Nakon što je osmogodišnja veza završila 2021., Chloe Bow počela je zamišljati kako bi život mogao izgledati ako odustane od braka. Gđa Bow, koja sada ima 33 godine i živi u Torontu, provela je veći dio svojih 20-ih živeći s dečkom koji joj je postao zaručnik. Zatim je tijekom pandemije shvatila da se osjeća neispunjeno, ali da se skrasila iz poznatog straha: Što ako ostanem sama?

No sada je cilj biti sama, rekla je. Zauvijek. “Ne mogu se sjetiti niti jedne osobe u vezi koju bih željela za sebe”, rekla je gđa Bow. “Probala sam to prije i radije se fokusiram na sebe i svoje potrebe.” Bez veza, bez braka. “Ne vidim da ću popustiti oko ovoga”, dodala je.

Sve veći broj samaca u SAD-u ukazuje na to da je ona u dobrom društvu. Prema podacima centra Pew iz 2023. godine, u Sjedinjenim Državama bilo je oko 111 milijuna samih odraslih osoba (18+ godina). To je značajan porast u odnosu na 70 milijuna iz 1990. godine.

Među istraživačima sada postoji konsenzus da je, nakon godina stalnog pada stope brakova, ta institucija za mnoge izgubila svoj sjaj.

“Znao sam govoriti da ne znamo odgađa li se brak ili ga se ljudi odriču”, rekao je Richard Fry, istraživač socijalnih i demografskih trendova u Pewu. “Mislim da su dokazi sada prilično jasni. Ne radi se samo o tome da odrasli odgađaju brak.” Sve više ga, kaže on, odbacuju.

Stopa brakova u SAD-u dosegnula je povijesni minimum 2019. godine. Blagi porast u posljednjih nekoliko godina može se pripisati padu stope razvoda i dužem životnom vijeku. “Muškarci žive duže”, rekao je dr. Fry, što znači da se manje udovaca slijeva u populaciju samaca.

I savezna vlada je primijetila promjenu: u prosincu 2025., Ured za popis stanovništva SAD-a izvijestio je da su 47% američkih kućanstava bračni parovi, što je značajan pad u odnosu na prije 50 godina, kada je taj udio iznosio 66%.

Alternativni putevi

Za neke je izvanbračna zajednica (kohabitacija) dovoljno blizu braku. Dr. Manning kaže da su neki parovi koji žive zajedno osjećali da su već u braku i nisu vidjeli razlog da se bave legalnostima. “Ili su u početku mislili da će se vjenčati, a onda su postali zauzeti”, rekla je. “Život im se ispriječio.”

Rachel Skyward (41) posjeduje kuću s partnerom u Coloradu. Iako par ne planira brak niti zaruke, imaju predbračni ugovor “samo da bi pravna strana bila u redu” u njihovoj državi u kojoj se priznaje izvanbračna zajednica. Predbračni ugovor osigurava imovinu svakome od njih u slučaju prekida. Gđa Skyward, koja radi u financijama, nije protiv braka, ali nakon razvoda 2022., kaže: “Ne žuri mi se ponoviti to.”

Neke žene kažu da bi se voljele udati, ali su razočarane ponudom partnera. Shani Silver (43), autorica i voditeljica podcasta, kaže da su njezine sljedbenice uglavnom slobodne žene odgajane u uvjerenju da će brak i obitelj stići točno na vrijeme.

“Kao milenijalci, došli smo u godine u kojima nam je obećano da će se sve te stvari dogoditi, a nikada nisu”, rekla je gđa Silver. Mnoge žene s kojima je povezana neuspješno izlaze na spojeve desetljećima. “To je kažnjavanje”, rekla je. Tvrdi da su se žene trudile postati poželjne partnerice, ali “muškarci nisu rasli s nama. Stagnirali su. Postoje neravnoteže u kućanskim poslovima i emocionalnom radu.”

Dvostruki standardi i novi pritisci

Peter McGraw (55), koji se nikada nije ženio, priznaje da žene i dalje nose teret stigme. “Sebe zovem ‘doživotnim neženjom’ (bachelor) i to je ‘cool’. ‘Doživotna usidjelica’ (spinster) ne zvuči isto”, rekao je.

Dr. McGraw, bihevioralni znanstvenik, kaže da više ne želi brak uglavnom zbog onoga što je on postao. “Godine 1960., kada biste se vjenčali, niste tražili da ta osoba bude apsolutno sve za vas”, rekao je. Danas se očekuje da partner bude najbolji prijatelj, ljubavnik, te osobni i profesionalni povjerenik. Za njega je to prevelik pritisak.

Sljedeća generacija

Gdje to ostavlja generaciju Z? Prema Alia Rose Ginevri (22), duboko nesigurnima. Ona smatra da je generacija Z nesklona riziku, što se prelijeva i na izbjegavanje braka. S druge strane, postoji dio generacije koji žudi za stabilnošću jer su umorni od kulture “skrolanja” na aplikacijama za upoznavanje.

Financije su također velika prepreka. Mnogi se žele osamostaliti prije braka, ali “ljudima treba puno duže da postignu financijsku neovisnost i isele se iz roditeljskog doma”, kaže gđa Ginevra.

Unatoč svemu, dr. Manning ne vjeruje da je brak gotov. “Brak se i dalje visoko cijeni”, rekla je. Smatra da ljudi toliko cijene brak da žele čekati dok ne budu potpuno spremni i osigurani. “Amerikanci su i dalje vrlo entuzijastični oko toga.”

Objava Zašto je brak mnogima manje privlačan nego ikad pojavila se prvi puta na Republika.

“Međusobno povezan, cjelovit pristup društva i cjelovit pristup vlade” u preoblikovanju gospodarstva i okoliša ostaje naš jedini izbor usred rastuće prijetnje klimatskih promjena.

To je upozorenje sadržano u izvješću Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) Global Environment Outlook 7 (Globalni okolišni izgledi 7) pod nazivom “Budućnost koju biramo”, koje poziva na globalnu promjenu smjera kako bi se osigurao zdrav planet i “blagostanje za sve”.

Izvješće, koje je izradilo 287 znanstvenika iz 82 zemlje, detaljno opisuje razorne utjecaje koje će klimatske promjene osloboditi ako se države ne udruže u transformaciji sustava poput energetike i hrane.

UN poziva na globalni zaokret u klimatskim akcijama

“Ako odlučimo ostati na trenutnom putu – pokretanje naših gospodarstava fosilnim gorivima, crpljenje netaknutih resursa, uništavanje prirode, zagađivanje okoliša – štete bi se samo gomilale”, kaže izvršna direktorica UNEP-a Inger Andersen.

Izvješće upozorava da bi klimatske promjene smanjile četiri posto godišnjeg globalnog BDP-a do 2050., odnijele živote milijuna i izazvale nagli rast prisilnih migracija.

Ako se ne riješi “međusobno povezana kriza klimatskih promjena”, odumiranje amazonske prašume i kolaps ledenog pokrova također bi postali gotovo stvarni, dok bi dostupnost hrane opala, a stotine milijuna hektara prirodnog zemljišta bilo bi izgubljeno.

Od ekstremnih vrućina do lošeg mentalnog zdravlja: Kako klimatske promjene štete radnom mjestu Afrički pingvini gladovali ‘masovno’ zbog nestašice hrane uzrokovane klimatskim promjenama i prekomjernim ribolovom

Međutim, uz odgovarajuću razinu ulaganja, moglo bi se izbjeći oko devet milijuna preuranjenih smrti do 2050. godine, s tim da bi se većina pripisala smanjenom zagađenju zraka.

Procjenjuje se da bi se 200 milijuna ljudi izvuklo iz ekstremnog siromaštva, dok bi 300 milijuna ljudi imalo pristup sigurnim izvorima vode.

Izvješće dodaje da, iako će to uključivati značajne početne troškove, globalne makroekonomske koristi od ovog puta počet će se pojavljivati 2050., a do 2070. će narasti na 20 bilijuna dolara (približno 17,19 bilijuna eura) godišnje.

Kako svijet može ulagati u klimatske akcije?

“Ovo novo putovanje počinje pomicanjem s BDP-a kao mjere ekonomske dobrobiti”, kaže Andersen.

Znanstvenici tvrde da su inkluzivni pokazatelji koji također prate zdravlje ljudskog i prirodnog kapitala mnogo učinkovitiji kada je riječ o usmjeravanju ekonomskih i poslovnih odluka.

Također su pozvali na prijelaz na modele kružnog gospodarstva koji “smanjuju materijalne otiske” kao i na brzu dekarbonizaciju energetskog sustava. To bi zahtijevalo prijelaz s fosilnih goriva, najvećeg doprinositelja stakleničkim plinovima, što se ne bi pokazalo lakim pothvatom.

Ranije ove godine, takozvane petrodržave blokirale su uključivanje plana za postupno ukidanje fosilnih goriva u završni sporazum COP30, što znači da put prema zelenijoj energetskoj budućnosti sada leži izvan nadležnosti UN-a.

Prelazak na održive dijete, smanjenje otpada, poboljšanje poljoprivrednih praksi i proširenje zaštićenih područja uz obnovu degradiranih ekosustava također su identificirani kao ključni pokretači promjena, piše euronews.com.

“Promjena je uvijek teška, pogotovo kada je takve masivne veličine”, kaže Andersen. “Ali moramo se promijeniti. Pred čovječanstvom su dvije budućnosti. Izaberimo onu pravu.”

Objava UN poziva na globalno klimatsko ulaganje radi ostvarenja koristi od 17 bilijuna eura do 2070. pojavila se prvi puta na Republika.

Gates ne poriče problem klimatskih promjena, ali ga postavlja u širi kontekst globalnog stradanja. Njegova središnja teza glasi: “Klimatske promjene, bolest i siromaštvo su sve veliki problemi. Trebali bismo se nositi s njima razmjerno patnji koju uzrokuju.”

“Ovo je prilika za preusmjeravanje fokusa na metriku koja bi trebala biti važnija od emisija i promjene temperature: poboljšanje života.”

Neočekivani obrat i kontroverze

Gatesov esej objavljen je uoči globalnog klimatskog summita COP30. On predstavlja iznenađujući zaokret u tonu, s obzirom na to da je samo 2023. u jednom uklonjenom eseju naglašavao potrebu za “neviđenim” opsegom i brzinom odgovora na klimatsku krizu.

Iako Gates tvrdi da to nije potpuno odustajanje od ranijih stajališta, ističe da su rezovi u financiranju USAID-a od strane administracije Donalda Trumpa, kojima je ukinuto $8 milijardi godišnje potpore za hranu i lijekove, stvorili hitniji problem. Ti rezovi, prema njemu, nužno zahtijevaju hitno preusmjeravanje filantropskih resursa.

Kritike: “Lažna dihotomija”

Gatesovo novo stajalište izazvalo je oštre kritike. Michael Mann, direktor Centra Penn za znanost, održivost i medije, izjavio je: “Ne postoji veća prijetnja zemljama u razvoju od klimatske krize. Sve mu je ovo naopako.”

Kritičari upozoravaju da Gatesov “obrat” stvara lažnu dihotomiju, jer je značajan dio patnje (poput gladi i bolesti) koju sada prioritizira izravno ili neizravno uzrokovan klimatskim promjenama.

Unatoč pozivu na smanjenje fokusa, Gates naglašava da se mora nastaviti s ulaganjem u borbu protiv klimatskih promjena, iako priznaje da je smanjivanje ulaganja, u svjetlu humanitarne krize, “veliko razočaranje”.

Objava Bill Gates o klimatskim promjenama: Poziva na preusmjeravanje resursa pojavila se prvi puta na Republika.

Do kraja ove godine, korisnici pametnih telefona s operativnim sustavom Androidom, pozdravit će se sa Googleovim glasovnim asistentom po posljednji put.

Kako su objavili iz Googlea, “tijekom sljedećih mjeseci” Googleov asistent zamijenit će Gamini. Do kraja godine, asistent više neće biti dostupan na većini mobilnih uređaja ili u trgovini aplikacijama.

Dodali su i kako će ta “nadogradnja” donijeti novo iskustvo korištenja Geminija za svakodnevne zadatke.

Više informacija trebalo bi biti dostupno sljedećih mjeseci, a do tad će korisnici i dalje moći koristiti glasovnog asistenta klasičnim pozivom “OK, Google”.

Iz Googlea ističu kako rade na poboljšanju korisničkog iskustva s Geminijem prije nego što on u potpunosti zamijeni glasovnog asistenta. Tako je Gemini dobio mogućnost pokretanja reprodukcije glazbe, uključivanja štoperice i mogućnost aktiviranja aplikacija izravno sa zaključanog zaslona uređaja.

Kako izgleda život bez Googleovog asistenta, već znaju korisnici Googleovih pametnih telefona Pixela 9. Njima je, naime, upravo Gemini zadani virtualni pomoćnik.

Zanimljivo, iz Googlea tvrde kako je Gemini napredniji od Google Asistenta zbog novih načina pružanja pomoći i informacija putem alata kao što su Gemini Live i Deep Research. Je li to zaista tako, korisnici će moći provjeriti već u sljedećim mjesecima.

(izvor: dnevnik.hr)

Objava Najavljene velike promjene u Androidu pojavila se prvi puta na Republika.

3D volumetrijska vizualizacija globalne atmosferske emisije metana (CH4). Metan je snažan staklenički plin. Proizvodi se suvremenom poljoprivrednom praksom, aktivnostima vezanim uz vađenje nafte, plina i ugljena te razgradnjom organske tvari. Visina Zemljine atmosfere i topografija okomito su preuveličani i čine se otprilike 50 puta većim od normalnih kako bi se pokazala složenost atmosferskog toka.

3D volumetrijska vizualizacija globalne atmosferske emisije metana (CH4). Metan je snažan staklenički plin. Proizvodi se suvremenom poljoprivrednom praksom, aktivnostima vezanim uz vađenje nafte, plina i ugljena te razgradnjom organske tvari. Visina Zemljine atmosfere i topografija okomito su preuveličani i čine se otprilike 50 puta većim od normalnih kako bi se pokazala složenost atmosferskog toka.

Znanstvenici iz Nacionalnog laboratorija Brookhaven razvili su katalizator koji pretvara metan u metanol na temperaturi nižoj od one koja je potrebna za kuhanje čaja. Bude li isplativ industriji pa ga ona počne koristiti, procesi će se znatno pojednostaviti, a šteta za okoliš bit će manja. Metan je, naime, glavna komponenta prirodnog plina i snažan staklenički plin koji šteti atmosferi, dok se metanol koristi kao alternativno biogorivo, piše Oilprice.

Ovo otkriće označava veliki korak naprijed u odnosu na složenije tradicionalne pretvorbe koje obično zahtijevaju tri odvojene reakcije, koje se odvijaju na znatno višim temperaturama. Jednostavniji sustav mogao bi omogućiti iskorištavanje rezervi prirodnih plina koje se nalaze u ruralnim područjima, daleko od kemijskih rafinerija pa ih je komplicirano dovesti do njih. Istraživači ističu da tako smanjila potreba za transportom zapaljivog ukapljenog prirodnog plina.

– Ovu bismo tehnologiju mogli proširiti i primijeniti lokalno za proizvodnju metanola koji se može koristiti za gorivo, električnu energiju i kemijsku proizvodnju – rekao je Sanjaya Senanayake, kemičar iz Brookhavena i koautor studije.

Brookhaven Science Associates, koji upravlja Brookhaven Labom u ime DOE-a, i Sveučilište u Udinama podnijeli su prijavu za ugovor o patentnoj suradnji o upotrebi katalizatora za pretvorbu metana u jednom koraku i istražuju načine suradnje s poduzetničkim partnerima na uvođenju tehnologije na tržište.

Iako je još prerano za razgovore o ekonomskoj isplativosti njihove jednostupanjske katalitičke pretvorbene tehnologije. Uspjeli li, znatno će pomoći u ostvarivanju klimatskih ciljeva.

Nedavna studija neprofitnog Fonda za zaštitu okoliša otkrila je da američki sektor nafte i plina proizvodi čak osam puta više metana od količine koju su se mnogi operateri obvezali postići do 2030. Prikupljeni podaci pokazali su da se u prosjeku oko 1,6 posto bruto proizvodnje plina ispušta kao metan u atmosferu, što doprinosi zagrijavanju Zemljine površine i donjih slojeva atmosfere.

Tijekom proteklih nekoliko desetljeća koncentracija metana u atmosferi naglo je porasla, s 1700 dijelova na milijardu (ppb) 1990. godine na trenutnih 1930 ppb. Iako je metana mnogo manje u atmosferi nego ugljikova dioksida, još uvijek može učiniti mnogo štete pri čak nižim koncentracijama zahvaljujući tome što 80 puta snažnije u zagrijava Zemlju u razdoblju od 20 godina.

Sektor fosilnih goriva uvelike je pridonio brzom nakupljanju metana u atmosferi, pri čemu se trenutno procjenjuje da su emisije iz ispuštanja, istjecanja i spaljivanja u sektoru nafte i plina odgovorne za oko četvrtine globalnih emisija metana koje je uzrokovao čovjek.

(izvor: jutarnji.hr)

Objava Otkriće koje bi moglo preoblikovati budućnost svijeta pojavila se prvi puta na Republika.

Zastupnik SDA u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović je emisiji ‘Jutro za sve’ u programu BHRT-a komentirao je trenutnu političku situaciju u BiH, uključujući i budućnost njegove stranke, prenosi Klix.ba.

/Desk/

Objava Mehmedović: “Promjene u SDA-u moraju se dogoditi” pojavila se prvi puta na Republika.

Britanski znanstvenici otkrili su potpuno nov oblik leda. Značajka tog leda jest da je amorfan, što znači da nema uredno organiziranu kristalnu strukturu, a mogao bi pomoći u otkrivanju misterija tekuće vode.

Znanost već poznaje dvije vrste amorfnog leda – visoke i niske gustoće. Postojala je praznina u sredini i znanstvenici su mislili da ne postoji način da se napravi amorfni led srednje gustoće ili MDA. No kada su Christoph Salzmann sa Sveučilišnog koledža u Londonu i njegovi kolege stavili običan led, koji ima heksagonalnu kristalnu strukturu, u posudu s čeličnim kugličnim ležajevima ohlađenu na -200 °C, posmične sile nastale guranjem stvorile su upravo MDA led.

Nešto se dogodilo…

Bio je to jedan od onih eksperimenata petkom poslijepodne gdje jednostavno to napravite i vidite što će se dogoditi. Naivno, pomislili biste da se ništa neće dogoditi, samo biste razbili led na manje komadiće. No, na naše veliko iznenađenje, nešto se dogodilo, prepričava put do otkrića Salzmann.

Fini bijeli prah proizveden u eksperimentu imao je gustoću između druga dva poznata oblika amorfnog leda, no još je zanimljivije da je imao gotovo istu gustoću kao tekuća voda. To je navelo znanstvenike da sugeriraju da bi to mogla biti voda u takozvanoj staklenoj fazi, što je vrsta materije koja se nastavlja ponašati kao tekućina čak i na ekstremno niskim temperaturama, odnosno u kratkim vremenskim razmacima staklo može izgledati čvrsto, ali na duže vrijeme teče poput viskozne tekućine.

Tajanstvena voda

Tekuća voda, koliko god se činila običnom, krije znanstvene misterije nakon što se ohladi na ekstremno niske temperature. Na temelju jaza između amorfnog leda niske i visoke gustoće, istraživači su prethodno sugerirali da prehlađena voda zapravo može postojati u dvije različite tekuće faze odjednom, pri čemu jedna pluta iznad druge, ali postojanje MDA-a dovodi tu ideju u pitanje. Istraživanje vezano za otkriće MDA leda objavljeno je u znanstvenom časopisu Science.

MDA nije kristalan poput običnog leda, lice leda koje poznajete, a gustoća je ista kao tekuća voda, pa je veliko pitanje – što je ovo? Uvjeren sam da ćemo, ako možemo shvatiti što je to MDA, puno bolje razumjeti tekuću vodu, smatra Salzmann.

MDA također može biti važan sastojak ledenih mjeseca vanjskog Sunčeva sustava. Ti čudni svjetovi doživljavaju intenzivne sile smicanja zbog gravitacije svojih planeta domaćina, što bi moglo stvoriti prave uvjete za formiranje MDA leda. Britanski znanstvenici također su otkrili da kada se taj led zagrije, oslobađa izuzetnu količinu topline, što bi mu moglo dati ogroman utjecaj na geološku aktivnost tih svjetova.

Izvor: New Scientist

Objava Znanstvenici otkrili posve novu vrstu leda i tvrde da bi mogao otključati misterije tekuće vode: “Bio je to jedan od onih eksperimenata petkom…” pojavila se prvi puta na Republika.

Godišnje izvješće o stanju klime otkriva da se naš planet mijenja pred našim očima, komentirao je UN-ov glavni tajnik Antonio Guterres.

Od oceanskih dubina do vrhova planina, pod neumoljivim djelovanjem otapanja ledenjaka i ekstremnih meteoroloških pojava na čitavom planetu, ekosustavi i populacije planeta nestaju.

Konferencija o klimi COP26 koja je počela u nedjelju u Glasgowu i trajat će dva tjedna, treba biti prekretnica za čovječanstvo i za planet, dodao je u priopćenju.

U prvih devet mjeseci 2021. prosječna temperatura je porasla oko 1,09 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Zbog utjecaja fenomena Niñe koji je početkom godine snizio temperaturu, ova godina neće potući rekord, ali će “najvjerojatnije” ipak biti između petog i sedmog mjesta.

Tako bi proteklih sedam godina još jednom bile najtoplije dosad. Najtoplija je i dalje 2016.

Porast prosječne temperature u posljednjih 20 godina (2002. – 2021.) prvi put premašuje simboličan prag od +1 Celzijeva stupnja od sredine 19. stoljeća kad su se ljudi počeli koristiti fosilnim gorivima na industrijskoj razini.

Činjenica da je prosjek u posljednjih dvadeset godina premašio +1 Celzijev stupanj utjecat će na razmišljanje sudionika COP26 koji nastoje zadržati porast temperature u granicama utvrđenim Pariškim dogovorom, komentirao je Stephen Belcher, znanstvenik britanske meteorološke službe koji je sudjelovao u pripremi izvješća.

Glavna zadaća Pariškog dogovora je smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo na temperature znatno ispod +2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a bude li moguće i na +1,5 Celzijevih stupnjeva.

No uz sadašnje trendove, UN-ovi stručnjaci za klimu upozorili su da bi se granica +1,5 Celzijevih stupnjeva mogla doseći oko 2030.

Samo u 2021. svijet su zahvatile ekstremne vremenske prilike, toplinski valovi u Sjevernoj Americi i južnoj Europi, razorni požari u Kanadi i u Sibiru, ledeni val u središtu Sjedinjenih Država, jake oborine u Kini i na zapadu Europe te suša koja je prouzročila glad na Madagaskaru.

(izvor: Hina)

Objava Zemlja se nalazi na nepoznatom terenu: Posljednjih sedam godina najtoplije su dosad pojavila se prvi puta na Republika.

Politički čelnici moraju budućim generacijama dati „konkretnu nadu“ donošenjem radikalnih odluka na nadolazećem klimatskom summita u Glasgowu, priopćio je u petak papa Franjo.

Samit COP26 Ujedinjenih naroda kreće u nedjelju i traje do 12. studenoga u najvećem škotskom gradu. Papa je tim povodom pozvao na „obnovljeni osjećaj zajedničke odgovornosti za naš svijet“.

„Ključno je da svatko od nas bude posvećen ovoj hitnoj promjeni smjera“, rekao je Franjo za BBC Radio.

„Donositelji političkih odluka koji će se sastati na susretu COP26 u Glasgowu hitno su pozvani da pruže djelotvorne odgovore na postojeću ekološku krizu i da tako daju konkretnu nadu budućim generacijama“.

Britanski premijer Boris Johnson, domaćin konferencije, rekao je da je ona nevjerojatno važna, no da će pregovori biti teški.

„Ove nam krize pokazuju da moramo donositi odluke, radikalne odluke koje nisu uvijek lagane“.

„U isto vrijeme, ovakvi teški trenuci predstavljaju prilike, prilike koje ne smijemo potratiti“, dodao je čelnik Katoličke crkve.

Vatikan šalje delegaciju na samit, no 84-godišnji Papa će izostati zbog operacije koju je imao ranije ove godine.

(izvor: Hina)

Objava Papa Franjo uoči ključnog summita: ‘Političari, vrijeme je za radikalne odluke!‘ pojavila se prvi puta na Republika.

S predstavljanjem mobilne trgovine aplikacija App Store Apple je pokrenuo potpuno novo tržište na kojem je developerima omogućio da na jednostavan način distribuiraju aplikacije za njihove telefone. Sličan, iako ne tako striktan pristup distribucije aplikacija primijenio je i Google za pametne telefone koje pokreću Androidi te su zahvaljujući trgovinama aplikacija developeri zaradili desetke milijardi dolara. Naravno, Apple i Google uzimaju svoju proviziju od prodaje.

Sve su glasnije kritike protiv Applea: Njihove metode slične su mafijaškom reketarenju
Razlika između Appleova i Googleova pristupa jest u tome što Google, iako to baš ne preporučuju, vlasnicima Androida dopušta korištenje i drugih trgovina aplikacija i preuzimanje i onih aplikacija koje nisu na Google Playu. S druge strane, Apple je nepopustljiv. Aplikacije se moraju distribuirati samo putem njihove platforme, pri čemu je za svaku transakciju potrebno platiti udio Cookovoj kompaniji.

Developeri pružaju sve veći otpor takvom načinu distribucije, a Epic Games, čiji je Fortnite uklonjen s App Storea, čak je tužio Apple (i Google) zbog takva monopola.

Politika App Storea dugo je pod prismotrom regulatornih tijela, a jedna američka savezna država pokušat će stati na kraj Appleovu monopolu te je predstavila zakon koji bi mogao u potpunosti promijeniti način poslovanja trgovina aplikacija. Prema prijedlogu zakona, developeri više ne bi bili ograničeni samo na trgovine aplikacija kojima upravlja Apple, kao niti na njihove sustave plaćanja unutar aplikacija, već bi svoje aplikacije mogli ponuditi i putem alternativnih trgovina. Također, zakonom se zabranjuju i nekakve osvete prema developerima koji se odluče na korištenje takvih alternativnih trgovina aplikacijama.

Developeri traže pošteno digitalno tržište

Novinski izdavači kreću putevima izdavača videoigara: Pobunili se protiv Appleovih uvjeta u App storeu
Dakle, u slučaju Fortnitea to bi značilo da se igra može preuzeti s neke druge trgovine aplikacija, a ne samo App Storea te da se plaćanja unutar igre ne moraju odvijati kroz Appleov sustav plaćanja (koji zahtjeva proviziju), već kroz sustav plaćanja Epica, kojem bi onda sav novac išao u džep, odnosno u tom bi slučaju mogli ponuditi jeftiniju uslugu.

Iako se zakon kojim se želi zaštititi korisnike od monopolističkih provizija velikih tehnoloških kompanija odnosi samo na Sjevernu Dakotu, njegove bi posljedice mogle biti dalekosežne jer bi zahtijevale od Applea da napravi velike promjene unutar svoje platforme koje bi utjecale na distribuciju aplikacija diljem cijelog SAD-a, komentirali su na The Vergeu. Također, istim bi putem/zakonima mogle krenuti i druge savezne države. Senator Kyle Davison, koji je predstavio zakon, tvrdi kako će se njegovom primjenom ograničiti efekt rasta cijena i ograničenja izbora za developere.

Nije teško pretpostaviti da u Appleu nisu oduševljeni tim prijedlogom zakona. Njihov prvi čovjek za privatnost Erik Neuenschwander komentirao je pred senatskim odborom Sjeverne Dakote kako takav zakon prijeti uništenju iPhonea kakav poznajemo te će utjecati na smanjenje privatnosti i sigurnosti, kao i na performanse Appleovih telefona. Objasnio je kako se u Appleu s dosadašnjom politikom trude zadržati loše i opasne aplikacije izvan App Storea, a primjenom takva zakona otvorila bi se vrata upravo za takve opasne aplikacije koje bi se mogle instalirati na iPhone.

S njim se ne slaže David Heinemeier Hansson, suosnivač Bandcampa, kompanije koja je također imala problema s Appleom vezanih za App Store. On podržava takav zakon te kaže da SAD-u treba pošteno digitalno tržište bez monopolističkog iskorištavanja koje će korisnicima i developerima napokon dati mogućnost izbora. Što se zakona tiče, senator Jerry Klein kaže kako o njemu “još treba malo razmišljati” te se trenutačno u vezi s tim neće poduzimati nikakve akcije.

Objava Sprema se veliki udar na Apple: U pripremi je zakon koji bi mogao “uništiti iPhone kakav poznajemo” pojavila se prvi puta na Republika.