Paloma Buddemeier, vlasnica salona Wumman Spa u Londonu, posljednjih mjeseci primjećuje neobičnu promjenu među klijentima. Sve više ljudi dolazi u salon želeći izgledati kao da uopće nisu bili u salonu.

„Ludo je“, kaže Buddemeier.

Klijenti i dalje rade kompletnu njegu noktiju – oblikovanje, poliranje, uređivanje zanoktica, namakanje i hidrataciju – ali na kraju ne stavljaju nikakav lak.

Razlog je sve popularniji trend prirodnih, sjajnih i gotovo potpuno nenalakiranih noktiju.

Fotografije urednih, sjajnih noktiju bez vidljivog laka preplavile su društvene mreže, modne piste i crvene tepihe. Za dio modne i beauty industrije takav izgled postao je novi simbol „tihog luksuza“.

No, kritičari smatraju da trend govori o mnogo širem problemu – o društvenoj klasi, standardima ljepote i tome tko odlučuje što se smatra elegantnim i profinjenim.

Odraz društvenog statusa?

Povijesni i kreativni korijeni nail arta snažno su povezani s crnačkim, latinoameričkim i azijskim zajednicama. Upravo zato dio kritičara upozorava da proglašavanje prirodnih noktiju simbolom visokog društvenog statusa može neizravno stigmatizirati izražajne i upadljive manikure.

Beauty novinarka Kristina Rodulfo smatra da trend prirodnih noktiju može promovirati svojevrsnu „prazninu“, uniformiranost i brisanje kulturnog identiteta koji je posebno važan crnačkim i drugim manjinskim zajednicama.

Prema njezinu mišljenju, izrazi poput „elegantno“ i „ukusno“ ponekad se koriste kao prikriveni načini održavanja određenih, povijesno dominantnih standarda ljepote.

Ipak, za mnoge žene odustajanje od laka nema nikakve veze s društvenom klasom ili kulturnim identitetom.

Neke jednostavno žele pojednostaviti svakodnevnu rutinu, uštedjeti vrijeme i novac ili se osloboditi osjećaja da stalno moraju održavati savršenu manikuru.

Druge jednostavno vole takav izgled.

A postoje i žene koje godinama nisu uređivale nokte, pa sada sa zabavom promatraju kako je njihov dosadašnji način života odjednom postao trend.

„Propaganda laka“

Irska televizijska voditeljica Angela Scanlon godinama je svaka dva tjedna odlazila u salon za nokte. Naviku je stekla dok je početkom 2000-ih živjela u New Yorku.

Tamo je, kako kaže, manikura bila toliko uobičajena da je gotovo djelovala poput uniforme.

S vremenom joj je, međutim, cijela rutina postala teret.

Redovito je nosila različite vrste manikure – od tankog i sjajnog Shellaca do čvršćih gelova – i to bez iznimke svaka dva tjedna.

Nije smatrala da to radi zbog tuđeg mišljenja, nego je manikuru jednostavno dodala na popis stvari koje „mora“ raditi, slično kao pranje kose.

Na kraju je odlučila prestati odlaziti u salon kako bi oslobodila vrijeme i mentalni prostor.

„Čula sam samu sebe kako ljudima govorim: ‘Bože, moram ići srediti nokte.’ I pomislila sam: ‘Vjerojatno više ne moram ovo raditi.’“

Kada je o svojoj odluci počela pisati na Substacku i Instagramu, njezine objave postale su iznimno popularne.

Čini se da je pogodila raspoloženje velikog broja žena.

Prirodni nokti postaju modni hit

Jednostavni nokti bili su u središtu pozornosti i tijekom njujorškog Tjedna mode u veljači, gdje je među ostalima Marc Jacobs svoje modele poslao na pistu bez laka.

Istodobno su modni i beauty časopisi počeli proglašavati prirodne nokte novim simbolom statusa, dok se pojavljuju i tvrdnje da „manikura više nije elegantna“.

Društvene mreže dodatno su ubrzale trend. Instagram i TikTok prepuni su sadržaja koji promovira sjajne, prirodne nokte i savjete kako postići takav izgled kod kuće.

Paradoks je u tome što su neke žene zbog tog trenda ponovno počele odlaziti u salone – kako bi profesionalno dobile izgled noktiju koji bi trebao djelovati kao da uopće nije profesionalno uređen.

U londonskom Wumman Spau neke klijentice satima sjede u salonu dok im nail artisti izrađuju umjetne nokte koji izgledaju gotovo potpuno prirodno – prozirne, sjajne i u neutralnim tonovima, kakve nose slavne osobe poput Zoe Kravitz i Zendaye.

Londončanka Khadija kaže da je nekoć voljela složeni nail art, ali je početkom ove godine prešla na prirodniji izgled.

Privlače je minimalizam i ideja da se manje troši na potrošačke trendove te da se dio njege može obaviti kod kuće.

Njezina prijateljica Emmanuella trendu se priključila iz praktičnijeg razloga – zbog rasta troškova života.

„Jednostavno je preskupo“, kaže.

Jedna 25-godišnjakinja za BBC je rekla da joj je odlazak na manikuru postao nepotreban gubitak vremena i novca. Uz to, trenira s utezima pa ne želi riskirati lomljenje nokta nakon što je na njega potrošila novac.

Nokti su oduvijek nosili poruku o društvenom statusu

Modna novinarka Suzanne E. Shapiro, autorica knjige Nails: The Story of the Modern Manicure, smatra da manikure već stoljećima šalju poruke o društvenom položaju osobe koja ih nosi.

Još u carskoj Kini u 13. stoljeću dugi nokti pripadnika plemstva predstavljali su dokaz da osoba nije morala obavljati fizički rad. Nokti su bili toliko dugi da su se štitili posebno izrađenim zaštitama.

U 19. stoljeću ružičasti premazi povezivali su se sa zdravljem i vitalnošću, dok je nanošenje više slojeva kozmetičkih preparata moglo sugerirati taštinu i moralnu neprimjerenost.

Kada je početkom 1930-ih Revlon predstavio lak za nokte koji se mogao nanositi kod kuće, crveni lak postao je simbol moderne žene koja se suprotstavlja takvim društvenim očekivanjima.

No upravo su žene različitih rasnih i kulturnih pripadnosti imale ključnu ulogu u tome da manikura postane dostupna i široko prihvaćena forma osobnog izražavanja.

Josephine Baker, disco ikone Diana Ross i Donna Summer te olimpijska pobjednica Florence Griffith-Joyner među ženama su koje su popularizirale izražajan nail art.

Griffith-Joyner, poznata po svojim upečatljivim akrilnim noktima, često je privlačila pozornost medija upravo zbog izgleda noktiju, čak i kada je rušila sportske rekorde.

Kako je manikura postala dostupna svima

Veliku promjenu donijeli su i vijetnamski doseljenici u Sjedinjenim Američkim Državama tijekom 1970-ih, kada su počeli otvarati brojne nail salone.

Profesionalna manikura tako više nije bila privilegija bogatih.

No, kada je određeni luksuz postao široko dostupan, bogatiji slojevi počeli su se okretati drugačijim oblicima pokazivanja statusa.

Rodulfo taj fenomen opisuje kao „kontra-signaliziranje“.

Slično kao što su velike dizajnerske torbe s istaknutim logotipima izgubile dio statusne vrijednosti, dok je „tihi luksuz“ postao poželjniji, tako su i prirodni nokti postali novi znak profinjenosti.

Problem nastaje kada se takav izgled počne automatski povezivati s klasom, ukusom i bogatstvom.

Prirodni nokti zapravo nisu uvijek – prirodni

Postoji i određena ironija u cijeloj priči.

„Prirodni nokti zapravo nisu prirodni“, upozorava Shapiro.

Da bi izgledali savršeno njegovano, često zahtijevaju puno vremena, redovito održavanje i skupe profesionalne tretmane.

Drugim riječima, izgled koji bi trebao sugerirati spontanost i odsutnost truda može zahtijevati poprilično truda.

Ipak, stručnjaci ističu da postoje opravdana feministička pitanja o industriji ljepote – od nerealnih standarda do pritiska na žene da neprestano ulažu vrijeme i novac u svoj izgled.

S druge strane, industrija noktiju mnogim ženama pruža i osjećaj osnaživanja.

Shapiro ističe da je njega noktiju povijesno često imala pristup „za žene i od žena“. Prvi salon u New Yorku bio je u vlasništvu žene, a mnoge prve poduzetnice u industriji pokretale su vlastite linije proizvoda i otvarale salone.

Trebaju li prirodni nokti uopće biti političko pitanje?

Hampton smatra da je žalosno što se modni trendovi sve češće koriste za međusobno osuđivanje.

„Oduzimamo zabavu noktima. Svatko bi trebao moći nositi ono što želi – lak ili prirodne nokte. Zašto uopće postoji svađa?“

Sličnog je mišljenja i Angela Scanlon.

Za nju cijela priča na kraju nije toliko komplicirana.

„Za mene je to jednostavno: prestanimo osuđivati sebe i druge. Neki ljudi vole uređivati nokte, neki ne.“

A možda se cijela rasprava na kraju može svesti na jedno jednostavno pitanje: čini li vas to doista sretnima ili to radite samo zato što mislite da morate?

Jer, kako zaključuje Scanlon, možda ipak „nije toliko duboko“.

Objava Kako je trend prirodnih noktiju postao pitanje društvenog statusa pojavila se prvi puta na Republika.

Sigurni smo da svi želite imati čisto rublje, oprano bez kemikalija koje će mirisati lijepo danima. Po društvenim mrežama vidjeli smo jedan super trik koji koriste časne sestre, koriste jednostavan, prirodan recept za pranje odjeće koji čuva tkaninu, mirise i naše zdravlje. Evo što stavljaju umjesto omekšivača. U mnogim samostanima diljem Balkana rublje se još uvijek pere onako kako su to radile naše bake, bez omekšivača, bez parfimiranih deterdženata i bez plastike. Međutim, kada se to rublje osuši na žici, miriše kao nešto iz stare bajke.

Tajna je u jednostavnom sastavu i vjernosti prirodi. Što časne sestre koriste umjesto omekšivača? Časne sestre u samostanima za završno ispiranje koriste mješavinu alkoholnog octa i eteričnih ulja, najčešće lavande, čempresa ili limuna.

U mnogim samostanima diljem Balkana rublje se još uvijek pere onako kako su to radile naše bake, bez omekšivača, bez parfimiranih deterdženata i bez plastike.

Ulijte u odjeljak za omekšivač: 1 čašu (oko 100 ml) alkoholnog octa i 10 kapi eteričnog ulja po vašem izboru.

Ocat omekšava tkaninu, neutralizira mirise deterdženta i kamenac iz vode, dok eterično ulje ostavlja blag, prirodan miris. Lavanda se često koristi zbog svog umirujućeg učinka, dok limun daje osvježavajuću notu.

Ova metoda nije korisna samo za osjetljivu kožu, već i za okoliš. Nema mikroplastike, nema agresivnih kemikalija, nema štetnih isparenja. Tkanine dulje traju, perilica se manje oštećuje, a miris je pravi, prirodan, domaći.

Sušenje na zraku je obavezno, najčešće na suncu i vjetru. Sunčeva svjetlost prirodno dezinficira, a svježi zrak doprinosi tom jedinstvenom samostanskom mirisu, prenosi Mondo. Domaći sapun ili prirodni prašak za pranje rublja često se koriste umjesto klasičnih deterdženata, ali čak i s običnim deterdžentom, ovaj trik s octom savršeno funkcionira.

Kada operete rublje u perilici, razočarate se jer se miris omekšivača uopće ne osjeti? Ne brinite, trik koji ćemo vam danas otkriti promijenit će cijelu tu priču. Za početak, odjeća će duže zadržati oblik i boju te se sporije istrošiti ako je perete na nižim temperaturama. Osim toga, topla ili hladna voda može podnijeti prljavštinu jednako dobro kao i vruća ako imate dobru perilicu rublja i deterdžent. Samo se predmeti poput posteljine ili krpa mogu prati na 90 °C radi dezinfekcije. Sve ostalo se može prati na nižim temperaturama.

Nadalje, višak deterdženta može začepiti dozator deterdženta i uzrokovati neugodne mirise, a previše omekšivača otežava pranje odjeće. Pažljivo pročitajte doze navedene na pakiranju i ne zaboravite koristiti mjernu čašicu. Ako su vaši predmeti jako zaprljani, upotrijebite tu metodu pranja ili pokrenite 2 ciklusa.

Osim što čini tkaninu baršunastom, omekšivač olakšava glačanje. No, i upojnost tkanine s vremenom opada, pa je bolje ne koristiti je za pranje ručnika, sportske odjeće ili drugih predmeta od mikrofibre, elastina ili spandexa.

Proizvođači traperica imaju radikalno mišljenje o ovom pitanju. Preporučuju pranje u perilici kako bi se boja dulje očuvala. Ako niste spremni slijediti ovu preporuku, optimalni razmak između 2 pranja je razdoblje od 2 do 6 mjeseci, ovisno o tome koliko često nosite traperice i individualnim karakteristikama vašeg tijela, prenosi Krstarica.

Objava Kako su časne sestre prale rublje u samostanu: Tajna s pomoću koje omekšivač ostaje dulje pojavila se prvi puta na Republika.

Najnoviji podaci Europske agencije za okoliš (EEA) otkrivaju zabrinjavajuću stvarnost o plug-in hibridnim vozilima (PHEV) – njihove stvarne emisije ugljičnog dioksida dramatično premašuju službene vrijednosti koje navode proizvođači.

Analiza podataka iz preko 127.000 ugrađenih mjerača potrošnje goriva u PHEV vozilima registriranima u Europi 2023. godine pokazuje da su stvarne emisije bile 139 grama CO₂ po kilometru. To je pet puta više od službenih WLTP vrijednosti koje iznose samo 28 grama CO₂ po kilometru.

Situacija se pogoršava tijekom godina. Dok su 2021. godine PHEV vozila emitirala 134 grama CO₂/km nasuprot službenoj vrijednosti od 38 grama, u 2022. godini je razjav porastao na četiri puta (137 g nasuprot 33 g), a 2023. godine na pet puta.

Ovi podaci, koje je objavila nevladina organizacija Transport & Environment (T&E), ukazuju da plug-in hibridi u stvarnosti emitiraju gotovo jednako CO₂ kao i konvencionalni benzinski automobili srednje veličine.

Problem leži u načinu izračuna emisija. U EU se koristi takozvani “Utility Factor” (UF) koji pretpostavlja da će PHEV s dosegom od 60 kilometara u 80% vremena voziti u električnom načinu rada. Međutim, stvarnost je daleko drugačija – vozači rijetko pune baterije i češće koriste benzinski motor.

EU planira promjene u metodologiji od 2025. godine, kada će se pretpostaviti da PHEV vozi električno samo 54% vremena, a od 2027. godine taj postotak će pasti na 34%.

Transport & Environment upozorava da proizvođači automobila “igraju sustav” kako bi izbjegli kazne za prekoračenje emisijskih ciljeva. Službene niske emisije PHEV vozila omogućavaju im da ostvare prosjeke koje zahtijeva EU regulativa, dok stvarne emisije ostaju visoke.

Ovi podaci postavljaju pitanje o ulozi plug-in hibrida u tranziciji prema električnim vozilima i naglašavaju potrebu za realističnijim mjerenjem njihovog utjecaja na okoliš.

Objava Stvarne emisije plug-in hibrida dramatično veće od službenih podataka pojavila se prvi puta na Republika.

Krpelji ne vole drvo i šljunak pa ih možete koristiti kao podlogu ispod prostora za sjedenje u dvorištu. Mjesto za sjedenje treba biti u dijelu dvorišta koji je tijekom dana osunčan i suh, a ne stalno u hladu jer krpelji vole vlažna i mračna skrovišta. Također, nemojte postavljati ležaljke tik uz grmlje ili zid koji je zarastao u zelenilo.

Nadalje, ako ste blizu šume ili se uz vaše dvorište nalazi šumovito područje, na rubovima dvorišta napravite ‘borbu‘ od iverja, pijeska, piljevine ili drobljenog kamena. Krpelji se rijetko nalaze na mjestima gdje rastu kadulja ili lavanda, ili grm ukrasne američke borovnice (Callicarpa americana), pa mjesto za sjedenje u vrtu možete ograditi grmovima ovih biljaka, prenosi Espreso.

Isto tako, pripazite na kućne ljubimce koji se valjaju po travi i trčkaraju po vrtu. Obavezno provjerite njihovu dlaku prije ulaska u kuću i uklonite sve krpelje koje primijetite.

Važno je naglasiti da krpelji mogu biti jako opasni za ljude i životinje. Kako biste se obranili od ovih napasnika pomiješajte ova dva sastojka i nikada vas više neće dodirnuti.

Mjesto za sjedenje treba biti u dijelu dvorišta koji je tijekom dana osunčan i suh, a ne stalno u hladu jer krpelji vole vlažna i mračna skrovišta

Krpelji mogu izazvati ozbiljne zdravstvene komplikacije i stoga ih ne treba podcjenjivati. Zahvaljujući Newsy portalu, savjetovat ćemo vas kako da se efikasno zaštitite od njih.

(izvor: Newsy Portal)

Objava Krpelji se užasavaju mirisa ove dvije biljke: posadite ih u dvorištu i mirni ste pojavila se prvi puta na Republika.

Piše: Kristina Perić

Unatoč svojoj bogatoj prirodi, Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim prijetnjama za biodiverzitet. Rijetke vrste životinja sve su manje prisutne u svojim prirodnim staništima, nisu rijetki ni pomori ribe u zagađenim rijekama, a naš odnos prema prirodi doveo nas je do toga da su ugroženi i ljudi.

Prirodni ekosustavi pod prijetnjom

Nekontrolirana sječa šuma, osobito u Hercegovačko-neretvanskoj županiji gdje to područje nije zakonski uređeno ozbiljno utječe na biljne i životinjske vrste, a kako smo vidjeli uslijed zadnjih poplava i na ljude. Upravo selo Zlate, u kojem su izgubljeni ljudski životi područje je prekomjerne sječe drveta, a što je selo učinilo osjetljivijim na poplave.

Nadalje, utrka za energetskom neovisnošću Europe dovela nas je u fazu solaromanije, pa imamo ogromne površine pokrivene solarima, bez ikakve brige o prirodi, koja je poravnata. Uslijed toga plave kuće i podrumu oko solarnih farmi. Tu su i divlji kamenolomi, poput onog iznad Donje Jablanice, koji je uz pomoć bujice sravnio cijelo selo. Bez lokalnih pobuna protiv solarnih farmi, minihidroelektrana i ostalih često stranačko-tajkunskih projekata priroda bi bila još ugroženija. Ako tome dodamo ilegalni lov i ribolov, zagađenje voda i tla, te nekontroliranu urbanizaciju, onda znamo da imamo mnoge probleme. Primjerice, ako pratimo rijeku Radobolju u Mostaru, oko koje se nastanjuju uz politiku vezane elite vidjeti ćemo da je na više mjesta podzidana, a kod jednog od hotela u nju su postavljene i pločice. Vlasti vrlo malo rade da bi zaštitile prirodu, te ne sakcioniraju intervencije takvog tipa.

Svjedoci smo slabog provođenja zakona o zaštiti prirode, koja nam je počela uzvraćati udarce.

Biodiverzitet ili biološka raznovrsnost je raznovrsnost gena, vrsta i ekosustava na planeti. Nastavimo li sa ovim stilom života do 2030. godine bit će nam potrebne dvije planete kako bismo zadovoljili svoje godišnje potrebe.

Danas se pretpostavlja da ima oko 80 milijuna različitih vrsta, a oko dva milijuna ih je poznato suvremenoj biološkoj znanosti . Mnogi oblici (vrste) nikada neće biti poznati jer su već nestali djelovanjem  čovjeka ili makropromjena u životnoj sredini, kao što su na primjer, promjene klime.

Edukacija mladih: Nedovoljno razvijena svijest

Edukacija o zaštiti prirode i biodiverziteta još uvijek nije dovoljno zastupljena u obrazovnom sustavu Bosne i Hercegovine. Iako su pojedine teme o ekologiji uključene u nastavne planove biologije, to nije dovoljno da bi se kod mladih razvila svijest o važnosti zaštite prirode.

Praktična nastava, poput posjeta nacionalnim parkovima ili učenja kroz projekte, rijetko se provodi. Mladi često nemaju priliku iz prve ruke vidjeti ljepotu i vrijednost prirodnih ekosustava, niti naučiti kako se mogu aktivno uključiti u njihovu zaštitu. Žitelji Bosne i Hercegovine često preminu, a za života ispuste vidjeti sve ljepote svoje zemlje, ograničavajući se često na svoj rodni kraj.

Uloga nevladinih organizacija i lokalnih zajednica u edukaciji mladih postaje ključna. Programi poput „Škola u prirodi“ ili radionice o zaštiti okoliša mogu biti snažan alat za buđenje svijesti kod djece i mladih.

Kako poboljšati situaciju?

Zaštita biodiverziteta zahtijeva integriran pristup koji uključuje zakonodavstvo, edukaciju i aktivno sudjelovanje zajednice. Prije svega, potrebno je pojačati provedbu postojećih zakona i kaznenih mjera za one koji krše propise o zaštiti prirode. Također, potrebna su veća ulaganja u zaštićena područja, poput nacionalnih parkova i rezervata.

Obrazovni sustav treba biti moderniziran kako bi učenici već od osnovne škole dobivali sustavno znanje o ekologiji. To uključuje ne samo teorijsko učenje, već i praktične aktivnosti koje mladima pružaju priliku da se povežu s prirodom.

U BIH je identificirano 5134 vrsta biljaka, 199 vrsta riba, vodozemaca 20, gmizavaca 38, ptica 326, sisara 85. Ugroženo je 135 vrsta, od čega najviše ptica (97). Endemičnih vrsta 39 , a najviše endema je 12 riba i 12 reptila.

Biodiverzitet je važan jer su sve vrste međusobno povezane i ovise jedna od druge.  S nestajanjem vrsta biljaka dolazi do gubitka energije, odnosno do porasta energetskog nereda, tj. entropije, a kasnije i do nestajanja životinjskih vrsta- što zbog smanjenja izvora hrane to i zbog  promjene staništa i sl. Zbog toga je svaka biljna vrsta veoma važna u očuvanju ekološke ravnoteže, te ekološke ravnoteže na planeti Zemlji. Kako čovjek svakim danom potiskuje sve veći broj vrsta biljaka, tako raste entropija i propadanje svijeta, globalna ekološka kriza postaje sve dublja i teško predvidiva.

Zbog prekomjerne upotrebe, mnoge ljekovite i aromatične vrste biljaka su dospjele na „crvene liste“ i u BiH. Biljke i životinje su prilagodljive međutim iako imaju tu osobinu, ali danas se klimatske promjene odvijaju puno brže nego što se događa njihovo prilagođavanje.
Studija provedena 2003. godine pokazala je kako može doći do izumiranja do 42% vrsta u regiji jugoistočne Azije do 2100. godine samo zbog krčenja šuma i fragmentacije staništa.

U biodiverzitetu su sadržani i svi tzv. genetički resursi, odnosno vrste biljaka, gljiva i životinja koje imaju neposrednu primjenu u opstanku čovjeka. Mnoge od njih su izvori različitih prirodnih materijala, hrane, lijekova, hortikulturnih rješenja. Od stanja biološke raznolikosti zavisi i trend entropije (stanja energetskog nereda u ekosistemu), te smanjenje rastućeg siromaštva. Drugim riječima, biodiverzitet je strateško sredstvo u procesu globalizacije i okosnica programa u zaštiti okoliša i održivom razvoju na svim razinama društevno-političkog poretka čovječanstva.

BiH ima još uvijek dobro očuvane ekosustave i u njima sadržane prirodne resurse – ljekovite, jestive, vitaminske i aromatične vrste biljaka i gljiva, privredno važne vrste, prirodna staništa i zajednice, kao i širok spektar ekosustava.

Brojne su prijetnje biodiverzitetu u BiH. Uz globalne promjene to su:

•  prekomjerna sječa šuma,
•  intenzivna erozija tla,
• gubitak poljoprivrednog i šumskog zemljišta,
• eutrofikacija voda,
•  kontaminacija svih sfera života,
•  prekomjerna eksploatacija bioloških resursa,
• neodrživa eksploatacija vodnih i mineralnih resursa,
•  slabe i neučinkovite primjene zakonske regulative,
•  nepostojanje jasnog institucionalnog okvira,
• slaba istraženost pojedinih komponenata biodiverziteta u kontekstu savremenih potreba.

Životinje koje su ugrožene u BiH su Canis Lupus (vuk), Rupicapra rupicapra (divokoza), lutra lutra (vidra),  ranjive životinje : ursus arctos (medvjed), lynx lynx (ris), kritično ugroženi: patka gogoljica ili netta rufina, Falco naumanni – bjelonokta vjetruša, turdus pilaris-drozd, bravenjak, gljive koje su kritično ugrožene:  Boletus regius- Kraljevka , Kestenov vrganj itd

Gljive razgrađujući mrtvu organsku tvar omogućavaju kruženje materije, bez kojeg život nije moguć. Dok životinjske ostatke većinom razgrađuju bakterije, u razgradnji biljnih ostataka (celuloze, hemiceluloze, pektina i lignina) dominantne su gljive. Mnoge gljive tvore s biljkama mikorizu, koja je iznimno važna za zdravlje šumskoga drveća i drugih mikoriznih biljaka. Neke se biljke uopće ne mogu razvijati bez gljivljeg partnera (npr. orhideje). Danas je poznato da oko 85% vaskularnih biljaka s gljivama tvori mikorizu. Kao paraziti, gljive napadaju oslabljene i stare organizme, pa tako imaju značajnu ulogu u prirodnoj selekciji, životnim ciklusima (ubrzavaju kruženje tvari u prirodi) i povećavanju raznolikosti šumskih staništa (omogućavaju stvaranje duplji potrebnih pticama i malim sisavcima). Miceliji i plodišta gljiva važna su hrana velikomu broju životinja (mnoge vrste kukaca hrane se samo gljivama).

(Izvor: EU info centar)

Inspiracija iz svijeta: Uspješne prakse

Brojne zemlje već su prepoznale važnost zaštite biodiverziteta i uvele inovativne prakse. Primjerice, Kostarika je globalni lider u zaštiti prirode. Ova zemlja je uvela plaćanje za ekološke usluge, gdje država plaća privatnim vlasnicima zemljišta za čuvanje šuma. Rezultat? Povećanje šumskog pokrova s 21% na preko 50% u samo nekoliko desetljeća.

U Finskoj, školski kurikulumi uključuju obavezne terenske izlete i projekte vezane za zaštitu prirode. Učenici ne samo da uče o prirodi, već aktivno sudjeluju u obnovi lokalnih ekosustava.

Bosna i Hercegovina može puno naučiti iz ovih primjera. Kroz zajednički trud države, obrazovnog sustava i lokalnih zajednica, možemo zaštititi naš prirodni svijet i osigurati da buduće generacije uživaju u njegovim ljepotama.

/Republika/

Objava Zelena agenda za budućnost – Biodiverzitet: Zaštita i obnova prirodnog ekosustava pojavila se prvi puta na Republika.

Grčka se uvelike oslanja na turizam, glavni pokretač gospodarstva te zemlje koja se i dalje oporavlja od desetljetne krize koja je izbrisala četvrtinu bruto domaćeg proizvoda.

No neke od njezinih najpopularnijih destinacija, poput Santorinija, idiličnog otoka sastavljenog od šarmantnih sela i plaža s 20 tisuća stalnih stanovnika, pod rizikom su od uništenja masovnim turizmom.

Na konferenciji za medije, kad je iznosio svoje glavne gospodarske politike za 2025., Micotakis je objasnio da je prevelik turizam problem tek za nekoliko destinacija.

“Grčka nema strukturalni problem prekomjernog turizma. Neka od njezinih odredišta imaju veliki problem tijekom određenih tjedana ili mjeseci u godini, s čime se trebamo nositi”, rekao je.

“Kruzeri su opteretili Santorini i Mikonos i zato interveniramo” dodao je, najavljujući pristojbu.

Na Santoriniju, prosvjednici su pozivali na obuzdavanje turizma, kao i na drugim popularnim destinacijama za odmor u Europi, uključujući Veneciju i Barcelonu.

Vlada također planira regulirati broj kruzera koji na određene destinacije dolaze istovremeno, dok se na otocima također moraju uvesti pravila koja će štititi okoliš i rješavati problem nestašica vode, rekao je.

Grčka također želi povećati porez na kratkoročni najam i zabraniti nove licence za takve najmove u središnjoj Ateni kako bi se povećao broj stambenih jedinica za stalne stanovnike.

Objava Grčka uvodi porez na kruzere zbog zaštite Santorinia i Mykonosa pojavila se prvi puta na Republika.

Bez struje su zaseoci Čovići, Srida Sela i Šimići jer je trafostanica u Sridi sela manje oštećena. Izgorjelo je 10 do 15 stupova, te 300 metara kablova. Čim vatrogasci dozvole, djelatnici HEP-a izaći će na opožareni teren i koliko je u njihovoj moći, sanirati štetu, te uspostaviti prijenos električne energije.

S terena nam stižu fotografije premorenih vatrogasaca koji su zaspali nakon što su se čitavu noć borili s velikim požarom kod Makarske.

Ivan Kovačević, županijski vatrogasni zapovjednik, rekao je za 24sata kako je danas situacija u Tučepima kod Makarske bolja u odnosu na jučer. Ipak, to ne znači da je požar stavljen pod kontrolu. Prema njegovim procjenama, vatrena linija je duga do 18 kilometara.

Najgore stanje jutros je u zaselku Šimići u Gornjim Tučepima i prema Podgori i Parku prirode Biokovo; velika je borba na terenu, požar gase dva kanadera, javlja Slobodna Dalmacija.

Nakon teške i neprospavane noći, vatrogasci s cijele Makarske rivijere i Splitsko-dalmatinske županije i dalje ulažu sve moguće napore kako bi ugasili vatrenu buktinju u Gornjim Tučepima dugu četiri kilometra.

Prema riječima Gorana Bušelića, zapovjednika Dobrovoljnog vatrogasnog društva “Tučepi”, na terenu je 240 vatrogasaca koji su stigli sa više od 40 cisterni, a u pomoć gasiteljima pristigle su i zračne snage, odnosno dva kanadera.

Prema prvim procjenama, izgorjelo je više od 100 hektara zelene površine.

– Borba s vatrom i dalje traje i velika je, a sada je najkritičniji dio od zaseoka Šimići prema Parku prirode Biokovo i Podgori. Još je sve aktivno i gori, ali smo cijelo požarište okružili.

Gorjele su uglavnom stare kuće koje je vatra zahvatila na rubovima, a detonacije koje su se mogle čuti, najvjerojatnije su olupine automobila i boce s ugljikovim dioksidom koje služe za zavarivanje i slično.

Nitko od vatrogasaca, srećom, nije ozlijeđen, već su liječničke ekipe Hitne pomoći intervenirale zbog ispiranja očiju – kazao je Bušelić.

Inače, sada je uslijedilo izdimljavanje pa se dim nošen vjetrom širi prema Makarskoj, a Park prirode Biokovo je zatvoren za posjećivanje.

O stanju na požarištima u Dalmaciji govorio je jutros u Vijestima HTV-a pomoćnik glavnog vatrogasnog zapovjednika Joško Grančić.

Kazao je kako je trenutna situacija povoljnija nego jučer, ali da je daleko od toga da se može kazati kako je pod kontrolom vatrogasaca.

– Požar u Zemuniku je pod kontrolom. A što se tiče požara u Skradinu i Tučepima, oni su i dalje aktivni. U Skradinu je procijenjena trenutna površina od oko 780 hektara. Uz vatrogasce Šibensko-kninske županije, u pomoći su stigli vatrogasci Splitsko-dalmatinske županije te Zadarske županije. Tijekom noći je upućena pomoć iz Karlovačke županije.

Trenutno na terenu djeluju dva protupožarna zrakoplova; kanader i dva Air Tractora. U Tučepima, pored Makarske, na terenu imamo oko 250 vatrogasaca i trenutno na terenu djeluju dva protupožarna zrakoplova kanader. Situacija na ova dva požara je takva da je požar i dalje aktivan, ali se ne širi kao što je bio slučaj jučer, tako da zemaljske snage uz pomoć zračnih djeluju na požare i nadamo se da ćemo ih vrlo brzo dovesti pod kontrolu vatrogasaca, kazao je.

– Kuće i naselja nisu izravno ugrožene, iako vjetar može promijeniti smjer i opet izazvati dodatne poteškoće.

Što se tiče požara u Tučepima, tu je tijekom noći pozvana dislokacija vatrogasaca iz grada Zagreba, a još uvijek su u pripravnosti vatrogasci iz Lično-senjske i Koprivničko-križevačke županije da se priključe na požare ako bude potrebno. Kako sad stvari stoje, ne bi trebalo biti, zaključio je Grančić.

Požar na području Smokovića, u Zadarskoj županiji, noćas je stavljen pod nadzor, u Tučepima su vatrogasci obranili kuće, a u Šibensko-kninskoj županiji cilj im je spriječiti širenje vatre u Nacionalni park Krka, objavila je u srijedu ujutro Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ).

Zbog sigurnosti posjetitelja, glavni vatrogasni zapovjednik predložio je da se danas zabrani ulazak turistima u Nacionalni park Krka.

Na području Smokovića više nema otvorenog plamena, no vatrogasci i dalje čuvaju požarište.

U ispomoć vatrogascima na područje Dubravice, u Šibensko-kninskoj županiji, upućena su 32 vatrogasca s 13 vozila Vatrogasne zajednice Karlovačke županije.

U Tučepe, u pomoć vatrogascima iz Splitsko-dalmatinske županije, koji su se cijelu noć borili sa požarom, upućen je 41 vatrogasac s 11 vozila Vatrogasne zajednice grada Zagreba.

7:49 Požar, koji je u utorak navečer buknuo u Gornjim Tučepima, još nije pod nadzorom, no kuće su obranjene, put požarišta u srijedu su uzletjela dva canadaira kako bi pomogla vatrogascima na terenu.

U srijedu ujutro još uvijek je trajala borba 237 vatrogasaca sa vatrenom buktinjom koja je izbila na otvorenom prostoru u Gornjim Tučepima, predio Čovići, raširivši se i na Park prirode Biokovo. Od vatrogasaca se doznaje da su u srijedu rano ujutro dva canadaira uzletjela put požarišta kako bi pomogli kolegama u gašenju.

Uz 237 vatrogasaca sa područja cijele Splitsko-dalmatinske županije, na terenu je i 55 vatrogasnih vozila.

Požar u Gornjim Tučepima izbio je u utorak nešto iza 20 sati, vatra je zahvatila makiju, nisko raslinje i borovu šumu, brzo se širila i protegnula na četiri kilometra od mjesta Čovići do Šimića. Mještani kažu kako su se cijelu noć duž požarišta čule jake detonacije, a Goran Bušelić iz DVD-a Tučepi za Hrvatski radio je rekao kako se radilo o “eksplozijama od plinskih boca iz starih vozila koja su napuštena”.

Stanovnici su cijelu noć proveli na terenu s vatrogascima polijevajući svoje kuće vodom i strahujući za imovinu, no prema neslužbenim informacijama u požaru je ipak izgorjelo nekoliko maslinika i par vozila.

Zbog požara u Tučepima zatvorene su ceste iz Vrgorca prema Makarskoj, te ona prema Podgori zbog čega se promet odvija obilazno.

Noćas je zbog gašenja vatre jedno vrijeme bila isključena i struja.

Glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković je potvrdio da je situacija na požarištu “napeta” jer jaka bura koja puše cijelu noć vatru nosi i širi dalje.

Vatrogasci su sinoć evakuirali dio mještana, te branili kuću po kuću.

Prema pisanju lokalnih medija i sam načelnik Tučepa Ante Čobrnić sinoć se našao u vatrenom obruču kada je automobilom pokušao doći do Čovića. Kaže da je jedva izvukao živu glavu iz vatrenog obruča, te da mu je vozilo izgorjelo u cijelosti.

Objava DALMACIJA U VATRENOJ STIHIJI: Veliki dio Makarske rivijere je bez struje, evo gdje je najkritičnije: ‘Vatrena linija duga je 18 kilometara‘ pojavila se prvi puta na Republika.

Na Zemlji izgleda ne postoji niti jedno mjesto koje nije zagađeno ljudskim djelovanjem. Naime, nedavno su znanstvenici otkrili prisutnost polikloriranih bifenila (PCB), stvorenih djepovanjem čovjeka, u jednom od najdubljih i najudaljenijih mjesta na Zemlji – brazdi Atacama, koja se spušta do dubine od 8000 metara u Tihom oceanu.

PCB-i su se proizvodili u velikim količinama od 1930-ih do 1970-ih, uglavnom na sjevernoj zemljinoj hemisferi. Koristili su se u električnoj opremi, bojama, rashladnim tekućinama i mnogim drugim proizvodima. U 1960-ima je postalo jasno da štete morskom životu, što je dovelo do gotovo globalne zabrane njihove uporabe sredinom 1970-ih.

Desetljeća potrebna za razgradnju PCB-ova

Budući da im trebaju desetljeća da se razgrade, PCB-i zapravo mogu putovati na velike udaljenosti i proširiti se na mjesta daleko od mjesta gdje su prvi put korišteni, te nastavljaju cirkulirati kroz oceanske struje, vjetrove i rijeke.

O novom istraživanju koje su proveli znanstvenici i u kojem su PCB-i pronađeni u spomenutoj brrazdi Atcama, za The Conversation piše Anna Sobek, profesorica kemije okoliša i voditeljica Odsjeka za znanosti o okolišu, Sveučilišta u Stockholmu. To je istraživanje objalvjeno u časopisu Nature.

Naše istraživanje odvijalo se u brazdi Atacama, koja prati obalu Južne Amerike u dužini od gotovo 6000 kilometara. Njegova najdublja točka je otprilike onoliko duboka koliko su visoke Himalaje. Prikupili smo sediment s pet mjesta u rovu na različitim dubinama u rasponu od 2500 do 8085 metara. Svaki smo uzorak razrezali na pet slojeva, od površinskog sedimenta do dubljih slojeva mulja, i u svima smo pronašli PCB, kaže Sobek.

Zagađivači se lijepe za mrtvi plankton

U tom dijelu svijeta, pojšnjava Sobek, oceanske struje donose hladne i hranjivim tvarima bogate vode na površinu, što znači puno planktona, sićušnih organizama na dnu hranidbene mreže u oceanima.

Kada plankton umre, njegove stanice tonu na dno, noseći sa sobom zagađivače kao što je PCB. Ali PCB se ne otapaju dobro u vodi i radije se vežu za tkiva bogata mastima i drugim dijelovima živih ili mrtvih organizama, poput planktona. Budući da sediment morskog dna sadrži puno ostataka mrtvih biljaka i životinja, služi kao važan odvod zagađivača poput PCB-a. Oko 60 posto PCB-a oslobođenih tijekom 20. stoljeća pohranjeno je u dubokim oceanskim sedimentima, piše Sobek.

Dodaje da duboka brazda poput Atacame djeluje poput lijevka koji skuplja komadiće mrtvih biljaka i životinja (što znanstvenici nazivaju “organski ugljik”) koji padaju prema dnu. Mikrobi zatim razgrađuju organski ugljik u mulju s morskog dna, pojašnjava švedska znanstvenica.

Otkrili smo da je organski ugljik na najdubljim mjestima u brazdi Atacama više degradiran nego na plićim mjestima. Na najvećim dubinama bile su i veće koncentracije PCB-a po gramu organskog ugljika u sedimentu. Organski ugljik u mulju se lakše razgrađuje od PCB-a, koji ostaju i mogu se akumulirati u brazdi, napominje Sobek.

Retrovizor u prošlost

Takvo skladištenje zagađivača ljudskog porijekla znači da se oceanski sediment može koristiti kao retrovizor u prošlost, pomoću kojeg je moguće odrediti kada se sloj sedimenta nakupio na morskom dnu, a analizom zagađivača u različitim slojevima mogu se dobiti informacije o njihovim koncentracijama tijekom vremena, piše Sobek.

Arhiva sedimenata u rovu Atacama nas je iznenadila. Koncentracije PCB-a bile su najveće u površinskom sedimentu, što je u suprotnosti s onim što obično nalazimo u jezerima i morima. Obično se najviše koncentracije nalaze u nižim slojevima sedimenta koji su taloženi od 1970-ih do 1990-ih, nakon čega slijedi smanjenje koncentracija prema površini, odražavajući zabranu i smanjene emisije PCB-a. Za sada još uvijek ne razumijemo zašto bi Atacama bila drugačija. Moguće je da nismo dovoljno pažljivo promatrali sediment da otkrijemo male varijacije PCB-a ili da koncentracije još nisu dosegle vrhunac u ovom dubokom rovu, kaže švedska znanstvenica.

Ti zagaivači neće samo nestati

Sobek napominje da dok su pronađene koncentracije PCB-a u brazdi Atacama još uvijek prilično niske, odnosno stotinama puta niže nego u područjima blizu izvora ljudskog onečišćenja, poput Baltičkog mora, ostaje činjenica da pronalazak bilo kakvog onečišćenja na tom mjestu pokazuje razinu utjecaja čovječanstva na okoliš.

Ono što sa sigurnošću možemo reći jest da više od 350.000 kemikalija koje se trenutno koriste na globalnoj razini imaju za cijenu zagađenje okoliša i nas samih. Zagađivači su sada pronađeni zakopani ispod dna jednog od najdubljih oceanskih jaraka na svijetu i ne idu nikamo, poručila je na kraju Sobek.

Objava Znanstvenici uzeli uzorke iz jedne od najdubljih oceanskih brazdi na Zemlji i došli do poraznog zaključka pojavila se prvi puta na Republika.

Oko 50 osoba poginulo je nakon što je tornado pogodio jugozapadni dio američke države Kentucky kasno u petak, izjavio je guverner ove države Andy Beshear.

“Vjerojatno ćemo imati više od 50 smrtnih slučajeva”, rekao je Beshear, kako prenosi CNN.

Washington Post citira Besheara koji je u intervjuu za lokalnu TV postaju WLKY rekao da bi broj mrtvih mogao biti “znatno veći od toga”.

“Izvješća su stvarno potresna”, rekao je on, a prenosi Post.

Većina razaranja događala se na području okruga Graves County, uključujući grad Mayfield, rekao je Beshear.

Neka od najgorih razaranja bila su upravo u tom gradu, u zapadnom Kentuckyju, objavio je New York Times. Oko 110 ljudi nalazilo se u tvornici svijeća na tom području kada je tornado poharao područje, dodaje se.

“Vjerujemo da ćemo izgubiti najmanje desetke tih pojedinaca”, rekao je Beshear, a prenosi Times.

“A roof collapse at a candle factory has resulted in mass casualties.”

Kentucky Governor, Andy Beshear says the city of Mayfield “has been devastated” by a tornado outbreak.

Get more on this story: https://t.co/jMKm8bW7ae pic.twitter.com/fUtINPs5so

— Sky News (@SkyNews) December 11, 2021

Taj je tornado bio jedan od mnogih koji su se pojavili tijekom noći dok je niz snažnih oluja prolazio središnjim SAD-om.

Najmanje 24 tornada prijavljena su u pet država – Arkansasu, Illinoisu, Kentuckyju, Missouriju i Tennesseeju, prema podacima NOAA-inog Centra za predviđanje oluja.

Dužnosnici u Arkansasu rekli su da su ondje najmanje dvije osobe poginule.

Beshear je rekao kako je jedan od tornada sustavno razarao sve na putu dužinom većom od 300 kilometara, prenosi Fox News.

Kazao je kako su najmanje još četiri tornada pogodila ovu državu tijekom noći.

Izvanredno stanje

Guverner je savjetovao stanovnicima Kentuckyja da ostanu na sigurnom i upozorio ih da se klone cesta dok hitne ekipe nastavljaju s aktivnostima.

Također je proglasio izvanredno stanje te aktivirao i rasporedio Nacionalnu gardu.

Beshear je upozorio da su na tom području još uvijek aktivne jake oluje te da bi i veća šteta mogla nastati u idućim satima.

Ranije ujutro stizala su izvješća da su stotine građana ostale bez električne energije u okrugu Jefferson u Kentuckyju, a procjenjuje se da je 20.000 ili više njih ostalo bez struje u cijeloj državi, izvijestio je Louisville Courier-Journal, kako prenosi Fox News.

U Tennesseeju su u oluji smrtno stradale najmanje tri osobe, citira Post Deana Flenera, glasnogovornika državne agencije za izvanredne situacije.

Najmanje jedna osoba je poginula, a pet ih je ozlijeđeno kada je tornado razorio krov staračkog doma u Monetteu u sjevernom Arkansasu, prenio je Post lokalne dužnosnike.

https://twitter.com/WX_ManMike/status/1469513318180216836?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1469513318180216836%7Ctwgr%5E%7Ctwcon%5Es1_&ref_url=https%3A%2F%2Fwww.jutarnji.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fserija-tornada-poharala-ameriku-najmanje-50-mrtvih-jedan-je-razarao-duzinom-od-300-kilometara-15131878

Iz Illinoisa stižu fotografije teško oštećenog distributivnog centra Amazona u Edwardsvilleu, a prema prvim informacijama, i ondje je najmanje nekoliko poginulih.

Catastrophic damage in Mayfield pic.twitter.com/FOgh271wzX

— Brandon Lane (@BrandonLaneWX) December 11, 2021

U Illinoisu, vlasti su objavile da su mnogi ljudi ostali zarobljeni nakon što se krov u skladištu Amazon.com Inc. u blizini St. Louisa djelomično srušio u petak navečer, nakon što su područje pogodila tornada i jake oluje.

Navodi se da je Beshear, koji je proglasio izvanredno stanje u svojoj državi, rekao da će šteta biti “neka od najgorih… koje smo vidjeli u dugo vremena”.

Oluje su uzrokovale iskakanje teretnog vlaka tvrtke CSX iz tračnica u zapadnom Kentuckyjus.

Državna policija Kentuckyja ranije je, prije guvernerovog obraćanja, upozorila u objavi na društvenim mrežama kako se “očekuje gubitak života”.

(izvor: jutarnji.hr)

Objava Serija tornada poharala Ameriku, najmanje 50 mrtvih: ‘Jedan je razarao dužinom od 300 kilometara‘ pojavila se prvi puta na Republika.

Na fotografijama koje je na društvenim mrežama objavilo ekvadorsko ministarstvo zaštite okoliša vide se tek ostaci luka.

“Darwinov luk, atraktivan prirodni most koji se nalazio na manje od kilometra od glavnog područja Darwinova otoka, urušio se zbog prirodne erozije. Darwinov luk nekoć je bio povezan s otokom. Područje se smatra jednim od najboljih mjesta na planetu za ronjenje i promatranje morskih pasa čekićara i ostalih morskih životinjskih i biljnih vrsta”, izvijestilo je ministarstvo.

Informamos que hoy 17 de mayo, se reportó el colapso del Arco de Darwin, el atractivo puente natural ubicado a menos de un kilómetro de la isla principal Darwin, la más norte del archipiélago de #Galápagos. Este suceso sería consecuencia de la erosión natural.

📷Héctor Barrera pic.twitter.com/lBZJWNbgHg

— Ministerio de Ambiente y Energía (@EcuadorMAE) May 17, 2021

Otočje Galapagos naziv je dobilo po britanskome prirodoslovcu Charlesu Darwinu, utemeljitelju prve znanstvene i danas prihvaćene teorije o evoluciji živih bića, koja je po njemu dobila naziv darvizinam. Najprije je studirao medicinu, zatim teologiju.

Galapagos je pod Unescovom zaštitom od 1978., a na otočju danas živi oko 30.000 stanovnika.

Vulkanski arhipelag čine 234 otoka, brojni zaljevi i kameno stijenje.

“Urušavanje Darwinova luka podsjetnik je na to u kolikoj je mjeri krhak svijet u kojemu živimo. Ne možemo napraviti gotovo ništa da bismo spriječili prirodnu eroziju i slične geološke procese, no možemo zaštititi podmorski svijet. Luk je bio jedna od glavnih turističkih atrakcija, a pod njim su plivala najveća jata morskih pasa čekićara na svijetu”, rekla je Jen Jones iz Zaklade za očuvanje Galapagosa.

Objava Urušio se Darwinov luk: Čudesni prirodni most zauvijek je nestao pojavila se prvi puta na Republika.