Velik je interes za prvu makedonsku bateriju za skladištenje električne energije. Baterija je u zajedničkom vlasništvu Feroinvesta i nekoliko partnera, a izvela ju je kompanija Feroinvest, koja je ekskluzivni zastupnik za Makedoniju za baterije globalnog brenda WHES (WEIHENG). Iskustvo stečeno s prvom licenciranom postavljenom baterijom na elektranu u Makedoniji, kompanija već prenosi zainteresiranim vlasnicima fotonaponskih elektrana u zemlji koji planiraju ulagati u slične projekte.

“Inženjerski tim upoznao je investitore s iskustvima iz prvih tjedana rada baterije, koji su pokazali da je postignuta dvostruko viša cijena prodaje električne energije u usporedbi s fotonaponskom elektranom bez baterije. To znači da će se investicija u bateriju isplatiti za samo tri godine, a dodatno će poboljšati ukupnu isplativost elektrane”, rekli su za naš portal iz Feroinvesta.

Baterija omogućuje skladištenje električne energije tijekom dana, kada je proizvodnja iz solarnih izvora visoka, а tržišne cijene niske, te korištenje ili prodaju tijekom noćnih sati, kada nema sunčeve energije, а potražnja i cijene su znatno više.

Ekonomski opravdani sustavi

Iz kompanije ističu da baterije na ovaj način stvaraju dobit za proizvođača, odnosno za elektranu, dok istovremeno pomažu elektroenergetskom sustavu Makedonije štiteći ga od preopterećenja zbog prekomjernih količina energije u kritičnim satima dana.

“Ovaj trend, koji proizlazi kao posljedica instaliranja većeg kapaciteta fotonaponskih elektrana od stvarno potrebnog, FEROINVEST je uočio još prije dvije i pol godine i započeo s istraživanjem i ulaganjem u razvoj baterijskih sustava”, dodaju iz Feroinvesta.

Baterijski sustav na fotonaponskoj elektrani u Ginovcu predstavlja prvu bateriju u Makedoniji koja ima građevinsku dozvolu, suglasnost za priključenje na mrežu i licencu za skladištenje električne energije, u skladu s novim zakonskim odredbama koje uređuju ovo novo područje energetske tranzicije u zemlji. Sustav je postavljen na fotonaponskoj elektrani u Ginovcu, u blizini grada Kriva Palanka. Elektrana ima instaliranu snagu od 4,5 MW (megavata) i baterijski sustav kapaciteta 6,1 MWh (megavatsati), kojim svakodnevno upravlja FEROINVEST putem vlastitog sustava za programiranje i kontrolu.

Analize potvrđuju da su ovakvi sustavi profitabilni i ekonomski opravdani, s razdobljem povrata investicije od oko četiri godine te značajnom dobiti tijekom cijelog radnog vijeka baterije. To čini baterijske sustave ne samo tehnološkom nužnošću, već i izvrsnom prilikom za investitore koji žele ulagati u modernu, stabilnu i isplativu energetiku.

Znanje i stručnjaci

„Ovim projektom FEROINVEST demonstrira svoju inženjersku spremnost za integraciju baterijskih sustava, koji su ključni dio energetske tranzicije i omogućuju veću učinkovitost, stabilnost i isplativost ulaganja u obnovljive izvore energije”, izjavili su iz Feroinvesta.

Ističu da Sjeverna Makedonija raspolaže znanjem i stručnjacima koji mogu realizirati visokotehnološka energetska rješenja prema europskim standardima, što je potvrđeno ovim projektom.

Belgijski Avesta Holding u Sjevernoj Makedoniji će proizvoditi napredne baterijske sustave.

Investicija vrijedi 26 milijuna eura i njome bi se trebalo otvoriti 150 radnih mjesta. U novoj tvornici u Tehnološko-industrijskoj razvojnoj zoni u Štipu proizvodit će se napredni baterijski sustavi najnovije generacije za električnu mobilnost i stacionarne aplikacije piše energetika-net.com.

Objava Makedonska prva licencirana baterija postavlja novi standard za prihode pojavila se prvi puta na Republika.

Vijeće EU-a donijelo je u ponedjeljak odluku koja otvara put za moguće korištenje prihoda koje generira zamrznuta ruska imovina za obnovu Ukrajine.

Vijeće je između ostaloga odlučilo da tzv. Središnji depozitariji vrijednosnih papisa koje drže više od milijun eura imovine ruske središnje banke moraju odvojeno obračunavati izvanredne gotovinske prihode kojii se akumuliraju zbog restriktivnih mjera EU-a, prenosi HINA.

“To otvara put da Vijeće donese odluku o mogućoj uspostavi financijskog doprinosa proračunu EU-a od tih prihoda za potporu Ukrajini”, navodi se u priopćenju Vijeća.

Europska unija je nakon ruskog napada na Ukrajinu zamrznula ili imobilizirala imovinu ruske središnje banke koja se u tom trenutku nalazila u financijskim institucijama na teritoriju Unije. Riječ je o preko 200 milijardi eura zamrznute imovine. To je glavnica koja i dalje ostaje vlasništvo ruske središnje banke, a samo prihodi koje donosi ta glavnica koristila bi se za pomoć u obnovi Ukrajine.

Ti izvanredni prihodi postoje isključivo zbog odluke o imobilizaciji imovine, odnosno oni su izravna posljedica te odluke.

Odlukom Vijeća CSDs će trebati odvojeno upravljati i registrirati te prihode kako bi se mogli jasno identificirati u računovodstvenom sustavu. Osim toga, CSD-ovima je zabranjeno raspolagati neto profitom iz toga.

/Desk/

Objava Hoće li EU odlučiti da prihode od ruske imovine idu za obnovu Ukrajine? pojavila se prvi puta na Republika.

Porast prihoda u BiH od neizravnih poreza povezan je uz poskupljenje roba i usluga koje su zabilježene ove godine te oporavku od krize izazvane koronavirusom.

“Porast prihoda je rekordan u prvoj polovici godine. Nije samo povezan s poskupljenjima roba i uvozom, nego i povećanom gospodarskom aktivnosti i našim izvozom”, rekao je za agenciju HINA glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) Ratko Kovačević.

Neizravnim porezima, od kojih najveći dio čini PDV, financiraju se potrebe javnih institucija. UNO je izvijestio kako je na državnoj razini, entitetima Federaciji BiH i Republici Srpskoj te Brčko Distriktu u šest mjeseci raspodijelio 1,9 milijardi eura.

I u lipnju nastavio se trend povećanja prihoda od neizravnih poreza u BiH, pa je prikupljeno ukupno 225 milijuna eura, što je više za skoro 56 milijuna eura u odnosu na isti mjesec prošle godine.

/desk/

Objava “Zahvaljujući” inflaciji BiH ostvarila rekordne prihode od neizravnih poreza pojavila se prvi puta na Republika.

Ističući specifičnost epidemiološke zbilje na tom području, naveo je i da je sastanak poslužio za razmjenu iskustava u Federaciji BiH te o tome kako više razine vlasti, u ovom slučaju Federacija BiH, mogu pomoći u očuvanju radnih mjesta i proračunske stabilnosti, a posebno očuvanju zdravlja i života građana.

Herceg je potvrdio da je razgovarano o pripremama proračuna za sljedeću godinu, kada je on aktualizirao zahtjev za izmjenom Zakona o pripadnosti javnih prihoda, nepravičnog po njegovim riječima, čija je nepravičnost posebno izražena u uvjetima pandemije.

Herceg je također kazao da je teret pandemijske krize pao najviše na županijsku i federalnu razinu, kao i da sve županije nisu jednako pogođene ovom krizom.

Premijer HNŽ-a je pohvalio odnos federalne razine vlasti prema županijama, što se očituje i u raspodjeli novca čiji je izvor Međunarodni monetarni fond, ali i naglasio da do konca godine očekuje snažniju podršku federalne razine.

“Na krizu treba dati koordiniran odgovor, treba se dogovarati”, poručio je Herceg.

Izuzev s njim i premijerima još osam županija te predstavnikom Zapadnohercegovačke županije, na sastanku su razgovarali federalni premijer Fadil Novalić, dopremijerka Jelka Milićević i dopremijer Vesko Drljača, federalni ministar energije, rudarstva i industrije Nermin Džindić te pomoćnik ministra zdravstva FBiH Goran Čerkez.

(Izvor: Agencije)

Objava Herceg: Nisu sve županije jednako pogođene krizom, aktualizirao sam zahtjev za izmjenom Zakona o pripadnosti javnih prihoda pojavila se prvi puta na Republika.