odnosno momčad koja je vjerojatno najviše zaslužila. Italija je od prve do posljednje utakmice igrala napadački, išla je po gol više i nije odustajala od svoje ideje. Kad se podvuče crta, može se reći da su Azzurri igrali najbolji nogomet.

Engleska igra cijeli turnir svodila se na čekanje, čvrst blok i brzu kontru, po principu: važno je da ne primimo, a već ćemo nekako zabiti. Nikad se ne zna, možda i iz nepostojećeg jedanaesterca. Pitajte Dance. Englezi su od prve utakmice s Hrvatskom kalkulirali, sjetite se koliko su plašljivo igrali i kako su se povukli kada su poveli, ali nisu uspjeli do kraja iskalkulirati. Dobro je za nogomet što je napadačka filozofija ipak trijumfirala”, komentira autor Ivica Meda za Dnevnik.hr finale Eura.

Objava ITALIJA PRVAK EURA Englezi iskalili bijes zbog poraza na tamnoputim igračima nakon što su promašili jedanaesterce u fiinalu Eura pojavila se prvi puta na Republika.

Odilon Singbo dolazi iz afričke zemlje Benin, a u Hrvatskoj živi već 16 godina. Singbo je i prvi sveučilišni kapelan Hrvatskog katoličkog sveučilišta. U intervjuu za  Dnevnik Nove TV Odilon Singbo govorio je o problemu rasizma i prosvjedima protiv rasizma te policijske brutalnosti koji su se iz SAD-a proširili na cijeli svijet.

Možete li nam reći kako izgleda vaša misija u Hrvatskoj?

Ja sam trenutačno sveučilišni kapelan na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, ali to znači konkretno da sam duhovnik i studentima i našim profesorima koji ovdje rade. Konkretno zapravo znači da sam na raspolaganju za sve što se tiče sakramentalnog života.

Imate li kao sveučilišni kapelan u svojim propovijedima i temu rasizma?

Ja izričito nikada ne ističem tu temu zato što nema potrebe, barem s obzirom na moje iskustvo u Hrvatskoj tijekom 16 godina. Međutim, ono što trebamo shvatiti, nekako je moj dojam, to nije znanstvena činjenica, da u našoj ljudskoj naravi postoji ta tendencija prema kategorizaciji ljudi prema rasi. Ili prema nekim drugim kriterijima.

Ako uzmemo hrvatsko društvo, ne možemo reći da je to kompaktno društvo. To nije. Već kroz šale možemo reći da su Zagorci ovakvi, Međimurci onakvi, Podravci su takvi. Već po tome vidimo koliko smo skloni određenoj kategorizaciji.

Ako gledamo globalnu razinu u smislu rase, tu definitivno vlada ta činjenica, ta, rekao bih, gorka istina da se neki smatraju višima, boljima, superiornijima od drugih. Je li osoba zla zato što je crnac ili je osoba nužno dobra jer je bijelac, bjelkinja? Trebamo shvatiti da u svakom društvu postoje svakakvi ljudi i da ljudi nisu savršeni ili bolji jer pripadaju bijeloj, crnoj ili žutoj rasi.

Koje je vaše mišljenje o prosvjedima protiv policijske brutalnosti i rasizma u SAD-u?

Vidite, to je jedno kompleksno društvo koje ima dugu povijest rasističkog raspoloženja. Ako ćemo ići korak unazad, onda ćemo vidjeti da su Afroamerikanci potomci ljudi koji su bili robovi u Americi, za koje su Europljani krivi, da budemo jasni. Primjerice, postoji u povijesti barem moje zemlje ono što zovemo trokutna trgovina.

Trokutna trgovina je onaj trenutak kada su robovlasnici dolazili npr. u Benin, moju državu, ali i u druge države uz Atlantsku obalu, i onda su iz Europe, to je prvi pokret prema Africi, vozili crnce za robove u Ameriku. Ti potomci su danas oni koje zovemo Afroamerikanci. To su ljudi koji vjerojatno i dalje nose određenu gorčinu s obzirom na način na koji su tretirani kroz povijest. Naravno da nije to pitanje samo to.
Ako imate jednog predsjednika koji smatra da njegov obiteljski gen superiorniji, viši od mnogih Amerikanaca, onda što očekujete?

”Nemoguće je iskorijeniti rasizam nasiljem”

Ubojstvo Georgea Floyda izazvalo je niz nasilnih reakcija – paljenje zgrada, pljačke… Kako prekinuti taj lanac nasilja?

Ovo nije pitanje hoće li policija suzbiti to – ne može. Vidjeli smo da policajci ne uspijevaju to riješiti. Nego je pitanje što želimo postići time? Hoćemo li stvarno iskorijeniti rasizam nasiljem? To je definitivno nemoguće. Ali hoćemo li to iskorijeniti nekim stavovima, rekao bih čak svojim radom, afirmiranjem sebe kroz svoj rad, svoje sposobnosti, intelektualne, ekonomske, političke i tako dalje? Ja mislim da postoje daleko bolji načini da se to suzbije. Ali dokle god će jedna rasa sebe smatrati superiornijom – teško.

Ovim se dana mnogo spominje sistemski rasizam. Što je to?

Ja mogu shvatiti sistemski rasizam kao novu vrstu kolonizacije. Kolonizatori nisu odlazili samo u Afriku da bi iskoristili prirodne resurse Afrikanaca ili tog afričkog kontinenta, nego su išli s određenim uvjerenjem da su definitivno viša rasa i da treba uvjeriti domaće ljude tamo da su oni niža rasa.

Afrikanci imaju kao nezavisnost, afričke države… Ali to je nominalna nezavisnost. Tko drži u Africi neke industrije, banke tamo, suvremena ekonomska područja? To drže zapadne sile. I kroz to se vidi taj sistemski ili sustavni rasizam. To je možda još perfidniji rasizam nego što se dogodilo u Americi.
”Hrvatska nema stav dominacije nad nekim”

Dugo ste već u Hrvatskoj. Jeste li ikada ovdje bili žrtvom predrasuda ili rasizma?

Kada sam došao prije 16 godina, meni je bio gotovo šok da sam gotovo sam pred svima. Ali mislim da Hrvatska ima tu prednost što nije bila dio kolonizatora. Hrvatska nema tu kulturu, taj stav dominacije nad nekim. Zapravo je čak bila u položaju mnogih afričkih zemalja, u smislu da je uvijek netko bio tu koji je upravljao Hrvatskom. Tako da Hrvati nemaju taj osjećaj, barem nisam ja to doživio. Ako postoje predrasude, pogotovo ako postoje negativne, ili ih nisam čuo ili se nije meni nitko usudio reći. S druge strane, za pozitivne predrasude sigurno time što sam drugačiji, a još time i svećenik, to sigurno izaziva određenu simpatiju.

Papa Franjo je kazao da je rasizam grijeh. Što Biblija kaže o rasizmu?

Papa kaže da je rasizam grijeh upravo polazeći od naše kršćanske istine, a to je da je svaki čovjek stvoren na sliku Božju i time svi imamo pred Bogom jednako dostojanstvo.

”Bogu hvala na ovakvoj zemlji”

Kako se boriti protiv rasizma? Kako ga iskorijeniti?

Postoji jedan ključan problem. Na primjer, smatra se da je afrički kontinent siromašan, ali zapravo to nije istina. Ljudi umiru na bogatstvu jer tamo nemaju mogućnosti prirodne resurse nekako preraditi da bi i oni živjeli.

Druga stvar je ta da Europa ili Zapadni svijet uvijek ima taj stav da pomaže Africi, a ni po čemu ne pomaže Africi zato što, moj stav je, kada bi vratili Africi ono što su joj oduzeli, pitam se gdje bi Europa bila?

Treća stvar, ako želimo to iskorijeniti, onda stvarno dati istinsku priliku Afrikancima, Afroamerikancima za obrazovanje.

Biste li još neku poruku poslali našoj publici?

Bogu sam zahvalan na ovakvoj zemlji koja nije imala veze s tim kolonizacijskim stavom, ugnjetavanjem drugih. Samo bih volio da Hrvati nastoje njegovati tu širinu i veličinu srca, a i da svojom vjerom u Boga nastoje produbiti to pitanje dostojanstva svakoga čovjeka.

(Izvor: Dnevnik.hr)

Objava Velečasni Odlion: Bogu hvala na ovakvoj zemlji pojavila se prvi puta na Republika.

Deseci tisuća demonstranata okupili su se u subotu u Washingtonu i drugim američkim gradovima pozivajući vlasti da prekinu rasizam i policijsku brutalnost, nakon što su prosvjedi potaknuti smrću Georgea Floyda u Minneapolisu, za koji je odgovorna policija, ušli u dvanaesti dan.

Okupljanje demonstranata ispred spomenika Abrahamu Lincolnu u Washingtonu i njihov mimohod do Bijele kuće obilježili su dosad najveće prosvjede u zemlji od objave videosnimke na kojoj se vidi kako nenaoružanog crnca u lisicama guši bijeli policajac klečeći mu na vratu.

Demonstranti su se u subotu okupili u brojnim urbanim središtima, New Yorku, Atlanti, Philadelphiji, Chicagu, Los Angelesu, San Franciscu, Seattlu, Bostonu i Miamiju, ali i u manjim ruralnim mjestima širom zemlje.

“Imam dojam da na ovaj način postajem djelićem povijesti i dijelom skupine ljudi koja nastoji promijeniti svijet za dobrobit svih nas”, rekao je Jamilah Muahyman, stanovnik Washingtona, koji se pridružio demonstracijama blizu Bijele kuće.

Jedno od najvećih iznenađenja je okupljanje između 150 i 200 prosvjednika u sklopu pokreta Black Lives Matter u gradiću Vidor na istoku Teksasa, zloglasnom po dugogodišnjoj povezanosti s Ku Klux Klanom.

Subotnji prosvjedi bili su puno opušteniji u usporedbi s puno žešćim, premda uglavnom mirnim demonstracijama održanim posljednjih dana. Tjedan je započeo sporadičnim epizodama paleži, pljačke i vandalizma za što vlasti i aktivisti uglavnom okrivljuju vanjske poticaje i zločinačke porive.

Vlasti su povremeno pribjegavale žestokoj taktici nastojeći uvesti policijski sat u nekim gradovima, među njima i u New Yorku i Washingtonu, gdje je policija rastjeralivala okupljene prosvjednike. No ti su sukobi samo pojačali fokus prosvjeda na širi način gledanja na događaje čiji su dugoročni cilj dalekosežne reforme kazneno pravnog sustava, kao i odnos sustava prema rasnim manjinama.

Intenzitet prosvjeda počeo je jenjavati u srijedu pošto su vlasti Minneapolisa uhitile svu četvoricu policajca umiješanih u Floydovu smrt. Derek Chauvin, bijeli policajac koji je koljenom gušio Floyda gotovo devet minuta, dok je on više puta kazao da ne može disati, optužen je za ubojstvo drugog stupnja.

Najveći prosvjed dosad

No u subotu su održani najveći prosvjedi dosad. U glavnim gradovima Sjedinjenih Država okupili su se deseci tisuća ljudi, unatoč zdravstvenom riziku od zaraze koronavirusom, premda službeni podaci o odazivu građana nisu još dostupni.

Velik je broj demonstranata promarširao pokraj sveučilišne bolnice George Washington, od Bijele kuće udaljene tek nekoliko blokova, izvikujući: “Ruke uvis, ne pucajte!”, “Marširamo zbog nade, a ne zbog mržnje” i “Ne mogu disati.”

U Floydovu rodnom Raefordu u Sjevernoj Karolini stotine stanovnika čekale su ispred crkve u kojoj je na odru izloženo Floydovo tijelo, želeći mu odali počast.

U New Yorku je u subotu poslijepodne mnoštvo prosvjednika Brooklynskim mostom stiglo u Donji Manhattan. U mirnome su mimohodu prošli uglavnom praznim Broadwayem. Tisuće ih se okupilo u Harlemu odakle su krenuli prema središtu grada, prešavši stotinu gradskih blokova do Washington Squarea.

U Philadelphiji su se demonstranti okupili ispred gradskog Muzeja umjetnosti izvikujući “Ako nema pravde, nema ni mira.”

Gotovo svečano ozračje

Među prosvjednicima okupljenim samo jedan blok od trga ispred Bijele kuće, koji je gradonačelnica Washingtona Muriel Bowser dan ranije preimenovala u Black Lives Matter Plaza, vladalo je gotovo svečano ozračje.

Prosvjednicima se pridružila i gradonačelnica, žestoka i glasna kritičarka Trumpove reakcije na prosvjede. Demonstranti su uz glasnu glazbu sa zvučnika pjevali “Sweet Caroline” Neila Diamonda i “Alright” Kendricka Lamara.

U prosvjedima su sudjelovale cijele obitelji, kao i građani svih dobnih skupina.

Bilo je puno manje policije nego prošli tjedan i njezini pripadnici nisu bili toliko agresivni, čemu u prilog govori i činjenica da su bili odjeveni u službene patrolne uniforme i nisu nosili kacige ni neprobojne prsluke.

(Izvor: HINA)

Objava Diljem SAD-a održani dosad najveći prosvjedi protiv rasizma pojavila se prvi puta na Republika.

Okružen tjelesnim čuvarima s maskama, Trudeau je kleknuo dok su prosvjednici tražili prekid policijske brutalnosti i rasističkog ponašanja prema crncima, usred povika: ” Suprotstavimo se Trumpu! Suprotstavimo se Trumpu!”

Okupljanje u Ottawi jedno je od nekoliko skupova planiranih u gradovima širom Kanade u znak solidarnosti s prosvjedima u Sjedinjenim Državama što ih je potaknula nasilna smrt nenaoružanog Afroamerikanca Georgea Floyda kojega je prošli tjedan u Minneapolisu ubio policajac.

S crnom maskom preko nosa i usta, Trudeau je pljeskao i kimao glavom kad je jedan od govornika kazao da svi moraju izabrati što će biti – “rasisti ili antirasisti”.

Kanadski premijer koji je prošli tjedan bio prisiljen na riskantan diplomatski potez, izrazivši “užas i zaprepaštenje” zbog razvoja događaja u SAD-u te istodobno nastojeći ne imenovati i ne uvrijediti aktualnog američkog predsjednika, u međuvremenu se suočio sa sve većim pritiskom javnosti koja ga je pozvala da se javno suprotstavi Donaldu Trumpu.

Trudeau je u utorak 21 sekundu oklijevao prije nego što je odgovorio na pitanje o Trumpovoj prijetnji korištenja vojske kako bi ugušio prosvjede diljem Sjedinjenih Država.

Umjesto toga Trudeau je skrenuo pozornost na probleme s kojima se susreće Kanada kada su posrijedi sustavni rasizam prema autohtonim zajednicama i rasnim manjinama u zemlji.

“Svi s užasom i čuđenjem gledamo što se događa u Sjedinjenim Američkim Državama. Vrijeme je da se povežemo, vrijeme je da slušamo. Vrijeme je da učimo…, jer nepravda se nastavlja unatoč postignutom napretku.

No, vrijeme je i da mi Kanađani priznamo da i sami imamo vlastite probleme. I kanadski crnci svakodnevno se susreću s diskriminacijom, u Kanadi je i dalje prisutna sustavna diskriminacija, koju mnogi među nama ne vide, no to je realnost”, kazao je tada Trudeau.

“Mislim da previše Kanađana osjeća strah i tjeskobu kada ugledaju policijske dužnosnike jer u ovoj zemlji i dalje se suočavamo sa sustavnim rasizmom i sustavnom diskriminacijom”, ponovio je Trudeau novinarima na brifingu u petak.

(Izvor: HINA)

Objava Kanadski premijer Trudeau kleknuo u znak solidarnosti s prosvjednicima u Ottawi pojavila se prvi puta na Republika.

Reprezentativac Senegala i napadač turskog Basaksehira Demba Ba oglasio se putem Twitter profila, te komentirao dijalog dvojice francuskih liječnika, prenosi Anadolu Agency.

“Dobrodošli na Zapad, gdje su rasizam i prijezir uobičajeni, jer bijelci vjeruju da su superiorniji”, napisao je Demba Ba.

Na skandalozne izjave francuskih doktora reagirao je i njegov nekadašnji suigrač iz Chelsea, sada umirovljeni kamerunski reprezentativac Samuel Eto’o.

“Afrika nije vaše igralište”, kratko je napisao Eto’o.

Generalni direktor Nacionalnog instituta za zdravstvena i medicinska istraživanja Camille Locht i šef Odjela za hitne slučajeve bolnice Cochin u Parizu Jean-Paul Mira govorili su za televiziji LCI, gdje su razgovarali o istraživanju koje se bavilo time koliko je cjepivo BCG protiv tuberkuloze učinkovito protiv COVID-19.

Bienvenue en occident , la où le blanc se croit tellement supérieur que racisme et débilité deviennent banalité. TIME TO RISE ✊🏿 pic.twitter.com/R08R7K9QAw

— Demba Ba (@dembabafoot) April 2, 2020

“Ako mogu biti provokativan, zar ne bismo trebali raditi ovo istraživanje u Africi, gdje nema maski, nema tretmana, nema reanimacije”, rekao je Mira, te dodao: “Kao što je učinjeno u nekim studijama protiv AIDS-a, gdje koriste prostitutke za testiranje nekih stvari, jer znaju da su izložene i da se ne štite, što mislite?”

Locht je odgovorio na prijedlog Mire, te kazao:

“U pravu ste. Razmišljamo o tome da napravimo BCG studiju u Africi. Pokrenut ćemo studiju.”

Ovakve izjave francuskih liječnika na društvenim medijima opisane su kao rasističke i komentirane kao nastavak kolonijalizma.

(Izvor: AA)

Objava RASIZAM I PRIJEZIR ZAPADA Reakcija afričkih nogometnih zvijezda da cjepivo protiv korone treba testirati u Africi pojavila se prvi puta na Republika.