Posebno je istaknuto kako su pritisci na novinare u manjim sredinama češći i otvoreniji nego u većim centrima, jer novinari svakodnevno susreću osobe o kojima pišu, a prijetnje su često izravne, izvješćuje Direkt-portal.

Urednica portala Istina.media Kristina Perić, ovom prilikom govorila je o osobnim skustvima pritisaka, uključujući oštećenje osobnog vozila i prijetnje kako ju “promatraju na putu do posla”. Kao poseban vid pritiska navela je takozvane SLAPP tužbe, ističući da je u svim sudskim postupcima dokazano kako je radila profesionalno, iako su joj ti procesi oduzeli puno vremena i energije, što je, kako je naglasila, i osnovni cilj takvih tužbi – iscrpljivanje novinara.

Perić je naglasila i koliko joj znači povjerenje koje građani imaju u njen rad, ne samo u Hercegovini, nego i diljem BiH. Kao primjer navela je nedavni slučaj kada joj se obratio građanin iz Prijedora koji je želio da njegovu tragičnu životnu priču prenese upravo ona jer u lokalnim medijima u svojoj zajedinici nije naišao na razumijevanje.

Tijekom razgovora naglašena je važnost rada istraživačkih i lokalnih novinara jer su, zahvaljujući njihovim pričama, brojni problemi dobili javnu vidljivost. Kao jedan od najnovijih primjera navedeno je izvješćivanje portala Direkt o problemima mještana Nevesinja koji su se pobunili protiv izgradnje solarnih elektrana na plodnom poljoprivrednom zemljištu.

Novinarke Direkta ukazale su kako u svom radu često nailaze na zatvorena vrata javnih institucija, koje nerijetko ignoriraju zahtjeve za pristup informacijama od javnog značaja. Ipak, pojedine priče su, kako su rekle, dovele do konkretnih rezultata – od podnošenja kaznenih prijava i poništavanja natječaja i javnih poziva, do pokretanja humanitarnih akcija.

Poručeno je kako neovisni novinari moraju postojati kako bi građani imali uvid u tokove javnog novca te kako bi oni koji odlučuju bili pozvani na odgovornost i veću transparentnost.

Učesnici ovog sastanka skrenuli su pozornost i na činjenicu kako je Hercegovina posebno izolirana kada je riječ o donatorskim tokovima, jer se većina sredstava usmjerava ka većim centrima. Kako bi odgovorili na taj izazov, ali i ojačali svoje pozicije na medijskoj sceni BiH, Direkt i Istina, zajedno s još nekoliko medija koje vode žene iz Hercegovine, planiraju formiranje mreže urednica i novinarki, s ciljem međusobne podrške, zajedničkog nastupa i jačanja slobodnog i neovisnog novinarstva, naročito u vrijeme sve izraženijeg pitanja održivosti medija.

Zamjenik veleposlanika Austrije u BiH Dominik Urak, tijekom sastanka naglasio je kako je danas posebno važno imati istraživačke novinare na terenu, naročito u vremenu kada se alternativne istine i činjenice, uz pomoć algoritama i vještačke inteligencije, iznimno brzo šire internet prostorom.

“Slobodni i neovisni mediji predstavljaju temelj svake demokracije. Austrija je jedan od najjačih zagovornika integracije Bosne i Hercegovine u Europsku uniju, a jačanje neovisnih medija i slobode izražavanja pri tome je ključni element”, istaknuo je Dominik Urak, dodavši da neovisni mediji, uključujući istraživačko i lokalno novinarstvo, predstavljaju važan mehanizam kontrole nad političkim donositeljima odluka.

“Zaštita novinarki i novinara te njihovih prava jedan je od prioriteta austrijske vanjske politike. Austrija već godinama na međunarodnoj razini aktivno podržava sigurnost i profesionalni rad novinarki i novinara diljem svijeta. Također, Veleposlanstvo Austrije u Bosni i Hercegovini redovito podržava aktivnosti organizacija civilnog društva, uključujući i one koje djeluju u području promocije slobode izražavanja i slobode medija“, poručio je Dominik Urak, zamjenik austrijskog veleposlanika u BiH.

Ovaj sastanak je organizirao portal Direkt uz podršku Veleposlanstva Austrije u Bosni i Hercegovini.

/Desk/

Objava Hercegovina: Mali mediji – velika uloga u obrani javnog interesa pojavila se prvi puta na Republika.

Od otpada do resursa – novi pogled na more i održivost

Sudionici radionice kroz interaktivne prezentacije i rasprave otkrili su kako se plastični otpad i stare ribarske mreže mogu pretvoriti u nove, funkcionalne proizvode, od elemenata turističke infrastrukture do dizajnerskog, suvremenog namještaja. Na zanimljivim primjerima dobre prakse prikazano je kako Neum i cijela jadranska regija mogu postati predvodnici u primjeni kružnog gospodarstva, u kojem otpad više neće biti problem, već vrijedan resurs.

Drugi dio programa bio je posvećen održivom gospodarenju otpadom u obalnim sredinama, uz poseban naglasak na suradnju lokalnih zajednica, komunalnih poduzeća i privatnog sektora u stvaranju učinkovitih kružnih sustava.

U završnom dijelu radionice, sudionici su razgovarali o povezanosti kružnog gospodarstva i lokalnog razvoja i zaključili su kako recikliranje morskog otpada otvara nove mogućnosti zapošljavanja i doprinosi stvaranju „zelenog identiteta“ Neuma i šire regije.

„Otpad može biti prilika, a ne problem“

Predavačica radionice, dr. sc. Irena Rozić, ravnateljica Parka prirode Hutovo blato, istaknula je važnost promjene percepcije otpada i razvoja održivih modela gospodarenja morem i obalom.

„Ovim predavanjima želimo pokazati kako upravljanje morskim otpadom može biti prilika, a ne problem. Kroz kružno gospodarstvo Neum i regija mogu razviti održive modele koji stvaraju nova radna mjesta i čuvaju okoliš. No, to je moguće samo ako politike budu jasne i usmjerene, a lokalna zajednica prepozna važnost i potrebu za djelovanjem“, poručila je dr. Rozić, koja je istaknuta je stručnjakinja u području očuvanja biološke raznolikosti i održivog upravljanja vodenim staništima, s dugogodišnjim iskustvom u istraživanju i zaštiti prirode, posebice u području ekologije voda i očuvanja osjetljivih ekosustava doline Neretve.

Uz upravljačke i istraživačke aktivnosti, Rozić aktivno sudjeluje u nastavi na Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, gdje svojim znanjem i iskustvom doprinosi obrazovanju novih generacija stručnjaka u području ekologije i zaštite okoliša.

Neum kao primjer kružnog i održivog razvoja

Kroz tri sata dinamičnog programa, sudionici su raspravljali o sortiranju otpada, reciklaži, ulozi komunalnih poduzeća te važnosti komunikacije i suradnje između lokalnih članova zajednice. Zaključak radionice bio je jasan, a to je da održivi razvoj počinje lokalno, a Neum ima sve preduvjete da postane centar pozitivnih promjena i primjer kružnog gospodarstva u regiji.

Radionica je završila u ugodnoj atmosferi kroz neformalno druženje, tijekom kojeg su sudionici razmijenili ideje o budućim inicijativama koje bi Neum mogle približiti cilju, a to je čisto more i zelenija budućnost.
Sudionici radionice istaknuli su spremnost na daljnju suradnju u razvoju projekata koji povezuju zaštitu okoliša, edukaciju i lokalni gospodarski rast, jer, kako su sami zaključili – plavo može biti i zeleno kada se znanje i odgovornost dijele.

Kao jedino obalno mjesto u Bosni i Hercegovini, Neum ima jedinstvenu priliku postati primjer dobre prakse u održivom gospodarenju morem i obalom, te važan akter u razvoju zelenih politika i kružnih gospodarskih modela u regiji.

Ovaj projekt još jednom potvrđuje da održive promjene započinju malim koracima, a kroz recikliranje, suradnju, edukacije i inovacije, Neum postupno gradi svoj zeleni identitet i postaje primjer za cijelu Jadransko-jonsku regiju.

Radionica je organizirana u sklopu europskog projekta “BLUECIRCLE”, koji podupire ADRION – Program suradnje jadransko-jonske regije, a financiran je sredstvima IPA i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR).

/Desk/

Objava Neum kao primjer zelene budućnosti – radionica o recikliranju morskog otpada pojavila se prvi puta na Republika.

U organizaciji Općine Neum održana je stručna radionica pod nazivom ‘Prikupljanje morskog otpada – od problema do rješenja’, u sklopu međunarodnog projekta BLUECIRCLE. Događaj je upriličen u prostorijama Općinske vijećnice i okupio je predstavnike javnog, privatnog i civilnog sektora.

Lokalna uprava kao pokretač promjena

Neum, zemljopisno jedinstven i strateški važan kao jedini BH grad s izlazom na more, posljednjih godina sve se snažnije ističe kao primjer lokalne samouprave posvećene okolišnoj održivosti i odgovornom upravljanju prirodnim resursima. Kao nositelj i domaćin brojnih EU i međunarodnih projekta, Općina Neum proaktivno djeluje na podizanju ekološke svijesti te potiče uključivanje građana u konkretne aktivnosti usmjerene na zaštitu mora i obale.

Posebna pozornost tijekom radionice posvećena je i logističkim te sigurnosnim aspektima organizacije lokalnih akcija čišćenja, koje se provode u suradnji s komunalnim poduzećima, obrazovnim ustanovama te aktivnim uključivanjem svih ostalih članova zajednice.

Stručna analiza – otpad na kopnu problem u moru

Predavačica na radionici je bila doc. dr. sc. Ana Buljubašić, direktorica Fonda za zaštitu okoliša Hercegovačko-neretvanske županije i docentica na Sveučilištu u Mostaru. U svom izlaganju predstavila je interdisciplinarni pristup problemu morskog otpada, te naglasila i važnost održivog upravljanja prirodnim resursima u kontekstu lokalne zajednice.

„Otpad je globalni izazov koji traži lokalna rješenja. Neum ima stvarne potencijale, od snažne zajednice, obrazovanih mladih ljudi do strateške pozicije. Najvažnije je poraditi na jačanju svijesti, edukaciji i konkretnim akcijama,“ poručila je Buljubašić.

Jedna od poruka radionice bila je činjenica da čak 80% otpada u moru dolazi s kopna, dok preostalih 20% otpada potječe s mora, uglavnom iz pomorskih i nautičkih aktivnosti. Ovi podaci jasno ukazuju na potrebu za unapređenjem sustava upravljanja komunalnim otpadom i edukacijom stanovništva o važnosti odgovornog postupanja s otpadom.

Kako je istaknuto, učinkovito upravljanje otpadom na kopnu ima izravan utjecaj na smanjenje zagađenja mora. S kvalitetnim lokalnim rješenjima, uz regionalnu suradnju sa susjednim državama, koordinirane projekte i usklađene politike gospodarenja otpadom u zemljama jadransko-jonske regije, moguće je postići konkretne i dugoročne rezultate.

Čišće more uz zajedničku viziju

U završnom dijelu radionice razgovaralo se sa sudionicima o mogućnostima za bolje povezivanje lokalnih struktura od škola, komunalnih poduzeća, turističkog sektora do civilnog društva u zajedničkim i kontinuiranim aktivnostima čišćenja obale i mora.

Projekt BLUECIRCLE – Unapređenje rješenja za kružno gospodarstvo u prikupljanju i reciklaži morskog otpada u Jadransko – jonskim regijama pokazuje kako europske inicijative izravno doprinose jačanju lokalnih kapaciteta i razvoju ekološke odgovornosti u manjim sredinama.

Neum se ovom radionicom još jednom potvrdio kao grad s jasnom vizijom očuvanja okoliša i mora te kao zajednica koja uz podršku partnera aktivno potiče promjene i sudjeluje u stvaranju rješenja.

Radionica je dio projekta koji financira ADRION – Transnacionalni program suradnje Jadransko-jonske regije, koji je financiran kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) i Europski fond za regionalni razvoj (EFRR).

/Desk/

Objava Radionica projekta BLUECIRCLE – Neum predvodi u borbi protiv morskog otpada pojavila se prvi puta na Republika.

U organizaciji Zaklade CURE i u suradnji s Inicijativom građanki/na Mostar, jučer (četvrtak, 21. kolovoza, 2025.) je u Mostaru održana radionica ‘Korak po korak do tvoje ekonomske slobode’.

Radionicu je vodio doc.dr. Faruk Hadžić, ekonomist, sveučilišni profesor i autor priručnika/alatnice ‘Korak po korak, Priručnik za tvoju ekonomska slobod. Na radionici su sudjelovale i zaposlene i nezaposlene žene iz Mostara i okolice. Ova interaktivna radionica namijenjena je ženama koje žele napraviti prvi, ili sljedeći, korak ka ekonomskoj neovisnosti i osnaživanju, bez obzira na godine, obrazovanje ili prethodno radno iskustvo.

Kroz konkretne savjete, razmjenu iskustava i podršku, učesnice su imale priliku usvojiti znanja i vještine potrebne za aktivno učešće na tržištu rada.

Radionica je osmišljena prema istoimenom priručniku koji, korak po korak, vodi kroz teme kao što su planiranje karijere, emocionalna priprema, motivacija, svakodnevni izazovi i načini za premošćivanje zapreka na putu ka ekonomskom osnaživanju.

“Ovo je peta u nizu radionica koju obavljamo u BiH, Nakon Tuzle, Konjica, Velike Kladuše, Bosanske Krupe, a sada i u Mostaru. Ideja je raditi na osnaživanju žena. Dakle, iako je ona struktuirana za nezaposlene žene, ona je napisana i urađena i pripremljena ne samo za nezaposlene žene, već generalno za žene u svakom segmentu posla, društva, bilo kojoj aktivnosti — kako se osnažiti, ohrabriti, kako izbjeći neke strahove, izaći iz zamke koje svi na neki način imamo, i kako napraviti prvi korak prema svojoj slobodi. Ona može biti ekonomska, može biti i neka druga, ali je bitno da kroz te specifične radionice, aktivnosti, simulacije, treninge koje provodimo — i na malo zabavan način — svi zajedno napredujemo i pravimo korake koji su svima nužni. Nakon Mostara imamo i radionicu u Bugojnu u prvom ciklusu, a interes drugih gradova je veliki, obzirom na prve pozitivne rezultate. Očekujemo da će se nastaviti do kraja godine i u neke druge sredine, a već se rađaju ideje i za nove module koji mogu biti zanimljivi svima”, izjavio je doc. dr. Faruk Hadžić nakon održane radionice u Mostaru. Ova radionica se održava uz financijsku podršku Fondacije Kvinna till Kvinna u sklopu ekonomskog dijela projekta Propitkivanje fragmentacije feminističkog pokreta u BiH.

O Zakladi CURE

Zaklada CURE promovira kulturu nenasilja i aktivno se suprotstavlja svim oblicima diskriminacije. Posebnu pozornost posvećuje osnaživanju Romkinja, žena s invaliditetom, LBTIQ+ žena, samohranih majki, žena treće životne dobi i žena koje su preživjele nasilje. Kroz edukaciju, umjetnost, javno zagovaranje i ulični aktivizam, CURE stvara prostore slobode i sigurnosti, jača feminističke pokrete i doprinosi izgradnji inkluzivnih i pravednih zajednica. U Zakladi ističu kako vjeruju u sustavne promjene i u društvo u kojem su žene prisutne, vidljive i ravnopravne u svim procesima odlučivanja.

/Desk/

Objava Radionice za ekonomsko osnaživanje žena: ‘Korak po korak do tvoje ekonomske slobode’ pojavila se prvi puta na Republika.

Tečajevi stranih jezika:
njemačkog, engleskog, talijanskog
francuskog i španjolskog jezika.

Glazbene radionice:
sviranje na klaviru, harmonici,
gitari, violini te škola pjevanja.

Umjetničke radionice:
škola crtanja i slikanja za djecu i odrasle.

Sportsko-rekreacijske aktivnosti:
aerobic i pilates.

Ostalo:
Informatika, tečaj šivenja.

Kvalitetan tim voditelja nabrojanih aktivnosti nudi Vam uspjeh! Iskoristite ponude i pridružite nam se!
Zainteresirani se mogu prijaviti osobno u Napretkov dom u Mostaru,
Kneza M. Viševića Humskog bb ( bivša Liska) ili na tel. 036/323 310,
063/318 722 od 9 – 12 i 17 – 19 sati,
e – mail: hkd.napredak.mostar@gmail.com, pozivaju iz Napretka.

Objava HKD Napredak Mostar poziva na Napretkove radionice pojavila se prvi puta na Republika.

Stručna radionica je namijenjena predstavnicima bosanskohercegovačkih printanih i elektronskih medija, dok su, kao gosti, predviđeni nastavnici i studenti studija komunikologije i novinarstva. Kao predavači, predviđeni su ugledni profesori i znanstveni radnici s iskustvom iz polja znanstvene komunikacije i medijske popularizacije znanosti.

Cilj radionice: stvoriti veći prostor za znanost u medijima i javnosti Bosne i Hercegovine

Cilj Stručne radionice je približiti medijskim radnicima načine, značaj i različite mogućnosti izvješćivanja o znanosti te predstaviti iskustva iz regije i zemalja EU, a sve u cilju popularizacije znanosti i stvaranja više prostora za izvješćivanje o znanosti u bosanskohercegovačkoj javnosti.

Kao prateći sadržaj Stručne radionice, planiran je javni razgovor sa više istaknutih bosanskohercegovačkih znanstvenika i znanstvenica koji treba biti održan 21.09.2021. godine.

Prvi poziv za prijave za sudjelovanje na stručnoj radionici

Mole se svi predstavnici redakcija i medijski radnici da iskažu interes za sudjelovanje u stručnoj radionici putem prijave na e-mail: goran.karanovic@fmon.gov.ba .

Objava Poziv za prijave za sudjelovanje u stručnoj radionici „Medijsko izvješćivanje o znanstvenim temama“ pojavila se prvi puta na Republika.