Komentar Chrisa Murphyja za Fox News prenosimo u cijelosti:

“2024. kandidat Donald Trump kandidirao se za predsjednika kao netko kome je stalo do prosječnog radnika u Americi. Ali tijekom svog prvog mjeseca na dužnosti, bezglavo je pao na klasu milijardera i zaboravio ljude koji su ga izabrali. Odmah na početku, predsjednik Trump predao je našu vladu najbogatijem čovjeku na planeti, Elonu Musku, i dao mu pristup svim našim najosjetljivijim osobnim podacima kako bi Musk mogao iskoristiti taj ekskluzivni pristup da postane još bogatiji.

Još gore, Trump i Musk pokrenuli su vrtoglavi niz napada na radnike s niskim i srednjim primanjima, jasno stavljajući do znanja da će ovo milijardersko preuzimanje naše vlade ostaviti američke radnike još nemoćnijima nego što su bili prije.

I nije samo Musk u pitanju – Trump se okružio skupinom milijardera koji ne mogu biti toliko udaljeni od svakodnevnog iskustva većine Amerikanaca. Savezna minimalna plaća ista je od 2009.:7,25 dolara. Šezdeset i dva posto Amerikanaca podržava povećanje minimalne plaće na 15 dolara jer se slažu da, ako radite s punim radnim vremenom, ne biste trebali živjeti na razini siromaštva ili ispod nje.

Znate tko se ne slaže? Trump i njegov milijarderski kabinet. Njegov novopotvrđeni ministar financija Scott Bessent – ​čije je bogatstvo vrijedno neto 521 milijun dolara – jasno je dao do znanja tijekom saslušanja za potvrdu kako vjeruje da radnici ne zaslužuju povećanje sramotno niske nacionalne plaće.

Trumpu je trebao samo tjedan dana za namjeru uništenja radničkih sindikata, gdje se mnogi radnici udružuju kako bi pregovarali za veće plaće i bolje uvjete rada. Trumpova prva meta bila je agencija odgovorna za zaštitu prava radnika, Nacionalni odbor za radne odnose (NLRB).

NLRB provodi sindikalne izbore, istražuje navode o nepoštenoj radnoj praksi i štiti radnike od iskorištavanja od strane poslodavaca, što sve razbjesni milijardere poput osnivača Amazona Jeffa Bezosa i Muska. NLRB ne može djelovati s manje od tri od svojih pet članova. Dakle, što je Trump učinio? Paralizirao ga je otpuštanjem članice NLRB-a Gwynne Wilcox, kojoj su ostale još tri godine mandata. Sa samo dva preostala člana, odbor je ostao potpuno bez zuba i ne može narediti strankama da plate odštetu ili priznaju sindikat.

Ali to svakako nije iznenađujuće, s Muskom na čelu. Musk je uvijek mrzio radnike. To je vrlo jasno iznio, otvoreno izjavivši “Ne slažem se s idejom sindikata”, i uspješno se borio zubima i noktima kako bi spriječio Tesline radnike da ikada osnuju sindikat.

Tesla je jedini veliki američki proizvođač automobila čije radnike ne zastupa sindikat i zbog toga im je sve gore. Zaposlenici Tesle zarađuju oko 30% manje od radnika GM-a i Forda, koji su sindikalno organizirani kroz UAW. I prije nego što je Trump ubio NLRB, Muskove tvrtke bile su predmetom 24 istrage zbog navodnih povreda radnog odnosa. Sada ima slobodne ruke da maltretira svoje radnike.

Znamo što slijedi jer je Trump proveo prvih mjesec dana u uredu provodeći radikalan plan da prepusti vladu milijarderima. Zove se Projekt 2025, a ovaj antiradnički, pro-korporacijski plan predviđa ono što nas čeka.

Projekt 2025 naznačio je ukidanje svih zahtjeva projektnih ugovora o radu, koji štite dobro plaćene sindikalne poslove, i ukidanje Davis-Bacona, koji osigurava da građevinski poslovi koji koriste dolare poreznih obveznika plaćaju plaću građevinskim radnicima.

Još gore, Projekt 2025 poziva na ograničenje kada radnici primaju prekovremeni rad samo ako rade više od 80 sati u dva tjedna. Ako radite 60 sati jedan tjedan i 20 sljedeći tjedan, nećete dobiti prekovremeni rad koji ste zaradili u prvom tjednu.

Trump i Musk također su proveli svoje prve tjedne u uredu nemilosrdno demonizirajući savezne radnike. To su ljudi koji provjeravaju našu hranu kako bi bili sigurni da je sigurna, pružaju medicinsku skrb veteranima, upravljaju isplatama socijalnog osiguranja i obrađuju putovnice.

Četiri od pet saveznih radnika žive i rade izvan područja DC-a. Prije nego što je potvrđen, direktor Ureda za upravljanje i proračun Russ Vought rekao je: “Želimo dovesti [savezne radnike] u traumu.”

Najveća uvreda za radnike bit će golemi zakon o porezima i potrošnji koji Trump i republikanci iz Kongresa guraju kroz Kongres. Smanjuje poreze za milijardere, milijunaše i korporacije, a da bi platili te porezne darove, republikanci će uništiti programe koji pomažu radnicima s minimalnom plaćom i njihovim obiteljima, poput Medicaida.

Medicaid plaća većinu kreveta u staračkim domovima u zemlji, gdje roditelji marljivih Amerikanaca provode svoje posljednje dane. Ti će kreveti u staračkim domovima nestati, a radničke obitelji suočit će se s bankrotom, morat će snositi sve troškove skupe skrbi za svoje najmilije.

Svi ovi napadi na radnike koji se događaju u isto vrijeme nisu velika slučajnost. Trump je odlučio osnažiti vladajuću klasu – milijardere, direktore velikih korporacija, titane financijskih tvrtki.

Znamo što slijedi jer je Trump proveo prvih mjesec dana u uredu provodeći radikalan plan o prepuštanju vlade milijarderima. Zove se Projekt 2025, a ovaj antiradnički, pro-korporacijski plan predviđa ono što nas čeka.

Musk ne mari za pomoć radnim ljudima jer mu je prioritet korištenje svoje novokupljene moći kako bi zaradio novac na svojoj kontroli vlade. Iskoristio je svoju ulogu u Bijeloj kući kako bi dobio sastanak s indijskim premijerom Narendrom Modijem kako bi mogao razgovarati o otvaranju Tesline tvornice u Indiji i otpremanju poslova u inozemstvo.

Zatvorio je Ured za financijsku zaštitu potrošača kako bi mogao pretvoriti X u nereguliranu aplikaciju za plaćanje. Uništio je USAID kako bi Kini, gdje proizvodi polovicu svojih automobila, dao veću moć na svjetskoj pozornici. Nije iznenađujuće da se Muskova osobna neto vrijednost od izbora povećala za 130 milijardi dolara.

Trump se možda kandidirao kao netko kome je stalo do običnih ljudi, ali on vlada kao netko opsjednut jednom, jedinstvenom idejom: ukrasti od radnika kako bi još više obogatio vrlo, vrlo bogate i korporativnu klasu. Svakim danom Amerikanci vide sve više dokaza Trumpove slijepe odanosti članovima vlastite milijarderske klike i njegovog napuštanja glasača iz radničke klase koji su ga podržali prošlog studenog. Dokazi se gomilaju i sve ih je nemoguće ignorirati”, stoji na kraju teksta.

/Desk/

Objava Fox News o sve većem nezadovoljstvu Trumpom i Muskom u SAD-u: “Zaboravio je ljude koji su ga izabrali. Obećao pomoć radnicima, a sad ih izdaje” pojavila se prvi puta na Republika.

Europska komisija objavila je u utorak da je otvorila istragu kako bi utvrdila jesu li kompanije za dostavu hrane Delivery Hero i Glovo prekršile propise o tržišnom natjecanju, istaknuvši da provjerava i moguće potkopavanje natjecanja poslodavaca za radnu snagu.

Njemački Delivery Hero i španjolski Glovo dvije su najveće kompanije za dostavu hrane u Europi, konstatira EK. U srpnju 2018. Delivery Hero kupio je manjinski udio u Glovu, a dvije godine kasnije postao je njegov isključivi vlasnik.

Komisija sumnja da su prije akvizicije dvije tvrtke uspostavile kartel u novom sektoru internetskog naručivanja i dostave hrane i druge potrošačke robe.

Dogovori koji potiskuju konkurenciju i restriktivna poslovna praksa mogu na “novom i dinamičnom” tržištu rezultirati prikrivenom konsolidacijom, uz mogući negativan utjecaj na konkurenciju, tumači Bruxelles, dodavši i da prvi puta provjerava je li manjinski udio u konkurentu rezultirao sporazumom štetnim za tržišno natjecanje.

Delivery Hero i Glovo možda su prije povezivanja podijelile tržišta i razmjenjivale “komercijalno osjetljive” informacije, uključujući cijene, objašnjava EK.

Bruxelles sumnja i da su se možda dogovorili da neće jedan drugom otimati radnike. Takav dogovor predstavljao bi kršenje europskih propisa budući da potkopava konkurenciju poslodavaca na tržištu rada.

To je prva istraga te vrste koju je Komisija formalno pokrenula, ističe se u priopćenju.

(izvor: Hina)

Objava Glovo i Delivery Hero pod istragom u EU pojavila se prvi puta na Republika.

U Hrvatskoj je prošle godine ukupno izdano 172.499 dozvola za boravak i rad, od toga u najvećem broju u graditeljstvu (68.912), turizmu i ugostiteljstvu (45.868), industriji (24.034), prometu (11.497) i trgovini (5126), piše Večernji list BiH.

Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad, za novo zapošljavanje izdana je 112.981 dozvola, 40.660 zahtjeva za produljenje dozvola te 18.858 za sezonske radnike, od toga najviše u djelatnosti turizma i ugostiteljstva (16.882).

Najveći broj dozvola za boravak i rad izdan je državljanima BiH (38.236), Srbije (24.028), Nepala (23.493), Indije (15.627), Sjeverne Makedonije (13.412), Filipina (10.999), Kosova (9922), Bangladeša (8749), Turske (5067) i Albanije (4244).

Brojniji od svih

Još je 2021. velika vijest bila da su među stranim radnicima u Hrvatskoj peti po brojnosti bili Nepalci. Nada da u Hrvatskoj mogu sebi osigurati bolji život već je godinu dana poslije učinila da državljani Nepala budu na trećem mjestu po broju izdanih dozvola za rad i boravak u Hrvatskoj. Tako je bilo i lani, s time da su po broju izdanih dozvola državljani Srbije bili ispred onih iz Nepala za tek petstotinjak dozvola. Mnogo brojniji od svih na prvom su mjestu bili državljani Bosne i Hercegovine.

Najbrojniji radnici iz BiH u prvom tromjesečju potisnuti su s vrha na drugo mjesto, a njihovim građanima izdano je 10 tisuća dozvola, tron su nakratko preuzeli Nepalci, dok se Srbija vratila na treće mjesto po brojnosti izdanih dozvola, nakon što su je nakratko Indijci pretekli. Međutim, prema podacima za prva četiri mjeseca ove godine, bh. radnici ponovno su zasjeli na tron.

Prvi podaci o broju osiguranika na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje pokazuju nove rekordne vrijednosti u posljednja tri desetljeća. U travnju je broj zaposlenih premašio 1,69 milijuna i u odnosu na prethodnu godinu povećan je za oko 52 tisuće, oko tri posto. Tom su rastu pripomogla i nova zapošljavanja stranih radnika iz tzv. trećih zemalja, za koje je i MUP objavio najnovije podatke koji pokazuju da je do kraja travnja u ovoj godini odobreno zapošljavanje gotovo 73 tisuće radnika.

U odnosu na broj izdanih dozvola u prva tri mjeseca, vidi se da je u travnju izdano novih i produljena gotovo 21 tisuća dozvola, a o snažnom trendu rasta zapošljavanja stranaca govori i činjenica da je u odnosu na isto razdoblje u 2023. broj izdanih dozvola povećan za trećinu. Iako se početkom godine Nepal pokazao kao glavno tržište s kojeg hrvatskim poslodavcima stižu radnici, BiH se s podacima za travanj vratila na prvo mjesto.

U travnju je za radnike iz te susjedne države izdano oko četiri tisuće dozvola pa je ukupan broj za prva četiri mjeseca prešao 14 tisuća dozvola, a 13,7 tisuća za Nepalce. Srbija je s nešto manje od 10 tisuća dozvola treće emitivno tržište za zaposlenike u hrvatskim tvrtkama, a slijede Indija (sedam tisuća), Filipini (pet tisuća) te Sjeverna Makedonija, Bangladeš, Kosovo, Uzbekistan i Egipat.

Stanje u BiH

Od nekadašnje nemogućnosti da radnici pronađu posao, situacija na tržištu sada je obrnuta – poslodavci ne mogu naći radnike. Sve je više deficitarnih zanimanja. Pozitivna strana je što to tjera poslodavce da daju veće plaće, a samim tim povećavaju se mogućnosti za nove generacije. Kvalitetna radna snaga sve se manje zadržava u zemlji. Mladi uglavnom odlaze. Za one koji se odluče ostati situacija je drugačija nego prije pet ili deset godina.

Na tržištu itekako postoji potreba za njima. Potraga za radnicima pojedinim poslodavcima u BiH postala je sve teža. Gotovo da nema djelatnosti koja nije u problemima. Najteža je situacija bila u građevini, a u prilog tome ide i činjenica kako je u BiH sve više radnika iz Nepala, Bangladeša, Turske… Ništa bolje nije ni u turizmu, trgovini, pa i prometu.

/Desk/

Objava Hrvatska prošle godine bh državljanima izdala više od 38 tisuća dozvola za rad pojavila se prvi puta na Republika.

– Trenutno se vrše radovi na nadzemnom dijelu tribina, radi se o dijelu stacionarnih tribina koje su polumontažne izvedbe. Na platou već imaju izbetonirane tribine koje će se složiti u nekoj fazi radova do ljeta. Radi se o 4.200 sjedećih mjesta plus 880 pokretnih tribina koje se nalaze u prostoru u gledalištu. S tim programom smo u redizajnu uspjeli napraviti ekonomsku održivost i kakvu-takvu kapacitiranost kulturno-sportskog centra – rekao je u razgovoru za agenciju FENA Edin Prašo, direktor Direkcije za izgradnju kulturno sportskog centra Mostar (mostarske dvorane).

Istaknuo je kako se već zašlo u ozbiljnu fazu građevine i njenog nadzemnog dijela.

– Ovo što radimo u ovoj fazi vrijedno je 3,5 milijuna KM, a izvor financiranja za ova sredstva unutar dvije godine su bila od Federalnog ministarstva kulture i sporta. Mi ćemo se sa stubovima popeti do krova, kao i s tribinama do te razine. Grad je planirao kroz tri godine dati određena proračunska sredstva, ali kad se uključi program banke. U narednim koracima će se ovom programu priključiti razne vrste donacija preko IPA fondova i kredit Razvojne banke Vijeća Europe (CEB), a u perspektivi je da to uđe u program u narednim godinama u završetku čitavog objekta – kazao je Prašo.

Po njegovim riječima, dvorana će biti i ekonomski održiva, a na krovu će biti solarna elektrana, koja bi trebala imati 800 kW.

Ističe kako bi ova faza radova trebala završiti do sredine šestog mjeseca, premda je ugovor do listopada, potvrdivši da su “očekivanja od izvođača da to bude ranije”.

– Ako se bude išlo dalje u program financiranja u smislu donacije i kreditiranja mi ćemo dotad imati i izvođača naredne faze, pošto to mora ići na tender. Ako se ne uspije doći do toga kredita, ići ćemo u selektivne radove pokrivanja, fasada, znači zatvaranje objekta i konzerviranja objekta od padalina – poručio je direktor Direkcije za izgradnju kulturno sportskog centra Mostar.

Mostarska dvorana će biti multifunkcionalna i moći će ugostiti razne međunarodne sportske i ostale događaje.

– Objekt kulturno-sportskog centra je multifunkcionalan, služit će za sportske, kulturne i javne događaje u gradu i regiji, bit će to centar naroda i kultura. Također, bit će otvoren i za međunarodne manifestacije, jer objekt po svojim dimenzijama, formama, oblicima i kapacitetima to može ‘podnijeti’ – poručio je Prašo.

Radnici iz Nepala i Bangladeša

Svakodnevno na radovima u ovoj fazi izgradnje radi više od 30 radnika, a među njima je skoro polovica iz Nepala i Bangladeša.

Taj podatak potvrdio je Anes Grahić, inženjer i izvršni direktor tvrtke “Omega Group” iz Sarajeva, koja je podizvođač radova za tvrtku “Hering” iz Širokog Brijega.

– Ovdje se u prosjeku nalazi oko tridesetak ljudi na dan, a od toga je polovina stranih radnika. Jedan dio radnika je iz Bangladeša, jedan iz Nepala, a u dolasku je i jedna ekipa radnika iz Pakistana – izjavio je Grahić.

Zadovoljan je, govori, stranim radnicima koji rade na gradilištu u Mostaru.

– Jako smo zadovoljni sa stranim radnicima. To su ljudi koji su došli u potrazi za boljim životom, njima je BiH zapad. Uvjeti i plaće su im jako dobri i oni su generalno zadovoljni. U BiH je već dosta radne snage iz Nepala i Bangladeša, a mi smo jedna od prvih tvrtki koja je uvezla radnike iz Nepala u Federaciju BiH – zaključio je Grahić.

/Desk/

Objava Mostarsku sportsku dvoranu grade radnici iz Nepala, Bangladeša i Pakistana pojavila se prvi puta na Republika.

Još jedna regulativa odnosi se na ljude iz zemalja Balkana. Takozvano pravilo za Zapadni Balkan za zapošljavanje radnika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, sa Kosova, iz Severne Makedonije i Srbije – sada vrijedi na neodređeno vrijeme. Godišnji kontingent će od lipnja 2024. biti povećan na 50.000 radnika,

Njemačkim poslodavcima nedostaju radnici i stručnjaci: u IT sektoru, kao i u njezi, zanatstvu, tehnologiji, logistici i mnogim drugim djelatnostima. „Zakon o daljem razvoju kvalificirane migracije”, koji je ljetos usvojen, ima za cilj da smanji prepreke za useljavanje radnika i stručnjaka iz takozvanih trećih zemalja, odnosno zemalja izvan Europske unije, piše Deutsche Welle.

Nova pravila će stupiti na snagu u tri koraka, kako bi se nadležne institucije na vrijeme pripremile. Ta pravila se mogu pronaći na portalu savezne vlade za kvalificirane radnike iz inozemstva, na njemačkom, engleskom, španjolskom i francuskom jeziku. Prve promjene su stupile na snagu 18. studenoga 2023. godine.

Nova pravila – Plava karta EU

S Plavom kartom EU odmah se može migrirati u Njemačku – bez provjere jesu li Nijemci ili građani EU na raspolaganju i bez dokaza o poznavanju jezika. Novo ograničenje zarade je smanjeno na 40.000 eura za deficitarna zanimanja i početnike u karijeri i nešto manje od 44.000 eura za sve ostale profesije (podatak iz 2023. godine).

Proširuje se lista deficitarnih zanimanjai uključuje između ostalog odgajatelje i medicinske sestre i tehničare. Kompletna lista je na četiri stranice.

Do sada su to bile profesije u području – matematika, informatika, prirodne znanosti, inženjerstvo i medicina. Za IT sektor vrijedi da čak i stručnjaci bez visokog obrazovanja mogu dobiti Plavu kartu EU, ako prilože dokaz o radnom iskustvu od najmanje tri godine.

Pravo na boravak, manje ograničenja

Kvalificirani radnici i osobe s akademskim obrazovanjem, koje ispunjavaju sve uvjete, od sada  – imaju pravo – na dobijanje boravišne dozvole. Do sada su nadležne institucije mogle samostalno o tome da odlučuju.

Pored toga, ukida se ograničenje za rad u oblasti zanimanja koje je osoba učila ili studirala. Školovana mehaničarka, na primjer, može raditi i u logistici. Izuzetak su regulirane profesije u  medicini, pravu ili obrazovanju.

Profesionalni vozači će lakše dobijati odobrenje od Savezne agencije za rad. Ukidaju se obveza poznavanja jezika i provjera prioriteta. Dodatne promjene trebalo bi stupiti na snagu u ožujku 2024. godine.

Migracija s radnim iskustvom

Priznavanje stručnih kvalifikacija u Njemačkoj, koje je ranije često predstavljalo birokratsku prepreku, može biti izuzeto za stručnjake s radnim iskustvom.

Kao radna snaga u Njemačku mogu emigrirati oni koji imaju priznatu stručnu diplomu u zemlji porijekla i najmanje dvije godine radnog iskustva. To bi trebalo ubrzati čitavu proceduru.  Izuzetak su regulirane profesije u medicini, pravu ili obrazovanju. IT stručnjacima nije potrebna diploma.

Partnerstvo za priznavanje stranih stručnih kvalifikacija

Svatko kome je potrebna dodatna kvalifikacija u Njemačkoj, da bi mu bila priznata diploma, ubuduće će moći  ostati u Njemačkoj do tri godine. Kandidatima je pritom dozvoljeno da pored rada na kvalifikaciji – dodatno rade do 20 sati sedmično.

Ako poslodavci u Njemačkoj i kandidati iz trećih zemalja sklope partnerstvo za priznavanje diploma, kvalificirani radnici mogu izravno doći u Njemačku i počnu raditi dok traje postupak. Boravak se može produžiti do tri godine. Uvjet je najmanje dvije godine stručne spreme i osnovno poznavanje njemačkog jezika (A2).

Pored medicinskog osoblja (sestara i tehničara), ubuduće će pristup njemačkom tržištu rada biti omogućen i pomoćnom medicinsom osoblju – s manje od tri godine stručnog školovanja u području medicinske njege.

Pravila za dolazak porodice

Ako se supružnici i maloljetna djeca žele preseliti u Njemačku, određeni kvalificirani radnici više ne moraju dati dokaz o „dovoljnom” prostoru život, odnosno kvadraturi stana. Izuzev toga, ako dozvolu boravka dobiju tek od ožujka 2024. oni također mogu dovesti svoje roditelje ili roditelje svog supruga ili supruge.

Planirano je da preostale promjene stupe na snagu u lipnju 2024.

Traženje posla s„kartom šansi”

U lipnju će biti uvedena takozvana „karta šansi” (Chancenkarte) sa sustavom bodovanja. S njom će ljudi u potrazi za poslom moći doći u Njemačku na godinu dana – pod uvjetom da im je egzistencija osigurana.

Svatko tko može dokazati da je stručna kvalifikacija ekvivalentne s njemačkom – smatra se kvalificiranim radnikom i dobija karticu bez ikakvih dodatnih uvjeta. Za sve ostale je potrebna sveučilišna diploma ili najmanje dvogodišnja stručna kvalifikacija, kao i osnovno poznavanje njemačkog jezika (A1) ili znanja engleskog jezika (B2).

Pored toga, dodjeljuju se bodovi za radno iskustvo, priznavanje kvalifikacija u Njemačkoj, godine života, poznavanje njemačkog i engleskog jezika, veze s Njemačkom i potencijal partnera ili supružnika koji dolazi.

Radnicima s takvom „kartom šansi” omogućeno je da rade i do 20 sati tjedno, a dozvoljen je i probni rad. „Karta šansi” se može produžiti do dvije godine ako postoji ugovor o radu za kvalificirano zaposlenje.

Pravilo za Zapadni Balkan

Još jedna regulativa odnosi se na ljude iz zemalja Balkana. Takozvano pravilo za Zapadni Balkan za zapošljavanje radnika iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, sa Kosova, iz Severne Makedonije i Srbije – sada vrijedi na neodređeno vrijeme. Godišnji kontingent će od lipnja 2024. biti povećan na 50.000 radnika, piše DW.

/Desk/

Objava Njemačka hitno treba radnike iz inozemstva – povećava se broj i za radnike iz zapadnog Balkana pojavila se prvi puta na Republika.

Prema anketi koju je za dnevnik Bild proveo institut INSA, 52 posto ispitanih ne smatra da se rad isplati, 40 posto misli suprotno, a osam posto je odbilo odgovoriti na pitanje.

U ponedjeljak je pozornost javnosti privukla vijest o tome da je skladištar iz Bad Oeynhausena na zapadu Njemačke dao otkaz nakon što je saznao za najnovije povećanje naknade za nezaposlene.

Ta se pomoć po najnovijoj odluci vlade od 1. siječnja 2024. povećava za 61 euro te će za samca iznositi 563 eura mjesečno. Tomu treba pridodati i to da država za primatelje pomoći preuzima sve troškove stanovanja i zdravstveno osiguranje.

Skladištar koji je dao otkaz tvrdi da uz malo “rada na crno” i državnu pomoć mjesečno može zaraditi više nego na poslu.

Dnevnik Bild je izračunao da zaposleni koji radi za minimalnu satnicu (trenutno 13,90€) zaradi oko 2000 eura bruto te da mu nakon odbitaka za porez, mirovinsko i zdravstveno osiguranje te nakon što plati stanarinu s režijama ostane oko 600 eura, neznatno više od naknade za nezaposlene.

Najviše onih koji smatraju da se odlazak na posao više ne isplati su birači desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD). Da se rad isplati smatraju birači stranaka vladajuće koalicije, Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), Zelenih i Liberalno-demokratske stranke (FDP).

Ministar financija Christian Lindner je prošlog tjedna rekao da povlastice ne bi smjele djelovati obeshrabrujuće na one koji žele raditi. “Najbolji način da se izađe iz siromaštva je biti zaposlen”, rekao je Lindner.

Predsjednik najveće oporbene stranke Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz je izjavio kako oni koji odlaze na posao na kraju mjeseca moraju imati više u džepu nego oni koji primaju državnu potporu.

/Desk/

Objava Većina Nijemaca smatra da je bolje biti na socijali nego raditi – više se isplati pojavila se prvi puta na Republika.

Već desetu godinu za redom tvrtka dolazi u Hrvatsku zbog prepoznatog talenta, stupnja edukacije, radne etike i ponašanja hrvatskih radnika koji se odlučuju na život i rad u Irskoj. Izrazito zadovoljni kadrom koji se prijavljuje nude odlične uvjete i radna mjesta za svoje distributivne centre diljem Irske. Na listi poslova koji se nude nalaze se vozači kamiona i to oni s kategorijom C i CE te skladišni radnici.

Standardizirani radni uvjeti, regulirano radno vrijeme, bonusi na plaću, plaćeni prekovremeni, osigurana mirovina, mogućnost napredovanja i edukacije, pozitivno radno okruženje, pomoć pri dovođenju obitelji i pronalasku posla za njih, osiguran smještaj i mnoge druge beneficije Musgrave nudi svojim zaposlenicima.

Kako bi svi zainteresirani mogli dobiti informaciju iz prve ruke tvrtka već desetu godinu za redom obilazi hrvatske gradove te obavlja razgovore i dijeli informacije.

Kako kažu iz same tvrke, izrazito su zadovoljni profesionalizmom, radnom etikom, talentom i stupnjem obrazovanja Hrvata koji dolaze raditi u Musgrave i upravo iz tog razloga ova lijepa priča traje dugo. Da Hrvati također žele raditi i živjeti u Irskoj ukazuje i podatak je preko 800 Hrvata trenutno zaposleno u Musgraveu.

Što Musgrave nudi svojim zaposlenicima?

· Prikup na aerodromu prilikom dolaska

· Prvih 6 tjedana besplatan smještaj

· Povrat novca za avionsku kartu

· Ugovor za stalno na puno radno vrijeme direktno za irsku tvrtku Musgrave Group Ltd.

· Pomoć pri izradi PPS broja (PPS broj je identifikacijski broj sličan našem OIB-u i koristi se za brojne potrebe od zapošljavanja do ostvarivanja socijalnih beneficija)

· Pomoć pri izradi bankovnog računa

· Osiguran smještaj za vrijeme trajanja zaposlenja

· Pomoć u dovođenju obitelji u Irsku i pronalasku poslova za njih

· Pronalazak smjestaja za cijelu obitelj

· Mogućnost napredovanja

· EAP (Employee Asistant Program) – besplatno savjetovanje pri kupnji kuće ili podizanju kredita, upisivanja fakulteta ili dodatnog usavršavanja zaposlenika

· pomoć prilikom upisa djece u irske škole ili vrtiće

· besplatni sati engleskog jezika u sklopu firme

Svi zaposlenici prijavljeni su od prvog radnog dana, odnosno automatski koriste sve benefite irskog zakonodavnog sustava, što uključuje i mirovinski sustav, isplatu plaće u slučaju bolovanja, dionice kompanije koje dobivaju svi zaposlenici za vrijeme rada u kompaniji, olakšice za djecu, zdravstveno osiguranje, subvencionirane cijene hrane unutar kantine i ostale pogodnosti.

Musgrave – Growing Good Business

Musgrave je vodeća irska tvrtka za maloprodaju, veleprodaju i usluživanje hrane. Zajedno sa svojim maloprodajnim partnerima, osigurava više od 41.000 radnih mjesta, u više od 1.400 trgovina i ureda u Irskoj.

Riječ je o stabilnoj kompaniji s tradicijom od 145. godina poslovanja. Growing Good Bussines agenda je pod kojojm tvrtka gradi održivi, profitabilni biznis od kojeg koristi imaju zaposlenici, partneri, te lokalne zajednice. Gradnja dobrih i stabilnih odnosa, iskrena i transparentna komunikacija, pozitivno radno okruženje nešto je čime se Musgrave izrazito ponosi.

Dođite na Dane otvorenih vrata i saznajte sve informacije!

Uz odjel ljudskih resursa, na Danima otvorenih vrata moći ćete porazgovarati i s potencijalnim kolegama iz skladišta ili vozača te čuti cijeli proces, koji su sve koraci prilikom zapošljavanja, edukacije, kako je živjeti u Irskoj, plaća, kakav je smještaj, vrtići, škole iz prve ruke.

Plaća za poziciju skladišnog radnika:

Godišnja za poziciju skladišnog radnika: 28.300 € – 37.285€

Link za prijavu
Plaća za poziciju vozača kategorije C i CE:

Godišnja plaća za C kategoriju: 42.512€

Godišnja plaća za CE kategorija: 58.000 – 63.000€

Link za prijavu

Za posao skladišnog radnika ili vozača (kategorija CE i E), potrebno je osnovno znanje engleskog jezika.

Dođite na neki od ponuđenih termina u gradovima diljem Hrvatske, razgovarajte s ljudima direktno iz tvrtke Musgrave i saznajte sve što vas zanima.

Raspored po gradovima:

Imate pitanja? Želite više informacija? Pošaljite online prijavu ili upit!

Sve upite možete poslati na e-mail job@musgrave.ie ili putem video intervjua/poziva na Whatsapp broj 00353860080251.

Veselimo se vašim prijavama!

Objava Irska tvrtka Musgrave traži vozače kamiona i skladišne radnike – dolaze u Mostar pojavila se prvi puta na Republika.

“Studija pokazuje da će poslodavcima u godinama koje dolaze na raspolaganju stajati mnogo manje radnika”, rekao je Enzo Weber iz IAB-a, instituta koji djeluje u sklopu Savezne agencije za zapošljavanje u Nuernbergu.

Do 2060. će se broj radnika na tržištu rada smanjiti za 11,7 posto sa sadašnjih 45,7 na 40,4 milijuna. Pritom ove procjene uzimaju u obzir i rastući postotak starijih građana i žena koji ulaze u tržište rada kao i mjere koje bi trebale potaknuti useljavanje radne snage, prenosi HINA pisanje njemačkih medija.

“Ako želimo nešto učiniti protiv ovog trenda onda moramo dodatno ubrzati mjere poput integracije starijih i žena u tržište rada kao i useljavanja”, rekao je Weber.

On je rekao da će u budućnosti pri useljavanju radne snage, koja trenutno prije svega dolazi iz drugih zemalja Europske unije, biti potrebno osloniti se na radnike izvan EU-a.

“Mi moramo ukloniti prepreke koje stoje na putu useljavanju radne snage iz trećih zemalja”, rekao je Weber.

Trenutno novi zakon koalicijske vlade koji bi trebao olakšati useljavanje iz zemalja koje nisu članice EU-a, prolazi kroz parlamentarnu proceduru.

No to, prema mišljenju ekonomista iz IAB-a, neće biti dovoljno.

“Mi moramo povećati natalitet, a za to moramo stvoriti društvene uvjete koji će olakšati sklad između obiteljskog i radnog života. U to spadaju čimbenici poput fleksibilnog radnog vremena kao i osiguravanja dovoljnog broja mjesta u vrtićima”, zaključio je Weber.

/Desk/

Objava Njemačkoj će do 2060. godine nedostajati pet milijuna radnika pojavila se prvi puta na Republika.

Umjesto novogodišnje čestitke poslani su kućama. Podsjetimo, 19 djelatnika McDonalds korporacije u Mostaru, dana 31.12.2022.godine, iznenada su dobili otkaz ugovora o radu sačinjen između njih i društva ”Gliese 581g” d.o.o. Sarajevo, kao poslodavca. Istim rješenjima otkazan im je ugovor o radu sa danom 31.12.2022. godine bez otkaznog roka, a zbog ‘opravdanih ekonomskih uvjeta’ kako je to navedeno u rješenju. U obrazloženju rješenja se navodi da je do prestanka potrebe za radom zaposlenika, odnosno otkazivanja ugovora o radu kao tehnološkog viška došlo uslijed zatvaranja McDonalds restorana, na osnovu rješenja Općinskog suda u Sarajevu od 28.12.2022.godine, a kojim se nalaže zabrana rada ili angažiranja u bilo kojem McDonalds restoranu u Bosni i Hercegovini.

Djelatnici, od kojih je većina bila izuzetno osposobljena za rad u McDonalds restoranu i koji su većinom imali ugovore na neodređeno vrijeme, angažirali su Zajednički odvjetnički ured Nada Dalipagić, Jelena Dalipagić Crnjac i Goran Crnjac za zaštitu njihovih prava u radnom odnosu, a koji se odnose na isplate plaća, regresa i otpremnina.

/Desk/

Objava Radnici McDonlad’sa u Mostaru dobili otpremnine i plaće pojavila se prvi puta na Republika.

Njemačka vladajuća koalicija (socijaldemokrati, liberali i zeleni) dogovorila je ključne točke vezane za dolazak kvalificiranih radnika iz inozemstva. U prvom kvartalu iduće godine vladi bi trebao biti dostavljen nacrt zakona, na kojem rade ministarstva unutarnjih i vanjskih poslova, kao i ministarstva rada, gospodarstva i obrazovanja.

Na dvadeset i tri stranice predstavnici vladajuće koalicije iznose brojne ideje o tome kako Njemačku, kao tržište rada, učiniti atraktivnijom za strane kvalificirane radnike, kako privući studente i znanstvenike, kao „stručnu radnu snagu sutrašnjice” i kako poticati učenje njemačkog jezika u zemlji i inozemstvu. Taj dokument na uvid je dobio javni servis ARD.

Pojednostaviti dolazak

Središnji dio plana je izmjena Zakona o doseljavanju kako bi se uklonile prepreke za dolazak kvalificiranih radnika iz inozemstva. Cilj je omogućiti ljudima iz tzv. trećih zemalja lakše zapošljavanje u Njemačkoj. Ministri pritom govore o tri „stupa”.

Prvi stup obuhvaća preduvjete koje kvalificirani radnici iz inozemstva moraju ispuniti da bi im se dozvolilo zapošljavanje u Njemačkoj. Do sada su morali već uoči dolaska imati priznatu kvalifikaciju i radni ugovor. U nacrtu se navodi da bi trebalo stvoriti uvjete za dolazak i boravak u zemlji i onima koji nisu u mogućnosti ili su samo djelomično u mogućnosti predočiti dokumente o kvalifikaciji. Drugim riječima, njihova stručnost bi se trebala provjeravati tek u Njemačkoj.

Drugi stup se odnosi na one radnike koji nemaju svjedodžbe, ali imaju veliko radno iskustvo. I njima bi trebalo pojednostaviti dolazak na njemačko tržište rada. Između ostalog, vlasti žele olakšati uvjete za zaposlene u informatičkim i komunikacijskim tehnologijama. Kod njih se više ne bi tražio dokaz o znanju njemačkog jezika.

Njemačka kao doseljenička zemlja

I konačno, treći stup se odnosi na državljane trećih zemalja „s dobrim potencijalom”. Njima bi se omogućio ostanak u Njemačkoj kako bi pronašli posao. U tu svrhu bi se, kako se navodi u dokumentu, trebala uvesti „karta sa šansama za pronalaženje posla”, koja bi se zasnivala na transparentnom, nebirokratskom sustavu bodovanja. Kriteriji za dokazivanje „dobrog potencijala” mogu uključivati kvalifikacije, poznavanje jezika, profesionalno iskustvo, povezanost s Njemačkom i starosnu dob kandidata.

Vladajuća koalicija ne planira samo zakonske izmjene. Ona želi i bolju promociju Njemačke kao atraktivne, inovativne i raznolike doseljeničke zemlje. To bi, između ostalog, značilo da se otvorena radna mjesta oglašavaju internacionalno, kako bi kvalificirani radnici iz inozemstva stupili u kontakt s poslodavcima i obrazovnim institucijama u Njemačkoj. Na primjer, navodi se da portal „Make it in Germany” ima svoju burzu za zapošljavanje. Ona bi trebala biti proširena i dalje razvijana.

Promovirati učenje jezika u inozemstvu

Kao ključnu kompetenciju njemačka vlada vidi poznavanje jezika i zato učenje jezika želi poticati i u inozemstvu i u Njemačkoj – recimo digitalnim jezičnim tečajevima i omogućavanje polaganja digitalnih ispita. Posebnu ulogu u tome bi trebali imati Goethe instituti u zemljama porijekla.

U suradnji s pokrajinama i gospodarskim komorama vlada želi pojednostaviti i ubrzati proceduru priznavanja stranih stručnih kvalifikacija. Jedna od brojnih planiranih mjera je, recimo, da se dokumenti mogu dostaviti i na engleskom ili nekom drugom stranom jeziku.

Puno toga u ovim planovima zvuči birokratski, ali nove ideje bi mogle donijeti mnoge prednosti kvalificiranim radnicima iz inozemstva, ocjenjuje njemački javni servis ARD. Recimo, za njih bi trebalo postojati moderno i transparentno savjetovanje prije nego što dođu u Njemačku, kao i brz postupak izdavanja viza. Također bi trebalo ljude jasno informirati o tome kada njihovi supružnici i djeca mogu doći u Njemačku, piše DW.

/Desk/

Objava Olakšice za dolazak kvalificiranih stranih radnika u Njemačku pojavila se prvi puta na Republika.