U napadima je poginula jedna osoba, a ozlijeđno je 15 ljudi. Meta je bila „velika američka tvornica“, izjavio je ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrij Sibiha, prenosi britanski Telegraph, a prenosi N1. Bio je to treći najveći zračni napad Rusije ove godine po broju dronova i osmi po broju raketa.

Napad se dogodio nekoliko dana nakon što je Vladimir Putin otputovao na Aljasku da se sastane sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i iznese svoje uslove za mir, među kojima je i povlačenje Ukrajine iz cijele Donjecke oblasti – iako ona nije pod ruskom vojnom kontrolom.

Zelenski traži oštrije sankcije

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je napad izveden „kao da se ništa ne mijenja“.

On je naglasio kako Moskva ne pokazuje nikakve znake spremnosti za mirovne pregovore i pozvao saveznike da izvrše jači pritisak, uključujući nove sankcije i carine.

„Rusija je potrošila nekoliko krstarećih raketa na američki biznis“, rekao je Zelenski, istakavši da je riječ o običnoj civilnoj fabrici koja je proizvodila kućne aparate, poput aparata za kafu. „I to je postalo meta Rusije. Veoma značajno.“

Američka tvrtka nalazila se u gradu Mukačevo u Zakarpatskoj oblasti i zapošljavala je 600 radnika. Napad je izazvao veliki požar i ozlijedio 15 ljudi.

Tvrtka Flex iz Teksasa ima tvornicu u Mukačevu, ali još nije potvrđeno je li upravo ona bila meta.

Nije prvi put da su američke tvrtke na udaru – ranije ove godine pogođene su uredi Boeinga u Kijevu.

„Nema nikakve vojne logike ili potrebe, samo teror nad ljudima, biznisima i normalnim životom u našoj zemlji“, dodao je Sibiha.

Eksplozije su zabelježene i u Lavovu i Zaporožju, dok su sirene odjekivale u Kijevu cijelu noć.

Ukrajina uzvraća udarac

Ukrajina je priopćila kako je tijekom noći pogodila rafineriju nafte u ruskom Novošahnjinsku i bazu goriva u Voronježu.

Zelenski je također otkrio kako je Ukrajina testirala dugometnu krstareću raketu Flamingo s dometom od 3.000 kilometara, koja bi omogućila udare duboko unutar ruske teritorije. Masovna proizvodnja mogla bi početi početkom sljedeće godine.

Ovaj ruski napad predstavlja značajnu eskalaciju poslije nekoliko tjedana ograničenijih udara, u trenutku kada se intenziviraju diplomatski pregovori. Nakon sastanka Putina i Trumpovog izaslanika za mir, Stevea Witkoffa, 8. kolovoza, ruski napadi privremeno su bili smanjeni.

Za četvrtak su planirani novi sastanci Ukrajine i saveznika u svezi sa sigurnosnim jamstvima u slučaju prekida vatre.

/Desk(

Objava Rusija raketirala američku tvornicu u Ukrajini pojavila se prvi puta na Republika.

Roditelji su noseći bebe izašli na ulicu pred bolnicom, jecajući ošamućeni nakon rijetkog zračnog napada preko dana. Razbijeni su prozori, a stotine stanovnika Kijeva je pomagalo ukloniti krhotine.

“Bilo je strašno. Nisam mogla disati, pokušavala sam pokriti (svoju bebu). Pokušavala sam ga pokriti ovom tkaninom kako bi mogao disati”, rekla je 33-godišnja Svitlana Kravčenko za Reuters.

Vlada je proglasila dan žalosti u utorak zbog jednog od najgorih zračnih napada od početka rata, za koji je rekla da pokazuje koliko hitno Ukrajina od svojih zapadnih saveznika treba pomoć kada je riječ o njenoj protuzračnoj obrani.

Protuzračna obrana je oborila 30 od 38 projektila, objavilo je ratno zrakoplovstvo. Pedeset civilnih zgrada, uključujući kuće, trgovački centar i dva medicinska objekta je oštećeno u Kijevu, središnjim gradovima Krivij Rih i Dnipro te dvama istočnim gradovima, reklo je ministarstvo unutarnjih poslova.

Dvadeset dvije osobe, uključujući dvoje djece, ubijeno je u Kijevu, a 82 su ranjene u dvama raketnim napadima u razmaku od dva sata, kazali su dužnosnici.

Potvrđeno je da je 11 ljudi poginulo u Dnjipropetrovskoj oblasti, a ranjeno 64, rekli su regionalni dužnosnici.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da će se Ukrajina osvetiti te je pozvao zapadne saveznike Kijeva da čvrsto odgovore na napad.

“Osvetit ćemo se tim ljudima, Rusiji ćemo zasigurno pružiti snažan odgovor s naše strane. Pitanje za naše partnere je: mogu li oni odgovoriti?”, izjavio je Zelenski u posjetu Poljskoj na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s poljskim premijerom Donaldom Tuskom.

Diplomati su rekli da će se Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda sastati u utorak na zahtjev Velike Britanije, Francuske, Ekvadora, Slovenije i Sjedinjenih Američkih Država.

Rusko ministarstvo obrane je reklo da su njene snage izvele napade na ciljeve ukrajinske obrambene industrije i zrakoplovne baze u zemlji. Moskva opetovano poriče da namjerno gađa civile i civilnu infrastrukturu iako je u njenim napadima poginulo tisuće civila otkako je započela svoju invaziju u veljači 2022.

Do napada je došlo dan prije trodnevnog samita NATO saveza, na kojem se očekuje i Zelenski, a Ukrajina će biti jedna od ključnih tema, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Najsmrtonosniji napad posljednjih mjeseci – Rusija pogodila dječju bolnicu u Kijevu pojavila se prvi puta na Republika.

Na snimkama se vide tijela na asfaltu, a predsjednik Ukrajine Zelenski na Twitteru je napisao da su pogođeni glavni trg, sveučilište i kazalište.

– Rusi su jednu običnu subotu pretvorili u dan tuge i boli. Ima mrtvih i ranjenih – napisao je Zelenski.

https://twitter.com/ZelenskyyUa/status/1692830218338107595?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1692830218338107595%7Ctwgr%5E100cdc2122c4a8384704e51694904b6ef0233459%7Ctwcon%5Es1_&ref_url=https%3A%2F%2Fwww.jutarnji.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fdivljacki-udar-usred-subotnje-spice-razoren-glavni-trg-slucajno-snimljen-trenutak-napada-15366309

/Desk/

Objava Ruski napad na grad na sjeveru Ukrajine: Pogođeni glavni trg, sveučilište i kazalište, ima mrtvih i ozlijeđenih pojavila se prvi puta na Republika.

The Kyiv Independent izvješćuje da su ruske snage pokrenule su još jedan raketni napad velikih razmjera protiv Ukrajine u ranim satima 28. travnja, ubivši najmanje 12 civila i ranivši još 23.

Ukrajinska protuzračna obrana uništila je 21 od 23 krstareće rakete X-101 i X-555, kao i dvije bespilotne letjelice koje je Rusija lansirala koristeći strateške zrakoplove Tu-95 iz Kaspijskog mora, prema ukrajinskim zračnim snagama.

U središnjem ukrajinskom gradu Uman, Čerkaška oblast, ruski udar pogodio je 9-katnu stambenu zgradu i skladište.

Od 10:00 sati po lokalnom vremenu poznato je da je deset ljudi poginulo, a 17 ozlijeđeno, izvijestio je ministar unutarnjih poslova Ihor Klymenko dok je operacija spašavanja u tijeku. Broj žrtava nije konačan i bit će ažuriran.

Ruske trupe pogodile su privatnu kuću, poduzeće i građevinsku bazu u Dnjepru, ubivši mladu ženu i dvogodišnje dijete, rekao je guverner Dnjepropetrovske oblasti Serhii Lysak. Navodno su još četiri civila u gradu ozlijeđena.

Guverner Kijevske oblasti Ruslan Kravčenko rekao je na Facebooku da je visoka zgrada u gradu Ukrainka, koji se nalazi 50-ak kilometara južno od Kijeva, oštećena krhotinama projektila.

Dvije osobe su ranjene, uključujući 13-godišnje dijete koje je prebačeno u bolnicu u Kijevu, navodi Ministarstvo unutarnjih poslova, a prenosi The Kyiv Independent.

U Kijevu su u napadu oštećeni lokalni električni vodovi u okrugu Obolonskiy, kao i cestovna infrastruktura. U gradu nema izvještaja o civilnim žrtvama niti šteti na stambenim objektima.

Predsjednik Volodimir Zelenski komentirao je masovni napad rekavši da “ruski teror mora dobiti pravedan odgovor Ukrajine i svijeta”.

“Svaki takav napad, svako zlo protiv naše zemlje i naroda, samo približava terorističku državu neuspjehu i kazni, a ne obrnuto, kako oni misle. Nećemo zaboraviti nijedan zločin, nećemo dopustiti da nijedan okupator pobjegne od odgovornosti .”

Od listopada, Rusija je izvela opetovane nacionalne raketne napade na Ukrajinu koji su rezultirali ozbiljnom štetom na kritičnoj energetskoj infrastrukturi zemlje i ubili desetke civila.

Prethodni ruski masovni napad dogodio se 9. ožujka, usmrtivši najmanje šest osoba i ranivši najmanje sedam. Na meti su bile brojne lokacije energetske infrastrukture.

Ruske snage pokušavaju presjeći opskrbne pravce prema Bahmutu

Ruske snage pokušale su u četvrtak presjeći važne opskrbne pravce prema istočnom ukrajinskom gradu Bahmutu i time izvršiti veći pritisak na obrambene snage, izjavili su ukrajinski dužnosnici.

Glasnogovornik ukrajinske vojske Serhij Čerevati izjavio je da je u posljednja 24 sata evidentirano 13 napada na Bahmut.

– Glavni cilj neprijatelja u sektoru Bahmuta je presjeći komunikacijske rute. Ali zahvaljujući stalnoj protubaterijskoj borbi (…) možemo dostaviti zalihe i evakuirati ranjene, rekao je Čerevati.

Ruske jedinice već deset mjeseci pokušavaju osvojiti razrušeni Bahmut, grad u kojem je nekad živjelo 70 tisuća stanovnika, a koji vide kao odskočnu dasku za napad na druge gradove, dok se Kijev obvezao na njegovu obranu, podsjeća Reuters.

Rusko ministarstvo obrane izvijestilo je o uspjesima protiv ukrajinskih snaga u raznim sektorima, ali nije izravno spomenulo Bahmut. Reuters nije mogao provjeriti izvješća s bojnog polja. Ukrajinski vojni analitičar Oleksandr Musijenko rekao je da u žestokim borbama okruzi brzo prelaze iz “ruke u ruku”.

– Ukrajina uspješno izvodi lokalne protunapade, otežavajući Rusima zauzimanje Bahmuta, izjavio je Musijenko za ukrajinski NV radio.

Jevgenij Prigožin, vođa ruske plaćeničke skupine Wagner, koja uz rusku vojsku djeluje na području Bahmuta, danas je izjavio da se šalio kada je rekao da će njegove snage obustaviti vatru kako bi omogućile ukrajinskim snagama da pokažu grad američkim novinarima.

/Desk/

Objava Rusija napada ukrajinske gradove projektilima – Kijev, Dnjipro, Uman, Poltav… pojavila se prvi puta na Republika.

Nekoliko ukrajinskih gradova ostalo je bez opskrbe strujom ili vodom nakon što su deseci ruskih projektila pogodili gradove diljem zemlje u ponedjeljak ujutro, što se smatra osvetničkim napadom za eksploziju na ključnom mostu koji povezuje Rusiju s anektiranim poluotokom Krimom tijekom vikenda.

“Sve se događa u okviru specijalne vojne operacije”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov na pitanje novinara o eksplozijama u Kijevu.

Nije komentirao jesu li napadi odmazda za napad na Kerčki most koji je ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao terorističkim činom u televizijskim komentarima u nedjelju navečer.

Ruske krstareće rakete prema Ukrajini prošle kroz zračni prostor Moldavije

Moldavija je priopćila da su tri krstareće rakete koje je Rusija ispalila na Ukrajinu u ponedjeljak prošle kroz moldavski zračni prostor te da je pozvala ruskog veleposlanika da to objasni.

“Tri krstareće rakete koje su jutros lansirane na Ukrajinu s ruskih brodova u Crnom moru prošle su kroz zračni prostor Moldavije. Naložio sam da se pozove ruski veleposlanik kako bi dao objašnjenje”, napisao je moldavski ministar vanjskih poslova Nicu Popescu na Twitteru.

Putin Ukrajince optužuje za terorizam

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je nakon sastanka s čelnicima Federacije da se u vezi s djelomičnom mobilizacijom zakon treba poštivati.

Putin je za danas sazvao sastanak ruskog Vijeća sigurnosti na kojem će se okupiti ključni ministri, politički dužnosnici te predstavnici sigurnosnih službi i vojske.

Optužio je ukrajinsku tajnu službu da je odgovorna za snažnu eksploziju u kojoj je oštećen most koji Krim povezuje s Rusijom. Nazvao je to terorističkim činom protiv važne infrastrukture.

“Ovdje, kao što ste upravo izvijestili, nema sumnje da je riječ o terorističkom činu te da je cilj bio uništiti strateški važnu civilnu infrastrukturu Ruske Federacije”, kazao je Putin.

Rusija ispalila 75 projektila na Ukrajinu

Ukrajinska vojska objavila je da je Rusija jutros ispalila 75 projektila na Ukrajinu, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski da je glavna meta ruskih napada bila energetska infrastruktura u zemlji, a druga meta – ljudi.

– Ujutro je agresor lansirao 75 projektila (od kojih je) 41 oborio naš protuzračni obrambeni sustav, objavio je ukrajinski vrhovni zapovjednik Valerij Zalužnij na Telegramu, dodajući da je Rusija također koristila borbene bespilotne letjelice.

Predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Rusija tempirala svoje napade na Ukrajinu u ponedjeljak tako da nanese najveće moguće gubitke među ljudima, a također je gađala energetsku infrastrukturu zemlje.

“Oni žele paniku i kaos, žele uništiti naš energetski sustav. Druga meta su ljudi. Vrijeme i mete posebno su odabrane da nanesu što veću štetu, kazao je i dodao da su u napadima korišteni iranski dronovi Šahed”, rekao je Zelenski u video objavi koja ga prikazuje ispred njegova predsjedničkog ureda.

Ozloglašeni general Surovikin novi zapovjednik rata u Ukrajini

Val napada na gradove diljem Ukrajine dogodio se samo dva dana nakon što je Rusija imenovala ozloglašenog generala Sergeja Surovikina na mjesto prvog glavnog zapovjednika za rat u Ukrajini, piše Guradian, a prenose agencije.

General Sergej Surovikin dosad je obnašao funkciju zapovjednika zračnih snaga, te je bio na čelu ruske vojne operacije u Siriji 2017., gdje je naredio brutalnog bombardiranja koje je uništilo veći dio grada Alepa u Siriji.

Njegove kolege navodno su mu dali nadimak “general Armagedon” i to radi njegovog tvrdolinijaškog i neortodoksnog pristupa vođenju rata.

“Nisam iznenađen onim što se jutros dogodilo u Kijevu. Surovikin je apsolutno nemilosrdan i nije mu stalo do ljudskih života. Bojim se da će uskoro njegove ruke biti potpuno prekrivene ukrajinskom krvlju”, rekao je za Guardian neimenovani bivši dužnosnik ministarstva obrane koji je sa zloglasnim generalom ranije radio.

Stručnjaci vjeruju kako je Surovikinov glavni cilj u Ukrajini rješavanje problema u organzaciji koji muče rusku vojsku. Gleb Irisov, bivši poručnik zračnih snaga koji je radio sa Surovikinom do 2020., rekao je da je on bio jedan od rijetkih ljudi u vojsci koji su “znali kako nadzirati i upravljati različitim granama vojske”.

“Surovikin je vrlo okrutan, ali i kompetentan zapovjednik. Ali on neće moći riješiti sve probleme. Rusiji nedostaje oružja i ljudstva”, dodao je.

Prema Irisovu, Surovikin održava dobre suradnje s Wagner grupom, privatnom vojnom tvrtkom povezanom s Kremljem koja se bori u Ukrajini.

Među Rusima koji su pozdravili imenovanje Surovikina bili su Jevgenij Prigožin, osnivač Wagner grupe i čečenski moćnik Ramzan Kadirov. Obojica su ranije izrazila kritike prema vojnom vodstva zemlje, što je dovelo do neviđenih napetosti unutar ruske elite.

“Sada sam 100% zadovoljan operacijom”, napisao je Kadirov na svom Telegram kanalu u ponedjeljak ujutro, misleći na granatiranje Kijeva u kojem je ubijeno najmanje pet civila.

Bjelorusija ima spremnih pola milijuna vojnika za rat protiv Ukrajine

Ukrajinske snage uništile su gotovo sve mostove, te minirale ceste duž 1000 kilometara duge granice s Bjelorusijom, rekao je u nedjelju Anatolij Lapo, predsjednik Državnog graničnog odbora Bjelorusije. Minsk je dakle optužio Kijev za planiranje neminovnih napada na svom teritoriju, prenosi Jutarnji list.

“Danas su gotovo svi granični mostovi dignuti u zrak, a automobilski i željeznički granični pravci potpuno su minirani. Ukrajinske snage su uzduž granice postavile protutenkovske mine u tri reda na cestama. Trupe koje je Kijev poslao na granicu nisu nikakvi graničari. Pod pritiskom smo, nišane naše graničare, ponekad pucaju u zrak, stalno se izviđa iz zraka” rekao je Lappo za bjelorusku TV, prenosi ruska novinska agencija Interfax.

Dan ranije, ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je kako je njihov veleposlanik u Bjelorusiji pozvan u tamošnje ministarstvo vanjskih poslova i da mu je uručena službena bilješka u kojoj piše da “Ukrajina planira izvesti napad na teritoriju Bjelorusije”. Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da “kategorički odbacuje” optužbe, dodajući da bi to moglo biti dio ruskog plana da “inscenira provokaciju i dodatno optuži Kijev”.

Bjeroruski predsjednik Aleksandar Lukašenko prošloga je tjedna optužio Ukrajinu za gomilanje desetaka tisuća vojnika u blizini granice. Lukašenko, koji je dopustio ruskim trupama da uđu u Ukrajinu s njenog teritorija na početku ruske vojne operacije u Ukrajini, rekao je prošlog tjedna da je uloga Bjelorusije u sukobu ograničena na samoobranu i uskraćivanje Ukrajini mogućnosti da “puca Rusima u leđa s područja Bjelorusije.”

Bjelorusko ministarstvo obrane izjavilo je da ima kapacitet za slanje 500.000 obučenih vojnika na granicu s Ukrajinom, “ako se za to ukaže potreba”.

/Desk/

Objava PUTINOVA ODMAZDA Rusija raketira ukrajinske gradove – U Kijevu poginulo najmanje osmero ljudi pojavila se prvi puta na Republika.

Premijerka Srbije Ana Brnabić poručila premijeru Plenkoviću: “Kolegama u EU objasnite da štitite ubojice djece”

Premijerka Sbije Ana Brnabić, za koju je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio da će tu dužnost obavljati i u novom mandatu, na svom Twitteru osvrnula na izjavu premijera Andreja Plenkovića da se “hrvatskim pilotima neće dogoditi ništa zbog srpske optužnice”.

“Plenković kaže ‘pilotima se neće dogoditi ništa’, pa samo da dopunim da bi informacija koju je pružio bila potpuna – pilotima koji su bombardirali kolonu civila u bijegu, na tlu druge države i ubili četvero djece, jednu djevojku, starce i starice, neće se u HR dogoditi NIŠTA. EU i dalje šuti.

Konačno, dajte blokirajte nam više taj europski put zato što tražimo, nakon 27 godina ignoriranja od strane svih, pravdu za pobijenu djecu. Što prijetite samo? Blokirajte, da cijela EU vidi vaše vrijednosti! Kad blokirate, kolegama u EU objasnite da štitite ubojice djece. Hajde”, objavila je srpska premijerka Ana Brnabić na Twitteru.

Kako će Srbija objasniti zaštitu ubojica djece i civila u Ljubuškom, Grudama, Širokom Brijegu?

Na žalost, činjenica je da je Hrvatska propustila dokazati nevinost ili krivnju svojih pilota u vojno-redarstvenoj akciji ‘Oluja’ kojom je oslobodila svoja okupirana područja, te je sada Srbiji i predsjedniku Aleksandru Vučiću, kojeg mnogi Hrvatskoj pamte i po govorima mržnje i ratnohuškačkom retorikom protiv Hrvatske i Hrvata, dali novu mogućnost zloupotrebljavanja ovog slučaja i to od strane zemlje agresora.

Na žalost, niti BiH ne zanima procesuiranje srbijanskih pilota zbog raketetiranja Ljubuškog, Gruda i Širokog Brijega u travnju i svibnju 1992. godine u kojima je poginulo troje djece i 10 odraslih te ranjeno 16 osoba.

Raketiranje Ljubuškog u travnju i svibnju 1992. godine – Poginulo dvoje djece i troje odraslih, ranjeno 16 osoba

Napadi na Ljubuški su počeli 9. travnja 1992. godine raketiranjem sela Lipna s dvije zrakoplovne bombe “krmače” od 250 kg i 21. travnja 1992. godine na uži dio grada Ljubuškog kada je poginuo Ante Sušac, a ranjeni su Marko Marinović, Semir Gujić, Franjo Jurčić, Safet Maksumić.

U nedjelju, 3. svibnja 1992. godine, nakon 17 sati, tijekom opuštenog dana, drušanja i šetnje na otvorenom i u obližnjim kafićima, Ljubuški je raketiran s 54 rakete kalibra 128 mm, kako se navodi u tadašnjem službenom priopćenju za javnost.

U ovom napadu na civile Ljubuškog, ubijeno je dvoje djece, Filip Kraljević, beba od devet mjeseci i Ivana Kraljević, desetogodišnju djevojčica, brat i sestra, a teško je ranjena Radmila Bradvica koja je i preminula u bolnici od zadobivenih ozljeda 17. svibnja.

U napadu su ozlijeđeni Muhamed Ibrulj, Amela Ibrulj, Đula Omerhodžić, Drago Herceg, Jasna Boras i Erna Smajihodžić.

Dva dana nakon raketiranja Ljubuškog, 5. svibnja, raketirani su Grljevići, selo u ovoj općini, ali na sreću bez ljudskih žrtava.

I u petak 8. svibnja 1992. godine, u 11.30 sati, ponovno je napadnuto središte Ljubuškog i to s osam razornih bombi. Prilikom ovog napada poginuo je Krešo Granić, ranjeni su Hadžena Nović, Vlado Srdić, Vladimir Srdić i Tomislav Musa. Istog dana topništvom je gađano selo Stubica u općini Ljubuški.

Ponovno, 11. svibnja, izvršen je zrakoplovni napad na selo Grljeviće s četiri razorne bombe – ozlijeđeni su Milica Zadro i Ivan Kordić, a
15. svibnja zrakoplovi ponovno napadaju Grljeviće s 23 rakete.

18. svibnja 1992. godine u 12.30 sati zrakoplovni napadi kazetnim bombama na sela Prolog i Crveni Grm.

Za ove zločine nitko nije odgovarao.

Raketiranje Širokog Brijega u travnju 1992. godine – Poginulo 6 civila

U ranim jutarnjim satima, u 6.20 sati, 7. travnja 1992., dva zrakoplova JNA, koja su uzletjela iz Podgorice, nadletjela su Široki Brijeg i raketama zrak-zemlja i kazetnim bombama raketirali civilne ciljeve u užem dijelu Širokog Brijega.

U tim napadima, pred svojim obiteljskim domovima u naselju Njivice, živote je izgubilo šestero Širokobriježana: Božo Soldo (1953.), Jozo Hrkać (1968.), Rajko Hrkać (1968.), Mladen Hrkać (1972.), Josip Hrkać (1978.) i Veselko Topić (1940.).

Za ove zločine nitko nije odgovarao.

Raktiranje Gruda u travnju 1992. godine – dvoje poginulih, dijete i odrasla osoba

Na 8. travnja 1992. prvi put su bombardirane Grude. Napadi su vršeni na civilne i gospodarske objekte, a najgore je prošla zgrada u središtu Gruda koja je kasnije nazvana Betonka zbog svoje snage i izdržljivosti. U njoj je bila ostala samo jedna obitelj, i to poznati grudski slikar i nekadašnji nastavnik, Stjepan Mikulić Bili, njegova supruga Slava i djeca Zora, Ivana i Zoran. I na sreću svi su preživjeli.

Prilikom bombardiranja oštećena je i ratna bolnica te nekoliko obiteljskih kuća u središtu Gruda. Grude su granatirane još tri puta, 21. i 22. travnja, te 8. svibnja. U tim granatiranjima život su izgubile dvije osobe – Gruđanka Nevenka Ćorluka i 10-godišnji Mostarac Sanel Šegetalo koji je s obitelji i mnoštvom drugih izbjeglica putovao u izbjeglištvo za Hrvatsku.

Za ove zločine nitko nije odgovarao.

Protiv počinitelja ovih zločina, pilote nekadašnje JNA,  nad civilima Ljubuškog, Gruda i Širokog Brijega nikada nije niti pokrenuta istraga, zatražene bilo kakve informacije od susjedne Srbije, a kamoli podignuta optužnica. Katastrofalna, poražavajuća i sramotna činjenica da na tome, na žalost, iz nekog razloga nisu posebno (ili bolje kazati nikako) inzistirali hrvatski političari kao i bh pravosuđe.

(Republika/V.S.H.)

Objava Dok Srbija tuži hrvatske pilote, ne procesuira zločine svojih pilota nad djecom i civilima Ljubuškog, Gruda i Širokog Brijega – BiH i hrvatski političari to ne traže pojavila se prvi puta na Republika.

“Mi, čelnici G7, osuđujemo gnjusan napad na prodajni-centar u Kremenčuku. Ujedinjeni smo s Ukrajinom u žaljenju za nevinim žrtvama ovog brutalnog napada. Neselektivni napadi na nedužne civile predstavljaju ratni zločin. Ruski predsjednik Putin i odgovorni će biti pozvani na odgovornost”, stoji u priopćenju.

Kako kažu, na njihovom jučerašnjem susretu naglašena je nepokolebljiva podrška Ukrajini suočenoj s ruskom agresijom, neopravdanim ratom koji bjesni već 124 dana.

“Nastavit ćemo pružati financijsku, humanitarnu i vojnu potporu Ukrajini, koliko god bude potrebno. Nećemo mirovati dok Rusija ne okonča svoj okrutni i besmisleni rat protiv Ukrajine”, poručili su još čelnici G7.

Podsjetimo, jučer je došlo da granatiranja šoping centra u Kremenčuku, dok je u njemu boravilo više od tisuću civila. Za sada je pronađeno 18 mrtvih.

/desk/

Objava G7: Putin će odgovarati za napad na ukrajinski prodajni centar pojavila se prvi puta na Republika.

Rekao je da se u vrijeme napada u trgovačkom centru nalazilo više od 1000 ljudi.

“Nije moguće čak ni zamisliti broj žrtava”, rekao je Zelenski, no nije pružio pojedinosti.

Savjetnik ukrajinskog predsjednika, Mihajlo Podoljak, objavio je također na Twitteru da su ruske snage pogodile trgovački centar usred dana.

WARNING!#Poltava region. #Kremenchuk.
The occupiers fired rockets at the mall, where there were more than a thousand civilians. The mall is on fire, rescuers are fighting the fire, the number of victims is impossible to imagine.

russia is a terrorist country! #StopRussia pic.twitter.com/uGpbD3DeHY

— Verkhovna Rada of Ukraine – Ukrainian Parliament (@ua_parliament) June 27, 2022

“Samo zato što žele ubiti, da sve napune ukrajinskom krvlju. Rusija je teroristička država”, naveo je Podoljak, dodajući da Rusija vodi “najodvratniji rat”.

Kako je objavila Državna služba za hitne slučajeve Ukrajine , najmanje dvoje ljudi je poginulo, a 20 ih je ozlijeđeno. Dodali su da će se informacije o točnim brojkama još nadopunjavati.

Na mjestu napada raspoređene su jedinice službi za hitne slučajeve, a na terenu požar trenutno gasi 115 ljudi i 20 jedinica.

/desk/

Objava Rusi raketirali ukrajinski trgovački centar u kojem je bilo oko tisuću ljudi pojavila se prvi puta na Republika.

Optužnice za pokušaj ubojstva visokih državnih predstavnika te za ratni zločin podignute su protiv tadašnjeg zapovjednika 5. zrakoplovnog korpusa Ljubomira Bajića (81), načelnika za zračnu podršku Slobodana Jeremića (71), načelnika 105. lovačko-bombarderskog puka Đure Miličevića (65), referenta tadašnje kontraobavještajne službe pri nekadašnjem ratnom zrakoplovstvu i protuzračnoj obrani Čedomira Kovačevića (69) i dva pilota izvršitelja napada, Ratka Dopuđe (63) i Damira Lukića (62).

Priopćivši samo dob okrivljenika, tužiteljstvo je preciziralo da su Bajić, Jeremić, Miličević, Kovačević i Dopuđa državljani Republike Srbije, dok Lukić ima državljanstvo Srbije i Hrvatske.

”Okrivljenike se tereti da su 7. listopada 1991. postupali u cilju da ugroze Ustavom propisano državno i društveno uređenje i sigurnost Republike Hrvatske usmrćenjem tadašnjeg Predsjednika RH i znajući da će djelovanjem avio-bombama i većim brojem raketa zrak-zemlja po gusto naseljenom centru Zagreba usmrtiti i druge osobe koje se zateknu u njegovoj blizini te prouzročiti velika razaranje objekata”, priopćilo je tužiteljstvo u optužnici podignutoj pred zagrebačkim Županijskim sudom.

Tužiteljstvo tereti okrivljenike da su tijekom oružanog sukoba oružanih snaga RH i JNA na području Hrvatske postupali prema ranije stvorenom planu zapovjednog vrha JNA s kojim je pukovnik Jeremić kao pomoćnik zapovjednika za zrakoplovnu podršku u zapovjedništvu Ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (RV i PVO) JNA 7. listopada 1991. upoznao general-majora Bajića koji je u to vrijeme bio zapovjednik 5. zrakoplovnog korpusa RV i PVO te ujedno i zapovjednik Operativne grupe za borbeno zapovijedanje.

Jeremić je istog dana helikopterom Gazela došao na aerodrom Udbina gdje je bio smješten 105. lovačko-bombarderski avijacijski puk RV i PVO te se sastao s načelnikom štaba i zamjenikom zapovjednika tog puka majorom Miličevićem koji je Jeremića u skladu s Bajićevom zapovijedi upoznao da kapetan I. klase Kovačević raspolaže s obavještajnim podacima o prostorijama u kojima bi se trebao nalaziti tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

Miličevića se tereti da je naredio zapovjedniku 249. lovačko-bombarderske eskadrile pri 105. lovačko-bombarderskom puku kapetanu I. klase Ratku Dopuđi da kao pilot aviona Super Galeb G-4 s Kovačevićem kao kopilotom i kapetanom I. klase Lukićem kao pilotom drugog aviona G-4 bombardiraju i raketiraju Banske dvore i objekte u njegovoj blizini.

Potom su Dopuđa, Kovačević i Lukić istog dana oko 15 sati doletjeli s aerodroma Udbina do Zagreba nakon čega je Dopuđa prema Kovačevićevim uputama avionskim bombama MK-82 bombardirao Banske dvore u kojima se Tuđman trebao nalaziti s tadašnjim predsjednicima Predsjedništva SFRJ Stjeoanom Mesićem i Saveznog izvršnog vijeća SFRJ Antom Markovićem.

Lukića tužiteljstvo tereti da je na Banske dvore i objekte u blizini ispalio 16 raketa M-74 Munja kalibra 128 milimetara koje su pogodile objekte u blizini Banskih dvora, ali u cilju nisu uspjeli jer je Tuđman sa svojim gostima ranije napustio prostorije.

Uslijed bombardiranja i raketiranja poginuo je jedan civil, dok su jedan civil teže, a tri lakše ozlijeđena. Na Banskim dvorima i okolnim objektima nastala je materijalna šteta u iznosu od gotovo 37 milijuna kuna, dodalo je tužiteljstvo.
Proveden niz vještačenja

Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu je podsjetilo da je 12. prosinca 2017. ookrenulo istragu protiv šestorice okrivljenika i da je tome prethodio višegodišnji rad na prikupljanju dokaza i dokumentacije.

Tužiteljstvo je pojasnilo da se za neke od okrivljenika, s obzirom na njihove dužnosti u JNA, moglo i ranije pretpostaviti da su povezani s kaznenim djelima, ali da je za pokretanje kaznenog postupka bilo nužno utvrditi konkretne radnje u kojima su sudjelovali, kao i potvrditi to personalnim i materijalnim dokazima.

Kako se u konkretnom slučaju radilo o osobama u samom vrhu zrakoplovstva i obavještajnih službi JNA, tako se tek tijekom 2016. zajedničkim radom tužiteljstva, Ravnateljstva policije MUP-a RH, Službe kriminalističke vojne policije MORH-a i sigurnosnih službi, uspjelo doći do konkretnih personalnih dokaza i dokumentacije koji su korisni za vođenje kaznenog postupka.

Tijekom istrage je utvrđeno da su s počinjenjem ovih kaznenih djela povezane i druge osobe iz političkog i vojnog vrha bivše SFRJ, no tužiteljstvo ističe da kazneni postupak nije moguće voditi protiv osoba koje su preminule zbog čega se istraga i nije usmjeravala na prikupljanje dokaza o njihovoj kaznenoj odgovornosti za predmetni događaj.

Tužiteljstvo je dodalo da su tijekom istrage provedena sudsko-medicinska vještačenja i balistička vještačenja ubojitih sredstava koje je u napadu koristila JNA, a prikupljena je dokumentacija o pričinjenoj materijalnoj šteti na Banskim dvorima i okolnim objektima te je potom, provedenim financijskim vještačenjem utvrđeno kako ona iznosi gotovo 37 milijuna kuna. Tijekom istrage je ispitan i veći broj svjedoka koji se nalaze u Hrvatskoj, a putem međunarodne pravne pomoći pred Višim sudom u Beogradu ispitani su okrivljenici i svjedoci koji žive u Srbiji.

S obzirom da se duže vrijeme nije mogla utvrditi Lukićeva adresa stanovanja, koji je u vrijeme pokretanja istrage imao prijavljenu adresu prebivališta u Južnoafričkoj Republici, istraga je prekinuta 10. srpnja 2019. i potom nastavljena 7. listopada 2020. ispitivanjem Lukića putem međunarodne pravne pomoći pred beogradskim Višim sudom jer je utvrđeno da se preselio u Srbiju.

U optužnici je predloženo da se protiv šestorice okrivljenika produlji istražni zatvor, iako su svi u bijegu i nedostupni hrvatskom pravosuđu.

(Izvor: HINA)

Objava Podignute optužnice protiv vrha JNA i pilota za raketiranje Banskih dvora pojavila se prvi puta na Republika.