Vatrogasci se cijelu noć bore s buktinjom. Air Tractor će poletjeti i uključiti se u gašenje požara na području Tomislavgrada. Međutim, zbog jakog vjetra upitno je koliko će njegovo djelovanje biti učinkovito. Informaciju je za Radio Tomislavgrad potvrdio Ivan Perić, pomoćnik načelnika za Civilnu zaštitu Općine Tomislavgrad.

Prema jutrošnjim informacijama Radio Tomislavgrada, gašenje i dalje otežava snažan i promjenjiv vjetar. Duvanjsko polje prekriveno je dimom, a požarna linija proteže se velikim i teško pristupačnim područjem.

Kako izvješćuju lokalni mediji, požar na Zvirnjači je stavljen pod nadzor, međutim potrebno je biti oprezan jer požarište je zadimljeno, a vjetar bi ponovno mogao aktivirati vatru.

Na požarištu su sve raspoložive snage. U borbi s vatrom sudjeluju vatrogasci Profesionalne vatrogasne postrojbe Tomislavgrad, DVD-a Šujica i DVD-a Ostrožac, pripadnici Civilne zaštite, djelatnici Šumarije te brojni dobrovoljci.

Vatru pokušavaju zaustaviti protupožarnim putovima. U gašenju sudjeluje i teška mehanizacija kojom se probijaju protupožarni putovi, kako bi se usporilo napredovanje vatre prema naseljima podno Ljubuše.

Posebno zabrinjava širenje požara prema Vran-planini. I ondje se radi na izgradnji protupožarnog puta, a dio raspoloživih snaga trebao bi biti preusmjeren na tu vatrenu liniju.

Ulazak vatre u veliki šumski kompleks mogao bi dodatno zakomplicirati situaciju i otežati gašenje. Vatrogasci i ostale ekipe na terenu su već dva dana i dvije noći, a iscrpljenost dodatno povećavaju nepristupačan teren i vjetar koji neprestano mijenja smjer širenja požara.

Portal Rama-Prozor.info jutros je objavio snimku njegova dolaska helikoptera na požarište, a on će pomoći u gašenju teško dostupnih dijelova požarišta i omogućiti djelovanje iz zraka tamo gdje vatrogasci i vozila teško mogu pristupiti.

Požar je izbio u petak poslijepodne kod Zvirnjače na području Kupresa, a potom se proširio prema Ljubuši, Tomislavgradu i Prozor-Rami.

Najveća šteta dosad je zabilježena na području Mrkodola, gdje su prema informacijama objavljenima u subotu navečer izgorjele četiri kuće. Za sada nema informacija o novim stradalim objektima.

Situacija je i dalje ozbiljna, a snažan vjetar ostaje najveći problem za gasitelje jer vatrena fronta može u kratkom vremenu promijeniti smjer.

Dim od požara u BiH zabrinuo žitelje Dalmacije

Dim i miris paljevine u nedjelju ujutro proširili su se velikim dijelom Dalmacije, od Imotskog prema obali i otocima, zbog velikog požara koji gori u Bosni i Hercegovini. Hrvatski vatrogasci poručili su građanima da u njihovoj blizini nema aktivnog požara, piše Slobodna Dalmacija.

Više od stotinu zabrinutih građana nazvalo je Centar 112 nakon što je dim prekrio dijelove Dalmacije, a u zraku se osjetio intenzivan miris paljevine.

“Dim i miris paljevine koji se osjeti na području od Imotskog pa sve do obale i otoka posljedica su velikog požara u BiH. Nema aktivnog požara u blizini”, poručili su iz Županijskog vatrogasnog operativnog centra.

Istodobno, veliki požar koji je izbio u Zvirnjači proširio se prema područjima Kupresa, Tomislavgrada i Prozor-Rame. Vatra je zahvatila obronke Ljubuše, a na području Proslopske planine približila se kućama.

Na Mrkodolu su, prema posljednjim informacijama, izgorjele četiri kuće. Širenju požara pogoduju jak vjetar, suho raslinje i nepristupačan teren.

Požar na Ljubuši bio je aktivan i u subotu navečer, a zbog najavljenog jačanja vjetra na teren su upućene sve raspoložive snage. U gašenju je tijekom subote sudjelovao i Air Tractor.

Hrvatski vatrogasci nisu precizirali s kojeg točno požarišta u BiH dolazi dim koji je prekrio Dalmaciju, pa se zasad ne može sa sigurnošću tvrditi da je riječ upravo o dimu s Ljubuše i područja Rame. Naveli su tek da je riječ o velikom požaru u BiH, dok su hrvatski mediji lokaciju opisali kao područje “kod Mostara”.

/Desk/

Objava Dim s požarišta na području Tomislavgrada, Kupresa i Prozor-Rame zabrinuo i Dalmatince pojavila se prvi puta na Republika.

Međutim, ono što je vrlo zanimljivo je kako su inspiracija za ovu pjesmu, kao i tetovaže na rukama i licima članica grupe, želja za slobodom od ropstva, žrtvom i otporom žena s prostora Bosne i Hercegovine u vrijeme pohoda Osmanskog carstva duboko na Europu u razdoblju od 14. do 17. stoljeća.

Ovo tetoviranje mladih djevojaka, djevojčica i žena kao prikaz njihovih tragičnih sudbina i otpora katolika od islamizacije, među Hrvatima u BiH poznato i kao ‘sicanje’, održalo se sve do danas. Najviše na području Ramskog kraja.

Glazba koja priča priču o žrtvi i cijeni slobode

“Ova pjesma nije samo podsjetnik na njihovu žrtvu i hrabrost, nego i univerzalna opomena današnjem društvu koje često zaboravlja na cijenu slobode, dostojanstva i jednakosti. U svijetu se generalno događaju neugodne stvari i neugodna iskustva, povijest se često ponavlja, a čovječanstvo nikako da iz toga nauči. To se opet može danas, sutra ticati i nas. Mislim da je neka društvena odgovornost glazbe da ona priča’, rekle su ranije djevojke iz sastava LELEK komentirajući svoju pjesmu ‘Andromeda’ za Eurosong.hr. Uz naglasak kako “pjesma poziva da iz starih rana učimo”.

“Vrlo je važno da je ova pjesma aktualiziranja tradicijski običaj, razmišljanja o žrtvi naših baka, majki i kćeri. Ova tradicija potiče još iz doba predslavenskog doba, ali je poseban smisao dobila za vrijeme turske vlasti jer je ovo tradicionalno tetoviranje značilo “zaštitu od nekrsta”, kako se tada nazivalo. To je običaj koji je još uvijek živ u Rami, u tetovažama naših baka”, kaže za Dnevni list profesor filozofije Zoran Stojanović koji proučava tradiciju i običaje ramskoga kraja.

“Aktualizacija ovog tradicijskog običaja biti će povod i za inicijativu da se ovaj običaj uvrsti u zaštitu UNESCO-a kao nematerijalna baština”, kazao je Stojanović, podsjetivši kako je Etnografski muzej u Zagrebu u siječnju otvorio izložbu ‘Moja koža-kultura tetoviranja’, gdje su izložene i fotografije tetoviranih žena iz BiH, a posebnu pozornost imale su fotografije tetoviranih žena iz Rame. Profesor Stojanović kaže kako su se sicali i muškarci, ali daleko rjeđe od žena.

“Zaštita od nekrsta”

A za sicanje su postojali i posebni dani – tijekom blagdana sv. Josipa 19. ožujka i Blagovijest 25. ožujka, a u nekim dijelovima BiH i na Ivandan.

“Sicale su starije majstorice, znalo se u selu tko je, a smjesa je pravljena od usitnjene čađi pomiješane s mlijekom, a ponekad i medom. Na početku se nacrta oblik tetovaže na ruci, pa se iglom ili oštrim predmetom bocka, sica, te se tako miješala krv sa smjesom. Nakon toga mjesto se zamatalo krpom kako bi se zaštitilo o infekcije. Najčešći motiv je bio ukrašeni križ i sunce sa zrakama, ali i krug i grančice. To je bila poruka i zaštita od “nekrsta” kako se tada govorilo”, pojašnjava profesor Stojanović.

Kako i sama pjesma poručuje, tetoviranje je bilo simbol otpora i zaštite, ali i terora koju su podnosili narodi u BiH pod osmanlijskom vlasti. Tetovaže su imale zaštitnu ulogu, ali i potvrdu identiteta i pripadnosti katoličkoj vjeri. U tradiciji koja se održala kod žena u BiH i do danas – imala je zadatak katoličku ženu “učiniti ružnom, mrskom” osvajačima, jer tetovaže se nisu mogle ukloniti.

Povijest pokazuje kako su kolone djece s europskih područja, pa tako i iz BiH, odvođene u Carigrad i islamizirane, a islamizacija se aktivno vršila i nad stanovništvom osvojenih područja.

Kraljici Katarini oteta i islamizirana djeca

Ovakvo tetoviranje bilo je prisutno kod Hrvata u Bosni, nešto manje u Hercegovini i Tropolju, a postojalo je i u Dalmaciji. Njime se željelo spriječiti odvođenje djece u tursko roblje, baš kako su odvedena i islamizirana malodobna djeca, kćer i sin Katarine Kosače Kotromanić, kraljice Bosne i supruga kralja Stjepana Tomaša Kotromanića, pretposljednjega bosanskog kralja.

Kraljica Katarina Kosača rođena je u Blagaju kod Mostara 1424. godine, a preminula 1478. u Rimu, u bijegu od Osmanlija i bezgraničnom tugom zbog otete djece. Pet dana prije smrti napisala je oporuku da svoje zemlje, Bosnu i Hercegovinu ostavlja svojoj djeci u nasljedstvo, pod uvjetom da se vrate katoličkoj vjeri, a da kraljevstvo ostavlja papi Sikstu IV. i njegovim zakonitim nasljednicima. Sahranjena je u crkvi Aracoeli u Rimu pred glavnim oltarom te crkve.

/Desk/

Objava Hrvatska predstavnica na Eurosong ide s pjesmom snažne poruke –  Tetoviranje kao zaštita katoličkih žena u BiH od islamizacije i “nekrsta” pojavila se prvi puta na Republika.

Nacional je proteklog tjedna upozoren da je ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Šime Erlić pretprošlog tjedna dodijelio 210 tisuća eura projektu u kojem sudjeluje Franjevački samostan Rama-Šćit u Hercegovini premda je njegov gvardijan fra Andrija Jozić u više navrata javno optužen da već šest godina opstruira otvorenje Doma za stare i nemoćne osobe u Rami, u koji je hrvatska vlada uložila pola milijuna eura.

Odluka ministra Erlića opterećena je i sumnjom u nepotizam, jer je spomenuti projekt, u kojem sudjeluje i Župa svete Barbare Jakšić kod Požege, pisala razvojna agencija Panora Požeško-slavonske županije, koju vodi županica Antonija Jozić čiji je suprug nećak ramskog gvardijana fra Andrije Jozića.

Cijeli je projekt, pak, dio širega konteksta koji upućuje na moguću političko-religijsku korupciju, jer nije tajna da je ramski gvardijan blizak HDZ-u BiH Dragana Čovića koji pod svaku cijenu nastoji srušiti iznimno uspješnog, ali politički neovisnog načelnika Rame Jozu Ivančevića.

U tom kontekstu valja promatrati i gvardijanovu višegodišnju opstrukciju otvorenja Doma za stare i nemoćne koji su zajedno, uz pomoć pola milijuna eura iz Hrvatske, sagradili općina Rama i ramski franjevci prije nego što je fra Jozić postao gvardijan. U istom političkom kontekstu može se tumačiti i projekt od dvjesto tisuća eura “Čovićevom” gvardijanu Joziću, nećaku HDZ-ove požeške županice, koji je napisala HDZ-ova razvojna agencija iz Požege, a odobrio HDZ-ov ministar Šime Erlić.

Riječ je o projektu “Očuvanje vjere i identiteta Hrvata” koji su Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a zajedno podnijeli Franjevački samostan Rama-Šćit i Župa svete Barbare Jakšić kod Požege. Projekt je odobrio ministar Šime Erlić odlukom od 21. svibnja ove godine, kao jedan od mnogih projekata u okviru Programa prekogranične suradnje Hrvatske i BiH, piše Nacional.

Koji su projekti dobili novac možete pogledati OVDJE.

Navedeni projekt je pod brojem 16. u tabeli ‘Prioritet 2’ Investicijski projekti.

/Republika/

Objava Nacional: Ministar Erlić dodijelio novac “Čovićevom fratru” u Rami u prekograničnoj suradnji sa župom iz Požege, obiteljski povezan s požeškom županicom pojavila se prvi puta na Republika.

U tijeku su posljednje pripreme u Veslačkom centru, a mladi veslači iz klubova “Rama” i “Ustirama” vježbaju na posljednjim pripremama prije regate, javlja Ramski vjesnik.

Organizatori regate su Veslački centar “Rama” i Općina Prozor-Rama

Regata će se održati na zapadnoj strani ispod veslačkog hangara, a iz Veslačkog centra pozivaju sve da svojim prisustvom podrže veslanje u Rami, i to dva domaća kluba, Veslački klub ‘Rama’ i Veslački klub ‘Ustirama’.

Ovogodišnji program regate trajat će dva dana, a za sve zainteresirane prvog će dana biti upriličeno predavanje ‘Primjeri planiranja treninga kroz život’ profesora doktora Mladena Marinovića. Marinović je višegodišnji predsjednik Hrvatske veslačke i kajakaške reprezentacije, uspješnog kondicijskog trenera poznatih hrvatskih sportaša. Predavanje će biti održano u Domu kulture 27. svibnja s početkom u 19 sati.

Drugi dan preostaje natjecateljski dio koji će se održati od 10 sati na Ramskom jezeru, nakon čega će biti upriličena dodjela medalja i pehara za najuspješnije sportaše.

Povijest kluba

Veslački klub ‘Rama’ je osnovan 2012. godine IPA projektom prekogranične suradnje između Hrvatske i BIH. Od osnutka kroz trenažni proces kluba prošlo je preko 200 veslača i veslačica. Trenutni broji 34 veslača.

Od osnutka Veslački klub ‘Rama’ je sudjelovao na preko 150 veslačkih regata, tri puta je predstavljao Bosnu i Hercegovinu na međunarodnim natjecanjima. 2018. godine veslači ‘Rame’ su se okitili titulom državnih prvaka u Zagrebu-Jarun.

Veslači su u klub donijeli preko 200 medalja

Klubovi koji su nastupali na veslačkoj regati Lake to lake na Ramskom jezeru:

VK “Croatia”, VK ‘Zagreb’, VK ‘Marina Kaštela’, VK ‘Mornar’, VK ‘Neretvanski gusar’, VK ‘Pag’, VK ‘Gusar’.

U Ustirami je 2020. je osnovan i VK ‘Ustirama’. Dva puta je organizirana veslačka regata ‘Rama sprint’ u Ustirami. Klub broji 24 člana.

Projekti koje je klub realizirao

Klub je ukupno realizirao više od 30 projekata, vrijednosti preko 100 tisuća KM. Neki od uspješnih projekata su: Sport nas spaja!– USAID Pro-Budućnost, Dva naroda-jedan cilj!– USAID Pro-Budućnost, Upoznajmo našu BiH!– USAID Pro-Budućnost, Rama Lake Kayak&SUP Tour– Via Dinarica, Aktivni, zdravi, sretni!!!– UNDP ReLOaD2, Mladi za bolje sutra!– (u procesu implementacije) UNDP ReLOaD2 te Zaveslajmo zajedno!– Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Ostale aktivnosti i projekti su: 11 regata “Lake to lake”, uređenje teretane na Šćitu, Snaga lokalnog, ponton za veslače, nabavka kombija i prikolice za prijevoz čamaca, obilježavanje Dana zaštite prirodne sredine, uvoz čamaca za potrebe klubova, tri Ljetne škole sporta, planinarenje na Idovac i Klečku stijenu itd.
Klubovi/pojedinci koji su se pripremali na Ramskom jezeru:

U-23 veslačka reprezentacija Australije, Damir Martin, hrvatski olimpijac i osvajač srebrene medalje na OI u Rio de Janeiru 2016., veslači VK “Croatia”, VK “Zagreb”, VK “Neretvanski gusar” i studenti Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru

Ciljevi

VK “Rama” je pred sobom zacrtao i neke dugoročne ciljeve, a to su osnivanje Veslačkog saveza Federacije BiH i predstavljanje BiH na međunarodnom nivou.

Klub zatim planirati rad i razvitak veslačkoga sporta na području djelovanja, organizirati i provoditi sustavni trening članova radi pripreme za natjecanja, podučavati i trenirati djecu i mlade, promicati i organizirati natjecanja, održavanje priredbi sportskog i zabavnog karaktera, radi populariziranja veslačkoga sporta kao i praćenje pitanja i potreba veslačkoga sporta i promicanja veslanja kao sporta.

VK “Rama” se kroz ranije spomenute projekte bavi upravo mladima, njihovom odrastanju u sportu, željom za radom i napredovanjem, pa iz kluba navode još nekoliko ciljeva: rad sa djecom i mladima, obrazovanje odraslih i djece u veslanju i u drugim sportskim aktivnostima, promovirati turizam i održivi sportski turizam te očuvati prirodne ljepota Rame i brinuti o zaštiti okoliša.

“Član kluba može postati svatko. U klubu imamo više sekcija, od početnika veslača, regatni pogon, članove tijela kluba, rekreativce i volontere. Za djecu koja žele veslati bitno je znanje plivanja i minimalna dob od osam godina da mogu početi s treninzima”, kaže predsjednik kluba Filip Šimunović.

Za upis u VK “Rama” roditelji djece koja se žele upisati u klub trebaju se s djetetom javiti u prostorije VK “Rama” na Šćitu, gdje će dobiti detaljne informacije o upisu i radu te ispuniti upisnicu u klub. Za sve informacije, klub je dostupan na mail-u veslackiklubrama@gmail.com.

/Desk/

Objava U Rami regata ‘Lake to lake’ – Dolazi šest klubova i preko 150 mladih veslača pojavila se prvi puta na Republika.

Ivan je tu započeo s farmom angus goveda i izgradio mali privremeni smještaj. Sve je zapravo slutilo na jednu pozitivnu priču, koja neće biti pozitivna ako Pajići u 2022. ne budu imali struju. Ivanu koji se raspitivao za električnu energiju je kazano da bi morao uplatiti 115 tisuća maraka kako bi nanovo bila izgrađena elektro mreža do naselja, premda je isto do rata imalo struju.

Selo na granici Prozor – Rame i Konjica pripada Elektroprivredi BiH, koja je za obnavljanje mreže istaknula navedeni iznos od preko 100 tisuća maraka, što je svakom običnom čovjeku posve nedostižno, a otežava ovu povratničku, pozitivnu priču.

U Ministarstvu ljudskih prava i izbjeglica BiH, Federalnom ministarstvu izbjeglih i raseljenih, te drugim razinama vlasti pitali smo tko može pomoći da se ponovno uspostavi elektro mreža koju je selo do rata imalo, kako bi se olakšao povratak i hrabri poduzetnički poduhvat Ivana Pajića.

Treba prijaviti, ali sredstva nedostatna, Povjerenstvo odlučuje o prioritetima

U državnom ministarstvu ljudskih prava i izbjeglica kažu da zbog velikog stupnja devastiranosti, pogotovo niskonaponske elektro-mreže, a time i velikog broja stambenih jedinica povratnika koje nemaju priključak na elektro-mrežu, značaja elektrifikacije zasveukupni proces povratka, te značaja elektrifikacije za život i rad svakog čovjeka, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine je, još tijekom 2008. godine, iniciralo rješavanje problema elektrifikacije putem zajednički financiranih projekata, čija vrijednost do 2022. godine iznosi više od 18 milijuna maraka.

“Navedeni projekti su se vrlo uspješno realizirali i još uvijek se realiziraju u preko 60 općina i gradova uBosni i Hercegovini. Nažalost, u odnosu na evidentirane potrebe navedeni iznos nije dovoljan da bi se u potpunosti riješio problem ponovne elektrifikacije tj.obnove uništene elektro-mreže povratničkih područja/objekata“, kažu u odgovoru iz Ministarstva ljudskih prava i izbjeglica.

Pozivaju Općinu Prozor Rama da aplicira na Javni poziv Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH po pitanju obnove uništene elektro mreže za povratničke mikrolokalitete

“S tim u vezi, želimo vas obavijestiti da se i u narednom razdoblju, nakon usvajanja proračuna institucija BiH, očekuje raspisivanje novog Javnog poziva za sve općine igradove u BiH, od strane Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, za dostavljanje potreba tj. projektnih prijedloga u svrhu elektrifikacije stambenih jedinica povratnika i raseljenih osoba, a koji su imali registriran priključak na NN elektro-mrežu u ranijem razdoblju“, navode dalje u odgovoru na pitanja Ramskog Vjesnika.

Navode i da će se: “U skladu sa zaprimljenim aplikacijama općina i gradova u BiH, od strane Povjerenstva za izbjeglice i raseljene osobe Bosne i Hercegovine izvršiti razmatranje I prioritizacija projektnih mikrolokaliteta za projekte elektrifikacije, a u okviru raspoloživih sredstava.“

Iz državnog ministarstva pozivaju sve koji su u sličnoj situaciji na području općine da se obrate lokalnoj jedinici uprave

“U cilju rješavanja navedenog problema, potrebno je da se sve osobe koje su u potrebi obrate lokalnoj zajednici tj. Općini Prozor/Rama, a vezano za njihovo apliciranje na predstojeći Javni poziv za prikupljanje prijava za elektrifikacijom stambenih jedinica povratnika i raseljenih lica, kako bi sve potrebne i ažurirane informacije i podaci, bili dostavljeni na razmatranje Ministarstvu, u skladu sa propisanom, zakonskom procedurom“, ističu dalje te napominju općepoznatu činjenicu da je život bez električne energije u 21. stoljeću nezamisliv.

Općina spremna sufinancirati

“Elektrifikacija lokacija/objekata realiziranog i planiranog povratka predstavlja egzistencijalnu potrebu i neupitno pravo svakog povratnika, ali i interes svih struktura društva i treba biti prepoznato kao prioritet od strane svih razina vlasti, uključujući i općtine, a posebno od strane elektroprivreda/ elektrodistribucija koje su I vlasnici elektrodistributivnih mreža na području njihove odgovornosti“, naveli su.

Iz Federalnog ministarstva izbjeglih i raseljenih čeka se odgovor na upit, kao i od Vlade HNŽ-a. U Općini Prozor Rama su upoznati s problematikom.

“Povratnici su danas pomalo zaboravljena kategorija, iako su iznimno važni za normalizaciju zivota jedne lokalne zajednice. Preko službe kojom rukovodim pomagali smo povratničke projekte vezane za poljoprivredu, pa tako i projekt uzgoja goveda po sistemu “krava – tele” Ivana Pajica. Međutim, postoje veliki novčani fondovi koji se pune iz javnih sredstava na razini države i Federacije koji moraju rješavati ozbiljne povratničke projekte kao što je povratak elektro mreže u Pajiće. Općina moze pomoći, siguran sam da će načelnik rado odobriti pomoć, ali nositelj projekta može i treba biti nadležno ministarstvo”, kaže pomoćnik načelnika Josip Juričić upitan o ovoj temi.

Za Ivana Pajića čekanje javnog poziva, potom daljnjih procedura gdje nije sigurno da će njegovo selo uopće proći značilo bi još mnoge večeri u potpunom mraku. S tim u vezi zasigurno je da bi mnogo povoljnije rješenje bilo ono da struju za ovo selo financiraju pomalo sve razine vlasti, a u dogovoru s Elektroprivredom BiH. Ima li volje za takvo što, osim u Prozor-Rami, zabilježit će se u sljedećim danima.

/Republika/

Objava Povratnik u mraku: Tko će vratiti svjetlo u Pajiće? pojavila se prvi puta na Republika.

Objava Herceg u Rami: Obveza u rasvjetljavanju istine o stradanju Hrvata ramskog kraja pojavila se prvi puta na Republika.

Odgovor na ovo pitanje, ne samo za one koji nisu bili u Rami, nego i Ramljacima: Dođite u Ramu i doživite ugodan vikend. A Ramljacima je to proširivanje spoznaja o svom kraju i to u svako godišnje doba, donosi Ramski-vjesnik vrlo zanimljivu reportažu s mnoštvom fotografija o ovom kraju punom povijesnih znamenitosti i prirodne ljepote.

Zašto posjetiti Ramu i što se to može u njoj naći?

Krenete li s bilo koje strane Rame imate uvijek nešto zanimljivo. Mi ćemo krenuti u ovom prvom dijelu s juga, iz pravca Jablanice. Odmah nakon što prođete branu Jablaničkog jezera skretanjem desno na most možete stići u Lizoperce gdje se smjestila ergela “Jezero” koja čuva autohtonu pasminu konja „bosanski brdski konj“. U samim Lizopercima možete vidjeti i jednu od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini.

Ako produžite prije skretanja za Lizoperce onda ćete stići u Hudutsko, mjesto koje se nalazi tik uz Jablaničko jezero. Hudutsko će vas obuzeti svojim mirom. Nastavljajući odavde stižete u Tošćanicu te uz sami put možete vidjeti nekropolu stećaka, a daljnjim hodom ili vožnjom stižete u Greviće. Na ovom prostoru susrest ćete geološke zanimljivosti i udahnuti mirnoću kraja.

Nastavimo ovo virtualno putovanje uz Jablaničko jezero sve do gornjeg dijela Donje Rame. U mjestu Ustirama osnovan je veslački klub kao dio Veslačkog centra “Rama”. Ovdje možete zaveslati s mladim veslačima. U vruće ljetne dane možete se i okupati na uređenoj plaži.

Iz Ustirame zanimljivo bi bilo produžiti do mjesta Kućani i odatle se pješice uputiti na Klečku stijenu ili produžiti na Došćicu, Homatlije ili zastati nad Volujakom.

Stigavši na Gračac uvijek je zanimljivo posjetiti nedavno uređenu župnu crkvu Svetog Ante. Na Ban brdu iznad Gračaca i Trišćana smještena je zanimljiva nekropola stećaka. Kameni spavači na Ban brdu na sebi još čuvaju biljege koje nam nekadašnji stanovnici ostaviše. Uklesana simbolika ima svoju priču koju može svatko za sebe pročitati.

Naravno, uvijek možete zastati uz Jablaničko jezero ili dio rijeke Rame te zabaciti udicu u vrijeme kada je dozvoljen ribolov. Ako ništa onda barem možete uživati u bistrini Rame i šumu njezina toka.

Kod Marine pećine smještena je Hidroelektrana Rama. Prošavši HE ubrzo s lijeve strane ugledate lokalni put za Parcane. U Parcanima se nalazi Parcanska pećina u kojoj se može vidjeti sva geološka prošlost ovog područja. Za geološke sladokusce ona je prava poslastica.

Kada dođete do mjesta Gračanica zanimljivo bi bilo skrenuti desno te se vijugavom cestom popeti do mjesta Klek. Iznad samog sela smjestila se nekropola stećaka. Na polju iznad sela koje uvijek nadzire Klečka stijena, smjestili su se Kraljev stolac, nekropola stećaka i prema legendi temelji crkve. Kraljev stolac je ovdje zaista osobitost. Ta neobična stolica neodoljivo podsjeća na zanimljivu prošlost ovog kraja.

S Kleka vodi makadamski put za naselje Došćica u kojem možete vidjeti stare autohtone kamene kuće. Dok prolazite tim putom s lijeve strane huči Volujak jureći svojim kanjonom ispod Donje Vasti, s desne strane priroda je oslikala Klečku stijenu i ukrasila Didom i Babom (narodni naziv za dvije kamene prirodno oblikovane skulpture). Na Klečku stijenu se može stići odvajanje s puta za Došćicu i strmom stazom izravno s Klečkog polja.

A kada dođete na Klečku stijenu onda je to posebna priča. Nju je teško ispričati, jer će uvijek nedostajati riječi. To se može samo doživjeti, uživati u pogledu s nadmorske visine Vihara od 1154 metra, koji puca na skoro cijelu Ramu, od Donje Rame do Brane i Ramskog jezera. Vidljivi su svi vrhovi planina što okružuju Ramu.

Na daljnjem putovanju zanimljivo je kod Crnog mosta skrenuti lijevo na Goricu. Na vrhu Tuk mogu se pronaći ulomci keramike. Neki mještani su ovdje pronašli i rimski novac, a još se mogu uočiti obrisi neke građevine. Pogled s uzvisine Tuk na kanjon Rame daje vam osjećaj neke čarobne moći.

Proći ovim dijelom Rame, a ne svratiti na Duge bilo bi nešto kao grijeh propustom. Duge su poznato i vrijedno povrtlarsko mjesto. Na daleko je čuveni „duški paradajz“. Tijekom ljetnog vremena u to će se svatko uvjeriti tko dođe ovdje.

No, ovo mjesto je zanimljivo i po dva velika vodopada na rijeci koju čine Ljubunačka rika i Krupić. Gornji vodopad je visok 17 metara dok je donji koji protječe kroz stijenu visok 23 metra.

Nastavljajući dalje prema Prozoru šteta bi bilo ne svratiti na Lug kod starog austrougarskog mosta i napraviti mali odmor. Bistrina Rame će vas očarati da ćete se zaljubiti u ovo mjesto.

Ako odlučite krenuti na ovo malo putovanje Donjom Ramom bit će vam malo jedan dan. Smještaj se uvijek može naći kod dobrih domaćina negdje u mjestima putovanja, a može i u drugim dijelovima Rame.

Za tjelesnu okrjepu uvijek se mogu pobrinuti uzgajivači ovaca koji će rado za vas pripremiti janjetinu s ražnja. U Donjoj Rami dosta je i pčelara koji će vam sigurno ponuditi tu slasnu pčelinju deliciju. Poželite li neko domaće jelo kao što je pita ispod sača sigurno ćete je naći i uživati u okusima.

Ovo područje je kao stvoreno za jednu od prirodnih pustolovina u kojima ćete osjetit spoj prirode, povijesti i srdačnost domaćina. U koje god godišnje doba da dođete ovdje pred vama su zanimljivi izazovi. Uz ukusno tradicionalno ramsko jelo završavamo prvi dio odgovora na pitanje gdje otići za vikend i zašto posjetiti Ramu, piše Ramski portal.

Više fotografija pogledajte OVDJE

(Ramski Vjesnik će rado odgovoriti na upite o detaljima pojedinih lokacija i drugih zanimljivosti ovog dijela Rame. Svoje upite možete poslati na e-mail: rv.ramskivjesnik@gmail.com ili nas pratiti na facebook stranici te porukama tražiti i dobiti informacije.)

/Republikainfo.com/

Objava PRIČA ZA KOJU NEDOSTAJU RIJEČI Gdje za vikend ili zašto posjetiti Ramu? pojavila se prvi puta na Republika.

U pitanju je 18 tvrtki koje su se uključile u zajedničku akciju pomoći koja će biti dostavljena na adresu Caritasa Sisačke biskupije.

Kako doznaje portal Rama-Prozor.info, gospodarstvenici iz Rame, Tomislavgrada, Šujice, Glamoča i Bugojna organizirali su zajedničku akciju pomoći, a radi se sljedećim tvrtkama:

„Petričević“ d.o.o. – Prozor-Rama
„Babić Commerce“ d.o.o. – Prozor-Rama
„Drvopromet“ d.o.o. – Šujica
„TTD Dolac“ d.o.o. – Šujica
„Taxus“ d.o.o. – Šujica
„Mali Galečić“ d.o.o. – Šujica
„Kop i Ko“ d.o.o. – Tomislavgrad
„Vesna-s“ d.o.o. – Bugojno
„Gugi“ d.o.o. – Tomislavgrad
„Apina“ d.o.o. – Glamoč
„IGM Gradnja“ – Glamoč
„Bartulović“ d.o.o. – Glamoč
„Caja“ d.o.o. – Tomislavgrad
„Promet Šarac“ d.o.o. – Tomislavgrad
„Fišić“ d.o.o. – Tomislavgrad
„Nevistić Commerce“ d.o.o. – Tomislavgrad
„VID – Međunarodno otpreništvo d.o.o. – Tomislavgrad
„Drums 3B“ d.o.o. – Jajce

Ovo je dio pomoći od 10 tegljača koji danas zajednički kreću na put prema RH. Izuzev iz Rame tegljači su krenuli i iz Tomislavgrada, Bugojna, Glamoča i Jajca. Natovareni su rezanom građom, ogrjevnim drvetom, peletom, opekom za zidanje, klupama i stolovima.

Nedavno je u Petrinju stigao konvoj kamiona iz Velike Kladuše s građevinskim materijalom za popravke porušenih domova.

/Republikainfo.com/

Objava Iz Rame stiže pomoć za nastradale u potresu na Banovini pojavila se prvi puta na Republika.

Nekada je u Rami najzastupljenija bila sorta požegača ili bistrica. Međutim, ona je u zadnje vrijeme oboljela te se vrše nasadi novih sorti koje su otpornije na tu bolest. Naravno, ima onih voćara koji su uspjeli sačuvati svoje stare šljivike od bolesti. Općina Prozor-Rama trudi se očuvati tradiciju uzgoja i prerade šljive te daje poticaje za revitalizaciju starih i zasade novih voćnjaka šljive. Tako je samo u zadnjih nekoliko godina zasađeno više od 20 tisuća novih sadnica, piše Ramski vjesnik.

Stariji Ramljaci dobro se sjećaju kako su se nekada uz pomoć šljive prehranjivale obitelji i školovala djeca. Šljiva se prodavala u okolnim područjima Kupreškog, Duvanjskog i Uskopaljskog kraja, a posebno je bila cijenjena ramska šljivovica.

Berba šljive

Ovih dana je u punom jeku berba u ramskim šljivicima. Iako je proljetni mraz uzeo svoj danak, u mnogim područjima Rame šljive su ipak ostale i uspješno su iznijele plod do kraja, zahvaljujući angažiranosti vlasnika voćnjaka koji su vodili računa o svojim stablima.

Neovisno o količini uroda, postoji potražnja za ramskom šljivom. Ove godine otkupna cijena za kilogram ubranih šljiva je 0,50 do 0,60 KM. Ima kupaca koji stižu iz drugih krajeva.

Brendiranje rakije

Međutim, ramski domaćini najviše vole šljive pretvoriti u rakiju te tako bolje zaraditi. Cijena po litri ramske rakije nije ispod 12 KM i penje se sve do 20 KM. Teško je zamisliti neku feštu bez ramske rakije. Iako još uvijek nije službeno brendirana ipak se sve više traži kao poseban domaći napitak izrazito cijenjen u BiH, Hrvatskoj, ali i sve više u drugim europskim državama. Svoje mjesto ima u brojnim ugostiteljskim objektima. Općina Prozor-Rama promovira ramsku šljivu i rakiju kroz sajam Dani šljive, na kojemu se godinama izlažu šljive, rakije, sirevi ali i drugi lokalni poljoprivredni proizvodi. Ove godine sajam će izostati zbog epidemije koronavirusa, no, bit će organiziran prigodni online sajam. Tako će i ramska šljiva dati svoj doprinos epidemiološkim mjerama zbog koronavirusa.

Pored svega ovoga, ramskoj šljivi i šljivovici je zasigurno potrebna jedinstvena proizvodnja. Posebice kada je riječ o pečenju, odnosno, destilaciji rakije. Potrebno je imati jedinstvenu recepturu i jedinstven tehnološki proces koji će dovesti do rakije koja je uvijek ista i time spremna za pravi nastup na tržištu. Vrijeme je da se proizvođači udruže i na taj način stvorie tehnološki i količinski brend koji tržište već odavno cijeni.

/Republikainfo.com/

Objava U Rami je u tijeku sezona berbe šljive pojavila se prvi puta na Republika.

Osim iznosa od 125.000 KM, koji je dodijeljen ravnomjerno svakoj općini i gradu, skoro sve općine i gradovi dobili su i sredstva iz raspodjele 20 milijuna KM koji su namijenjeni sufinanciranju projekata. Odobrena su sredstva za projekte od najmanje 50.000 KM do čak 684.783 KM, koliko je dobio Kupres.

Uz dostavljene ugovore nisu dostavljena nikakva obrazloženja ili kriteriji po kojima su novci raspoređivani. Samo ugovor u stilu „uzmi ili ostavi“.

Općina Prozor – Rama dostavila je tri projekta po kojima je predalagala potporu. Riječ je o projektu izgradnje sortirnice miješanog otpada, gradske mrtvačnice i dvorane uz osnovnu školu u Šćipama. Svi projekti su već u izvedbi, sa svom potrebnom dokumentacijom, dozvolama i slično, upravo onako kako je to u javnom pozivu za navedena sredstva tražila federalna Vlada. I onda nula po svakom projektu, i to bez obrazloženja.

Kao jedini zaključak na pitanje zašto je to tako, nameće se politička opredijeljenost općinskog načelnika različita od političke opredjeljenosti federalne ministrice. Ali, zar novci za projekte ne znače potporu projektima koji služe cijeloj zajednici, potporu svim žiteljima, a ne samo načelniku ili nekoj političkoj grupaciji? Trebali bi značiti, a pogotovo bi takav nadstranački pristup trebala imati federalna vlada i federalna ministarstva. Ali, nije tako, i to ne prvi put, već vrlo, vrlo često.

Načelnik Ivančević nam je rekao da priprema slanje prigovora na odluku Vlade, iako ni sam ne vjeruje da će to „piti vode“. „Nažalost, stalno se moramo boriti za svoja prava, posebno za novce, jer rijetko nailazimo na pravdu, na razumijevanje“, rekao nam je Načelnik Ivančević.

A u Sarajevu ima dosta Ramljaka na dobrim pozicijama, od državnih ministarstava, tužiteljstva, pozicija u ministarstvima, pa i u federalnom Parlamentu. I sve to prolazi pored njih, jer ne vidimo njihove pokušaje da u Ramu usmjere neki projekt, neka posebna sredstva, pa ni ona koja po pravdi pripadaju Rami. A sutra će ti isti pričati o zajedništvu…

(izvor: Ramski vjesnik)

Objava Ima li u tom Sarajevu itko iz Rame? pojavila se prvi puta na Republika.