Za pokušaj vojnog udara krive se pripadnici terorističke organizacije Fetullahci (FETO), a koju predvodi  Fetullah Gulen, nastanjen u Sjedinjenim Američkim Državama, a čije izručenje je Turska službeno zatražila od SAD-a.

Nakon pokušaja državnog udara 15. srpnja 2016. godine je turska vlada objavila da su za pokušaj izvođenja puča odgovorni članovi Gülenovog pokreta iz redova vojske. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je Gülenov pokret svrstao kao terorističku organizaciju i uveo tromjesečno izvanredno stanje u zemlji kako bi protiv pripadnika Gülenovog pokreta mogao djelovati aktivnije. Vlada je zbog uvedenog izvanrednog stanja u zemlji imala ovlasti da dekretima djeluje. Tim dekretima je u državne institucije uvela nova pravila. Zbog masovnog otpuštanja zaposlenih u javnim službama i masovnih uhićenja je oporba izvanredno stanje označila kao „civilni puč i lov na vještice protiv kritičara vlade” te je bezuspješno tražila ukidanje izvanrednog stanja. Ukupno je izvanredno stanje u Turskoj produžavano sedam puta.

Za vrijeme izvanrednog stanja je ukupno doneseno 32 dekreta. Prema službenim podacima je na toj osnovi privedeno 160.000 ljudi, dok je uhićeno više od 70.000, među kojima su novinari, borci za zaštitu ljudskih prava i oporbeni političari. Protiv 155.000 ljudi su pokrenute istrage zbog „članstva u terorističkoj organizaciji”.

Tijekom udara poginulo je najmanje 312 ljudi, a ranjeno ih je oko 1.500. Mnoge zgrade su uništene ili ozbiljno oštećene (zgrada parlamenta, predsjednička zgrada i sl.). Za vrijeme dvogodišnjeg trajanja izvanrednog stanja u Tursskoj došlo je do masovnih uhićenja (više 9.000 ljudi, uključujući vojne službenike, policajce, pravosudne službenike i sl.).Također, uhićeno je više od 2.500 sudaca (razlozi njihovog uhićenja još uvijek nisu poznati). Preko 21.000 prosvjetnih radnika suspendirano je i udaljeno sa radnih mjesta (uglavnom učitelji iz privatnih škola) pod optužbama da su podržavali čelne ljude udara.

Ovaj akt je doživio oštre osude međunarodne zajednice, prvenstveno Europske unije, NATO saveza i SAD-a. Ove iste države i organizacije otvoreno su podržale Erdoğanovu vladu i demokraciju unutar Turske.

Dalekosežne ovlasti se nisu primjenjivale samo protiv Gülenovih sljedbenika nego i protiv drugih oporbenih snaga. Tako je u područjima u kojima žive Kurdi smijenjeno skoro 100 gradonačelnika i uvedena je prinudna uprava te je uhićen veliki broj kurdskih političara. Međunarodne organizacije kao što su UN i Vijeće Europe su kritizirale tursku vladu i istaknule da se radi o „alarmantnom razvoju”.

Dekretima je obustavljeno izdavanje 70 novina i 20 časopisa te je zatvoreno 34 radio-postaje, 33 televizijske postaje i 30 izdavačkih kuća. Istrage protiv predstavnika medija i uhićenja novinara zbog „propagande kojom podržavaju terorizam” ili „vrijeđanja predsjednika države” pomno prate organizacije kako u Turskoj tako i inozemstvu.

/Republikainfo.com/

.

Objava KAKVE VEZE IMA BiH S TIM? Sarajevska vijećnica u bojama Turske zbog pete godišnjice neuspjelog puča na Erdogana pojavila se prvi puta na Republika.

Vojska je proglasila izvanredno stanje i rekla da je uhićenje mjanmarske čelnice i drugih visokih dužnosnika odgovor na izbornu prijevaru. U video obraćanju koje je objavljeno na televiziji nad kojom nadzor ima vojska rečeno je da je vlast predana glavnom zapovjedniku oružanih snaga generalu Min Aung Hlaingu.

U prvim satima u ponedjeljak ujutro, vojska je uhitila mjanmarsku čelnicu kao i predsjednika Win Myinta, potvrdio je glasnogovornik Nacionalne lige za demokraciju. Ta stranka Aung San Suu Kyi odnijela je pobjedu na izborima u studenom, ali tenzije s vojskom intenzivirale su se prošli tjedan. Već tjednima, vojska ne prestaje lansirati optužbe o nepravilnostima na izborima, drugima od kraja vojne diktature 2011.

Nacionalna liga za demokraciju vrlo popularne Aung San Suu Kyi, koja je već bila na vlasti, dobila je 83 posto od 476 mjesta u parlamentu, ali vojska tvrdi da je otkrila 10 milijuna slučajeva prijevare i zatražila je od izbornog povjerenstva da objavi izborne liste zbog provjere.

U utorak na konferenciji za novinare glasnogovornik vojske nije isključio mogućnost da vojska ponovno preuzme vlast u zemlji u situaciji koju je nazvao političkom krizom.

Strahovi su porasli u srijedu nakon što je zapovjednik vojske general Min Aung Hlaing – zasigurno najmoćniji čovjek u Mjanmaru – proglasio da ustav može u nekim slučajevima biti opozvan. Ti su komentari šokirali stanovništvo i stavili diplomate u stanje opreza. Ustav je već dva puta bio stavljan izvan snage, oba puta za vrijeme državnih udara.

Sadašnji ustav, koji mnogi ocjenjuju kontroverznim, vlada Aung San Suu Kyi pokušavala je izmijeniti od pobjede na izborima 2015. ali bez uspjeha. Njegove odredbe daju vojsci kontrolu nad tri velika ministarstva – unutarnjih poslova, obrane i graničnih pitanja, jamčeći da ona uvijek “drži šapu” nad mjanmarskom politikom.

Tekst ima i članak koji brani državljanima vjenčanima za strance da postanu predsjednici, što je napisano, po ocjenama analitičara, kako bi se spriječilo da tu funkciju dobije Aung San Suu Kyi, udana za Britanca.

Njezina je službena funkcija “državna vijećnica”, što je mjesto koje joj jamči da de facto vodi zelju. Trenutno nije jasno kako će se stvari razvijati, a politička kriza nije sve s čime se Mjanmar suočava, ocjenjuje agencija France presse. U toj je zemlji zabilježeno više od 140.000 slučajeva koronavirusa, a ako bi došlo do velikih demonstracija, vjerojatno bi se još brže proširio i dodatno opteretio zdravstveni sustav.

(Izvor: HINA)

Objava Puč u Mjanmaru, vojska preuzela vlast, uhićena Aung San Suu Kyi pojavila se prvi puta na Republika.