Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je u četvrtak “povijesnu odluku” da se otvore pregovori sa Bosnom i Hercegovinom.

Von der Leyen je navela kako je “BiH napravila impresivne korake prema EU jer je u godinu dana učinjeno više napretka nego u prethodnom desetljeću”.

“Bosna i Hercegovina je u potpunosti usklađena s našom vanjskom i sigurnosnom politikom. Vidjeli smo napredak u upravljanju s migracijom. BiH je ostvarila i značaja napredak u dijalogu i pomirenju”, kazala je predsjednica Europske komisije.

Na kraju je Von der Leyen izrazila nadu da će “današnja odluka dovesti do još većeg napretka”.

Nadovezujući se na preporuke Komisije od 12. ožujka 2024., Europsko vijeće odlučuje otvoriti pregovore o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom. Europsko vijeće poziva Komisiju da pripremi pregovarački okvir s ciljem da ga Vijeće usvoji u trenutku kada se poduzmu svi relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije od 12. listopada 2022., kaže se u zaključcima Europsokog vijeća, javlja HRT.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je rekao odmah po usvajanju odluke da je na njegov prijedlog uvrštena rečenica da se pozove Europsku komisiju da pripremi pregovarački okvir koji će potom usvojiti Vijeće.

Ovo je bio veliki dugodišnji politički napor, najprije emancipirati temu Bosne i Hercegovine i staviti je na dnevni red EU-a, zatim emancipirati pitanje ravonopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda i osigurati da se svi važni, zatjevni insititucioalni koraci donesu, i u tome smo uspjeli, rekao je Plenković.

Plenković se oglasio i na društvenoj mreži X i čestitao predsjedateljici Vijeća ministara BiH Borjani Krišto.

Uspjeli smo! Na @EUCouncil donijeli smo odluku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH. Ovo je povijesni dan za našu susjednu i prijateljsku BiH! Čestitke od srca @KristoBorjana na ostvarenom napretku. Nastavit ćemo pomagati 🇧🇦 i štititi interese Hrvata kao konstitutivnog naroda. pic.twitter.com/U3MU7nJ4wt

— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) March 21, 2024

“Uspjeli smo! Na Europskom vijeću donijeli smo odluku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH. Ovo je povijesni dan za našu susjednu i prijateljsku BiH! Čestitke od srca”, objavio je Plenković.

“Nastavit ćemo pomagati BiH i štititi interese Hrvata kao konstitutivnog naroda”, naglasio je u nastavku objave.

I predsjednik Europskog vijeća Charles Michel čestitao je Bosni i Hercegovini.

“Vaše je mjesto u Europi. Današnja odluka ključni je korak na vašem putu prema EU-u. Sada treba nastaviti vrijedno raditi tako da BiH stalno napreduje kao što žele vaši građani”, poručio je Michel na društvenoj mreži X.

Zahtjev za članstvo u Europskoj uniji BiH je podnijela u veljači 2016. godine, a status zemlje kandidatkinje dodijeljen joj je u prosincu 2022.

U središnjem Dnevniku HTV-a Jasna Paro javila se iz Bruxellesa i rekla kako je najavljena odluka o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom za Hrvatsku je najvažnija odluka.

Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da je, nakon svega što je Bosna i Hercegovina napravila, odluka o otvaranju pregovora prirodan sljedeći korak koji će EU napraviti.

I oni uvijek skeptični, poput Nizozemske ili Danske, koji svaki put ponavljaju da Bosna i Hercegovina ima još jako puno posla za napraviti, puno uvjeta za ispuniti, danas su rekli da će podržati odluku o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom.

Šef Izaslanstva EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler u svom posebnom obraćanju za javnost, istaknuo je kako je “presretan zbog ove predivne zemlje i zbog svih žitelja BiH” te da je to za njega trenutak kojeg će se osobno zauvijek sjećati.

“Prije nešto više od godinu dana, sa dodjelom kandidatskog statusa, EU je poslala jasnu poruku i širom otvorila vrata pokazujući da je spremna za proširenje. Danas znamo da je budućnost BiH u našoj Uniji. Jasno mi je da domaći politički procesi lako izazovu nepovjerenje. Ipak, danas je EU prepoznala da su vaše institucije ostvarile što je potrebno i zaslužile ovu prekretnicu. Ovo je potvrda da je kompromis moguć i da su reforme nadohvat ruke. Šta to znači? Otvaranje pristupnih pregovora je važno priznanje i čini zemlju privlačnijom za investitore i isto tako produbljuje vaše veze s EU, počevši od milijardu eura za BiH iz Plana rasta”, rekao je Sattler.

On je nadalje poručio: “Dakle, danas slavimo, a već sutra se mora nastaviti s radom. Sada znamo da se mogu poduzeti dodatni koraci i da će se morati otvoriti teške teme. Proces sljedeće faze, usvajanja čitavog seta prava i obveza iz zakonodavstva EU je sam po sebi vrlo intenzivan. Svaki iskorak jača demokraciju, vladavinu prava, poslovno okruženje, borbu protiv korupcije, životnu sredinu i još mnogo toga. Istovremeno, EU nastavlja ulaganje i pomaže, kao nitko drugi. Dragi građani, dragi prijatelji – Prije četrdeset godina uspjeli ste organizirati nezaboravne Olimpijske igre. Pokazali ste da ljudi ove zemlje mogu postići ogromne uspjehe kada za to postoji volja. Vjerujemo u ovu zemlju. Mi smo prijatelji, mi smo partneri. I bit ćemo zajedno u EU. Jer, BiH je oduvijek u srcu Europe”.

Hrvatski premijer Andrej Plenković istaknuo je kako nema šanse da se ne donese odluka o Bosni i Hercegovini na ovom summitu.

– Neki izvori izvješća u nekom trenutku ovih dana su upozoravali da bi baltičke zemlje mogle iskoristiti odluku o Bosni i Hercegovini i da to uvjetuju time da i Ukrajina i Moldavija najkasnije na sljedećem summitu u lipnju dobiju točan datum početka pregovora. Premijer Plenković rekao je da je za Hrvatsku potpuno neprihvatljivo i da neće prihvatiti da se ta dva pitanja, te dvije teme povezuju, rekla je Paro.

Bosna i Hercegovina će za svaki sljedeći korak trebati ispuniti sve one uvjete koje je Europska komisija za nju skrojila još prije dvije godine, ali to ne umanjuje činjenicu da je ovaj summit prekretnica i da nakon njega za Bosnu i Hercegovinu počinje jedan dugotrajan, ponekad i vrlo, vrlo težak put i proces pregovaranja s EU.

– Političari ovo vrijeme do 21. ožujka koriste uglavnom tako da se hvale, da preuzimaju zasluge, da govore o tome kako su oni postigli ono što nitko prije njih nije, zanemarujući pri tom da je ovo velikim dijelom rezultat zapravo napora dužnosnika Europske unije, istaknula je Rubina Čengić, analitičarka iz Sarajeva.

– Bosna i Hercegovina je ključna zemlja za Zapadni Balkan. Moramo otvoriti pregovore s Bosnom i Hercegovinom. Ako ulazimo dublje u pitanje, čak i zemlje kandidati ne zadovoljavaju kriterije i ja mislim da faktor gospodarskog rasta, IPA 3 neće funkcionirati bez tog, naglasila je Željana Zovko, zastupnica u EU parlamentu.

Osim o proširenju, u Bruxellesu se na dvodnevnom summitu Europskog vijeća razgovara i o Ukrajini, izraelsko-palestinskom sukobu i jačanju europske obrambene sposobnosti. Odlučuje se o tome da se prihodi od zamrznute ruske imovine koriste za kupnju oružja Ukrajincima. Istodobno, Europsko vijeće pozvalo je na hitnu humanitarnu stanku koja vodi do održivog prekida vatre u pojasu Gaze.

– Hitno pozivamo na prekid vatre kako bismo brzo poslali više pomoći u Gazu, osigurali da stigne do ljudi kojima je potrebna te oslobodili taoce. Također pozivamo Izrael da se suzdrži od pokretanja kopnene ofenzive velikih razmjera u Rafahu. Onamo se sklonilo mnogi ljudi koji nemaju više kamo. Iznad svega moramo paziti da se sukob ne prelije na širu regiju, rekao je Mark Rutte, nizozemski premijer.

Zaključci Europskog vijeća:

*Pozivajući se na deklaraciju iz Granade, Europsko vijeće je sagledalo pripreme za proširenje i unutarnje reforme, podsjećajući da rad na oba kolosijeka mora napredovati paralelno kako bi se osiguralo da i buduće države članice i EU budu spremne u vrijeme pristupanja. Europsko vijeće će se na predstojećem sastanku pozabaviti unutarnjim reformama s ciljem usvajanja zaključaka o mapi puta za budući rad do ljeta 2024. godine.

*Nadovezujući se na preporuku Komisije od 12. ožujka 2024. godine, Europsko vijeće odlučuje otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom. Europsko vijeće poziva Komisiju da pripremi pregovarački okvir s ciljem da ga Vijeće usvoji u trenutku kada se poduzmu svi relevantni koraci navedeni u preporuci Komisije od 12. listopada 2022. godine.

*Europsko vijeće pozdravlja napredak Ukrajine i Republike Moldavije u napredovanju u nužnim reformama na njihovom putu prema EU. Nakon podnošenja nacrta pregovaračkih okvira za Ukrajinu i Republiku Moldaviju, Evropsko vijeće poziva Vijeće da ih brzo usvoji i da bez odlaganja nastavi s radom.

*Europsko vijeće prima na znanje tekuće napore Gruzije i ohrabruje zemlju da napreduje u neriješenim prioritetnim reformama.

/Desk/

Objava POVIJESNI DAN – EU otvara pristupne pregovore s BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Milanović je istaknuo Hrvati u BiH dočekuju pregovore s EU bez prava da sami biraju svog predstavnika u najvišoj državnoj instituciji, a da premijer Andrej Plenković nije učinio ništa po tim pitanju, izvješćuje N1 BiH.

Ubrzo mu je stigao odgovor iz HDZ-a i to putem Facebooka u kojem podsjećaju na neke njegove starije izjave i podršku Željku Komšiću.

“Dok se Andrej Plenković bori za Hrvate u BiH i njen europski put, Milanović nije učinio ništa. Ni sada – ni prije.

Jednom komšićevac, uvijek komšićevac. Zavidni Milanović ne može protiv sebe. Donedavno je “prijetio” Zapadu ako se ne otvore pristupni pregovori s BiH, no sada kada je uz ustrajni angažman hrvatskog premijera Europska komisija dala zeleno svjetlo za BiH, Milanović ponovno nasrće na Vladu, ali i čitavu EU. Očito je frustriran jer je taj povijesni iskorak za susjednu nam državu, u kojoj su Hrvati konstitutivni narod, učinjen bez i najmanjega njegovog doprinosa.

No zavist i jal nisu ono najgore kod Milanovića: pristupni pregovori bit će otvoreni unatoč i usprkos njemu – koji je svojim vulgarnostima i uvredama na račun cijelog demokratskog Zapada u biti pokušavao minirati europski put BiH. Sramotio je Hrvatsku pred civiliziranim svijetom i nanosio štetu Hrvatima u BiH.

Prisjetimo se da je Milanović svojom famoznom izjavom o “sapunu”, izrečenom neposredno prije zadnjih izbora u BiH, samo mobilizirao mnoge Bošnjake da glasuju upravo za Komšića. Stara ljubav zaborava nema.

Milanovićev je cilj isti kao kad je u crvenom šuškavcu po Sarajevu navijao za unitarista Komšića i radovao se što će Bošnjaci preglasati Hrvate na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Jedino su metode sada drukčije, prikrivenije, zamotane u plašt provokacije – tj. tobožnje brige za naše sunarodnjake u BiH”, napisali su HDZ-ovci na svome Facebooku.

Podsjetimo, Milanović je u priopćenju istaknuo kako se “Plenković i sada hvalisa kako su partneri u Briselu čuli njegove poruke vezane uz BiH, prikazujući sebe kao veću Ursulu od Von der Leyen, iako svih ovih godina nismo ni čuli ni vidjeli da je bar jednom u Briselu ikome rekao – ne, dok se ne zajamče prava Hrvata u BiH”.

“Niti na jednom Europskom vijeću ili na sastanku svojih briselskih partnera Plenković nije posegnuo za pravom koje ima i koristi svaka suverena članica EU”, dodao je, piše N1 Hrvatska.

/Desk/

Objava “Jednom komšićevac, uvijek komšićevac” – Milanović i HDZ opet u svađi i oko najave otvaranje pregovora EU-a s BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Europska komisija je danas preporučila otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom i razmatrala predstojeće usmeno izvješće Vijeću o napretku Ukrajine i Republike Moldavije u rješavanju preostalih koraka iz izvješća Komisije o proširenju od 8. studenoga. Komisija je također finalizirala prijedloge za nacrt pregovaračkih okvira s Ukrajinom i Moldavijom, a koji će biti dostavljeni Vijeću.

Na zahtjev Europskog vijeća, Komisija Vijeću predstavlja izvješće o napretku Bosne i Hercegovine. Kako je navedeno u izvješću, od odluke Europskog vijeća o dodjeli kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini u prosincu 2022. godine, javno iskazana posvećenost političkog rukovodstva strateškom cilju europskih integracija donijela je iskorake po važnim reformama, kao i pozitivne rezultate, priopćeno je iz Izaslanstva EU u BiH.

Bosna i Hercegovina je pokazala snažnu opredijeljenost za iskorake u dugo iščekivanim reformama, poput usvajanja Zakona o sprječavanju sukoba interesa i Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Bosna i Hercegovina je poduzela značajne korake na unaprijeđenju pravosudnog i tužiteljskog sustava, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala i terorizma i poboljšanju upravljanja migracijama, uz odobrenje pregovaračkog mandata za Statusni sporazum s Frontexom. Bosna i Hercegovina je postigla i očuvala potpunu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, što je ne samo značajan pozitivan korak, već i ključno u ovim vremenima geopolitičkih previranja, ističe se.

U svjetlu rezultata postignutih od 2022. godine, Komisija smatra da je Bosna i Hercegovina ostvarila nužnu razinu usklađenosti s kriterijima za članstvo. Stoga Komisija preporučuje Vijeću da otvori pristupne pregovore sa Bosnom i Hercegovinom.

Nadalje, Komisija preporučuje da Vijeće usvoji pregovarački okvir nakon što Bosna i Hercegovina poduzme dalje korake u skladu s izvješćem Komisije. Komisija je spremna podnijeti izvješće Vijeću o napretku koji Bosna i Hercegovina ostvari na realizaciji ovih koraka.

Kako ističe predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen: „Bosna i Hercegovina je napravila impresivne iskorake nakon naše odluke o kandidatskom statusu. Za nešto više od godinu dana postignut je veći napredak nego tijekom čitavog desetljeća. Jasno je da je za pridruživanje Uniji potreban još i veći napredak, ali je zemlja pokazala da je u stanju ispuniti kriterije za članstvo i ostvariti težnje svojih građana da budu dio naše obitelji. Iz tog razloga Vijeću preporučujemo otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Isto tako preporučujemo da Vijeće usvoji pregovarački okvir nakon što Bosna i Hercegovina poduzme dalje korake u skladu s izvješćem Komisije. Spremni smo podnijeti izvješće Vijeću o napretku koje Bosna i Hercegovina ostvari na realizaciji ovih koraka. Budućnost Bosne i Hercegovine je u našoj Uniji”.

Olivér Várhelyi, komesar za susjedstvo i proširenje, naglasio je: „Sada, više nego ikada, proširenje predstavlja geostrateško ulaganje u naš zajednički napredak i sigurnost na cijelom europskom kontinentu. Bosna i Hercegovina je naporno radila kako bi iskoristila povijesnu priliku. Kandidatski status donio je prijeko potrebnu dinamiku koja se mora nastaviti. Posvećenost zemlje europskom putu pretočila se u opipljive rezultate, a otvaranje pregovora je pravedna potvrda nezapamćene realizacije kritične mase reformi. Naša poruka je jasna. Vrata Unije su širom otvorena za Bosnu i Hercegovinu i to bi trebalo potaknuti dalje ključne reforme u skladu s pravilima i standardima EU-a na europskom putu Bosne i Hercegovine. Za dalje korake na europskom putu Ukrajine i Moldavije, Komisija danas predstavlja nacrt pregovaračkih okvira i također će izvijestiti Vijeće o napretku koje su ove dvije zemlje ostvarile u realizaciji preporuka iz izvješća Komisije o proširenju od 8. studenoga”.

Visoki predstavnik Josep Borrell istaknuo je: „Današnja preporuka za otvaranje pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom šalje važnu poruku podrške svim njenim građanima i jasan signal posvećenosti EU-a europskoj perspektivi zemlje, kao jedinstvene, cjelovite i suverene Bosne i Hercegovine. Potrebno je nastaviti s pozitivnom dinamikom na reformskom putu Bosne i Hercegovine. U borbi za svoju opstojnost već preko dvije godine, Ukrajina je iskazala iznimnu otpornost i posvećenost i ostvarila značajan napredak na svom europskom putu. Usprkos suočavanju s hibridnim napadima Rusije, Moldavija je ostvarila dalji napredak u pristupnim reformama i pokazala impresivnu otpornost. Predstavljanje nacrta pregovaračkih okvira za Ukrajinu i Moldaviju je korak naprijed u tom procesu.”

Komisija je također danas Vijeću predstavila prijedloge za nacrt pregovaračkih okvira za Ukrajinu i Moldaviju nakon odluke Europskog vijeća iz prosinca 2023. o otvaranju pregovora s obje zemlje i podnijet će usmeno izvješće Vijeću o napretku koji su obje zemlje postigle u odgovoru na preporuke iz izvještaja Komisije o proširenju od 8. studenog.

Pregovarački okviri utvrđuju smjernice i principe za pristupne pregovore sa svakom zemljom kandidatom. Nacrti okvira koje priprema Europska komisija sastoje se od tri dijela i to principa koji uređuju pristupne pregovore, suštinskih tema pregovora i pregovaračkog postupka.

Cilj pregovora je da Ukrajina i Moldavija usvoje pravnu stečevinu EU-a u cijelosti i osiguraju cjelovitu primjenu i provedbu pravne stečevine.

Nacrt pregovaračkog okvira temelji se na iskustvu iz prethodnih ciklusa proširenja i tekućih pristupnih pregovora, a integriraju revidiranu metodologiju proširenja, te uzimaju u obzir dalji razvoj i novine iz pravne stečevine.

Sada je na Vijeću da započne s internim razmatranjima dostavljenih materijala. Nakon što Vijeće usvoji pregovaračke okvire, rotirajuće Predsjedništvo Vijeća Europske unije predstavit će usuglašeni zajednički stav EU-a na prvoj međuvladinoj konferenciji sa svakom od zemalja, što će označiti formalni početak pristupnih pregovora. U toj fazi javno se i objavljuju pregovarački okviri, priopćeno je iz Europske komisije.

/Republika/

Objava Povijesni dan za BiH, ali i povijesni izazov: Europska komisija predlaže otvaranje pistupnih pregovora s BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Dodik je rekao kako je “zadovoljan pozitivnim signalima iz EU jer ona za Srbe predstavlja ispunjenje nacionalnog cilja o Srbima bez granica”.

“Treba kazati da je otvaranje pregovora rezultat velikog i presudnog doprinosa RS u tom procesu. Za nas je europski put važan jer predstavlja ispunjenje velikog nacionalnog cilja – život Srba u ekonomskom i političkom prostoru bez granica. Posebno se zahvaljujem partnerima iz Mađarske, Srbije, Slovačke, Austrije, Hrvatske i Slovenije, kao sugovornicima koji u potpunosti razumiju činjenicu da je BiH mala EU”, rekao je Dodik.

Sada, za razliku od njegovih brojnih izjava kako je “BiH nemoguća država”, te prijetnji o disoluciji RS-a, Dodik je značajno “okrenuo ploču”.

Pojašnjavajući stav o “BiH kao maloj EU”, Dodik je rekao: “Da može funkcionirati i ide naprijed samo kada nijedan interes nije isključen, nego uključen u jednadžbu. Tada imamo pozitivan rezultat. Svako uplitanje stranaca u domaće tokove nije sabiranje naših različitosti u pozitivne procese, nego jednadžba koja nas gura od zajedničkog cilja, a članstvo u EU to jest”.

/Desk/

Objava Dodik o EU kao “nacionalnom srpskom cilju”: “Srbi u ekonomskom i političkom prostoru bez granica” pojavila se prvi puta na Republika.

– Želimo da se 22. ožujka na temelju postignuća Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u proteklih dva i pol mjeseca od sastanka u Bruxellesu donese politička odluka o otvaranju pregovora, rekao je novinarima u Bukureštu.

Odlazak predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, nizozemskog premijera Marka Ruttea i njega osobno u Sarajevo prije nekoliko tjedana, kao i nedavne posjete šefova diplomacije Njemačke, Italije i Austrije, opisao je kao veliku diplomatsku inicijativu brojnih prijatelja Bosne i Hercegovine.

Uvjeren je da će Komisija izaći s pozitivnim rješenjem za susjednu zemlju kako bi se na temelju njega mogla donijeti politička odluka na razini šefova država i vlada.

– Posebno mi je drago da se u ovom periodu donio zakon o sprječavanju pranja novca, zakon o zaštiti podataka, nacionalni plan reformi, da se krenulo u sklapanje sporazuma s Frontexom, da se radi na postizanju konsenzusa o zakonu o sprječavanju sukoba interesa, zakona o sudovima i u konačnici, nadam se, barem realnom hodogramu postizanja konsenzusa oko izbornog zakona koji je kapitalno važan za cijelu zemlju, rekao je.

Podrška BiH u otvaranju pristupnih pregovora s Unijom bila je u središtu bilateralnih susreta u Bukureštu. Plenković se sastao s von der Leyen, predsjednikom njemačkog CDU-a Friedrichom Merzom, finskim premijerom Petterijem Orpom.

Susreo se i s bivšim ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom i s lidericom bjeloruske oporbe Svetlanom Tihanovskom.

/Desk/

Objava Plenković očekuje otvaranje pristupnih pregovora s BiH pojavila se prvi puta na Republika.

U BiH su u ponedjeljak boravili i talijanski i austrijski ministri kazavši kako je učinjen „impresivan napredak“. Ova pretjerana pohvala bi, valjda, trebala biti „vjetar u leđa“, domaćim političarima za još neke korake, pa makar i u „pet do 12“.

Baerboc: „Suprotstavljamo se onima koji su fantazijama o odcjepljenju BiH zapreka na putu ka EU“

To je jasno dala do znanja i ministrica vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, Annalena Baerboc, zemlje koju trenutno potresa afera oko ruskog prisluškivanja najvišeg vojnog vodstva, Bundeswehra, o oružju za Ukrajinu i potencijalnom napadu Kijeva na most na Krimu, a čiju su audiosnimku objavili ruski mediji. Njemačka ministrica ovaj tjedan boravi u posjetama Crnoj Gori i BiH, što nikako nije slučajnost.

Baerboc je naglasila kako se BiH nalazi na ključnom raskrižju u procesu pristupanja te je podsjetila kako je prošle godine je Europsko vijeće odlučilo otvori pristupne pregovore čim budu za to ispunjeni kriteriji.

“Na putu ka EU, odgovorni u Sarajevu moraju, korak po korak, pristupiti nužnim reformama. Usvajanje zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma bio je jedan takav europski reformski korak. S obzirom na listopadske lokalne izbore ključno je da se sada završi reforma izbornog zakona s paketom integriteta izbornog procesa. Slobodni i pošteni izbori su temelj demokratskog društva. Mi se odlučno suprotstavljamo svim onima koji svojim fantazijama o odcjepljenju Bosni i Hercegovini postavljaju zapreke na putu ka EU i dovode u pitanje europske vrijednosti”, poručila je njemačka ministrica.

Ona je naglasila kako su “zemlje zapadnog Balkana neodvojivi dio naše Europe”.

“Da svim snagama podržavamo šest država u regiji na njihovom putu ka EU postala je geopolitička nužnost, najkasnije u svjetlu ruskog brutalnog imperijalizma. Ne možemo sebi dozvoliti da bilo gdje u Europi imamo sive zone i moramo zajedno učiniti sve da zatvorimo sve strane koje Rusija može iskoristiti za svoju politiku destabilizacije, dezinformacije i infiltracije. To podrazumijeva podršku zemljama zapadnog Balkana u jačanju njihovih demokratskih institucija, poboljšanje njihove otpornosti i pružanje ekonomske perspektive ljudima. Kao EU mi pri tome imamo zajedničku domaću zadaću da se i sami  postavimo na pravi put za budućnost, dok stavljamo više stolica za europski stol. Samo zajedno ćemo uspjeti da u Europi izlijemo čvrst temelj za mir, slobodu i sigurnost”, naglasila je Baerboc.

Govoreći o Crnoj Gori, ona je naglasila kako se radi o njihovom NATO savezniku, te da je u procesu pristupanja EU, Crna Gora sebi postavila ambicioznu agendu koju je odlučna slijediti, potvrđujući partnerstvo i prijateljstvo, ali i težnje ka još boljem napretku u reformama vladavine prava, i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.

 Rutte:  Nema prečaca za proširenje, kriteriji se moraju ispuniti

Bh političari očekuju kako će ovaj mjesec, nakon što Europska komisija podnese izvješće o napretku BiH, Europsko vijeće na sjednici 21. ožujka donijeti odluku o početku pregovaračkog procesa. S obzirom na svojevrsnu diplomatsku ofanzivu Bruxellesa, te raspoloženje i stavove mnogih država članica, to bi se moglo dogoditi, no ne isključivo zbog rada na reformama bh političara, iako se bilježe pomaci.

Naime, tijekom nedavnog posjeta BiH predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen, nizozemskog i hrvatskog premijera Marka Ruttea i Andreja Plenkovića, mogle su se se čuti ohrabrujuće, ali i upozoravajuće izjave.

Tako je nizozemski premijer Rutte, koji je poznat po svom stavu kako je za otvaranje pregovora potrebno ispunjavanje svih uvjeta, bez iznimki i popuštanja, u Sarajevu kazao: “Proširenje EU uvijek je bilo i bit će temeljeno na zaslugama. Nema prečaca, taj korak mora biti utemeljen na ispunjenim kriterijima”.

Nedavno, sa sastanka predstavnika stranaka partnera na državnoj razini, SNSD-HDZ-stranke Trojke, poručeno je kako se o EU-a želi točan datum početka pregovora.

““Sva trojica podvlačimo da bez datuma o pregovorima to ništa ne znači. Osjećali bismo se zaobiđeni ukoliko ne bude točan datum za pregovore za BiH. Vjerujemo kako možemo u sljedećih 7 do 10 dana riješiti nekoliko pitanja”, kazao je Dodik prošli tjedan u Mostaru.

„Povijesna pogreška EU-a“

Stav oko proširenja EU-a nakon rata u Ukrajini drastično se promijenio kod vođa onih država koji su prije iskazivali otvorenu skepsu. Među njima je i francuski predsjednik Emmanuel Macron. Naime, podsjetimo da je Pariz u listopadu 2019. godine blokirao otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, tvrdeći da EU “najprije treba reformirati metodologiju proširenja”, kada je više od polovice država članica tražilo da se ove dvije balkanske države nagrade za postignute reforme tako što bi počele pregovore o pristupanju. Nakon toga, francuska administracija uputila je zemljama članicama neformalan dokument-prijedlog proširenja EU u sedam etapa. Sada je stav Francuske značajno drukčiji.

Podsjetimo da je u svom posljednjem, službenom zadnjem službenom obraćanju novinarima krajem studenoga 2019. godine, Jean Claude Juncker, za mnoge jedan od najkvalitetnijih ljudi koji su bili predsjednici Komisije, rekao kako je za svoga mandata zabilježio dva golema propusta europske politike – Brexit i francuski veto na proširenje na Balkan. Francusko ‘STOP’ za Skoplje i Tiranu nazvao je “povijesnom pogreškom”.

Da se mijenja smjer Macronove “političke evolucije” što se tiče zemalja zapadnog Balkana, pokazala je njegova ideja iz svibnja 2022. godine kada je predložio formiranje nove političke zajednice u Europi, u kojoj bi bili i Ukrajina i zemlje zapadnog Balkana.

“Središnji dio te zajednice bi činila Europska unija. Tako bi se u aktualnoj geopolitičkoj situaciji moglo okupiti i one zemlje koje nisu ili ne žele biti članice EU-a”, izjavio je Macron tijekom posjeta Berlinu te godine. No, s njim se nije složio njemački kancelar Olaf Scholz, koji je ovu ideju ipak iz pristojnosti nazvao “vrlo zanimljivom”. Scholz je tada, nakon sastanka s Macronom, na konferenciji za novinare izričito napomenuo da ta ideja ne bi smjela dovesti do toga da se odustane od EU-perspektive šest zemalja zapadnog Balkana, odnosno da im se onemogući ulazak u EU.

Zbog ruskog i kineskog utjecaja u toj regiji, savezni kancelar Scholz se založio za ulazak Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova i BiH u Europsku uniju – i to što je brže moguće.

Već u rujnu iste godine Macron je imao dijametralno drukčiji stav: “…Ako slušamo, da imamo sve veće vanjske snage koje koriste ovu situaciju, tenzije među zajednicama za destabiliziranje ne samo BiH već i najbliže susjede i cijelu regiju. Mislim da to ne možemo prihvatiti. Dakle, ako je europska perspektiva dio paketa s uvjetima da se to popravi, potpuno sam spreman to razmotriti”, rekao je francuski predsjednik Macron.

Čini se da je EU, pritisnuta “problemima u najavi”, postala svjesnija balkanskih zemalja i značaja njihovog ulaska u EU i jednostavna je istina da je ovo za BiH povijesni trenutak. Hoće li ga bh političari iskoristiti?

/Desk/

Objava Diplomatska ofanziva EU-a prema balkanskim zemljama-Baerboc: Proširenje EU-a kao ‘geopolitička nužnost’ pojavila se prvi puta na Republika.

Pitanje pristupnih pregovora za članstvo BiH i Ukrajine u EU je razlog novih podjela u Uniji. To je vidljivo iz stavova Austrije i Nizozemske po ovom pitanju. EU je početkom prošlog mjeseca za BiH, Ukrajinu i Moldaviju dala uvjetnu preporuku za početak pristupnih pregovora.

EU je početkom prošlog mjeseca za BiH, Ukrajinu i Moldaviju dala uvjetnu preporuku za početak pristupnih pregovora. Europsko vijeće, kojeg čine šefovi vlada i država članica, sutra i prekosutra će razmatrati hoće li, i ako hoće – kada, ove zemlje početi s pregovorima.

Potrebno je da sve članice EU podrže predloženu odluku kako bi se ona primjenila. Austrija je među najglasnijim zagovornicima da Bosna i Hercegovina počne s pristupnim pregovorima. Da je to tako, jasno je i iz izjave austrijske ministrice za EU i ustav Karoline Edtstadler koja je u listopadu ove godine izjavila da od Unije očekuje da BiH već ove godine počne s pregovorima.

Austrijski kancelar Karl Nehammer je u obraćanju parlamentarcima 11. prosinca poručio da se Ukrajina ne bi trebala preferirati, posebno ne u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Nizozemski premijer u ostavci Mark Rutte je u jučerašnjem obraćanju nizozemskim parlamentarcima je nagovijestio podjele unutar Unije po ovom pitanju.

“Ne spominjem Bosnu bez razloga. Želim onemogućiti da Nizozemska blokira Ukrajinu, jer netko drugi može kazati: ‘Samo ako i Bosna’. Pomislim da tako treba uraditi kako ne bismo bili usamljeni u svom stavu. Kasnije možemo zategnuti stvari, ali u konačnici Nizozemska ne bi bila ta koja je blokirala Ukrajinu. Gledajte, uoči Europskog vijeća skoro uvijek postoje države koje nameću dodatna pitanja ne bi li imale neku korist u drugim područjima”, naglasio je.

Rutte je zaključio da bi upravo Austrija mogla uvjetovati da pristupni pregovori za ostale države počnu, ako počnu i za BiH. Konačna odluka Europskog vijeća se očekuje do nedjelje, 17. prosinca.

Inače, danas su zastupnici u Europskom parlamentu izglasali rezoluciju u kojoj pozivaju Europsko vijeće da na sastanku 14. i 15. prosinca donese odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Ukrajinom i Republikom Moldavijom. Uz određene reformske pomake, kažu, trebalo bi otvoriti i pristupne pregovore s BiH, a Gruziji dati status kandidata.

Zastupnici u EP-u pozdravljaju novi Plan rasta za Zapadni Balkan i pozivaju čelnike EU-a da također bez odgode usvoje pregovarački okvir, nakon što se ispune relevantni zahtjevi koji se odnose na svaku od zemalja kandidata kako bi brzo započeli pristupni pregovori. Rezolucija je usvojena s 468 glasova za, 99 protiv i 58 suzdržanih.

/Desk/

Objava Europsko vijeće: Hoće li EU otvoriti pristupne pregovore s BiH? pojavila se prvi puta na Republika.

Tijekom konferencije za medije, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je kazala: “BiH je poduzela cijeli niz koraka, brzo fomiranje Vijeća ministara u siječnju 2023. godine, zatim predanost svih političkih stranaka cilju, a to je pristupanje EU i to je dovelo do napretka. Međutim, primjećujemo da je entitet RS donio niz protuustavnih zakona. Komisija će preporučiti pristupanje pregovorima kada se postigne usklađenost s kriterijima. Komisija će izvijestiti o napretku u ožujku 2024. godine”, kazala je von der Leyen.

“Proširenje i kompletiranje Europske unije, naša je povijesna zadaća. Građani zemalja koje žele pristupiti Europskoj uniji jesu Europljani. Vežu nas zemljopisne, povijesne i vrijednosne veze. Dovršavanje naše Unije prati čvrstu ekonomsku i geopolitičku logiku jer su dosadašnja proširenja donijela velike prednosti. Svi smo mi u tome pobjednici”, zaključila je.

Podsjećamo, kolegij komesara razmatrao je danas izvješća o napretku brojnih zemalja, a jedan od izvješća je i onaj vezan za Bosnu i Hercegovinu. Izvješće će danas biti uručen predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH, Borjani Krišto, prenosi agencija FENA.

Драго ми је да ЕУ опет није пропустила шансу да пропусти шансу.

Прије свега, очекивали смо безусловну препоруку за отварање преговора и зелено свјетло да, без обзира на све несигурности у вези са будућности ЕУ и проширењем, кренемо с правим послом организовања и вођења…

— Милорад Додик (@MiloradDodik) November 8, 2023

Predsjednik RS-a Milorad Dodik, entiteta koji je izravno naveden kao razlog uvjetovanja za otvaranje pristupnih pregovora, na svom službenomproilu cinično je komentirao:

“Drago mi je da EU opet nije propustila šansu da propusti šansu. Prije svega, očekivali smo bezuvjetnu preporuku za otvaranje pregovora i zeleno svjetlo da, bez obzira na sve nesigurnosti u svezi s budućnosti EU i proširenjem, krenemo s pravim poslom organiziranja i vođenja pregovora. Ali razumijem i Europsku komisiju, koja se posljednjih tjedana našla pod takvim pritiskom i udarom od strane onih koji su protiv daytonske BiH i svega što mi radimo. Oni sada od nas traže dodatni napredak.
Vidjet ćemo što točno, ali i Republika Srpska i ja smo spremni i voljni da do toga dođe. Mi razumijemo da Europska komisija zalaganjem za vladavinu prava smatra da, u skladu s jednim od 14 prioriteta, ove mjere znače automatski prestanak međunarodnog intervencionizma, odlazak OHR-a i lažnog visokog predstavnika i odlazak stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH.

Ako je ovo cilj Evropske komisije, onda smo na istom putu. Ako nije, onda su jasne spekulacije i tako visokog tijela i potvrda lažnog zalaganja za suverenitet BiH”, Dodikovo je tumačenje.

“Suvereniteta nema tamo gdje stranci uprvljaju. Pozdravljam usvajanje Plana za rast, u interesu je i EU da rastom podrži financijski i na svaki drugi način. I tu očekujemo detalje, naročito u svezi s uvjetovanjem koje se spominje u tom dokumentu, ali i tu smo spremni raditi i razgovarati. Vratite suverenitet BiH, povucite lažnog Schmidta i sudce strance u Ustavnom sudu BiH. Onda ćemo vjerovati”, napisao je Dodik koji očito nije svjestan svoga položaja te je kroz ovakav komentar odbacio i svoju odgovornost.

/Republika/

Objava Zbog Republike Srpske – Bosni i Hercegovini uvjetno otvaranje pristupnih pregovora, Dodik iznio svoje “uvjete” pojavila se prvi puta na Republika.