Ključni ciljevi strategije uključuju spremnost da se u slučaju takvih kriza osigura funkcioniranje osnovnih usluga, poput bolnica, škola, prometa i telekomunikacija, te osiguraju zalihe kritične oprema i materijala i prirodnih resursa, poput vode.

Građani bi trebali imati pripremljenu zalihu nužnih stvari s kojima mogu preživjeti tri dana, što je već uobičajena praksa u nekim skandinavskim zemljama.

To uključuje vodu, hranu, lijekove, baterijske lampe, šibice i slično.

– Nova stvarnost zahtijeva novu razinu pripravnosti u Europi. Naši građani, države članice i naša poduzeća trebaju imati prave alate za sprječavanje kriza i za brzu reakciju kada se dogodi nepogoda, rekla je predsjednica Komisije Ursula von der Leyenm, prenosi HINA.

Komisija navodi da se EU trenutačno suočava sa sve složenijim krizama i izazovima koji se ne mogu zanemariti, od rastućih geopolitičkih napetosti i sukoba, hibridnih i kibernetičkih prijetnji, stranih informacijskih manipulacija i upletanja, do klimatskih promjena i sve češćih prirodnih katastrofa. Stoga Europska unija mora biti spremna zaštititi svoje građane i društvene funkcije koje su ključne za demokraciju i svakodnevni život.

– Smatramo kako je važno da svaka država procijeni stanje i vidi treba li povećati broj skloništa. Zato smo i govorili o partnerstvima između privatnih i javnih tvrtki. Primjerice, velika skladišta mogu se prenamijeniti u skloništa. Također, metro u određenim situacijama može služiti kao sklonište. Postoji i ta dvojna namjena određenih objekata, o čemu trebamo razmišljati, rekla je Hadja Lahbib, povjerenica EK za pripravnost i upravljanje krizama.

Strategija uključuje 30 ključnih djelovanja i detaljan akcijski plan za povećanje pripravnosti.

Podloga za strategiju pripravnosti bilo je izvješće koje je za Komisiju pripremio bivši finski predsjednik Sauli Niinistö, koje je objavljeno u studenome prošle godine, o tome kako unaprijediti civilnu i obrambenu pripravnost i spremnost EU-a.

Zaključak toga izvješća bio je da hitno treba povećati civilnu i vojnu pripravnost i za suočavanje s današnjim rastućim sigurnosnim izazovima u zdravstvu, migracijama, tehnološkoj sigurnosti, klimi, obrani ili gospodarstvu.

U strategiji se preporučuje da se u školske programe uvedu lekcije o pripravnosti te da se u EU-u ustanovi Dan pripravnosti s ciljem podizanja svijesti o važnosti toga pitanja. Preporučuje se uspostava kriznog centra EU-a kako bi se poboljšala integracija među postojećim kriznim mehanizmima Unije.

Komisija predlaže i veću suradnju između vojske i civilne zaštite, redovitu provedbu vježbi pripravnosti diljem EU-a, u kojima bi sudjelovale oružane snage, civilna zaštita, policija, sigurnosne agencije, zdravstveni radnici i vatrogasci.

/Desk/

Objava Strategija za pripravnost EU-a: Poziv građanima za osiguranje nužnih zaliha za najmanje tri dana pojavila se prvi puta na Republika.

Stanovnici Arrasa, grada na sjeveru Francuske, iskazuju počast i opraštaju se od Dominiquea Bernarda. Bio je profesor u školi u kojoj ga je u petak nožem ubio dvadesetgodišnjak. U školi koju je nekad pohađao još dvoje ljudi je ozlijedio.

– Mnogi iz naše škole odat će počast kolegi. Bit ćemo snažni, složni i nastavit ćemo prenositi pozitivne vrijednosti svojim učenicima, rekla je Celine Cailleret, profesorica iz Arrasa.

Napadač je uhićen kao i članovi njegove obitelji. Osumnjičeni je radikalni islamist, bio je pod strogim nadzorom koji uključuje i prisluškivanje telefona. Dan prije napada policija ga je zaustavila i pretražila, ali nije bilo razloga da ga privede. U brojnim muslimanskim i židovskim zajednicama u Francuskoj raste napetost zbog sukoba Izraela i Hamasa.

Ministar: Od subote prisutna atmosfera džihadizma

U brojnim muslimanskim i židovskim zajednicama u Francuskoj raste napetost zbog sukoba Izraela i Hamasa.

– Atmosfera džihadizma prisutna je od prošle subote. Određena radost prepoznata je među ciljevima u radikalnom islamu koje pratimo. Kao i druge zapadne obavještajne službe, smatramo da pojedini prizori, glorificiranje terorizma i veoma jasno iskazana volja da se počine antisemitska djela u ime anticionizma olakšavaju djelovanje džihadistima, objasnio je francuski ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin.

Francuska raspušta udruge i skupine koje su u odnosu s Hamasom ili ga financiraju, skupovi potpore tom pokretu zabranjeni su.

Najavljena mobilizacija dodatnih sedam tisuća vojnika

Predsjednik Macron izdao je naredbu o dodatnoj mobilizaciji sedam tisuća vojnika kako bi se povećala sigurnost u gradskim središtima te oko turističkih odredišta.

U Parizu je jučer bio zatvoren muzej Louvre, nakon što je upravo primila pisanu prijetnju, a poslije dojave o postavljenoj bombi evakuirana je i glasovita palača Versailles, udaljena od Pariza četrdesetak kilometara.

Dojava o postavljenoj bombi stigla je i za glavni željeznički kolodvor u Parizu. Sve su se pokazale lažnima.

– Sustavno uhićujemo sve koji stoje iza lažnih dojava o napadima, nad njima provodimo istrage. To se dogodilo u slučaju palače Versailles, muzeja Louvre i željezničke postaje Gare de Lyon. Stvarne prijetnje, bombi i napada nije bilo, dodao je Darmanin

U Francuskoj su posljednjih godina islamisti izveli brojne napade. Najteži, onaj u Parizu 2015., počinili su naoružani napadači i bombaši samoubojice takozvane Islamske države. Ubili su 130 ljudi, prenosi HRT.

/Desk/

Objava U Francusko najviša pripravnost zbog ‘atmosfere džihadizma’, mobilizira se 7.000 vojnika pojavila se prvi puta na Republika.

“Danas su ministri razmatrali naše nove regionalne planove. Prvi put od završetka Hladnog rata, u potpunosti povezujemo našu kolektivnu obranu, planiranje naših snaga, naših sposobnosti te zapovijedanja i kontrole”, rekao je Stoltenberg.

“Kao rezultat toga, NATO će imati preko 300 tisuća vojnika u visokom stupnju pripravnosti, potpomognute znatnim zračnim i pomorskim sposobnostima kako bi branili svaki pedalj savezničkog teritorija od bilo kakve prijetnje”, rekao je glavni tajnik.

Istovremeno, Reuters javlja pozivajući se na neimenovani diplomatski izvor, da ministri nisu uspjeli postići suglasnost o novim reginalnom planovima, da je Turska blokirala odluku zbog teksta koji se odnosi na geografske lokacije, uključujući i Cipar. Riječ je tajnim vojnim planovima s pojedinostima kako bi Savez odgovorio na neki ruski napad.

Stoltenberg je rekao da su se ministri približili dogovoru, a Reuters navodi izjavu neimenovanog diplomata da postoji izgledi da se pronađe rješenje prije samita u Vilniusu.

Sastanak ministara obrane održan je u okviru priprema za predstojeći sastanak na vrhu čelnika zemalja NATO-a, koji će se 11. i 12. srpnja u Vilniusu, glavnom gradu Litve.

Glavna tema i na ministarskom sastanku i na samitu bit će Ukrajina i daljnja potpora saveznika toj zemlji u obrani od ruske agresije.

Stoltenberg je rekao da su ukrajinske snage pojačale operacije na terenu, da stalno napreduju, ali i da su suočene s teškim terenom, ukopanim ruskim trupama i da vode žestoke borbe.

“Ključno je da mi pojačamo našu potporu Ukrajini”, rekao je Stoltenberg i pozdravio najavu Danske i Nizozemske da pokrenu inicijativu za obuku ukrajinskih pilota na borbenim zrakoplovima F-16.

Sjedinjene Države i Velika Britanija isporučit će Ukrajini stotine protuzračnih reketa srednjeg dometa. Saveznici su također obećali veću potporu u okviru sveobuhvatnog NATO-ova paketa pomoći, a njihovi doprinosi dosegnuli su do sada 500 milijuna eura.

Također se radi na višegodišnjem paketu pomoći za ukrainske snage i sigurnosti i obrambeni sektor kako bi postale interoperabilne s NATO-om.

Na političkom planu uspostavit će se Vijeće NATO-Ukrajina, u kojem će Ukrajijana biti ravnopravna s ostalih 31 članicom NATO-a.

Stoltenberg je rekao da NATO ostaje privržen politici otvorenih vrata, da je budućnost Ukrajine u NATO-u te da Rusija ne može imati veto u vezi s tim.

“Ne znamo kada će rat završiti, ali kada završi moramo imati okvir koji će jamčiti buduću sigurnost Ukrajine i osigurati da se povijest ne ponavlja”, rekao je Stoltenberg.

Ministri su također razmotrili akcijske planove NATO-a za jačanje obrambene industrije, jačanje kapacitea i povećanju interoperabilnosti.

Stoltenberg je rekao kako očekuje da će saveznici u Vilniusu dogovoriti da izdavajanje za obranu bude najmanje dva posto BDP-a.

NATO bi na samitu u Vilniusu trebao izabrati novog glavnog tajnika nakon isteka mandata Norvežanina Jensa Stoltenberga. Međutim, sve više se spominje da bi Stoltenbergu ponovno mogao biti produljen mandat jer očito nije pronađen kandidat oko kojeg bi postojala suglasnost svih članica.

Stoltenberg je na novinarsko pitanje o tome, rekao da ne traži produljenje mandata koji istječe u kolovozu, prenosi HINA.

/Desk/

Objava NATO: 300 tisuća vojnika spremno braniti svaku stopu savezničkog teritorija pojavila se prvi puta na Republika.

Kazao je kako su razgovarali o agresiji na Ukrajini te snažnom političkom pozicioniranju Hrvatske u jasnoj i oštroj osudi te agresije te paketima sankcije prema Rusiji, pomoći Ukrajini i naporima da se pronađe mirno rješenje.

“Kao što ste vidjeli, održan je niz sastanaka na više razina, intenzivna komunikacija na razini EU-a, NATO-a i Hrvatske. Mi smo održali i danas nekoliko sastanaka, predstavili smo paket odluka koje smo donijeli, dobili snažnu potporu parlamentarne većine i vrlo jasnu i čvrstu potporu oporbe za sve što poduzimamo: od prihvata izbjeglica, zabrane letova ruskim kompanijama, do stožera za pitanja potpore u kontekstu zdravstva, posebnih odbora za praćenje sankcija, kriznih tijela za praćenje opskrbe plinom i naftom, robnih zaliha, sagledavanje općih ekonomskih i financijskih posljedica ove situacije”, rekao je.

Posebno je istaknuo sustav globalnog plaćanja SWIFT, položaj Fortenove i pitanje Sberbanke te, u konačnici, pitanje vojne potpore Ukrajini na njen zahtjev, bilo u zaštitnoj opremi ili pješačkom naoružanju.

Hrvatska mora biti na pravoj strani povijesti, prava, slobode i morala

Osim paketa mjera pomoći koji je vrijedan 124 milijuna kuna, još jednom je dana snažna potpora europskoj perspektivi Ukrajine.

“Podržavamo sve razgovore koji bi mogli dovesti do obustave agresije, prekida vatre i smanjivanja žrtava koje su bile izuzetno velike i, po našem dubokom uvjerenju, nepotrebne”, rekao je, naglasivši da Ukrajina ničime nije izazvala ovakvu agresiju Rusije.

Dodao je kako su izvijestili stranačka tijela o stalnim kontaktima s hrvatskom veleposlanicom u Kijevu, gospođom Anicom Djamić, koja će tamo i ostati, koja brine o hrvatskim državljanima u Ukrajini. ”

“Dogovorili smo se s predsjednikom Sabora da se u srijedu ujutro održi tematska rasprava o novonastaloj situaciji tako da ću vrlo rado doći pred zastupnike i još jednom pojasniti naša stajališta o ovoj agresiji”, najavio je Plenković.

“Razmotrili smo zadnje ankete javnog mnijenja, HDZ je na 29,8 posto, po telefonskim istraživanjima nešto manje, što znači da imamo snažnu potporu unatoč svim izazovima s kojima smo suočeni”, rekao je Plenković.

Na novinarski upit kazao je da je dobro da su postupno svi politički akteri došli na pozicije Vlade i HDZ-a kad je u pitanju Ukrajina.

“Nije to tako bilo sve do prije nekoliko tjedana, bilo je kritika, paušalnih i neopravdanih, čak i neinformiranih. Sada kada je sve postalo kristalno jasno – svi dolaze na naše pozicije. Bolje ikada nego nikada, mislim da je to dobro. To pokazuje da smo svo ovo vrijeme imali vrlo jasna stajališta, dobro informirana, dobro artikulirana i da smo na principijelnoj poziciji Hrvatske koja je jedina moguća”, kazao je, još jednom ponovivši da Hrvatska mora biti na pravoj strani povijesti, prava, slobode i morala. “Tu nema dileme. Narod koji se toliko napatio da dođe do svoje slobode, sada je sigurno među onima u EU koji može bolje od drugih razumjeti što se događa. Važno je da za ovakav paket odluka imamo konsenzualnu podršku svih aktera na političkoj sceni”, rekao je predsjednik Vlade Plenković.

Ukrajina zna tko joj je prijatelj

Na novinarski upit, rekao da se danas nije čuo s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. “U kontaktu smo s Ukrajinom diplomatskim putem, rekao je Plenković, dodavši da se Ukrajina sada treba fokusirati na funkcioniranje i obranu zemlje te mirovne pregovore.

“Oni znaju na kojoj strani je Hrvatska, u Kijevu sam bio prije svih drugih lidera u 12. mjesecu, potpisao deklaraciju o potpori europskoj perspektivi Ukrajini. Oni jako dobro znaju tko im je prijatelj”, dodao je.

“Ja bih rekao da smo tu u poziciji nekoga tko brani svoj dom i onoga tko je izvršio brutalnu agresiju, nisu to baš zaraćene strane, to su stvari koje trebamo precizno definirati. Naravno da se nadamo miru i povlačenju ruskih snaga iz Ukrajine, ali u ovom trenutku nemam dovoljno informacija o sadržaju tih razgovora. Informirat ćemo se tijekom današnjeg dana i sutra”, rekao je predsjednik hrvatske Vlade.

Odgovarajući na pitanje o Putinovoj nuklearnoj prijetnji, Plenković je kazao da je sve ovo što se događa u zadnjih pet dana van svih okvira.

“Ne želimo niti zamisliti kakve bi posljedice bile u realizaciji takvih prijetnji. Trebamo se okrenuti naporima međunarodne zajednice, pokazati jedinstvo EU, jedinstvo NATO-a, podržati aktivnosti koje se odvijaju u okviru UN-a i jasno markirati pozicije. Ovaj ogroman paket sankcija Rusiji će sigurno imati afekta na Rusiju i vjerujemo da će i to donijeti do promjene politike kakvu vodi danas”, rekao je Plenković.

Upitan za komentar odluke mađarskog predsjednika da ta zemlja neće slati oružje u Ukrajinu, ali ni dopustiti da se ono prevozi preko njezinog teritorija, Plenković je rekao kako svaka država postupa na način na koji misli da je dobro.

“Nismo se konzultirali s Mađarskom. Shvaćamo koje potrebe Ukrajina ima, znamo kako je to bilo početkom devedesetih ovdje u Hrvatskoj i svatko tu stoji iza svojih odabira i odluka. To neka oni objašnjavaju”, poručio je premijer .

S posebnom pozornošću pratimo zbivanja u susjedstvu

“Hrvatska vojska podigla stupanj pripravnosti od uobičajenog stanja s obzirom na ova globalna zbivanja, a posebno se prate sva zbivanja u našem susjedstvu”, rekao je, dodavši da s posebnom pozornošću pratimo sva zbivanja u našem susjedstvu, na jugoistoku Europe.

“Nikako ne bismo željeli da dođe do destabilizacije niti u jednoj zemlji i s te strane smo itekako angažirani”, naglasio je Plenković.

Upitan o mogućoj destabilizaciji na Kosovu zbog iskazane želje za ulaskom u NATO, kazao je da se s posebnom pozornošću prate zbivanja u susjedstvu. “Ne bismo željeli da dođe do destabilizacije u susjednim zemljama i s te strane smo diplomatski angažirani. Sve službe su podignule stupanj angažmana”, rekao je.

“Ovo je veliko ubrzanje povijesti. Sve što se desilo do 24. veljače smo gledali kroz jednu prizmu, a nakon 24. veljače kroz drugu. S velikim obzirom ćemo pratiti zbivanja i u susjedstvu”, dodao je premijer.

“Nastavit ćemo voditi računa o ekonomskoj i financijskoj situaciji, tu inzistiram na ove tri točke, SWIFT, poslovanje Fortenove i situacija sa Sberbankom o čemu ćemo vas izvještavati i sutra”, naglasio je na kraju predsjednik Vlade Plenković.

/Republika/

Objava Plenković: Hrvatska vojska podigla stupanj pripravnosti s obzirom na globalna zbivanja, ali i zbivanja u susjedstvu pojavila se prvi puta na Republika.

Vučić je u Monaku za Televiziju Pink rekao da će pritisci na Srbiju poslije odluke Putina o priznavanju neovisnosti Luganska i Donjecka biti mnogo veći nego ikada, da ovo ruši cjelokupnu sigurnosnu arhitekturu svijeta i da “kako će se tko ponašati i tko će što činiti, to nitko ne može znati”.

Kako je istaknuo, za Srbiju je važno da u smislu političko-sigurnosna arhitekture “oprijedeljenost za mir mora biti snažna, a snaga odvraćanja još snažnija i jača”.

Dodao je da je izdao nalog vojsci i molbu policiji da u svakom trenutku budu pripremljeni na najbolji način i nastave ulagati u opremanje i naoružavanje.

“Danas sam nakon Sjednice izdao nalog Vojsci, kao vrhovni zapovjednik, da u svakom trenutku budu pripremljeni na najbolji mogući način. Nastavljamo da kupujemo ono što je najbolje za obranu zemlje. Danas u svijetu vidite da mir više nije nešto što je podrazumijevajuće”, rekao je srbijanski predsjednik.

Vučić je, na pitanje o razgovoru sa predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom, i pitanje koliko je zabrinut zbog aktualne situacije, kao i šta to znači za Srbiju, naglasio da su politički, sigurnosni i ekonomski izazovi brojni u ovakvoj situaciji. On je rekao da ono što je prethodna tri dana doživio potvrđuju njegove riječi da raste pritisak na Srbiju.

“Ono što sam doživio prethodna tri dana pokazuje što možemo očekivati da će tek slijediti i da u političkom smislu neće biti nimalo jednostavno za Srbiju”, naglasio je Vučić.

“Sve što smo znali do jučer danas više ne postoji. Ono što je za nas važno jeste da naša opredijeljenost za mir mora biti čvrsta, snažna, i naša snaga odvraćanja potencijalnog agresora mora biti još snažnija i jača”, rekao je Vučić.

Vučić je istaknuo da će na Srbiju tek uslijediti sve veći pritisci sa zahtjevom da uvede sankcije Rusiji, kao i da je već imao takve pozive i “vruće linije”, ali da će izdržati sve pritiske. Vučić je rekao da će uslijediti pritisci na Srbiju s različitih strana i dodatno po pitanju odnosa u regiji. On je dodao da Srbija nema nikakvu alternativu po tom pitanju.

“Možete misliti kakvi će sad pritisci na Srbiju da budu po pitanju uvođenju sankcija Rusiji. Već sam imao pozive i vruće linije. Nisam o tome razgovarao s predsjednikom Francuske Macronom, sa njima sam razgovarao puno po pitanju zapadnog Balkana. On je fer po tom pitanju i želi nas čuti”, rekao je Vučić, prenose agencije.

/Republika/

Objava Vučić srbijansku vojsku stavio u pripravnost pojavila se prvi puta na Republika.