Podsjetimo i kako je prošle godine, u okviru projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske proglasila dva projekta od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske i to: projekt „Potpora projektima Banjalučke biskupije“, Banjalučka biskupija i projekt „Memorijalni centar Groblje Mira na Bilama“, Udruga Mir International iz Mostara. Za ova dva projekta osigurano je 530 tisuća eura podrške – Banjolučkoj biskupiji za trapistički samostan, odnosno opatiju ‘Marija Zvijezda’ te za crkvu sv. Josipa i pastoralni centar u Drvaru 180 tisuća eura, a za Memorijalni centar Groblje mira 350 tisuća eura.

Nadalje, Vlada HNŽ-a Udruzi nositelja ratnih odličja HVO Herceg-Bosne dodijelila je 100 tisuća KM za sufinanciranje projekta izgradnje Spomen sobe HVO-a, kao i Kulturno-informativnom centru Čitluk za sufinanciranje projekata izgradnje objekta Kulturno-informativnog centra Čitluk u iznosu od 52 tisuće KM.

Također, Vlada je donijela odluku o sufinanciranju Dokumentarnog serijala ‘Obrana Mostara’, Centru za mir i multietničku suradnju Mostar, direktora bivšeg mostarskog gradonačelnika Safeta Oručevića u iznosu od 50 tisuća KM.

Vlada će financirati i projekt Kulturnog centra Sjever Bijelo Polje, za nastavak radova na rekonstrukciji i uređenju objekta u iznosu od 110 tisuća KM, kao i projekt Narodnog univerziteta Konjic za stvaranje infrastrukturnih i tehničkih uvjeta za Ljetno kino u iznostu od 50 tisuća KM.

/Republika/

Objava “ULAGANJE U BUDUĆNOST” Vlada HNŽ: 562 tisuće KM za Groblje Mira, Spomen sobu HVO-a, dokumentarac Safeta Oručevića o obrani Mostara, Kulturni centar Bijelo Polje i ljetno kino univerziteta u Konjicu pojavila se prvi puta na Republika.

Izvješće, temeljeno na informacijama koje je prikupilo osam nevladinih organizacija iz cijele Europe, razmatralo je 63 projekta u šest zemalja. Vjeruje se da su ovi projekti zajedno primili više od milijardu eura financiranja od Europske unije, što otkriva naizgled „nisko razumijevanje“ temeljnih prava diljem bloka, prema jednom od autora izvješća koje financira EU, piše The Guardian, a prenosi N1 BiH.

Iako se izvješće usredotočilo na šest zemalja, oni koji stoje iza analize sugerirali su da su slični projekti vjerojatno rašireni diljem EU-a.

“Ovo je zapravo samo vrh ledenog brijega”, rekla je Ines Bulić iz Europske mreže za samostalan život, opisujući “neprihvatljivim” to da su se sredstva koja su osigurali europski građani mogla koristiti za pojačavanje diskriminacije i segregacije zajednica koje su već bile među najmarginaliziranijima u bloku.

Kao primjer navela je školu u Grčkoj za osobe s invaliditetom i posebnim potrebama, koja je bila dio šireg ulaganja EU-a u posebne strukovne škole. “Ono što bismo željeli vidjeti jest ulaganje u inkluzivno obrazovanje, koje je itekako potrebno u cijelom EU-u, poput pristupačnih škola, ulaganja u pomoćne učitelje i druge usluge koje omogućuju djeci pohađanje redovnih škola”, rekla je.

Diskriminatorni projekti

Drugi primjer koji je navela bila je ustanova za djecu s invaliditetom u Rumunjskoj, koja je primila 2,5 milijuna eura financiranja, a u koju su djeca bila poslana živjeti umjesto da im se pruži podrška da ostanu sa svojim obiteljima. „Ovo je od velike zabrinutosti. Pravo je sve djece, s invaliditetom ili ne, odrastati u svojim obiteljima.“

Drugi primjeri istaknuti u izvješću uključuju izgradnju socijalnih stanova za Rome u Rumunjskoj na rubu grada. Daleko od bilo kakve javne usluge, kuće su izgrađene od brodogradilišnih kontejnera i ne ispunjavaju minimalne zahtjeve za toplinsku ili zvučnu izolaciju i sanitaciju, navodi se u izvješću.

Nekoliko prihvatnih centara za tražitelje azila diljem Grčke također je prijavljeno zbog izuzetno udaljenih lokacija i loših životnih uvjeta.

Oni koji stoje iza izvješća naveli su nekoliko razloga kako bi objasnili kako su milijuni eura na kraju dodijeljeni projektima koji se smatraju diskriminirajućima. Jedan od njih bio je naizgled „nisko razumijevanje“ temeljnih prava u nekim vladama i dijelovima EU-a, rekao je Andor Urmos iz Bridge EU, organizacije koja je surađivala s raznim skupinama civilnog društva diljem Europe na pripremi izvješća.

„To je ono čime se moramo pozabaviti u budućnosti“, rekao je. „Imati zajednički stav, zajedničko razumijevanje da je izgradnja odvojene škole za romsku djecu kršenje temeljnih prava, kao i izgradnja rezidencijalne ustanove za osobe s invaliditetom ili zatvaranje ljudi u prihvatne centre poput onoga što se događa u Grčkoj.“

Nalazi se podudaraju s nizom nedavnih izvješća. Ovog tjedna Vijeće Europe izjavilo je da segregacija u školama rezultira nižom kvalitetom obrazovanja za Rome, napominjući da se visoka koncentracija romske djece u određenim školama „čini da je rezultat rezidencijalne segregacije, ali i kontinuirane prakse školskih vlasti da obrazuju romsku djecu u odvojenim razredima ili zgradama“.

Prošle godine, agencija EU-a utvrdila je da se broj osoba s invaliditetom koje žive u segregiranim, ponekad štetnim okruženjima povećao u mnogim državama članicama EU-a, dok su organizacije civilnog društva više puta optužile izbjegličke centre koje financira EU za kršenje ljudskih prava.

Kada je kontaktirana, Europska komisija izjavila je da je svjesna nalaza ovotjednog izvješća i da ga istražuje.

„Važno je istaknuti da komisija ne financira nijednu organizaciju koja ne poštuje u potpunosti temeljna prava i vrijednosti“, rekao je glasnogovornik. „U slučaju kršenja primjenjivih uvjeta, imamo sredstva za prekid suradnje i povrat novca, prema potrebi.“

U izvješću su navedeni projekti koji su bili pod zajedničkim upravljanjem, što znači da se komisija oslanjala na nacionalne vlasti kako bi osigurala zakonitost i pravilnost poslovanja, navodi se. „I EU i države članice moraju kontinuirano osiguravati da projekti koji su nespojivi s europskim vrijednostima ili slijede nezakonitu agendu ne primaju potporu od vlade i europskih fondova“, dodao je glasnogovornik.

Izvješće je istaknulo ozbiljne nedostatke u načinu upravljanja i praćenja sredstava EU-a, rekao je Steven Allen iz Zaklade Validity, organizacije za prava osoba s invaliditetom koja je također doprinijela dokumentu.

„Vidimo da i države članice EU-a, kao i Europska komisija, ne uspijevaju spriječiti da novac poreznih obveznika EU-a olakšava i financira ozbiljna kršenja prava višestrukih marginaliziranih osoba.“

Objavljivanje izvješća pažljivo je tempirano prije planiranja sljedećeg proračuna EU-a, koji bi trebao stupiti na snagu 2028. Njegovi nalazi jasno su pokazali da se glasovi onih koji se često ne čuju moraju uključiti u donošenje odluka, rekao je Allen.

To bi moglo pomoći u oslobađanju transformativnih moći financiranja EU-a, nudeći potencijal za izgradnju inkluzivnih obrazovnih sustava ili reformu područja poput javnog stanovanja, gdje su pritužbe povezane s usponom krajnje desnice.

„EU fondovi imaju potencijal biti moćan alat i pružiti stvarne, opipljive koristi od projekta EU-a najmarginaliziranijim populacijama na kontinentu danas“, rekao je. „I doista se mogu koristiti kao protuotrov protiv porasta puzajućeg nacionalizma i krajnje desne ekstremističke politike. Sredstva moraju biti bolje usmjerena.“

/Desk/

Objava SKANDALOZNI REZULTATI ANALIZE Stotine milijuna eura iz EU-a utrošene za kršenje ljudskih prava pojavila se prvi puta na Republika.

SKB-u ukupno 10,31 milijun eura, samo ove godine za dugove dobavljačima 5,51 milijuna eura

Usvojen je i prijedlog Ministarstva zdravstva RH o dodjeli sredstava za poticaj za zdravstvo u BiH za 2025. godinu, prem kojoj će se Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar biti isplaćeno ukupno 10,31 milijun eura. Toliki je ukupan iznos namjenskih sredstva u okviru Državnog proračuna RS za 2025. godinu i projekcija za 2026. i 2027. godinu, na Razdjelu 096 – Ministarstvo zdravstva, projektu K618219 – Poticaj za zdravstvo u BiH, kontu 36 – Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg proračuna.

U sklopu toga, za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala tijekom razdoblja
siječanj – svibanj 2025., uplaćivati iznos od 4.710.000 eura jednokratno te za razdoblje lipanj – prosinac 2025., iznos od po 800.000. eura mjesečno. Za SKB to je ukupno 5,51 milijun eura za tu stavku tijekom ove godine.

SKB Mostar, čiji je dugogodišnji ravnatelj dr. Ante Kvesić, u milijunskim je dugovima – porezni dug viši je od 110 milijuna KM i ova zdravstvena ustanova je pri vrhu najvećih dužnika u FBiH.

Prema izvješću Ureda za reviziju institucija FBiH, SKB Mosta je u ozbiljnim financijskim problemima s dugom koji je za 2023. prelazio 90 milijuna KM, mnogim zaposlenicima isplaćuju se samo neto plaće, bez uplate poreza i doprinosa.

Revizori su utvrdili da bolnica nema konkretan plan za sanaciju dugova, a njezina kratkoročna imovina daleko je ispod razine potrebne za izmirivanje obaveza. Dug prema dobavljačima iznosio je 89 milijuna maraka, a ukupne kratkoročne obaveze dosezale su gotovo 178 milijuna KM. Kako se navodi, unatoč upozorenjima, menadžment bolnice nije poduzeo mjere za smanjenje troškova niti osigurao stabilnost poslovanja. Poseban problem predstavljaju porezi i doprinosi zaposlenicima, koji već duže vrijeme nisu uplaćivani. Na kraju 2022. godine, obveze prema državi bile su veće od 81 milijun KM.

HNK strateški značaj

Usvojen je i prijedlog Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH o nastavku potpore projektima od strateškog značaja za Hrvate izvan RH. Tako se nastavlja financirati projekti od strateškog značaja za Hrvate izvan RH u ukupnom iznosu od 4.505 milijuna eura. Od tog iznosa, više od polovice isplatit će se HNK u Mostaru – 2,265 milijuna eura.

1. projekt „Dovršetak izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru“, Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru – 2 milijuna eura
2. projekt „Potpora radu Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru“, Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru – 265.000 eura
3. projekt „Obnova Katoličkog školskog centra Petar Barbarić u Travniku“, Katoličkog školskog centra „Petar Barbarić“ u Travniku – 400.000 eura
4. projekt „Obnova gimnazije fra Dominik Mandić Široki Brijeg“, Grada Široki Brijeg – 500.000 eura
5. projekt „Temelj za ostanak Hrvata u Fojnici i Bosni i Hercegovini – izgradnja osnovne škole s predškolskom ustanovom i sportskom dvoranom u Fojnici“, Osnovne škole „Ivan Goran Kovačić“, Gojevići – Fojnica – 500.000 eura
6. projekt „Institucionalno osnaživanje hrvatske zajednice u Republici Srbiji“, Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji
7. projekt „Potpora radu Hrvatskog kazališta u Pečuhu“, Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj
8. projekt „Potpora Radiju hrvatske nacionalne manjine – Radiju Dux“, Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore
9. projekt „Potpora Hrvatskim novinama iz Željeznog“, Hrvatskog štamparskog društva iz Gradišća, Republika Austrija
10. projekt „Centar austrijskih narodnosti“, Hrvatskog kulturnog društva u Gradišću, Republika Austrija
11. projekt „Obnova i modernizacija školske zgrade dvojezične Rumunjsko-Hrvatske gimnazije u Karaševu“, Zajedništva Hrvata u Rumunjskoj

Četiri projekta od strateškogznačaja

Također, donesena je i odluka o proglašenju četiri projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan RH za čiju potporu će se izdvojiti 1.840 milijuna eura.
Za projekt „Obnova crkve sv. Ćirila i Metoda u Sarajevu“ Vrhbosanske nadbiskupije – 950.000 eura
Za projekt „Program razvoja poljoprivrede hrvatske zajednice u Republici Srbiji“ Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji
Za projekt „Razvoj infrastrukture hrvatskih odgojno-obrazovnih ustanova u Mađarskoj“ Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj i
za projekt „Osnaživanje hrvatskog iseljeništva u Europi kroz sport i kulturu“ organizacije Hrvata u Europi.

/Republika/

Objava Hrvatska za projekte Hrvata u BiH daje 16,655 milijuna eura – Najviše SKB-u kojem otplaćuje dugove i HNK-u Mostar za financiranje izgradnje i rada pojavila se prvi puta na Republika.

Američka okružna sutkinja Loren Ali Khan naredila je Trumpovoj administraciji da ne blokira financiranje postojećih programa do 3. veljače na saslušanju u saveznom sudu u Washingtonu, D.C.

Nacionalno vijeće neprofitnih organizacija, Američka udruga za javno zdravstvo, Main Street Alliance i SAGE ranije u utorak podnijeli su tužbu zbog direktive koju je u ponedjeljak objavio vršitelj dužnosti čelnika američkog Ureda za upravu i proračun. (OMB). Trebala je stupiti na snagu u utorak u 17 sati po istočnoameričkom vremenu.

Grupe su rekle da OMB nema ovlasti za jednostrano ukidanje svih saveznih programa financijske pomoći u cijeloj vladi te da je direktiva usmjerena na primatelje bespovratnih sredstava djelomično na temelju prava primatelja na slobodno izražavanje i udruživanje prema prvom amandmanu Ustava SAD-a.

Matthew Vaeth, vršitelj dužnosti ravnatelja OMB-a, rekao je da će novac biti stavljen na čekanje dok administracija republikanskog predsjednika Donalda Trumpa ne provede reviziju dodjele financija kako bi osigurala da su usklađeni s predsjednikovim prioritetima, uključujući izvršne uredbe koje je potpisao, a kojima se ukidaju programi raznolikosti, jednakosti i inkluzije.

Zasebno, države uključujući New York, Kaliforniju i Massachusetts rekle su da će podnijeti tužbu protiv direktive.

/Desk/

Objava Sud odgodio Trumpovo zamrzavanje američkih sredstava pomoći pojavila se prvi puta na Republika.

Ovom odlukom pogođene su i mnoge javne institucije, sve razine vlasti koje koriste razvojne projekte pomoći od USAIDA, ali i nevladine udruge i pojedini mediji koji, putem projekata, promoviraju slobode medija, prava LGBT populacije, prava migranata itd. Mnogi portali, od kojih je najveći broj iz Sarajeva i Banja Luke, a čije egzistiranje se temelji zahvaljujući pomoći USAID-a, sada je pod velikim znakom upitnika.

Kako izvješćuju svjetski mediji, Trump je pozvao djelatnike USAID-a da se pridruže naporima o promijeni dosadašnjih praksi o dodjeli američke pomoći diljem svijeta, a u skladu s njegovom politikom.

Također, Trumpova administracija zaprijetila je “disciplinskim mjerama” svakom osoblju koje ignorira ove naredbe, izdane u prvim danima novog američkog predsjednika.

Ova odluka pogoditi će mnoge zemlje, područja, nevladine udruge i vlasti diljem svijeta koji koriste američku pomoć u svojim projektima. Stopiran je rad i milijarde pomoći kojima SAD pomaže razvoj zemalja diljem svijeta, a ističe se da će visoki dužnosnici „osigurati da se, u najvećoj mjeri dopuštenoj zakonom, ne preuzimaju nove obveze za inozemnu pomoć“ sve dok američki državni tajnik Marco Rubio ne donese odluku nakon revizije.

Sjedinjene Države najveći su pojedinačni donator pomoći na globalnoj razini – u fiskalnoj godini 2023. isplatile su 72 milijarde dolara pomoći.

Od ove odluke Ureda za inozemnu pomoć koju je odobrio američki državni tajnik, izuzeto je vojno financiranje Izraela i Egipta, a Rubio je odobrio izuzeće i za hitnu pomoć u opskrbi hranom. Izrael godišnje prima oko 3,3 milijarde dolara inozemnog vojnog financiranja, dok Egipat prima oko 1,3 milijarde dolara.

Druge države koje su bile predviđene za takvo financiranje u 2025. uključuju Ukrajinu, Gruziju, Estoniju, Latviju, Litvu, Tajvan, Indoneziju, Filipine, Tajland, Vijetnam, Džibuti, Kolumbiju, Panamu, Ekvador, Izrael, Egipat i Jordan, prema zahtjevu koji je Kongresu uputila administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena. Sada su ovi planovi na čekanju i provjeri od strane administracije novog američkog predsjednika.

„Ovo je ludost“, rekao je Jeremy Konyndyk, bivši dužnosnik USAID-a koji je sada predsjednik Refugees Internationala. „Ovo će ubiti ljude. Mislim, ako se provede kako je napisano u toj depeši… mnogi će umrijeti.“

Upozorenje zaposlenicima USAID-a

Oštro sročen dopis poslan u subotu prema više od 10.000 zaposlenika u USAid-u ponudio je daljnje smjernice za direktivu o “prekidu rada”, izdanu dan prije, a koja je učinkovito zamrznula američku inozemnu pomoć diljem svijeta. U memorandumu, koji je Reuters imao na uvidu i potvrđenih od nekoliko izvora, iznesena su očekivanja za radnu snagu o tome kako postići Trumpove ciljeve.

“Imamo odgovornost podržati predsjednika u ostvarenju njegove vizije”, napisao je Ken Jackson, pomoćnik administratora za upravljanje i resurse, u internom dopisu pod naslovom “Poruka i očekivanja od zaposlenika”.

“Predsjednik nam je dao ogromnu priliku da promijenimo način na koji pristupamo inozemnoj pomoći za desetljeća koja dolaze”, stoji u memorandumu.

Nakon što je preuzeo dužnost 20. siječnja, Trump je poduzeo korake prema ispunjenju svog obećanja o preurđenju američke birokracije za koju vjeruje da je bila neprijateljski raspoložena prema njemu tijekom njegovog prvog predsjedničkog mandata od 2017. do 2021. Preraspodijelio je ili otpustio stotine zaposlenih u saveznim agencijama.

Podsjetimo, nekoliko sati nakon što je preuzeo dužnost, Trump je naredio 90-dnevnu pauzu u stranoj pomoći kako bi provjerio je li usklađena s njegovim vanjskopolitičkim prioritetima. U petak je američki State Department izdao nalog za obustavu rada u cijelom svijetu čak i za postojeću i prisvojenu pomoć, dovodeći u pitanje milijarde dolara pomoći koja spašava živote.

Memorandum od petka šokirao je humanitarne skupine i zajednice koje pružaju razvojnu pomoć diljem svijeta. Iako se opseg direktive čini dalekosežnim, neizvjesnosti ostaju oko toga kako će se provoditi u budućnosti.

Pauza u trošenju inozemne pomoći znači “potpuni prekid”, rečeno je. Jedine iznimke su hitna humanitarna pomoć u hrani i vladini službenici koji se vraćaju na svoja radna mjesta, a izuzeća koja dopuštaju dostavu hitne hrane tijekom razdoblja pregleda zahtijevat će, kako se navodi, “detaljne informacije i obrazloženje”.

U memorandumu se navodi da će daljnja izuzeća zahtijevati dva nivoa odobrenja – jedan od čelništva USAid-a i drugi od američkog državnog tajnika Marca Rubia.

“Svi programi inozemne pomoći bit će podvrgnuti “sveobuhvatnom pregledu” tijekom pauze u potrošnji. Svako financiranje mora biti temeljito obrazloženo, svaki program pomno ispitan”, stoji u memorandumu. “Nepridržavanje ove direktive ili bilo koje od direktiva poslanih ranije ovog tjedna i u sljedećim tjednima rezultirat će disciplinskim mjerama”, rečeno je.

Zasebno, USAid je korisnicima programa pomoći poslao obavijest u kojoj im se naređuje da “odmah izdaju naloge za obustavu radova” i da “izmijene ili obustave postojeće ugovore”. Prošle godine SAD je osigurao 42% ukupne humanitarne pomoći Ujedinjenih naroda.

/Republika/

Objava Trump prekinuo milijarde isplate pomoći USAID-ovih programa diljem svijeta – pogođene institucije, nevladine udruge i pojedini mediji u BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Dodijelio ih je temeljem javnog poziva koji je bio vrijedan 800.000 eura, ali je ‘podebljan’ sa dodatnih 120.000 eura, a s obzirom na povećan broj pristiglih prijava u odnosu na ranija razdoblja, prenosi HINA.

Dodatna sredstva osigurana su preraspodjelom sredstva u Državnom proračunu za 2024. na aktivnosti „Programi Hrvata izvan RH“.

Potporu dobilo 212 projekata i 70-ak socijalno ugroženih Hrvata

Potporu Ureda dobilo je 212 projekata, odnosno organizacije i pojedinci koju su ih prijavili, a jednokratnu financiju potporu 70-ak socijalno ugroženih Hrvata u Srbiji, BiH, na Kosovu, u Nizozemskoj. Upravo Hrvatici u Nizozemskoj Ured je dodijelio najizdašniju jednokratnu potporu, 2.000 eura.

Maksimalan iznos, 20.000 eura, za projekt Proslave 70. godišnjice Hrvatske katoličke misije Nürnberg i 50. godišnjice folklora misije, pripao je Draganu Škarici iz njemačkog Nürnberga.

Najmanje je, 800 eura, za izdavanje glazbene partiture „Pokoj vični – Requiem“, dobio Živko Ključe iz Mostara, BiH.

Iznos od 18.500 eura Ured je dodijelio Počasnom bleiburškom vodu iz Zagreba za Knjigu o djelovanju slovenske UDBA-e protiv Počasnog bleiburškog voda u razdoblju između 1964. i 1990. godine.

Po 15.000 eura dobili su Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore iz Tivta i Hrvatsko nacionalno vijeće u Republici Srbiji iz Subotice za projekte Dan hrvatskoga naroda u Crnoj Gori 2025. i CroVisible.

Institut za istraživanje migracija iz Zagreba dobio je od Ureda 13.500 eura za projekt Hrvatska dijaspora u SAD-u: Povezanost i značenje religijskog i etničkog/nacionalnog identiteta u oblikovanju zajednice i Zbornik radova s međunarodne znanstveno-stručne konferencije Škole hrvatskoga jezika i kulture u prekomorskim zemljama povodom obilježavanja 50 godina osnutka hrvatskih izvandomovinskih škola u SAD-u i Kanadi (HIŠAK-CSAC).

Obnova katedrale u S. Mitrovici i Spomen-dom bana Jelačića

Dva projekta u Vojvodini, obnovu katedrale u Srijemskoj Mitrovici i opremanje ureda i rad fondacije Spomen – dom bana Josipa Jelačića, Ured je podržao sa po 12.500 eura. Iza tih projekata stoje Srijemska biskupija i Fondacija Spomen-dom bana Josipa Jelačića iz Petrovaradina.

Po 10.000 eura dobili su Medicinski fakultet iz Rijeke za projekt povezivanja Fakulteta s udrugama hrvatskih iseljenika u Argentini i Brazilu i Udruga Med&X iz Splita za projekt Hrvatska dijaspora u fokusu globalne akademske suradnje i Med&X Accelerator.

Ured je s 9.500 eura podržao izgradnju Dječjeg vrtića Tihaljina, projekt Mjesne zajednice Tihaljina, a s 9.000 eura postavljanje tribine i ograde oko nogometnog igrališta u Bučićima, projekt Udruge građana Moja zemlja Bučići iz Novog Travnika.

Ostalih 200-tinjak projekata i programa dobilo je manje potpore u iznosima od 8.500 do 1.000 eura.

Popis dobitnika objavljen je na mrežnoj stranici Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske i možete ga pogledati: OVDJE.

/Desk/

Objava Novi paket od 920.000 eura za Hrvate izvan Hrvatske – Tko je dobio novac pojavila se prvi puta na Republika.

“Upoznati smo kako BRICS banka može funkcionirati i u sljedećih nekoliko mjeseci neke od projekata koje smo pokušali osigurati putem europskih institucija, nastojati ćemo realizirati putem instrumenata BRICS-a. Naći ćemo način i iskoristiti prijateljstva kako bi zatražili da određene projekte financira BRIKS razvojna banka”, rekao je Dodik.

(BRICS je međuvladina organizacija koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južna Afrika, Egipat, Etiopija, Iran, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati)

“Za razliku od drugih sastanaka na kojima nešto traže i uvjetuju vas, na Summitu BRICS-a u Kazanju, Srpsku iako je bila promatrač, uvažavali su i doživljavali kao prijatelja. Zato je bilo važno da Srpska sudjeluje na ovom Summiti BRICS-a, kako bi se upoznali s alternativom, jer postojećim finanijckim instrumentima Zapad i Amerika uvjetuju sve, pa i nas”, rekao je.

O BiH, nisu razgovarali, već “isključivo o međusobnim odnosima”.

“A kada su nestale kamere, pričali smo o odnosima o kojima ni sada ne mogu pričati jer je to realno. Niti sam ja imao pričao o tome što je u BiH, koliko Konaković laže i petlja, niti što Bećirović govori. Јedini odnos koji je bio i rekao sam – predsjedniče, Srpska neće dati suglasnost za uvođenje sankcija niti vize za ruske građane”, rekao je Dodik.

Podsjetimo, jedan od uvjeta u Reformskoj agendi, pa samim time i dobivanja sredstava EU-a iz Plana rasta je i usklađivanje visnog režima BiH s EU. To je i jedan od koraka koje BIH treba ispuniti na putu ka EU.

Vizni režim podrazumijeva, između ostaloga, i uvođenje viza državljanima Ruske Federacije, kao i Kine, Turske, Azerbajdžana, Omana, Katara i Kuvajta i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Za sada, vladajući SNSD neće podržati uvođenje sankcija Rusima i Kinezima, dok bošnjačke stranke ističu kako to neće učiniti kada je u pitanju Turska i arapske zemlje.

/Republika/

Objava Dodik kaže kako će mu zemalje BRICS-a dati novac “bez uvjetovanja”, a zauzvrat obećava blokadu EU puta – uvođenja sankcija i viza Rusiji pojavila se prvi puta na Republika.

Na 15. sjednici, održanoj 25. srpnja 2024. godine, Vlada Republike Hrvatske donijela je niz odluka koje doprinose očuvanju i njegovanju nacionalnog identiteta, hrvatskog jezika, kulturnog stvaralaštva i baštine, jačanju povezanosti Hrvata izvan Republike Hrvatske s Republikom Hrvatskom te koje unapređuju položaj i kvalitetu života Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Donesena je Odluka o nastavku potpore projektima od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske za projekt Susreti hrvatske dijaspore – organizacije Hrvata iz Južne Amerike u iznosu od 59.000,00 eura.

Na prijedlog Povjerenstva za procjenu i utvrđivanje prijedloga projekata od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske proglasila je dva projekta od strateškog značaja za Hrvate izvan Republike Hrvatske i to: projekt „Potpora projektima Banjalučke biskupije“, Banjalučka biskupija i projekt „Memorijalni centar Groblje Mira na Bilama“, Udruga Mir International iz Mostara. Za ova dva projekta osigurano je 530 tisuća eura podrške – Banjolučkoj biskupiji za trapistički samostan, odnosno opatiju “Marija Zvijezda” te za crkvu sv. Josipa i pastoralni centar u Drvaru 180.000, a za Memorijalni centar Groblje mira 350.000 eura.

Također, u cilju pružanja potpore povratku i održivom ostanku Hrvata u Bosni i Hercegovini, unaprijeđenju kvalitete života i stvaranju uvjeta za održivi rast i razvoj, Vlada Republike Hrvatske je donijela i Odluku o raspodjeli sredstava za financiranje obrazovnih, znanstvenih, kulturnih, zdravstvenih, poljoprivrednih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu u iznosu od 6.5 milijuna EUR i to za: 23 projekta iz područja obrazovanja i znanosti; 38 projekata iz područja kulture; 12 projekata iz područja zdravstva; 94 projekta iz područja poljoprivrede te 32 projekta iz ostalih područja.

Tako će za programe i projekte iz područja obrazovanja i znanosti Hrvatska izdvojiti 1,804 milijuna eura, programe i projekte iz područja kulture 1,328 milijuna eura, iz područja zdravstva 1,005 milijuna eura, poljoprivrede 686 tisuća eura te programe i projekte iz ostalih područja 1,677 milijuna eura – ukupno 6,5 milijuna eura.

Koje projekte i programe i u kolikom iznosu financira Vlada Republike Hrvatske za 2024. godinu?

Po provedenom postupku razmatranja, uvida u projektnu dokumentaciju te bodovanja, Povjerenstvo je donijelo Zaključak o raspodjeli sredstava za financiranje programa i projekata:

PROGRAMI I PROJEKTI IZ PODRUČJA OBRAZOVANJA I ZNANOSTI

PROGRAMI I PROJEKATI IZ PODRUČJA KULTURE

PROGRAMI I PROJEKTI IZ PODRUČJA ZDRAVSTVA

PROGRAMi I PROJEKTI IZ PODRUČJA POLJOPRIVREDE

PROGRAMI I PROJEKTI IZ OSTALIH PODRUČJA

/Republika/

Objava Hrvatska vlada: Strateški značaj Hrvata u BiH Groblje mira kod Mostara (350.000 eura) i banjalučka biskupija (180.00 eura) – Tko je još dobio novac pojavila se prvi puta na Republika.

Ugovore s Federalnim ministarstvom prostornog uređenja ukupne vrijednosti 1.948.000 KM, uz gradonačelnika Stoca Stjepana Boškovića, potpisali su i predstavnici Grada Mostara, Širokog Brijega i Ljubuškog, te Općina Grude, Posušje, Ravno, Čitluk i Neum,  i Župe svetog Mihovila Arkanđela Drinovci, a potpisivanju je nazočio i federalni ministar financija Toni Kraljević.

Ukupno 21 ugovor za deset hercegovačkih općina i gradova.

Sredstva su iz Proračuna Federacije BiH dodijeljena za sljedeće transfere: „Kapitalni transferi drugim razinama vlasti i fondovima – sudjelovanje Vlade FBiH u sufinanciranju županijskih i lokalnih zajednica – zaštita nacionalnih spomenika“, “Tekući transferi drugim razinama vlasti i fondovima – za projekt utopljavanja zgrada radi uštede energije” i “Tekući transferi drugim razinama vlasti i fondovima – za sanaciju šteta nastalih uslijed poplava i klizišta”.

Ministar Nedić čestitao je potpisnicima ugovora na uspješno podnesenim prijavama za financijska sredstva i izrazio nadu kako će projekti za koje su dodijeljena sredstva uskoro biti realizirani. “Želim da se postupci koji slijede, u smislu odabira izvođača i u konačnici izvođenja samih građevinskih radova, čim prije realiziraju kako bi svi ovi projekti bili na korist stanovnicima Hercegovine i jednako tako i cijele Federacije BiH” poručio je Nedić.

Među dodijeljenim sredstvima su i dva projekta za koje je Grad Stolac dobio 170.000 KM i to za projekte “Stabilizacija stijenske mase na istočnim padinama naselja Stolac – dionica Kukavac” u iznosu od 120.000 KM i “Izrada projektno-tehničke dokumentacije konzervacije, restauracije, rekonstrukcije, sanacije i revitalizacije donjeg dijela Starog grada Stolac” u iznosu od 50.000 KM.

/Desk/

Objava Potpisani ugovori za projekte u Hercegovini vrijedni gotovo dva milijuna maraka pojavila se prvi puta na Republika.

Najviši mogući iznos, 20.000 eura, dobio je samo jedan projekt, Dobrotvorno-karitativni susreti hrvatske zajednice u New South Walesu i Canberri koji je prijavio Hrvatski katolički centar Marija kraljica Hrvata iz Wollongonga u Australiji. Znatno manje, 14.000 eura, pripalo je Kulturnom i pripomoćnom društvu Hrvatski dom u Montevideu, u Urugvaju, za aktivnosti povodom 96. obljetnice tog Doma.

Po 12.000 eura dobila su dva projekta iz Srbije

Po 12.000 eura dobila su dva projekta iz Srbije – projekt organiziranog prijevoza učenika iza kojeg stoji Hrvatsko nacionalno vijeće iz Subotice te projekt Srijemska biskupija kroz povijest – zalog za budućnost, koji je prijavila Srijemska biskupija iz Srijemske Mitrovice.

Udruga povratnika raseljenih i izbjeglih sjeverozapadne Posavine Posavljak Bijelo Brdo iz Dervente za završetak radova na vanjskom trgu, prostoru za okupljanje i zajedništvo Hrvata Bijelog Brda dobila je 11.000 eura.

Po 10.000 eura dodijeljeno je Mjesnoj zajednici Donja Blatnica, Čitluk u BiH za obnovu, odnosno unutarnje radove na mjesnom Domu kulture i Marini Stojak iz Salzburga za CroExpress – Informativni medij Hrvata izvan Hrvatske.

Projekti iz Hercegovine

Na listi dobitnika koju je objavio Središnji ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske ima i dosta dobitnika s područja Hercegovine.

Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u Bosni i Hercegovini, podružnica u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, Mostar, dobila je 7.000 eura, Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata, Mostar, 7.500 eura, Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Glavna podružnica Mostar, Mostar,  4.200 eura, Hrvatsko kulturno umjetničko društvo Vionica – Čitluk 5.000 eura, Javna ustanova Razvojna agencija Županije Zapadnohercegovačke-HERAG, Posušje, 5.300 eura, Karate klub Široki Brijeg 3.000 eura, Klub borilačkih vještina Ljubuški 4.600 eura, Nogometni klub „Troglav 1918“ Livno za Nogometni kamp „Zlatko Dalić“ za djecu od 9 do 14 godina dobio je 6.500 eura, Osnovna škola „Lipanjske zore“ Višići dobila je 4.000 eura za opremanje informatičkog kabineta, a novac su dobile i osnovne škole u Neumu i Ilićima.

Studentski centar Sveučilišta u Mostaru dobio je 3.500 eura za Sveučilišnu studentsku olimpijadu, Udruga „Duvan Hercegovački Ravnjak“ Grude 5.900 eura za Analizu potreba za uzgoj duhana u ruralnom području Hercegovine.

Udruga građana „Vidovo polje“ Stolac dobila je 9.000 eura za Izradu glavnog projekta vanjskog oltara i mauzoleja za žrtve Drugog svjetskog rata i poraća na Radimlji, Udruga Intro, Ljubuški 4.500 eura za Ljubuški jazz fest, Udruga NK Neretva 2020 Čeljevo dobila je 7.200 eura za Osiguravanje uvjeta za pristup sportskim sadržajima, Udruga razvojačeni branitelji HVO-a ŽZH, Široki Brijeg 4.000 eura za opremanje ureda u Širokom Brijegu i održavanje braniteljskog portala.ba, Udruga roditelja i prijatelja djece s poteškoćama u razvoju, Široki Brijeg dobila je 6.000 eura, Udruga za promicanje umjetnosti i kulture „Belcanto“, Mostar dobila je 3.000 eura za Belcanto koncert hrvatske glazbe 2024.

Udruga za rudarstvo i geologiju „Zvuk kamena“, Posušje dobila je 1.800 eura za projekt Graditeljska kulturna baština od slatkovodnih vapnenaca tenelije, miljevine i muljike – arhitektonsko-konstruktivne vrijednosti i trajnost.

Ustanova za kulturu „Knjižnica i kino Čapljina“ dobila je 3.000 eura za projekt “Dolazi nam kazalište”

Zabavno odgojno-obrazovna udruga “Simba” Stolac dobila je 3.000 eura za Kreiranje bojanke o znamenitostima i poznatim osobama koji su dali značajan doprinos u odgoju i obrazovanju djece i mladih u RH i BiH.

Župa Rođenja B.D. Marije – Katedrala – Trebinje, dobila je 5.000 eura za obnovu.

Što se pojedinaca tiče, Željko Andrijanić iz Gruda dobio je 5.600 eura za Stvaranje uvjeta za promociju i izvještavanje o hrvatskim kulturnim, obrazovnim i turističkim događajima na području Zapadne Hercegovine i šire, dok je Marko Banožić iz Širokog Brijega dobio 1.800 eura za Publiciranje knjige (doktorske disertacije) na temu: „Mediji u BiH u okviru komunikacijske strategije kao oblika borbe protiv terorizma“. Jelena Glavaš iz Gruda za projekt “Želim ostati” dobila je 1.000 eura.

Anđelka Pavković iz Posušja za Očuvanje autohtone tradicije sela dobila je 5.800 eura, a Tomislav Pehar iz Čitluka dobio je 6.000 eura za Nastavak tradicije i očuvanje kulturne baštine hercegovačkog sela kao preduvjet ostanku Hrvata u BiH.

Kompletnu listu pogledajte OVDJE.

Jednokratne financijske potpore

Ostali projekti i njihovi prijavitelji dobili su manje od 10.000 eura, a najmanje, po 1000 eura, dodijeljeno je projektima Hrvatski pomoću lutke Udruge lutkara Stribor iz Zagreba, ‘Želim ostati’ Jelene Glavaš iz Gruda te projektu ‘Mala kuharica’ djece dijaspore Anastasye Ležaić iz Belgije.

Jednokratne financijske potpore za 70-ak socijalno ugroženih Hrvata izvan Hrvatske, u BiH, na Kosovu i u Srbiji, kreću se od 350 do 1200 eura.

Središnji ured za Hrvate izvan Hrvatske novčana sredstva je dodijelio temeljem milijun eura vrijednog javnog poziva iz veljače, najvrjednijeg unatrag 10 godina. Posljednji takav poziv iz listopada prošle godine bio je vrijedan 880 tisuća eura, a onaj prije njega 800 tisuća eura.

/Desk/

Objava 906.000 eura – Kome je i koliko Hrvatska dala novca za projekte Hrvata u iseljeništvu pojavila se prvi puta na Republika.