“Republika Hrvatska neprihvatljivim drži sadržaj Deklaracije pod nazivom ‘Granice srpske književnosti’ koja je usvojena na nedavnoj ‘Četvrtoj interkatedarskoj srbističkoj konferenciji’, a u kojoj se ponovno neargumentirano prisvajaju dijelovi hrvatske nacionalne kulturne baštine.

Za Republiku Hrvatsku ovo je nastavak djelovanja i prakse institucija Republike Srbije kojem smo bili svjedoci tijekom nedavnog usvajanja Zakona o kulturnom nasljeđu i radi čega smo tada uputili službenu notu Republici Srbiji.

I ovaj put smo istaknuli kako ne sporimo suvereno pravo država da na unutarnjem planu pravno urede područje zaštite i očuvanja njihovih kulturnih dobara, koja između ostaloga svjedoče o njihovim kulturnim i civilizacijskim dosezima, ali Republika Hrvatska drži kako je posezanje te prisvajanje kulturne baštine drugih država i naroda krajnje neprihvatljivo te suprotno duhu europskih vrijednosti i suradnje kao jednih od temeljnih odrednica Europske unije čijem članstvu aspirira i Republika Srbija”, objavio je MVEP.

Ministrica kulture: Srbija bi trebala prestati posezati za onim što je naše

I hrvatska ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek reagirala je prije par dana na deklaraciju, istaknuvši da je njezin komentar uvijek isti: zato što se bavi mitovima i posezanjem za tuđim kulturnim vrijednostima, Srbija se nalazi tu gdje se nalazi.

Deklaracija je donesena na 4. interkatedarskoj srbističkoj konferenciji 24. i 25. lipnja u Tršiću, rodnom mjestu Vuka Stefanovića Karadžića, a na nju su reagirale i Matica hrvatska i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

“Pratili smo tu konferenciju”

“Pratili smo i pripremu te konferencije i što se događa. Dobro je da su Matica hrvatska i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, kao najveći stručni autoriteti, reagirali. Moj je komentar uvijek isti – upravo zato što se bavi mitovima, posezanjem za tuđim kulturnim vrijednostima, Srbija se nalazi tamo gdje se nalazi”, rekla je ministrica.

“Hrvatska je država koja se izborila u ratu za svoju slobodu i nezavisnost, članica smo Europske unije, naš je jezik priznat, dijelimo europske vrijednosti s drugim državama članicama i ne bavimo se takvim besmislenim posezanjima”, istaknula je Obuljen Koržinek.

“Neka prestanu posezati za onim što je hrvatsko”

Smatra kako je to u slučaju Srbije “posljedica potrebe da se zabavi njihova javnost i da se ti mitovi stalno perpetuiraju”.

“Žalosno, trebalo bi to prestati. Poslala sam poruku i njihovoj ministrici i ljudima s kojima sam razgovarala, neka se bave srpskom književnošću, poviješću i baštinom, budućnošću Srbije i srpskog naroda i neka prestanu posezati za onim što je hrvatsko”, istaknula je.

Hrvatska je, dodala je, među afirmiranim i realiziranim europskim državama koje dijele europske vrijednosti. “Mi smo u toj skupini naroda i država, a oni su tu gdje jesu i dok ne prestanu na takav način posezati za tuđim i falsificirati povijest, neće biti dobro, u prvom redu za njih i za njihov narod”, poručila je ministrica Obuljen Koržinek.

Tekst Deklaracije možete pročitati: OVDJE.

/Desk/

Objava Hrvatska najoštrije prosvjedovala: Srbija prisvaja hrvatsku kulturnu baštinu pojavila se prvi puta na Republika.

Kako se navodi, “nastavno na javnu raspravu koja je uslijedila nakon pokretanja procedure uvođenja bunjevačkog govora kao službenog jezika na području Grada Subotice, predstavnici institucija hrvatske nacionalne manjine u Subotice izloženi su teškim uvredama, prijetnjama i zastrašivanjima na društvenim mrežama”, stoji u priopćenju, a prenosi Radio Slobodna Europa (RSE).

To su, kako se navodi, prijavili subotičkoj policijskoj upravi te ‘očekuju od nadležnih tijela Srbije da im pruže odgovarajuću zaštitu, a počinitelje procesuiraju’.

Hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) uputilo je početkom ožujka prosvjednu notu srbijanskom ministarstvu vanjskih poslova putem hrvatskog veleposlanika u Beogradu.

“Bunjevački govor nije jezik, on pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu, jedan je od dijalekata hrvatskog jezika. I Bunjevci u Mađarskoj su podetnička skupina i oni se služe i nazivaju svoj jezik hrvatskim, a bunjevački je dakle jedan od dijalekata”, rekao je šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman.

Nakon što su gradske vlasti u Subotici pokrenule postupak priznavanja bunjevačkog jezika kao službenog, uz srpski, mađarski i hrvatski, iako ne zadovoljava zakonom propisani uvjet o 15 posto pripadnika manjine, Hrvatsko nacionalno vijeće Srbije nazvalo je taj potez “ohrabrujućom primjenom načela pozitivne diskriminacije”.

Zatražili su od srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da se status službenog jezika da i hrvatskom jeziku u cijeloj Vojvodini, kao i u gradu Somboru i općinama Apatin i Bač.

Demokratski savez Hrvata Vojvodine je 9. ožujka najoštrije osudio “najnovije zastrašujuće prijetnje upućene u proteklih nekoliko dana vodećim ljudima hrvatske zajednice u Srbiji, učestali govor mržnje na društvenim mrežama te povećan broj negativnih napisa u medijima”, i zatražio pronalaženje i procesuiranje počinitelja.

Prema zakonu o službenoj uporabi jezika i pisma Srbije, jezik nacionalne manjine uvodi se u službenu uporabu ako je broj pripadnika te nacionalne manjine na teritoriju jedinice lokalne samouprave najmanje 15 posto, a Bunjevaca je u Vojvodini nešto više od devet posto.

U Srbiji živi oko 16.500 Bunjevaca, od kojih 13.500 u Subotici. Bunjevci, koji od 2003. godine imaju i svoje nacionalno vijeće u Srbiji, sebe smatraju posebnom nacijom, dok hrvatska zajednica to negira, smatrajući da je ta etnička grupa dio hrvatskog naroda, piše RSE.

/Republikainfo.com/

Objava Prosvjedna nota Zagreba prema Beogradu zbog prijetnji hrvatskoj manjini pojavila se prvi puta na Republika.

Objava ČIJI JE TESLA? NAJBOLJE – NIČIJI – EU prihvatila srpsku notu: Nikola Tesla više nije “čuveni Hrvat”. Ali nije ni Srbin. pojavila se prvi puta na Republika.