Zbog sve toplijih ljeta u našem podneblju, treba nam sve tanja i manja odjeća, a to utječe i na djecu.

Pridodamo li tome i odlaske na plažu, na bazene, ljeti sve postaje vidljivije, i u doslovnom i prenesenom smislu. Djeca već vrlo rano primjećuju svaki detalj: kako izgledaju u kupaćem kostimu, imaju li trbuščić, koliko su visoki, koliko im se tijelo razlikuje od prijateljeva.

Istraživanja provedena u Španjolskoj pokazuje da već djeca u dobi od pet do šest godina pokazuju preferenciju prema mršavijim likovima u animiranim i igranim filmovima, a djevojčice su tu posebno izložene. Dakako, ne pomažu ni društvene mreže koje mi u našem djetinjstvu nismo poznavali.

Prema istraživanju koje prenosi Parents.com, čak 53 posto djevojčica u dobi do 13 godina već izražava nezadovoljstvo tijelom, a ta brojka raste na 78 posto kod tinejdžerki. Ljetni dani u kupaćem kostimu samo povećavaju tu ranjivost.

Djeca uče modeliranjem, odnosno oponašaju ono što vide u svojoj okolini. Ako na društvenim mrežama i filmovima vide kako su tretirani oni ljepši i mršaviji, jasno je da žele biti takvi.

Sve oko sebe upijaju poput spužve. Ne treba ni zanemariti utjecaj roditelja i ostatka obitelji. Ako, primjerice, djevojčica gleda kako se njena mama na plaži umotava u ručnike, kako joj nelagodno u vlastitoj koži i kako nosi široke majice, jasno je da će u svojoj glavi percipirati da je tako tijelo nepoželjno jer donosi nelagodu.

Slično je i s dječacima. Ako im se ističu mišićavi pojedinci, koji su da takve muskulature došli ne samo vježbanjem i prehranom nego i raznim pripravcima, mogli bi se osjećati manje vrijednima.

Ipak, postoji nešto što kao roditelji (ili bilo tko tko je okružen djecom) možemo napraviti kako bismo reagirali prije nego što bude (možda) prekasno.

Što je rješenje?

Anglia Ruskin University provelo je istraživanje koje pokazuje da boravak u prirodi, posebno bez mobitela, poboljšava sliku o tijelu. Naime, priroda odvlači pažnju s izgleda i vraća fokus tijelu kao instrumentu doživljaja svijeta.

Kad djeca trče, skaču, penju se i skaču u more, ona doživljavaju tijelo kao funkcionalno – kao alat igre, povezanosti, slobode.

U tim trenucima nestaju brige oko izgleda. Tijelo postaje ono što jest – nositelj doživljaja.
Istraživačica Jessica Alleva s Maastricht Universityja razvila je koncept functionality appreciation, odnosno zahvalnosti za ono što tijelo može. Njezina su istraživanja pokazala da djeca koja su naučila prepoznati i cijeniti funkcije svog tijela (npr. trčanje, crtanje, pjevanje, grljenje) razvijaju pozitivniji odnos prema svom tijelu i otpornija su na pritiske medija.

Ljeto je savršeno vrijeme za prakticiranje ove zahvalnosti.

Birajte riječi

Rečenice koje govorimo djeci ona trajno upijaju. Čak i neka rečenica koja se nama u određenom trenutku čini sasvim trivijalna ili nevažna, njima se može urezati u svijest za čitav život.

Umjesto da komentiramo izgled, govorimo o doživljajima. Primjerice, pokušavajmo izbjegavati pohvale djevojčicama u kupaćim kostimima ili dječacima komentare o mišićima.

Umjesto toga, možete im reći ovo:

Kako si sretan/a dok trčiš!

Tvoje tijelo zna plesati baš onako kako ti osjećaš glazbu.

Ovakve rečenice pomažu djetetu da se poveže sa svojim tijelom iznutra, a ne da ga promatra kao objekt izvana.

Također, kako bi se dijete još više povezalo s onim što njegovo tijelo može, pokušajte što više hodati bosi po travi, pijesku, kamenčićima… Potičite ga da skače, penje se, crta nogom… I neće mu biti ništa ako koji put padne.

Ljetni mjeseci mogu biti početak zdravog odnosa prema tijelu. Umjesto pritiska, pružimo djeci ljeto puno otkrivanja, slobode i nježnosti prema vlastitom njemu.

Naučimo ih da njihovo tijelo nije tu za usporedbu, već za doživljaj; da nije za ispravljanje, već za slavljenje. Kad dijete zavoli svoje tijelo, takvo kakvo jest, mnogo će lakše koračati kroz život.

I ne zaboravite ono najvažnije: djeca uče promatranjem i oponašanjem. Ne uče iz onoga što im govorimo. Uče iz onoga kako mi sami nosimo svoje tijelo kroz svijet.

Objava Čak 53 posto djevojčica u dobi do 13 godina nezadovoljno je svojim tijelom pojavila se prvi puta na Republika.

Način na koji doživljavamo usamljenost razlikuje se od osobe do osobe, ali može imati duboke posljedice, osobito na naše zdravlje.

Usamljenost je osjećaj koji ćemo svi doživjeti u nekom trenutku svog života. Osjećamo se usamljeno zato što nemamo dovoljno društvene interakcije, rekla je Lisa Gunn, voditeljica prevencije mentalnog zdravlja u najvećoj dobrotvornoj zdravstvenoj organizaciji u Velikoj Britaniji Nuffield Health.

Usamljenost ne znači samo biti fizički odvojen od drugih. Usamljenost je emocionalno stanje koje uključuje osjećaj nepovezanosti ili mentalne odvojenosti. To ima smisla s obzirom na to da nas sada više nego ikada oblikuje društveno okruženje i priroda veza, dodaje.

Dakle, koji su različiti načini na koje usamljenost može utjecati na vaše zdravlje? Zdravstveni stručnjaci naveli su sve što trebate znati.

Što može uzrokovati usamljenost?

Gunn kaže da se možete osjećati usamljeno jer se ne viđate dovoljno s drugima.

Pojačani osjećaj usamljenosti čest je u ljetnim mjesecima kada se čini da svi uživaju u odmoru s prijateljima, a vi nemate s kime stvarati takve uspomene, rekla je Gunn.

Ponekad se također možete osjećati usamljeno kada ste u društvu. Gunn kaže da je to obično popraćeno osjećajem praznine ili nepovezanosti.

Određeni životni događaji poput prekida veze, teškog gubitka ili odlaska u mirovinu mogu biti razlog zbog kojega se osjećate usamljeno. Kad nekog ili nešto izgubimo možemo odjednom postati manje društveni, kaže Gunn.

Također postoje slučajevi kada vrijeme provedeno u društvu može izazvati osjećaj usamljenosti. Na primjer, imati dijete ili započeti novi posao može značiti nove društvene krugove, ali oni ne moraju nužno zadovoljiti naše društvene potrebe, ističe.

Bolesti srca i moždani udar

Glavna farmaceutkinja u Pharmici Carolina Goncalves kaže da usamljenost, osobito kronična usamljenost, može imati negativan utjecaj na naše zdravlje.

Istraživanja pokazuju da su usamljenost i loši društveni odnosi povezani s povećanim rizikom od srčanih bolesti i moždanog udara, kaže.

Kronična usamljenost može uzrokovati psihološki stres, podižući razinu hormona stresa, što s vremenom može oštetiti arterije, što dovodi do stanja poput hipertenzije i ateroskleroze.

Proizvodnja upalnih citokina

Osim toga, Goncalves je također rekla da istraživanja pokazuju da stres i društvena izolacija mogu povećati proizvodnju upalnih citokina (signalnih proteina koji kontroliraju upalu).

Pojačana upala može pospješiti rast plakova, olabaviti plak u arterijama i izazvati krvne ugruške, što može doprinijeti razvoju i napredovanju bolesti srca i moždanog udara, rekla je.

Stres

Zbog povećanog stresa uzrokovanog usamljenošću, mnogi stječu navike poput pušenja i prekomjerne konzumacije alkohola kako bi pokušali blokirati osjećaj usamljenosti. Ove navike štetno utječu na zdravlje.

Pušenje može oštetiti krvne žile i suziti arterije, povećavajući rizik od srčanog i moždanog udara. Kemikalije u cigaretama, poput nikotina i ugljičnog monoksida, povisuju krvni tlak i smanjuju kisik u krvi, opterećujući srce, rekla je Goncalves.

Opijanje može dovesti do visokog krvnog tlaka jer stimulira simpatički živčani sustav, što uzrokuje brže kucanje srca i sužavanje krvnih žila, nadodaje.

Depresija

Gunn tvrdi da kronična usamljenost može utjecati na naše tjelesno zdravlje kao i na mentalno zdravlje, uzrokujući toliko štete koliko i pušenje 15 cigareta dnevno.

Povezana je s dvostruko većim rizikom od rane smrti u usporedbi s pretilošću te s visokim krvnim tlakom, povišenim kolesterolom, srčanim i moždanim udarima, naglašava.

Društveni utjecaj usamljenosti također se ne može zanemariti. Osjećaj izoliranosti može dovesti do povećanog rizika od problema s mentalnim zdravljem poput depresije, kaže Dunn.

Dijabetes tipa 2

Istraživanje je pokazalo da usamljenost može povećati rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.

Istraživanje je pokazalo da je osjećaj usamljenosti povezan s 14 posto većim rizikom od dijabetesa tipa 2. Razlog tomu mogla bi biti veća razina stresa povezana s usamljenošću, rekla je Goncalves.

Veće razine stresa rezultiraju povišenim razinama kortizola, što može povećati razinu šećera u krvi i inzulinsku rezistenciju, što uzrokuje dijabetes tipa 2, dodala je na kraju.

(Izvor: dnevnik.hr)

Objava Usamljenost može ozbiljno narušiti vaše zdravlje: Otkrijte 5 ključnih načina pojavila se prvi puta na Republika.