Sredstva za provedbu Izmjena i dopune Programa u 2026. godini osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2026. godinu i projekcijama za 2027. i 2028. godinu, na razdjelu Ministarstva gospodarstva, dok će se sredstva u iznosu od 2.900.000 eura potrebna za provedbu Programa u 2027. godini osigurati prilikom izrade državnog proračuna za razdoblje 2027. – 2029., u okviru zadanih limita na razdjelu Ministarstva gospodarstva.

Ministarstvo gospodarstva raspisat će Javni poziv temeljem Izmjena i dopune Programa u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke, odnosno, od danas.

Prihvatljive aktivnosti u okviru Programa obuhvaćaju ulaganja u razvoj i unaprjeđenje javne poduzetničke infrastrukture koja su izravno povezana s razvojem poduzetništva i obrtništva, uklanjanjem infrastrukturnih prepreka poslovanju te stvaranjem zajedničkih preduvjeta za pokretanje, rast i zadržavanje gospodarskih aktivnosti i radnih mjesta.

U tom kontekstu navodi se dodjela potpora, subvencija ili drugih oblika izravnog ili neizravnog prijenosa sredstava poduzetnicima i obrtnicima, organizacija sajmova, edukacija, radionica, konferencija, poslovnih susreta i umrežavanja te promotivne aktivnosti, izgradnja i unaprjeđenje infrastrukture koja pretežito služi općim javnim ili komunalnim potrebama naselja, a nije povezana s razvojem poduzetničke infrastrukture, izgradnja infrastrukture namijenjene isključivo jednom unaprijed određenom poduzetniku ili ograničenom krugu povezanih korisnika.
Također i izgradnja ili uređenje upravnih, društvenih, kulturnih, sportskih, turističkih, zdravstvenih ili vjerskih građevina, aktivnosti koje predstavljaju redovito ili tekuće održavanje postojeće infrastrukture i objekata, izuzev ako su sastavni dio ulaganja kojim se ostvaruje značajno poboljšanje funkcionalnosti, kapaciteta ili kvalitete.”

Prema ovoj odluci, jedan prijavitelj može podnijeti više projektnih prijedloga te mu mogu biti dodijeljena bespovratna sredstva za više projekata, pri čemu se po pojedinom projektu može dodijeliti potpora u iznosu od 50.000 do 290.000 eura.

Sredstva za provedbu Programa za 2026. godinu, u iznosu od 2.900.000 eura, osigurana su na aktivnosti A648087 POTICANJE KONKURENTNOSTI PODUZETNIŠTVA I OBRTA, razdjel 077 Ministarstvo gospodarstva, dok će se sredstva za 2027. godinu, u iznosu od 2.900.000 eura, osigurati prilikom izrade državnog proračuna za razdoblje 2027. – 2029. godine, u okviru zadanih limita na razdjelu 077 Ministarstvo gospodarstva.

/Desk/

Objava Hrvatska za gospodarske projekte bh Hrvata daje 2,9 milijuna eura pojavila se prvi puta na Republika.

Interes organizacija iz Bosne i Hercegovine za Program raste iz godine u godinu. Od 30 prijava u 2022. godini, broj je porastao na 51 u 2023., 53 u 2024. te rekordne 124 prijave u 2025. godini. Broj prijava u samo je tri godine više nego učetverostručen, odnosno zabilježen je rast od više od 313 posto.

Kreativna Europa nije program rezerviran samo za velike institucije. U njemu mogu sudjelovati kulturne ustanove, udruge, zaklade, kazališta, muzeji, knjižnice, galerije, izdavači, filmske i produkcijske kuće, festivali, televizijske i medijske organizacije, obrazovne ustanove, lokalne i regionalne vlasti te drugi subjekti iz kulturnog i kreativnog sektora.

Program raspolaže proračunom od približno 2,44 milijarde eura za razdoblje od 2021. do 2027. godine, u odnosu na 1,47 milijardi eura u prethodnom ciklusu. Podijeljen je na tri cjeline: Kultura, MEDIA i Međusektorski potprogram.

U 2024. godini od 53 podnesene prijave podržano je ukupno 16 projekata, vrijednih 3.627.426,58 eura, odnosno približno 7,09 milijuna KM. Od toga je osam projekata podržano u potprogramu Kultura, pet u programu MEDIA, a tri u Međusektorskom potprogramu.

Prema trenutačno raspoloživim podacima za 2025. godinu, od 124 prijave podržano je 14 projekata u vrijednosti od približno 1.075.431 eura.

Trenutačno je u okviru programa otvoreno devet poziva za dostavu projektnih prijedloga. Uvjeti sudjelovanja, proračuni i rokovi dostupni su na službenom Funding & Tenders portalu Europske komisije.

Više prijava, ali i veća konkurencija

Rast broja prijava prati i pad stope uspješnosti – s 33,3 posto u 2023. i 30,2 posto u 2024. na samo 11,3 posto u 2025. godini.

Rekordna godina tako je donijela i znatno veću konkurenciju. To pokazuje da sljedeći cilj ne bi trebao biti samo povećanje broja prijava, nego prije svega njihova veća kvaliteta.

Snažan rast interesa u značajnoj je mjeri rezultat kontinuiranog informiranja, savjetovanja i podrške koju korisnicima pruža BiH Desk Kreativne Europe, uspostavljen pri Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Tijekom protekle godine Desk je organizirao informativne dane i radionice u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru, Livnu, Ljubuškom, Trebinju, Tuzli, Stocu, Višegradu, Orašju, Širokom Brijegu i Istočnom Sarajevu, okupivši više od 600 sudionika iz kulturnog, kreativnog, audiovizualnog, obrazovnog, javnog i nevladinog sektora.

Kako bi se velik interes pretvorio u veći broj financiranih projekata, ključno je da organizacije s pripremom počnu ranije, pažljivo analiziraju uvjete poziva, jasno definiraju ciljeve i proračun te pravodobno uspostave međunarodna partnerstva.

Posebno je važno ojačati kapacitete organizacija iz Bosne i Hercegovine kako bi u europskim konzorcijima preuzele ulogu koordinatora, a ne samo partnera. Time se izravno povećavaju sredstva koja ostaju domaćim korisnicima, kao i njihov utjecaj na sadržaj i provedbu projekata.

Kako se prijaviti?

Otvoreni i najavljeni pozivi, uvjeti sudjelovanja, proračuni i rokovi objavljuju se na službenom Funding & Tenders portalu Europske komisije.

Krenite s pripremom na vrijeme

Kvalitetna prijava zahtijeva vrijeme – jasnu projektnu ideju, realno planirane aktivnosti i proračun te dovoljno vremena za pronalazak partnera prije isteka roka.

Konzultirajte se s BiH Deskom Kreativne Europe

Desk pruža individualna savjetovanja, pomoć pri odabiru odgovarajućeg poziva, podršku pri registraciji na Funding & Tenders portalu, tumačenje pravila programa te pregled projektnih ideja prije podnošenja prijave.

Povežite se s međunarodnim partnerima

Pronalazak pouzdanih partnera iz drugih zemalja sudionica ključan je korak prema uspješnoj prijavi, a Desk pomaže i u tom dijelu procesa.

„Rezultati ostvareni od 2022. do 2025. godine potvrđuju da organizacije iz Bosne i Hercegovine imaju ideje, znanje i potencijal za ravnopravno sudjelovanje u europskim projektima. Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine poziva sve potencijalne prijavitelje da rekordan interes iz 2025. godine pretvore u još veći broj kvalitetnih, konkurentnih i uspješno financiranih projekata“, priopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

Objava Kreativna Europa: Više od 17 milijuna KM za kulturu, kreativnost i ideje iz BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Plenković je potom posjetio i Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar te Hrvatsko narodno kazalište Mostar. U Vrtu svetog Franje Samostana Školskih sestara franjevki Krista Kralja u Potocima kod Mostara, hrvatski premijer nazočio je potpisivanju ugovora o potpori projektima Hrvata u Bosni i Hercegovini. Riječ je o potpori za ukupno 600 projekata, ukupne vrijednosti 25,75 milijuna eura.

Sredstva osiguravaju Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske.

Kako je navedeno, Sveučilište u Mostaru jedna je od institucija od posebne važnosti za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, ali i važan dio ukupnog akademskog, znanstvenog i obrazovnog sustava zemlje. Njegovo dugoročno jačanje, stabilno djelovanje i stvaranje kapaciteta za korištenje europskih razvojnih mogućnosti bili su među središnjim temama današnjeg posjeta predsjednika i izaslanstva Vlade Republike Hrvatske.

Na sastanku s vodstvom Sveučilišta, uz predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, sudjelovali su potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman, ministar turizma i sporta Tonči Glavina, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić te državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas.

Sastanku su nazočili i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović te zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijana Filipović. Rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Ivo Čolak i vodstvo Sveučilišta upoznali su predsjednika Vlade Republike Hrvatske i izaslanstvo s radom Sveučilišta, dosadašnjim razvojem i planovima za budućnost.

Razgovarano je o važnosti daljnjeg razvoja visokog obrazovanja na hrvatskom jeziku, nastavku institucionalne suradnje s Republikom Hrvatskom te projektima koji povezuju visoko obrazovanje, znanost i europske razvojne mogućnosti.

U okviru današnjih aktivnosti na Sveučilištu u Mostaru održana je i Regionalna konferencija „EU politike i financijska perspektiva 2028.–2034. godine“. Konferencija je otvorila raspravu o pripremi akademske zajednice i institucija za novo financijsko razdoblje Europske unije te mogućnostima snažnijeg korištenja europskih razvojnih instrumenata.

Kontinuitet institucionalne suradnje posebno se očituje kroz potporu obrazovanju. Vlada Republike Hrvatske za Sveučilište u Mostaru i u 2026. godini osigurala je 10 milijuna eura, jednako kao i prethodne godine, s ciljem njegove financijske stabilnosti i nastavka visoke razine nastavne i znanstvene djelatnosti.

Kako je istaknuto, važan dio konferencije odnosi se na projekt „KNOW-HOW EU: Modernizacija obrazovanja i strateško partnerstvo za upravljanje EU fondovima u BiH“, koji zajednički provode Sveučilište u Mostaru i Sveučilište Sjever, uz financijsku potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Projekt obuhvaća unaprijeđenje obrazovnih programa, edukacije iz područja upravljanja, kontrole i praćenja europskih fondova te razmjenu iskustava između dvaju sveučilišta.

Rektor Ivo Čolak istaknuo je kako je suradnja na projektu rezultat višemjesečnog zajedničkog rada Sveučilišta u Mostaru i Sveučilišta Sjever, održanih radionica te iskustva koje se već razvija kroz poslijediplomski specijalistički studij iz ovog područja.

„Već smo dobili prva, inicijalna sredstva za pokretanje ovog projekta, a danas potpisujemo sporazum. Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske dao nam je inicijalna sredstva i na tome posebno zahvaljujem državnom tajniku Zvonku Milasu. Zahvaljujem i ministarstvima Republike Hrvatske s kojima surađujemo na različite načine, a prije svega cijeloj Vladi Republike Hrvatske na čelu s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem“, kazao je rektor Čolak.

Jedna od središnjih tema konferencije bila je priprema za novo financijsko razdoblje Europske unije i mogućnosti kvalitetnijeg korištenja europskih sredstava. Posebna pozornost posvećena je znanju i iskustvu potrebnima kako bi se razvojne potrebe institucija i lokalnih zajednica pretvorile u kvalitetno pripremljene i provedive projekte.

Budući prioriteti europskih politika i mogućnosti koje otvara financijska perspektiva nakon 2027. godine bili su tema uvodnog izlaganja ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske Nataše Mikuš Žigman. Posebno je ukazala na važnost pravodobne pripreme institucija, razvojnih strategija i projektne dokumentacije kako bi BiH mogla kvalitetnije iskoristiti mogućnosti koje će joj biti dostupne u procesu približavanja Europskoj uniji.

/Desk/

Objava Plenković u Mostaru: Za projekte bh Hrvata 25,75 milijuna eura od hrvatskih poreznih obveznika pojavila se prvi puta na Republika.

Podsjetimo i kako je prošle godine, u okviru projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske proglasila dva projekta od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske i to: projekt „Potpora projektima Banjalučke biskupije“, Banjalučka biskupija i projekt „Memorijalni centar Groblje Mira na Bilama“, Udruga Mir International iz Mostara. Za ova dva projekta osigurano je 530 tisuća eura podrške – Banjolučkoj biskupiji za trapistički samostan, odnosno opatiju ‘Marija Zvijezda’ te za crkvu sv. Josipa i pastoralni centar u Drvaru 180 tisuća eura, a za Memorijalni centar Groblje mira 350 tisuća eura.

Nadalje, Vlada HNŽ-a Udruzi nositelja ratnih odličja HVO Herceg-Bosne dodijelila je 100 tisuća KM za sufinanciranje projekta izgradnje Spomen sobe HVO-a, kao i Kulturno-informativnom centru Čitluk za sufinanciranje projekata izgradnje objekta Kulturno-informativnog centra Čitluk u iznosu od 52 tisuće KM.

Također, Vlada je donijela odluku o sufinanciranju Dokumentarnog serijala ‘Obrana Mostara’, Centru za mir i multietničku suradnju Mostar, direktora bivšeg mostarskog gradonačelnika Safeta Oručevića u iznosu od 50 tisuća KM.

Vlada će financirati i projekt Kulturnog centra Sjever Bijelo Polje, za nastavak radova na rekonstrukciji i uređenju objekta u iznosu od 110 tisuća KM, kao i projekt Narodnog univerziteta Konjic za stvaranje infrastrukturnih i tehničkih uvjeta za Ljetno kino u iznostu od 50 tisuća KM.

/Republika/

Objava “ULAGANJE U BUDUĆNOST” Vlada HNŽ: 562 tisuće KM za Groblje Mira, Spomen sobu HVO-a, dokumentarac Safeta Oručevića o obrani Mostara, Kulturni centar Bijelo Polje i ljetno kino univerziteta u Konjicu pojavila se prvi puta na Republika.

Izvješće, temeljeno na informacijama koje je prikupilo osam nevladinih organizacija iz cijele Europe, razmatralo je 63 projekta u šest zemalja. Vjeruje se da su ovi projekti zajedno primili više od milijardu eura financiranja od Europske unije, što otkriva naizgled „nisko razumijevanje“ temeljnih prava diljem bloka, prema jednom od autora izvješća koje financira EU, piše The Guardian, a prenosi N1 BiH.

Iako se izvješće usredotočilo na šest zemalja, oni koji stoje iza analize sugerirali su da su slični projekti vjerojatno rašireni diljem EU-a.

“Ovo je zapravo samo vrh ledenog brijega”, rekla je Ines Bulić iz Europske mreže za samostalan život, opisujući “neprihvatljivim” to da su se sredstva koja su osigurali europski građani mogla koristiti za pojačavanje diskriminacije i segregacije zajednica koje su već bile među najmarginaliziranijima u bloku.

Kao primjer navela je školu u Grčkoj za osobe s invaliditetom i posebnim potrebama, koja je bila dio šireg ulaganja EU-a u posebne strukovne škole. “Ono što bismo željeli vidjeti jest ulaganje u inkluzivno obrazovanje, koje je itekako potrebno u cijelom EU-u, poput pristupačnih škola, ulaganja u pomoćne učitelje i druge usluge koje omogućuju djeci pohađanje redovnih škola”, rekla je.

Diskriminatorni projekti

Drugi primjer koji je navela bila je ustanova za djecu s invaliditetom u Rumunjskoj, koja je primila 2,5 milijuna eura financiranja, a u koju su djeca bila poslana živjeti umjesto da im se pruži podrška da ostanu sa svojim obiteljima. „Ovo je od velike zabrinutosti. Pravo je sve djece, s invaliditetom ili ne, odrastati u svojim obiteljima.“

Drugi primjeri istaknuti u izvješću uključuju izgradnju socijalnih stanova za Rome u Rumunjskoj na rubu grada. Daleko od bilo kakve javne usluge, kuće su izgrađene od brodogradilišnih kontejnera i ne ispunjavaju minimalne zahtjeve za toplinsku ili zvučnu izolaciju i sanitaciju, navodi se u izvješću.

Nekoliko prihvatnih centara za tražitelje azila diljem Grčke također je prijavljeno zbog izuzetno udaljenih lokacija i loših životnih uvjeta.

Oni koji stoje iza izvješća naveli su nekoliko razloga kako bi objasnili kako su milijuni eura na kraju dodijeljeni projektima koji se smatraju diskriminirajućima. Jedan od njih bio je naizgled „nisko razumijevanje“ temeljnih prava u nekim vladama i dijelovima EU-a, rekao je Andor Urmos iz Bridge EU, organizacije koja je surađivala s raznim skupinama civilnog društva diljem Europe na pripremi izvješća.

„To je ono čime se moramo pozabaviti u budućnosti“, rekao je. „Imati zajednički stav, zajedničko razumijevanje da je izgradnja odvojene škole za romsku djecu kršenje temeljnih prava, kao i izgradnja rezidencijalne ustanove za osobe s invaliditetom ili zatvaranje ljudi u prihvatne centre poput onoga što se događa u Grčkoj.“

Nalazi se podudaraju s nizom nedavnih izvješća. Ovog tjedna Vijeće Europe izjavilo je da segregacija u školama rezultira nižom kvalitetom obrazovanja za Rome, napominjući da se visoka koncentracija romske djece u određenim školama „čini da je rezultat rezidencijalne segregacije, ali i kontinuirane prakse školskih vlasti da obrazuju romsku djecu u odvojenim razredima ili zgradama“.

Prošle godine, agencija EU-a utvrdila je da se broj osoba s invaliditetom koje žive u segregiranim, ponekad štetnim okruženjima povećao u mnogim državama članicama EU-a, dok su organizacije civilnog društva više puta optužile izbjegličke centre koje financira EU za kršenje ljudskih prava.

Kada je kontaktirana, Europska komisija izjavila je da je svjesna nalaza ovotjednog izvješća i da ga istražuje.

„Važno je istaknuti da komisija ne financira nijednu organizaciju koja ne poštuje u potpunosti temeljna prava i vrijednosti“, rekao je glasnogovornik. „U slučaju kršenja primjenjivih uvjeta, imamo sredstva za prekid suradnje i povrat novca, prema potrebi.“

U izvješću su navedeni projekti koji su bili pod zajedničkim upravljanjem, što znači da se komisija oslanjala na nacionalne vlasti kako bi osigurala zakonitost i pravilnost poslovanja, navodi se. „I EU i države članice moraju kontinuirano osiguravati da projekti koji su nespojivi s europskim vrijednostima ili slijede nezakonitu agendu ne primaju potporu od vlade i europskih fondova“, dodao je glasnogovornik.

Izvješće je istaknulo ozbiljne nedostatke u načinu upravljanja i praćenja sredstava EU-a, rekao je Steven Allen iz Zaklade Validity, organizacije za prava osoba s invaliditetom koja je također doprinijela dokumentu.

„Vidimo da i države članice EU-a, kao i Europska komisija, ne uspijevaju spriječiti da novac poreznih obveznika EU-a olakšava i financira ozbiljna kršenja prava višestrukih marginaliziranih osoba.“

Objavljivanje izvješća pažljivo je tempirano prije planiranja sljedećeg proračuna EU-a, koji bi trebao stupiti na snagu 2028. Njegovi nalazi jasno su pokazali da se glasovi onih koji se često ne čuju moraju uključiti u donošenje odluka, rekao je Allen.

To bi moglo pomoći u oslobađanju transformativnih moći financiranja EU-a, nudeći potencijal za izgradnju inkluzivnih obrazovnih sustava ili reformu područja poput javnog stanovanja, gdje su pritužbe povezane s usponom krajnje desnice.

„EU fondovi imaju potencijal biti moćan alat i pružiti stvarne, opipljive koristi od projekta EU-a najmarginaliziranijim populacijama na kontinentu danas“, rekao je. „I doista se mogu koristiti kao protuotrov protiv porasta puzajućeg nacionalizma i krajnje desne ekstremističke politike. Sredstva moraju biti bolje usmjerena.“

/Desk/

Objava SKANDALOZNI REZULTATI ANALIZE Stotine milijuna eura iz EU-a utrošene za kršenje ljudskih prava pojavila se prvi puta na Republika.

SKB-u ukupno 10,31 milijun eura, samo ove godine za dugove dobavljačima 5,51 milijuna eura

Usvojen je i prijedlog Ministarstva zdravstva RH o dodjeli sredstava za poticaj za zdravstvo u BiH za 2025. godinu, prem kojoj će se Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar biti isplaćeno ukupno 10,31 milijun eura. Toliki je ukupan iznos namjenskih sredstva u okviru Državnog proračuna RS za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, na Razdjelu 096 – Ministarstvo zdravstva, projektu K618219 – Poticaj za zdravstvo u BiH, kontu 36 – Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna.

U sklopu toga, za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala tijekom razdoblja
siječanj – svibanj 2025., uplaćivati iznos od 4.710.000 eura jednokratno te za razdoblje lipanj – prosinac 2025., iznos od po 800.000. eura mjesečno. Za SKB to je ukupno 5,51 milijun eura za tu stavku tijekom ove godine.

SKB Mostar, čiji je dugogodišnji ravnatelj dr. Ante Kvesić, u milijunskim je dugovima – porezni dug viši je od 110 milijuna KM i ova zdravstvena ustanova je pri vrhu najvećih dužnika u FBiH.

Prema izvješću Ureda za reviziju institucija FBiH, SKB Mosta je u ozbiljnim financijskim problemima s dugom koji je za 2023. prelazio 90 milijuna KM, mnogim zaposlenicima isplaćuju se samo neto plaće, bez uplate poreza i doprinosa.

Revizori su utvrdili da bolnica nema konkretan plan za sanaciju dugova, a njezina kratkoročna imovina daleko je ispod razine potrebne za izmirivanje obaveza. Dug prema dobavljačima iznosio je 89 milijuna maraka, a ukupne kratkoročne obaveze dosezale su gotovo 178 milijuna KM. Kako se navodi, unatoč upozorenjima, menadžment bolnice nije poduzeo mjere za smanjenje troškova niti osigurao stabilnost poslovanja. Poseban problem predstavljaju porezi i doprinosi zaposlenicima, koji već duže vrijeme nisu uplaćivani. Na kraju 2022. godine, obveze prema državi bile su veće od 81 milijun KM.

HNK strateški značaj

Usvojen je i prijedlog Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH o nastavku potpore projektima od strateškog značaja za Hrvate izvan RH. Tako se nastavlja financirati projekti od strateškog značaja za Hrvate izvan RH u ukupnom iznosu od 4.505 milijuna eura. Od tog iznosa, više od polovice isplatit će se HNK u Mostaru – 2,265 milijuna eura.

1. projekt „Dovršetak izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru“, Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru – 2 milijuna eura
2. projekt „Potpora radu Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru“, Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru – 265.000 eura
3. projekt „Obnova Katoličkog školskog centra Petar Barbarić u Travniku“, Katoličkog školskog centra „Petar Barbarić“ u Travniku – 400.000 eura
4. projekt „Obnova gimnazije fra Dominik Mandić Široki Brijeg“, Grada Široki Brijeg – 500.000 eura
5. projekt „Temelj za ostanak Hrvata u Fojnici i Bosni i Hercegovini – izgradnja osnovne škole s predškolskom ustanovom i sportskom dvoranom u Fojnici“, Osnovne škole „Ivan Goran Kovačić“, Gojevići – Fojnica – 500.000 eura
6. projekt „Institucionalno osnaživanje hrvatske zajednice u Republici Srbiji“, Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji
7. projekt „Potpora radu Hrvatskog kazališta u Pečuhu“, Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj
8. projekt „Potpora Radiju hrvatske nacionalne manjine – Radiju Dux“, Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore
9. projekt „Potpora Hrvatskim novinama iz Željeznog“, Hrvatskog štamparskog društva iz Gradišća, Republika Austrija
10. projekt „Centar austrijskih narodnosti“, Hrvatskog kulturnog društva u Gradišću, Republika Austrija
11. projekt „Obnova i modernizacija školske zgrade dvojezične Rumunjsko-Hrvatske gimnazije u Karaševu“, Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj

Četiri projekta od strateškogznačaja

Također, donesena je i odluka o proglašenju četiri projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan RH za čiju potporu će se izdvojiti 1.840 milijuna eura.
Za projekt „Obnova crkve sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu“ Vrhbosanske nadbiskupije – 950.000 eura
Za projekt „Program razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji“ Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji
Za projekt „Razvoj infrastrukture hrvatskih odgojno-obrazovnih ustanova u Mađarskoj“ Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj i
za projekt „Osnaživanje hrvatskog iseljeništva u Europi kroz sport i kulturu“ organizacije Hrvata u Europi.

/Republika/

Objava Hrvatska za projekte Hrvata u BiH daje 16,655 milijuna eura – Najviše SKB-u kojem otplaćuje dugove i HNK-u Mostar za financiranje izgradnje i rada pojavila se prvi puta na Republika.

Američka okružna sutkinja Loren Ali Khan naredila je Trumpovoj administraciji da ne blokira financiranje postojećih programa do 3. veljače na saslušanju u saveznom sudu u Washingtonu, D.C.

Nacionalno vijeće neprofitnih organizacija, Američka udruga za javno zdravstvo, Main Street Alliance i SAGE ranije u utorak podnijeli su tužbu zbog direktive koju je u ponedjeljak objavio vršitelj dužnosti čelnika američkog Ureda za upravu i proračun. (OMB). Trebala je stupiti na snagu u utorak u 17 sati po istočnoameričkom vremenu.

Grupe su rekle da OMB nema ovlasti za jednostrano ukidanje svih saveznih programa financijske pomoći u cijeloj vladi te da je direktiva usmjerena na primatelje bespovratnih sredstava djelomično na temelju prava primatelja na slobodno izražavanje i udruživanje prema prvom amandmanu Ustava SAD-a.

Matthew Vaeth, vršitelj dužnosti ravnatelja OMB-a, rekao je da će novac biti stavljen na čekanje dok administracija republikanskog predsjednika Donalda Trumpa ne provede reviziju dodjele financija kako bi osigurala da su usklađeni s predsjednikovim prioritetima, uključujući izvršne uredbe koje je potpisao, a kojima se ukidaju programi raznolikosti, jednakosti i inkluzije.

Zasebno, države uključujući New York, Kaliforniju i Massachusetts rekle su da će podnijeti tužbu protiv direktive.

/Desk/

Objava Sud odgodio Trumpovo zamrzavanje američkih sredstava pomoći pojavila se prvi puta na Republika.

Ovom odlukom pogođene su i mnoge javne institucije, sve razine vlasti koje koriste razvojne projekte pomoći od USAIDA, ali i nevladine udruge i pojedini mediji koji, putem projekata, promoviraju slobode medija, prava LGBT populacije, prava migranata itd. Mnogi portali, od kojih je najveći broj iz Sarajeva i Banja Luke, a čije egzistiranje se temelji zahvaljujući pomoći USAID-a, sada je pod velikim znakom upitnika.

Kako izvješćuju svjetski mediji, Trump je pozvao djelatnike USAID-a da se pridruže naporima o promijeni dosadašnjih praksi o dodjeli američke pomoći diljem svijeta, a u skladu s njegovom politikom.

Također, Trumpova administracija zaprijetila je “disciplinskim mjerama” svakom osoblju koje ignorira ove naredbe, izdane u prvim danima novog američkog predsjednika.

Ova odluka pogoditi će mnoge zemlje, područja, nevladine udruge i vlasti diljem svijeta koji koriste američku pomoć u svojim projektima. Stopiran je rad i milijarde pomoći kojima SAD pomaže razvoj zemalja diljem svijeta, a ističe se da će visoki dužnosnici „osigurati da se, u najvećoj mjeri dopuštenoj zakonom, ne preuzimaju nove obveze za inozemnu pomoć“ sve dok američki državni tajnik Marco Rubio ne donese odluku nakon revizije.

Sjedinjene Države najveći su pojedinačni donator pomoći na globalnoj razini – u fiskalnoj godini 2023. isplatile su 72 milijarde dolara pomoći.

Od ove odluke Ureda za inozemnu pomoć koju je odobrio američki državni tajnik, izuzeto je vojno financiranje Izraela i Egipta, a Rubio je odobrio izuzeće i za hitnu pomoć u opskrbi hranom. Izrael godišnje prima oko 3,3 milijarde dolara inozemnog vojnog financiranja, dok Egipat prima oko 1,3 milijarde dolara.

Druge države koje su bile predviđene za takvo financiranje u 2025. uključuju Ukrajinu, Gruziju, Estoniju, Latviju, Litvu, Tajvan, Indoneziju, Filipine, Tajland, Vijetnam, Džibuti, Kolumbiju, Panamu, Ekvador, Izrael, Egipat i Jordan, prema zahtjevu koji je Kongresu uputila administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena. Sada su ovi planovi na čekanju i provjeri od strane administracije novog američkog predsjednika.

„Ovo je ludost“, rekao je Jeremy Konyndyk, bivši dužnosnik USAID-a koji je sada predsjednik Refugees Internationala. „Ovo će ubiti ljude. Mislim, ako se provede kako je napisano u toj depeši… mnogi će umrijeti.“

Upozorenje zaposlenicima USAID-a

Oštro sročen dopis poslan u subotu prema više od 10.000 zaposlenika u USAid-u ponudio je daljnje smjernice za direktivu o “prekidu rada”, izdanu dan prije, a koja je učinkovito zamrznula američku inozemnu pomoć diljem svijeta. U memorandumu, koji je Reuters imao na uvidu i potvrđenih od nekoliko izvora, iznesena su očekivanja za radnu snagu o tome kako postići Trumpove ciljeve.

“Imamo odgovornost podržati predsjednika u ostvarenju njegove vizije”, napisao je Ken Jackson, pomoćnik administratora za upravljanje i resurse, u internom dopisu pod naslovom “Poruka i očekivanja od zaposlenika”.

“Predsjednik nam je dao ogromnu priliku da promijenimo način na koji pristupamo inozemnoj pomoći za desetljeća koja dolaze”, stoji u memorandumu.

Nakon što je preuzeo dužnost 20. siječnja, Trump je poduzeo korake prema ispunjenju svog obećanja o preurđenju američke birokracije za koju vjeruje da je bila neprijateljski raspoložena prema njemu tijekom njegovog prvog predsjedničkog mandata od 2017. do 2021. Preraspodijelio je ili otpustio stotine zaposlenih u saveznim agencijama.

Podsjetimo, nekoliko sati nakon što je preuzeo dužnost, Trump je naredio 90-dnevnu pauzu u stranoj pomoći kako bi provjerio je li usklađena s njegovim vanjskopolitičkim prioritetima. U petak je američki State Department izdao nalog za obustavu rada u cijelom svijetu čak i za postojeću i prisvojenu pomoć, dovodeći u pitanje milijarde dolara pomoći koja spašava živote.

Memorandum od petka šokirao je humanitarne skupine i zajednice koje pružaju razvojnu pomoć diljem svijeta. Iako se opseg direktive čini dalekosežnim, neizvjesnosti ostaju oko toga kako će se provoditi u budućnosti.

Pauza u trošenju inozemne pomoći znači “potpuni prekid”, rečeno je. Jedine iznimke su hitna humanitarna pomoć u hrani i vladini službenici koji se vraćaju na svoja radna mjesta, a izuzeća koja dopuštaju dostavu hitne hrane tijekom razdoblja pregleda zahtijevat će, kako se navodi, “detaljne informacije i obrazloženje”.

U memorandumu se navodi da će daljnja izuzeća zahtijevati dva nivoa odobrenja – jedan od čelništva USAid-a i drugi od američkog državnog tajnika Marca Rubia.

“Svi programi inozemne pomoći bit će podvrgnuti “sveobuhvatnom pregledu” tijekom pauze u potrošnji. Svako financiranje mora biti temeljito obrazloženo, svaki program pomno ispitan”, stoji u memorandumu. “Nepridržavanje ove direktive ili bilo koje od direktiva poslanih ranije ovog tjedna i u sljedećim tjednima rezultirat će disciplinskim mjerama”, rečeno je.

Zasebno, USAid je korisnicima programa pomoći poslao obavijest u kojoj im se naređuje da “odmah izdaju naloge za obustavu radova” i da “izmijene ili obustave postojeće ugovore”. Prošle godine SAD je osigurao 42% ukupne humanitarne pomoći Ujedinjenih naroda.

/Republika/

Objava Trump prekinuo milijarde isplate pomoći USAID-ovih programa diljem svijeta – pogođene institucije, nevladine udruge i pojedini mediji u BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Dodijelio ih je temeljem javnog poziva koji je bio vrijedan 800.000 eura, ali je ‘podebljan’ sa dodatnih 120.000 eura, a s obzirom na povećan broj pristiglih prijava u odnosu na ranija razdoblja, prenosi HINA.

Dodatna sredstva osigurana su preraspodjelom sredstva u Državnom proračunu za 2024. na aktivnosti „Programi Hrvata izvan RH“.

Potporu dobilo 212 projekata i 70-ak socijalno ugroženih Hrvata

Potporu Ureda dobilo je 212 projekata, odnosno organizacije i pojedinci koju su ih prijavili, a jednokratnu financiju potporu 70-ak socijalno ugroženih Hrvata u Srbiji, BiH, na Kosovu, u Nizozemskoj. Upravo Hrvatici u Nizozemskoj Ured je dodijelio najizdašniju jednokratnu potporu, 2.000 eura.

Maksimalan iznos, 20.000 eura, za projekt Proslave 70. godišnjice Hrvatske katoličke misije Nürnberg i 50. godišnjice folklora misije, pripao je Draganu Škarici iz njemačkog Nürnberga.

Najmanje je, 800 eura, za izdavanje glazbene partiture „Pokoj vični – Requiem“, dobio Živko Ključe iz Mostara, BiH.

Iznos od 18.500 eura Ured je dodijelio Počasnom bleiburškom vodu iz Zagreba za Knjigu o djelovanju slovenske UDBA-e protiv Počasnog bleiburškog voda u razdoblju između 1964. i 1990. godine.

Po 15.000 eura dobili su Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore iz Tivta i Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji iz Subotice za projekte Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori 2025. i CroVisible.

Institut za istraživanje migracija iz Zagreba dobio je od Ureda 13.500 eura za projekt Hrvatska dijaspora u SAD-u: Povezanost i značenje religijskog i etničkog/nacionalnog identiteta u oblikovanju zajednice i Zbornik radova s međunarodne znanstveno-stručne konferencije Škole hrvatskoga jezika i kulture u prekomorskim zemljama povodom obilježavanja 50 godina osnutka hrvatskih izvandomovinskih škola u SAD-u i Kanadi (HIŠAK-CSAC).

Obnova katedrale u S. Mitrovici i Spomen-dom bana Jelačića

Dva projekta u Vojvodini, obnovu katedrale u Srijemskoj Mitrovici i opremanje ureda i rad fondacije Spomen – dom bana Josipa Jelačića, Ured je podržao sa po 12.500 eura. Iza tih projekata stoje Srijemska biskupija i Fondacija Spomen-dom bana Josipa Jelačića iz Petrovaradina.

Po 10.000 eura dobili su Medicinski fakultet iz Rijeke za projekt povezivanja Fakulteta s udrugama hrvatskih iseljenika u Argentini i Brazilu i Udruga Med&X iz Splita za projekt Hrvatska dijaspora u fokusu globalne akademske suradnje i Med&X Accelerator.

Ured je s 9.500 eura podržao izgradnju Dječjeg vrtića Tihaljina, projekt Mjesne zajednice Tihaljina, a s 9.000 eura postavljanje tribine i ograde oko nogometnog igrališta u Bučićima, projekt Udruge građana Moja zemlja Bučići iz Novog Travnika.

Ostalih 200-tinjak projekata i programa dobilo je manje potpore u iznosima od 8.500 do 1.000 eura.

Popis dobitnika objavljen je na mrežnoj stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske i možete ga pogledati: OVDJE.

/Desk/

Objava Novi paket od 920.000 eura za Hrvate izvan Hrvatske – Tko je dobio novac pojavila se prvi puta na Republika.

“Upoznati smo kako BRICS banka može funkcionirati i u sljedećih nekoliko mjeseci neke od projekata koje smo pokušali osigurati putem europskih institucija, nastojati ćemo realizirati putem instrumenata BRICS-a. Naći ćemo način i iskoristiti prijateljstva kako bi zatražili da određene projekte financira BRIKS razvojna banka”, rekao je Dodik.

(BRICS je međuvladina organizacija koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika, Egipat, Etiopija, Iran, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati)

“Za razliku od drugih sastanaka na kojima nešto traže i uvjetuju vas, na Summitu BRICS-a u Kazanju, Srpsku iako je bila promatrač, uvažavali su i doživljavali kao prijatelja. Zato je bilo važno da Srpska sudjeluje na ovom Summiti BRICS-a, kako bi se upoznali s alternativom, jer postojećim finanijckim instrumentima Zapad i Amerika uvjetuju sve, pa i nas”, rekao je.

O BiH, nisu razgovarali, već “isključivo o međusobnim odnosima”.

“A kada su nestale kamere, pričali smo o odnosima o kojima ni sada ne mogu pričati jer je to realno. Niti sam ja imao pričao o tome što je u BiH, koliko Konaković laže i petlja, niti što Bećirović govori. Јedini odnos koji je bio i rekao sam – predsjedniče, Srpska neće dati suglasnost za uvođenje sankcija niti vize za ruske građane”, rekao je Dodik.

Podsjetimo, jedan od uvjeta u Reformskoj agendi, pa samim time i dobivanja sredstava EU-a iz Plana rasta je i usklađivanje visnog režima BiH s EU. To je i jedan od koraka koje BIH treba ispuniti na putu ka EU.

Vizni režim podrazumijeva, između ostaloga, i uvođenje viza državljanima Ruske Federacije, kao i Kine, Turske, Azerbajdžana, Omana, Katara i Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Za sada, vladajući SNSD neće podržati uvođenje sankcija Rusima i Kinezima, dok bošnjačke stranke ističu kako to neće učiniti kada je u pitanju Turska i arapske zemlje.

/Republika/

Objava Dodik kaže kako će mu zemalje BRICS-a dati novac “bez uvjetovanja”, a zauzvrat obećava blokadu EU puta – uvođenja sankcija i viza Rusiji pojavila se prvi puta na Republika.