Prema navodima IPAC-a, najmanje osam političara, uključujući one iz Bosne i Hercegovine, Slovačke, Sjeverne Makedonije, Bolivije i Kolumbije, kontaktirano je putem SMS-a, telefonskih poziva ili preko vodstva svojih stranaka. Jedan od političara bio je zamoljen da putuje u Kinu umjesto na summit na Tajvanu.

Slovačka europarlamentarka Mariam Lexmann, koja je kopredsjedateljica IPAC-a, osudila je ove pokušaje kineskog pritiska, naglašavajući kako Komunistička partija Kine vjeruje da može koristiti pritisak i prisilu kako bi zaustavila demokratski izabrane zakonodavce od okupljanja. “Nećemo biti zastrašeni, niti će naša predanost radu s našim partnerima na obrani slobode i demokracije oslabiti,” napisala je Lexmann na društvenoj mreži X.

IPAC, grupa koja okuplja stotine zakonodavaca iz 35 zemalja, fokusira se na interakciju demokracija s Kinom. Neposredno nakon izvještaja Associated Pressa, IPAC je objavio da su Kolumbija, Irak, Malavi, Solomonski Otoci, Gambija i Urugvaj pristupili organizaciji, što predstavlja njihovo najveće proširenje do sada.

/Desk/

Objava Politico: Kina vrši pritisak na bh političare da ne idu na summit na Tajvan pojavila se prvi puta na Republika.

Istraživanja pokazuju da redovita konzumacija orašastih plodova može poboljšati cjelokupno zdravlje i smanjiti rizik od kroničnih bolesti. Jedno istraživanje pokazuje da pojedinci, posebno oni koji konzumiraju orahe, pokazuju poboljšane zdravstvene pokazatelje kao što su niži BMI, opseg struka, krvni tlak, trigliceridi i razina šećera u krvi natašte.

Uključivanje orašastih plodova u prehranu može ublažiti rizik od srčanih bolesti ublažavanjem upale, poboljšanjem zdravlja arterija i smanjenjem vjerojatnosti krvnih ugrušaka, čime se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara.

Međutim, unatoč njihovim prednostima, dokazano je da manje od trećine Amerikanaca uključuje orašaste plodove u svoju redovitu prehranu, dijelom zbog zabrinutosti oko unosa kalorija. Unatoč tome, orašasti plodovi, budući da su bogati vlaknima, biljnim proteinima i zdravim masnoćama za srce, nude zasitan međuobrok bogat hranjivim tvarima.

Orašasti plodovi – koji odabrati?

Bitno je odabrati sirove orašaste plodove umjesto prerađenih opcija koje se često nalaze u mješavinama grickalica za optimalne prehrambene prednosti.

S mnoštvom dostupnih opcija, razumijevanje njihovih posebnih prednosti i nedostataka može biti izazovno.
Bitno je odabrati sirove orašaste plodove umjesto prerađenih opcijaFOTO: Shutterstock
Evo raščlambe koja uspoređuje nutritivne profile badema, oraha i pistacija.

Bademi

Bademi su bogati vlaknima, vitaminom E, magnezijem i kalcijem, zajedno s fosforom i kalijem, koji doprinose rastu stanica, proizvodnji energije i imunološkoj funkciji. Osim toga, bademi sadrže antioksidanse i mogu pomoći u oporavku mišića.

Orasi

Unatoč nižem sadržaju proteina i vlakana te većem broju kalorija, orasi se ističu sadržajem omega-3 masnih kiselina koje podržavaju zdravlje srca i mozga. Dokazano je da redovita konzumacija oraha može poboljšati kognitivne funkcije, raspoloženje i zdravlje kardiovaskularnog sustava, dok smanjuje LDL kolesterol i rizik od srčanih bolesti.

Pistacije

Pistacije imaju manje kalorija u usporedbi s bademima i orasima, zajedno s nezasićenim mastima, kalijem i antioksidansima korisnim za srce. One mogu pomoći u mršavljenju i poboljšati cjelokupno zdravlje smanjenjem upale.

Koji je najzdraviji orašasti plod?

U konačnici, izbor najzdravijih orašastih plodova ovisi o individualnim zdravstvenim ciljevima.

Bademi su idealni za rad imunološkog sustava i zdravlje kostiju, dok su orasi pogodni za ketogenu dijetu i promicanje zdravlja srca i mozga. Pistacije su korisne za mršavljenje i pružaju značajan antioksidativni poticaj.

Objava Bademi, orasi, pistacije: Koji je najzdraviji orašasti plod? pojavila se prvi puta na Republika.

Strateške tužbe protiv javnog sudjelovanja (SLAPP tužbe) su neosnovane i zlonamjerne tužbe onih u poziciji moći protiv novinara, medijskih kuća, aktivista, istraživača i umjetnika. Moćnici takvim tužbama ne traže pravdu, već žele uznemiriti, zastrašiti i ušutkati kritički glas u javnom prostoru, prenosi HINA.

Sudski procesi u pravilu traju godinama, tuženike se financijski i psihički iscrpljuje, onemogućava se novinarima i medijima da resurse, energiju i vrijeme ulože za izvještavanje o pitanjima od javnog interesa.

Kako bi se kritičke glasove zaštitilo od pribjegavanja cenzuri i autocenzuri i doskočilo SLAPP tužbama, usvojena je direktiva protiv SLAPP tužbi.

Europski parlament je s 546 glasova za, 47 protiv i 31 suzdržanim potvrdio politički dogovor Europskog parlamenta i Vijeća EU-a o novoj direktivi koji je postignut krajem studenoga prošle godine.

Izvjestitelj, njemački socijaldemokrat Tiemo Wölken rekao je da su SLAPP tužbe “u suprotnosti s našim europskim vrijednostima”, ali da se ovom direktivom tome staje na kraj.

– Ova direktiva pomoći će u borbi protiv SLAPP-ova, sprječavanju zlouporabe sudova za zastrašivanje i odvraćanje novinara i aktivista od objavljivanja informacija i nametanja neke vrste autocenzure, dodao je.

Tuženici će moći tražiti od suda da se tužba odbaci u ranoj fazi, a u tom slučaju će tužitelji morati dokazivati da osnovanost tužbe. Sudovi će moći nametnuti odvraćajuće kazne onima koji podižu SLAPP tužbe, a to su uglavnom političari, drugi javni dužnosnici, korporacije i drugi. Sudovi će moći izreći novčane kazne tužiteljima te ih obvezati da pokriju troškove postupka, što uključuje pravno zastupanje tuženika, kao i naknadu štete.

Pravna, financijska i psihološka pomoć

Za žrtve SLAPP bit će potrebno osigurati pristup svim informacijama o pravnoj i financijskoj podršci te psihološkoj pomoći.

Nova pravila odnosit će se i na tužbe u predmetima s prekograničnim implikacijama, odnosno kad se tužitelj, tuženik i sud ne nalaze u istoj zemlji ili kad je čin javnog sudjelovanja, primjerice članak, videozapis ili umjetničko djelo, od važnosti za više država članica.

Osim toga, direktivom se osigurava da se ne priznaju presude trećih zemalja u SLAPP tužbama protiv pojedinaca i poduzeća koji borave ili imaju poslovni nastan na njihovom državnom području.

Direktiva će stupiti na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu Europske unije. Članice EU-a moraju prenijeti direktivu u nacionalno zakonodavstvo u roku od dvije godine.

Porast SLAPP tužbi u EU

Europski parlament upozorio je na porast SLAPP tužbi u Europskoj uniji još u rezoluciji 2021. godine, a Europska komisija je godinu dana poslije predstavila prijedlog za zaštitu novinara, medijskih kuća i aktivista od pravnog uznemiravanja.

To pitanje aktualiziralo se nakon ubojstva Daphne Caruane Galizije. Malteška istraživačka novinarka bila je žrtva više od 40 tužbi prije nego što je postala i žrtva ubojstva u listopadu 2017. godine.

Malta nije jedina članica u EU u kojoj su SLAPP tužbe uzela maha. Komisija je u izvješću o vladavini prava za 2023. navela da su u Hrvatskoj poduzeti “tek neki koraci” glede SLAPP tužbi i da to “ostaje značajan problem koji utječe na profesionalno okruženje novinara”.

Prema anketi Hrvatskog novinarskog društva iz svibnja 2023., u Hrvatskoj je aktivno 945 tužbi protiv novinara i medija, ali nije poznato koliko ih se točno odnosi na SLAPP tužbe.

/Desk/

Objava Europski parlament ima mjere protiv ušutkivanja novinara i aktivista preko SLAPP tužbi pojavila se prvi puta na Republika.