Krstićeva obbrana podnijela je u lipnju zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu, a Sud je krajem listopada donio odluku da zahtjev obbrane, kao i Krstićevo pismo u kojem priznaje krivicu, bude javno objavljen.

U zahtjevu koji je uložio odvjetnik Vladimir Petrović navodi se kako je Krstić, ukoliko njegov zahtjev bude odobren, spreman prihvatiti sve uvjete za rano puštanje koje Sud postavi.

U pismu Krstić pohvaljuje usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici kojom je 11. srpnja određen kao dan sjećanja na žrtve genocida i navodi kako podržava Rezoluciju.

“Prihvaćam presude Tribunala iz 2001. i 2004. godine, gdje se utvrđuje da su snage vojske kojoj sam pripadao počinile genocid protiv Bošnjaka u Srebrenici u srpnju 1995., da sam pomogao i podržao genocid tako što sam znao da neki članovi Glavnog stožera imaju namjeru počinti genocid”, rekao je Krstić u pismu.

Krstić piše da je pomagao i podržao zločin protiv čovječnosti kroz učešće u udruženom zločinačkom pothvatu da se prisilno uklone bošnjački civili iz Potočara, kako je sudjelovao u stvaranju humanitarne krize koja je prethodila prisilnom transferu žena, djece i starijih iz Srebrenice, kako navodi, znajući da su civili izloženi ubojstvima, silovanjima, premlaćivanjima i zlostavljanjima.

Navodi kako je znao da Glavni stožer VRS-a nema dovoljno svojih snaga za izvršenja pogubljenja bez upotrebe snaga Drinskog korpusa te kako je, citiramo, “znao da će upotreba snaga pod mojim zapovijedanjem značajno doprinijeti da se izvrši egzekucija bošnjačkih zarobljenika”.

“Želio bih da se još jednom u životu nađem u Potočarima, da se poklonim žrtvama i zamolim za oproštaj”, navodi Krstić objašnjavajući da će to uraditi ukoliko dopuste obitelji žrtava.

Krstić je u Haškom tribunalu 2004. osuđen na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici. Krajem te godine je upućen na izdržavanje kazne u Englesku, ali je tamo bio napadnut u zatvoru, nakon čega je vraćen u Haag, a potom upućen u Poljsku na odsluženje ostatka kazne.

Do sada je Krstić u više navrata tražio prijevremeno puštanje na slobodu, što je Mehanizam odbio, a među zadnjima je takav zahtjev upućen početkom godine, piše na kraju Detektor.

Inače, podsjetimo i kako su slično priznanje u svojih molbama na puštanje na slobodu imali i mnogi drugi haški osuđenici.

MEA CULPA Petković i Stojić priznaju i kaju se zbog zločina u Herceg-Bosni kako bi bili pušteni iz zatvora, već prije na slobodi i Valentin Ćorić, a Prlić dobio odbijenicu

/Desk/

Objava Krstić u molbi za puštanje na prijevremenu slobodu priznao sudjelovanje u genocidu u Srebrenici pojavila se prvi puta na Republika.