Prizivni sud u Islamskoj Republici Iran potvrdio je kaznu od 74 udarca bičem za poznatu iransku pjevačicu Parastoo Ahmadi, koja je nastupala bez obveznog hidžaba koji je propisan u toj radikalno islamističkoj, državi.

Kako izvješćuje BBC, ovu vijest potvrdili su odvjetnici pjevačice.

Ahmadi je u prosincu 2024. godine objavila koncert na svom YouTube kanalu. Tijekom nastupa nosila je haljinu na bretelice, bez rukava, i nije imala hidžab. Snimak je ubrzo postao viralan i prikupio milijune pregleda, nakon čega su iranske pravosudne vlasti pokrenule postupak protiv nje i drugih osoba uključenih u koncert.

Iranski propisi ženama nalažu pokrivanje kose i nošenje odjeće koja odgovara pravilima o javnom moralu, dok su javni nastupi žena kao pjevačica također predmet strogih ograničenja.

Presuda potvrđena bez održavanja ročišta

Ahmadi, koja danas ima 29 godina, i još osam članova njenog benda i produkcijskog tima ranije su proglašeni krivim pred Kaznenim sudom u Qomu. Sud ih je, prema dostupnim informacijama, proglasio krivim za djela koja uključuju “vrijeđanje javnog morala” objavljivanjem, kako je navedeno u optužbama, “opscenog i nemoralnog sadržaja”.

Pored 74 udarca bičem, Ahmadi i ostalima izrečena je i dvogodišnja zabrana bavljenja audiovizuelnim aktivnostima, kao i zabrana napuštanja Irana u trajanju od dvije godine.

Odvjetnici su naveli da je žalba odbijena bez održavanja ročišta. “Prema našem mišljenju, održavanje koncerta uopće nije bilo kazneno djelo”, rekao je jedan od advokata za BBC.

On je dodao da je prvostupanjski sud izrekao jednu od najstrožih mogućih kazni za djela za koja su bile dostupne i novčane ili druge blaže sankcije. Prema riječima obrane, prizivni sud je imao mogućnost da održi ročište, ali to nije učinio, već je potvrdio raniju presudu.

Odvjetnici pjevačice smatraju da je jedan od glavnih razloga za takvu odluku bilo odvraćanje drugih od sličnih nastupa. Prema izvješćima o ovom slučaju, odluka prizivnog suda je pravomoćna i izvršna.

Koncert bez hidžaba postao viralan

U prosincu 2024. godine, Ahmadi je objavila videozapis koncerta snimljenog u povijesnom karavan-saraju Deir Gachin u provinciji Qom. Na snimku je pjevačica u pratnji glazbenika, odjevena u dugu crnu haljinu, nastupala bez hidžaba. Video je objavljen kao svojevrsni virtualni koncert i vrlo brzo je privukao veliku pozornost na društvenim mrežama i YouTubeu.

Nakon objavljivanja snimka iranske vlasti pokrenule su postupak protiv Ahmadi i osoba povezanih s produkcijom. Prema navodima obrane, prilikom suđenja isticano je kako je riječ o umjetničkom djelu i da nije postojala kaznena namjera.

Sud je, međutim, nastup ocijenio kao “suprotan pravilima javnog morala”, a slučaj je postao jedan od primjera sukoba između iranskih propisa o odijevanju i umjetničkog izražavanja žena.

Reakcije u Iranu i svijetu

Prvobitna presuda izazvala je brojne reakcije u Iranu i na društvenim mrežama. Iranska pjevačica Googoosh, koja živi u egzilu, nakon objavljivanja presude pozvala je na okončanje ograničenja kojima su žene izložene.

“Da ovi mračni dani završe i da žene ponovo dobiju slobodu birati kako će živjeti i oblačiti se, a da umjetničko izražavanje ponovo procvjeta u našoj dragoj domovini”, napisala je tada na Instagramu.

Glazbenik Hossein Alizadeh rekao je da je “spreman primiti 70 udaraca bičem umjesto Parastoo Ahmadi”.

Aktivisti za ljudska prava također su osudili ovu drakonsku presudu, a Amnesty International upozorio je kako “bičevanje predstavlja okrutno, nečovječno i ponižavajuće kažnjavanje i krši apsolutnu zabranu mučenja i drugog lošeg postupanja”.

U siječnju 2024. kurdsko-iranska aktivistica Roya Heshmati bičevana je 74 puta nakon što je osuđena za “kršenje javnog morala” zbog fotografije na društvenim mrežama gdje se pokazala bez hidžaba.

Rekla je kako joj je policajka nasilno stavila šal na glavu u tužiteljstvu u Teheranu prije nego što ju je muški policajac bičevao po ramenima, leđima, bokovima i nogama, prenosi kurdsk sakupina za ljudska prava Hengaw.

Prema iranskom zakonu, koji se temelji na tumačenju šerijata, žene i djevojke starije od punog puberteta moraju pokriti kosu hidžabom i nositi dugu, široku odjeću kako bi prikrili svoje tijelo.

Godine 2022. prosvjedi su zahvatili Islamsku Republiku nakon smrti Mahse Amini, 22-godišnje Kurdkinje koju je u rujnu te godine uhitila policija za moral u Teheranu zbog navodnog “nepravilnog nošenja hidžaba”.

Žene su spalile svoje marame ili su njima mahale na prosvjedima diljem zemlje protiv klerikalnog establišmenta, tijekom kojih su stotine ljudi ubijene u represiji sigurnosnih snaga.

Od tada su mnoge žene i djevojke potpuno prestale pokrivati kosu u javnosti u otvorenom prkosu kodeksu odijevanja. Vlasti su odgovorile periodičnim valovima uhićenja, upozorenja, zatvaranja njihovih poduzeća i drugim mjerama.

Kada je ranije ovog mjeseca raspravljao o provedbi hidžaba, konzervativni političar i član Vijeća za svrhovitost, Gholamali Haddad-Adel, koji je također i svekar vrhovnog vođe Mojtabe Khameneija, rekao je kako “iranski rat sa SAD-om i Izraelom znači da se vlasti ne mogu uključiti na ovaj front onoliko koliko bi trebali”.

Rat je započeo krajem veljače, samo nekoliko tjedana nakon što su iranske sigurnosne snage nasilno potisnule još jedan val masovnih prosvjeda izazvanih gospodarskom krizom u zemlji, ubivši tisuće ljudi.

/Desk/

Objava 21. STOLJEĆE – Ovako, i gore, izgledati će leđa pjevačice Parastoo Ahmadi nakon presuđenih 74 udarca bičem radikalnog islamističkog režima u Iranu – jer nije nosila hidžab pojavila se prvi puta na Republika.

Uz to, Pleslić je dosuđena sporedna novčana kazna u iznosu od 130.000 eura. Od toga je 30.000 eura već uplatila, dok 35.000 eura mora uplatiti u roku od 15 dana, a ostatak iznosa kroz godinu dana.

Pored Pleslić, krivnju je priznala i Ružica Njavro, bivša tajnica u kabinetu nekadašnje ministrice poljoprivrede Marije Vučković, koja je sporazumno osuđena na godinu i pol djelomične uvjetne kazne, od toga šest mjeseci bezuvjetno. Pored toga, Ružici Njavro je dosuđena sporedna novčana kazna od 40.000 eura.

Riječ je o kraku afere Vjetroelektrane u kojoj se Pleslić, uhićena prije više od šest godina, osim za namještanje državnih ispita prijateljima i stranačkim kolegama, tereti za malverzacije s poljoprivrednim poticajima i namještanje natječaja za poljoprivredna zemljišta.

Optužnicom u aferi poznatoj i kao “Sport i glazba”, jednoj od tri korupcijske optužnice Josipe Pleslić, isprva je bilo obuhvaćeno 27 okrivljenika, a do danas ih se nagodilo 17.

Među njima je i bivša ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac, s kojom je Pleslić razmjenjivala poruke u kojima se spominje i osoba inicijala A.P., ali i bivši ravnatelj Carine Hrvoje Čović, bivši načelnik Policijske akademije Dubravko Novak te pomoćnica ministra gospodarstva Ana Mandac.

“Sud je prihvatio izjave o sporazumijevanju i donio je presudu kojom je prvo okrivljenu Josipu Pleslić i okrivljenu Ružicu Njavro proglasio krivima i osudio ih je za kaznena djela za koja su terećeni optužnicom. Prvo okrivljena, Josipa Pleslić, je osuđena na kaznu zatvora 1 godine i 8 mjeseci, sporednu novčanu kaznu od 130.000 eura, dok je okrivljena Njavro osuđena na djelomičnu uvjetnu osudu od 1 godine i 6 mjeseci, od čega je bezuvjetni dio kazne 6 mjeseci, sporednu novčanu od 40.000 eura, a oduzima joj se i imovinska korist od 15.000 eura”, rekao je Vedran Libl, zamjenik ravnatelja USKOK-a.

“Moja branjenica je donijela vrlo tešku, odgovornu i hrabru odluku. Koristili smo zakonsku mogućnost sporazumijevanja, time smo izbjegli dugotrajnost i neizvjesnost postupka, i smatramo da je ovo najoportunije rješenje u ovom trenutku, s obzirom na sve prateće okolnosti”, rekao je Ivan Gržić, odvjetnik Josipe Pleslić, bivše Rimac, prenosi HRT.

/Desk/

Objava Josipa Pleslić, ex Rimac, priznala krivnju – osuđena na 20 mjeseci zatvora i mora platiti kaznu od 130.000 eura pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon što su specijalizirana vijeća Kosova u Haagu u srijedu (16.09.)izrekla prvostupanjsku presudu Hashimu Thaciju i trojici drugih lidera OVK-a, najmanje reakcija u odnosu na očekivano stiglo je iz Bosne i Hercegovine.

Jedini konkretni bili su politički predstavnici iz Republike Srpske, koji su naglasak stavili više na moguću oslobađajuću presudu u drugostupanjskom postupku, nego na prvostupanjsku.

Bivši vođe Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Hashim Thaci, Kadri Veseli, Rexhep Selimi i Jakup Krasniqi su pred Specijaliziranim vijećima Kosova (SVK) u Haagu ove srijede (16.9.) prvostupanjski osuđeni na ukupno 81 godinu zatvora: Thaci i Krasniqi na po 25, a Veseli i Selimi na 18, odnosno 13 godina zatvora.

Oni su osuđeni za ratne zločine počinjene za vrijeme sukoba na Kosovu 1998. i 1999. godine između snaga SRJ i Srbije s jedne, i OVK s druge strane. Proglašeni su krivima za proizvoljna uhićenja 385 ljudi, za surovo postupanje prema 49, mučenje 303 i za ubojstvo 96 osoba.

Thaci, koji je bio vrhovni zapovjednik OVK, kao i trojica suoptuženika, oslobođeni su optužbi za zločine protiv čovječnosti, uz obrazloženje kako nije dokazano da je postojao sustavni napad OVK usmjeren protiv civilnog stanovništva.

Predsjednik SNSD-a i neformalni lider aktualne vlasti u Republici Srpskoj Milorad Dodik, ocijenio je presudu izuzetno oštro, poručivši da je izrečena kazna „karikatura pravde, koja služi da relativizira zločine protiv Srba i amnestira terorizam tzv. OVK“.

“Usputni prolaznici”

Na platformi X je napisao kako je sramotno da „sustavno ubijanje Srba na Kosovu i Metohiji nije kvalificirano kao ratni zločin protiv čovječnosti, već ispada da su stradali kao usputni prolaznici“.

Dodik tvrdi da u Haagu „nema pravde i prava”, te kako se sada zna da „nema ni poštovanja i sažaljenja nad srpskim žrtvama”.

Umjereniji ton stigao je od srpske članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović, koja je podsjetila na „vrlo loša iskustva sa sudom u Haagu“, te izrazila sumnju da će oni koji su odgovorni za zločine na kraju za njih i odgovarati. Ona, kaže, strahuje od mogućnosti da presuda bude preinačena ili umanjena u žalbenom postupku, po uzoru na neke ranije slučajeve.

Bez posebnih političkih reakcija u FBiH

U Federaciji su mediji vijest o prvostupanjskoj presudi prenijeli uglavnom informativno, bez posebnih političkih reakcija bošnjačkih lidera, kao što je to bio slučaj sa svim ranijim presudama Tribunala. Osim općih informacija o presudi, tijeku izricanja i daljnjem razvoju situacije u Prištini, nije bilo konkretnih reagiranja.

Politički analitičar iz Sarajeva Enver Kazaz, kaže da su stavovi iz Banja Luke poznati i očekivani, ali da je tišina bošnjačkih političara u Federaciji tek propuštena šansa.

„Bošnjački političari desne orijentacije su tihi jer većina njih navija za kosovske Albance. Njihov suštinski stav je antisrpski. Ove presude, koje su sasvim opravdane, na neki način ih pogađaju i ta vrsta političara ne želi povrijediti emocionalnu identifikaciju Bošnjaka s Albancima“, smatra Kazaz.

Sudeći po ostalim reakcijama, presuda neće smiriti ni jednu stranu. Srpski dužnosnici je doživljavaju kao preblagu i uvredljivu za žrtve, dok albanska strana dio kazni doživljava kao nepravednu osudu ratnih heroja. Za Bosnu i Hercegovinu, gdje se slična osjetljivost prema haškim presudama proteže i na domaće ratne teme, ovaj slučaj samo je dodatna potvrda da pravni epilog ratova devedesetih na Balkanu ostaje politički, a ne samo pravni problem.

Katarza za regiju

Zbog toga Kazaz kaže da ova druga politička orijentacija kod Bošnjaka, koju uvjetno naziva lijevom, ne reagira jer najmanje razumije politički trenutak.

„Bez jasne i precizne osude svih zločina, srpskih, hrvatskih, bošnjačkih, albanskih, nema mogućnosti političkog ozdravljenja“, kaže Kazaz, navodeći da bošnjački političari ne znaju iskoristiti trenutak sahrane osuđenika za genocid Ratka Mladića da zatraže katarzu na „kompletnom južnoslavenskom prostoru”.

„To bi bio najpametniji potez, ne samo za BiH nego i za regiju. Kada bi oni gledali politiku iz ljudske perspektive, onda bi ih se ticao svaki zločin kao što se svaki zločin tiče svakog od nas pojedinačno“.

Hashim Thaci i Jakup Krasniqi osuđeni su na po 25 godina zatvora, Kadri Veseli 18, a Rexhep Selimi 13 godina, čime je ukupna izrečena kazna dostigla 81 godinu. Svi su proglašeni krivim za protuzakonito hapšenje i lišenje slobode, surovo postupanje, mučenje i ubojstvo, dok su točke optužnice koje se odnose na zločine protiv čovječnosti odbačene u prvostupanjskoj presudi, što je odmah postalo najspornija točka cijelog procesa.

Reakcije iz Srbije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić se na konferenciji za novinare povodom presude kritički osvrnuo na to jer sudska vijeća u Haagu (koja su dio kosovskog pravosudnog sustava, ali su suci i tužitelji strani državljani) četvoricu nekadašnjih čelnika OVK nisu osudila za zločine protiv čovječnosti.

„Kao sud tzv. Kosova nisu željeli urušiti kredibilitet OVK i nisu ulazili u meritum stvari oko formiranja snaga za odcjepljenje Kosova od Srbije i SRJ“, naglasio je Vučić, prenosi Deutsche Welle.

Rekao je da presudom nisu obuhvaćeni zločini nad Srbima poslije 20. lipnja 1999. godine. Sud je tu odluku donio jer je tada na Kosovo stigao KFOR, međunarodna mirovna misija pod vodstvom NATO-a, pa se smatra da su tada okončani oružani sukobi.

Reakcije na presudu iz Haaga stigle su iz gotovo svih država bivše Jugoslavije – najžešće iz Prištine, gdje su održane masovne demonstracije. Premijer Albin Kurti izjavio je da presuda predstavlja „neprihvatljivu nepravdu“.

„Zamislite da smo mi to rekli za bilo kojeg optuženog ili osuđenog. Koliko bi rezolucija, deklaracija u raznim europskim i svjetskim parlamentima donosili protiv našeg naroda i naše zemlje“, rekao je Vučić.

On je time aludirao i kritički se osvrnuo na oštre reakcije europskih dužnosnika poslije sahrane osuđenika za genocid u BiH Ratka Mladića, kojoj je u Beogradu prisustvovalo mnogo građana, kao i pojedini ministri iz Vlade Srbije.

Vučić je govorio i o priopćenju hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova, koje je navelo da presuda ne mijenja činjenicu da su stanovnici Kosova bili žrtve represije i zločina režima Slobodana Miloševića.

„Ne postoje Srbi kao žrtve, Srbi u svakom priopćenju moraju biti zločinci. Svi oni u regiji su ujedinjeni u mržnji protiv Srba“, ocijenio je Vučić.

Udruženi zločinački pothvat

Presuda čelnicima OVK temelji se na svjedočenju 373 svjedoka i 5.467 dokaznih predmeta. Utvrđeno je da su između travnja 1998. i 20. lipnja 1999. godine Thaci, Veseli, Selimi i Krasniqi „značajno doprinijeli“ proganjanju onih koji su smatrani protivnicima OVK.

Među njima je bilo kosovskih Albanaca, onih koji su navodno imali veze s organima vlasti SRJ, odnosno Srbije, kao i pripadnika romske i srpske nacionalnosti.

Cilj pripadnika OVK bila je neovisnost Kosova i uspostavljanje političke i institucionalne kontrole nad tim područjem. Stav četvorice lidera OVK bio je, kako je naveo sud, da u svrhu ostvarenja tog cilja određene osobe trebaju biti „neutralizirane“.

Četvorica čelnika i drugi pripadnici OVK, naveo je sudac Charles Smith, sudjelovali su u „udruženom zločinačkom pothvatu“, koji je podrazumijevao „lišenje života, uhićenja bez redovnog sudskog postupka, kao i fizičko i psihičko zlostavljanje“.

Individualizacija krivnje

Odvjetnik Aleksandar Olenik, koji se bavi i ratnim zločinima na području bivše Jugoslavije, za DW pozitivno ocjenjuje presudu u Haagu.

„Svima je poznato da su na teritoriju, koji je devedesetih godina na Kosovu bio pod kontrolom OVK, vršeni ratni zločini. Sada imamo presude i individualizaciju krivnje.“

U sažetku presude navedeno je da su pripadnici OVK u mnogim zatvoreničkim objektima „fizički zlostavljali zatvorenike“.

„Jedan zatvorenik koji je bio zatvoren u Lapušniku ispričao je da je drugi zatvorenik, dok su ga tukli, molio pripadnike OVK da mu daju metak i da ga više ne muče“, naveo je Smith.

Odvjetnik Olenik ukazuje da je poštovanje žrtava u postupku tog suda „napredak u međunarodnom kaznenom pravu“.

„U prethodnim ad hoc tribunalima žrtve su bile samo svjedoci, samo metoda za dokazivanje krivnje. Na ovom sudu imaju svog zastupnika, imaju pravo na odštetu“, navodi Olenik.

Činjenicu da vođe OVK nisu osuđeni za zločine protiv čovječnosti, Olenik objašnjava „brojem žrtava koje su saslušane i koje su spomenute u optužnici i u sažetku presude“.

„Sud je obradio manje od 400 (svjedočenja) žrtava. Ubijeno je 96 osoba. Mislim da je, kada pogledamo brojke, teško zaključiti da se na tom uzorku može govoriti o zločinima protiv čovječnosti“, kaže Olenik.

Olenik objašnjava i da po zakonu na temelju kojeg su osnovana SVK samo osnivači OVK odgovaraju pred tim sudom, a da kosovsko pravosuđe procesuira i ostale pripadnike te vojske za koje se vjeruje da su počinili zločine.

„U sažetku presude navedena su imena onih koji nisu u optužnici, a za koje je utvrđeno da su vršili kaznena djela. Sada je na drugom dijelu kosovskog pravosuđa da na osnovu ove presude procesuira najprije one za koje su dokazi izvedeni u ovom postupku, a onda i sve druge. Tu bi trebalo biti pokriveno i razdoblje nakon prestanka oružanog sukoba, dakle poslije 20. lipnja 1999. godine.“

Jačanje konfliktnog potencijala

Osvrćući se na prosvjede na Kosovu poslije izricanja presude, Staša Zajović iz organizacije Žene u crnom kaže da ni „srpski režim, ni vlasti Kosova“ ne koriste izricanja presuda za ratne zločine „za preispitivanje vlastite odgovornosti i uloge u ratu, već za jačanje konfliktnog potencijala“.

„Kada kažem da koriste slične matrice, ne mogu izjednačiti razmjere zločina koje su počinile obje strane. Ne može se zaboraviti da je srpski režim odgovoran za najveći broj zlodjela na prostoru bivše Jugoslavije, posebno na Kosovu“, rekla je Zajović.

Govoreći o napetostima na Kosovu, ona kaže da je „važno što postoje međunarodne snage koje nadziru situaciju“. „Jasno je da ne postoje uvjeti za obnovu oružanih sukoba, ali postoji opasnost da se rat nastavi drugim sredstvima.“

Pozitivne posljedice presude – za 10, 15 godina

Odgovarajući na pitanje kako će se presuda odraziti na odnose Srbije i Kosova, Olenik podsjeća da su presude međunarodnih sudova ranije na to imale malo utjecaja: „Nadam se da će sada biti bolje. To ovisi o političkim elitama u obje države.“

Olenik ukazuje da je kosovsko društvo „u posljednje četiri godine gurnuto dosta udesno“. „Nisam optimist da će presuda imati pozitivan učinak u skorijoj budućnosti, ali mislim da će se, kako vrijeme bude prolazilo, za deset, petnaest godina, realnije i bez strasti gledati na ono što je utvrđeno ovim presudama“, zaključuje za DW Aleksandar Olenik.

/Desk/

Objava Haška presuda Thaciju i ostalima: Reakcije iz Srbije i RS-a, u FBiH glasna tišina pojavila se prvi puta na Republika.

Prema sudskim dokumentima, tehnološka kompanija mogla bi isplatiti do 16,68 milijardi dolara, prenosi BBC.

U sklopu nagodbe Meta će morati uvesti niz novih pravila koja se odnose na tinejdžere. Među njima su dnevna ograničenja vremena provedenog na platformama te onemogućavanje pristupa tijekom noći. Kompanija je prihvatila uvjete nagodbe, ali nije priznala krivnju niti prihvatila optužbe koje su joj stavljene na teret.

Predviđene sigurnosne mjere uključuju i ograničavanje pristupa Facebooku i Instagramu djeci tijekom školskih sati, strože mogućnosti roditeljskog nadzora te pouzdan sustav provjere dobi maloljetnih korisnika.

Meta je u postupku bila optužena za kršenje više saveznih i državnih zakona koji reguliraju privatnost djece. Savezne države koje su pokrenule postupak tvrdile su da je kompanija svoje platforme koristila kako bi “namamila, angažirala i na koncu zarobila mlade i tinejdžere”.

U tužbi se također navodilo da je Meta zanemarivala štetu koju su njezine platforme nanosile “psihičkom i fizičkom zdravlju američke mladeži”.

Glavni državni odvjetnik Distrikta Columbia Brian Schwalb nagodbu je nazvao “povijesnom pobjedom za javno zdravstvo”.

“Sigurnosne značajke koje Meta mora uvesti iz temelja će i odmah promijeniti način na koji mladi koriste Instagram i Facebook”, rekao je Schwalb, N1 Hrvatska.

/Desk/

Objava Iako nije priznala krivnju, Meta pristala platiti više od 16 milijardi dolara zbog izazivanja ovisnosti kod djece pojavila se prvi puta na Republika.

Odluku splitskog suda potvrdilo je tročlano vijeće Županijskog suda u Zagrebu.

U postupku je utvrđeno da je muškarca dok je bio maloljetan seksualno zlostavljao fra Gracijan (Stipe) Gašperov, nekadašnji član Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca i tadašnji gvardijan crkve sv. Frane u Splitu, piše Vladimir Urukalo, novinar Slobodne Dalmacije, a prenosi N1 Hrvatska.

Prema dostupnim informacijama, riječ je o prvoj pravomoćnoj presudi takve vrste u Hrvatskoj.

/Desk/

Objava Prvi put u Hrvatskoj dosuđena odšteta žrtvi svećeničkog zlostavljanja pojavila se prvi puta na Republika.

Osim svrgnutog predsjednika, na smrt je osuđen i njegov mlađi brat Maher te rođak s majčine strane Atef Najib, zbog vođenja represije u južnoj pokrajini Daraa koja je dovela do ustanka, a kasnije i građanskog rata. Najib je stajao unutar kaveza odjeven u zatvorsku uniformu dok je sudac čitao presudu.

Assad i njegov brat pobjegli su u Rusiju nakon što su pobunjenici umarširali u Damask u prosincu 2024. Najib, bivši brigadni general sirijske vojske, kasnije je pritvoren i postao je jedan od najviše rangiranih dužnosnika koji je izveden pred sud.

Prema informacijama bliskim svrgnutom Assadu, u zrakoplovu u kojem je Assad pobjegao iz Damaska, sa sobom je nosio četiri milijarde dolara. Uzeo je gotovo sve devize iz narodne banke. Isto tako, uzeo je i nepoznatu količinu zlata. Ono što je Assad uzeo ne uključuje bogatstvo njegove žene. Naime, bivša prva dama Asma al-Assad posjeduje bogatstvo procijenjeno na oko dvije milijarde dolara. Ova otkrića dodatno potvrđuju duboku korupciju režima i kontrolu koja je trajala desetljećima, dok je Sirija patila pod teretom rata i autoritarnog upravljanja.

Tko je bio sirijski diktator Bashar al-Assad pročitajte u iscrpnom tekstu Večernjeg lista

/Desk/

Objava Assad u Siriji osuđen na smrt, a on je s obitelji i četiri milijarde dolara u Moskvi pojavila se prvi puta na Republika.

Dok mnoge države svijeta traže način kako bi smanjile ovisnost djece i mladih od društvenih mreža, donose zakonske odredbe o starosnoj dobi korisnika, a mnoge klinike liječe mlade ovisnike od ovisnosti od društvenih mreža – uzrok svega su veliki divovi društvenih mreža koji su, zbog svog profita, nanijeli nesagledive štete mlađim generacijama.

Sudac Bryan Biedscheid u Santa Feu presudio je da je tvrtka stvorila javnu smetnju u Novom Meksiku, stavljajući se na stranu državnog odvjetnika Raúla Torreza, demokrata.

Torrez je optužio tvrtku društvenih medija da je dizajnirala svoje proizvode kako bi izazvala ovisnost kod mladih korisnika i da nije zaštitila djecu od seksualnog iskorištavanja na svojim platformama.

Biedscheid je naredio tvrtki da uvede niz mjera za sigurnost mladih, uključujući mjesečna ograničenja korištenja Facebooka i Instagrama od strane tinejdžera, ograničenja obavijesti, strože kontrole kontakta odraslih s maloljetnicima, zaštitne mjere za AI chatbotove i pojačani pregled prijava seksualnog zlostavljanja djece, prema uredbi vrijednoj 567 milijuna dolara koja će ostati na snazi pet godina.

Meta je izjavila da će se žaliti na presudu i da radi na identificiranju i uklanjanju štetnog sadržaja sa svojih platformi.

“I dalje smo uvjereni u naš dosje zaštite tinejdžera na internetu i nastavit ćemo se braniti od tvrdnji koje krivo prikazuju činjenice”, izjavili su iz Meta-e.

Presuda je donesena u drugoj fazi tužbe Novog Meksika. Porota je u ožujku utvrdila da je Meta prekršila državni zakon o zaštiti potrošača krivo predstavljajući sigurnost Facebooka i Instagrama za mlade korisnike. Naložila je tvrtki da plati 375 milijuna dolara odštete.

Biedscheid je saslušao svjedočenja tijekom drugog suđenja u vezi s tužbom, koje nije uključivalo porotu. Suđenje se isključivo usredotočilo na to jesu li Metine platforme stvorile javnu smetnju prema zakonu Novog Meksika.

Slučaj se pomno prati jer države, općine i školski okruzi diljem zemlje pokreću slične zahtjeve nastojeći prisiliti na promjene na razini industrije.

/Desk/

Objava Meta mora platiti 567 milijuna dolara novom Meksiku – namjerno izazvali ovisnost kod mladih, nisu zaštitili djecu pojavila se prvi puta na Republika.

Bivši ministar prometa u vladi španjolskog premijera Pedra Sáncheza, José Luis Ábalos, osuđen je u ponedjeljak na 24 godine zatvora zbog niza korupcijskih kaznenih djela. Riječ je o prvoj presudi u nizu sudskih predmeta povezanih s vladajućom Socijalističkom strankom (PSOE) koji ozbiljno potresaju tamošnju političku scenu.

Ova neuobičajeno duga zatvorska kazna rezultat je presude Vrhovnog suda za više kaznenih djela, među kojima se ističe primanje mita pri kupnji zaštitnih maski tijekom pandemije bolesti COVID-19. Sud je u obrazloženju posebno naglasio težinu štete koju je Ábalos, kao visokopozicionirani državni dužnosnik, nanio javnom povjerenju.

„Društvo koje doživljava da oni na pozicijama moći djeluju vođeni privatnim interesima ili interesima koji nisu povezani s javnom službom… doživljava gubitak institucionalne legitimnosti, što ugrožava stabilnost samog sustava“, stoji u pravomoćnoj presudi Vrhovnog suda.

Unatoč izrečenoj kazni od 24 godine, vrijeme koje će Ábalos stvarno provesti iza rešetaka ograničeno je španjolskim zakonodavstvom na maksimalno 16 i pol godina, priopćeno je iz suda.

Sánchezova vlada pod opsadom istraga

Presuda Ábalosu donesena je u iznimno neugodnom trenutku za premijera Sáncheza. Trenutačno je više od deset osoba bliskih šefu vlade pod istragom ili na sudu zbog sumnji na korupciju. Među njima su premijerova supruga i brat, ali i utjecajna politička figura stranke, bivši socijalistički premijer José Luis Rodríguez Zapatero.

Sam premijer Sánchez dosad nije imenovan ni u jednom od navedenih slučajeva. Ironija situacije leži u činjenici da je Sánchez na vlast došao prije osam godina upravo nakon što je srušio vladu desnoga centra opterećenu korupcijskim skandalima, obećavajući biračima temeljito čišćenje i uvođenje transparentnosti u španjolsku politiku.

Upitan za komentar sudske presude, visoki vladin dužnosnik izjavio je kako izvršna vlast i dalje čvrsto vjeruje u „transparentnost, zasluge i integritet“ te dodao da vlada „nedvosmisleno osuđuje ponašanje koje je očito prekršilo te principe, i zbog njega duboko žali“.

Rast javnog nezadovoljstva i pritisak oporbe

Iako je zabrinutost građana zbog korupcije na znatno nižoj razini nego prije deset godina, najnovije ankete pokazuju kako se ova tema ponovno ubrzano penje na popisu glavnih problema u percepciji španjolskih birača.

„S obzirom na ozbiljne optužbe koje u ovom trenutku vise i nad vladom i nad oporbom, postoji stvaran rizik da Španjolska uđe u dulju fazu snažnog javnog nezadovoljstva i još dublje političke polarizacije“, ocijenio je Luis Cornago-Bonal, politolog s Londonske škole ekonomije (LSE) i savjetnik u konzultantskoj tvrtki Teneo.

Oštra presuda Vrhovnog suda poslužila je desnoj oporbi kao izravan povod za obnavljanje zahtjeva premijeru Sánchezu da podnese ostavku i raspiše izvanredne parlamentarne izbore. Vlada je takav scenarij odmah glatko odbacila, poručivši kako planira odraditi mandat do kraja, odnosno do kolovoza 2027. oglušujući se na pritiske s desnice.

Objava Politički potres u Madridu: Bivši ministar Ábalos osuđen na 24 godine zatvora zbog korupcije pojavila se prvi puta na Republika.

Dodik se Sudu žalio nakon što je polovicom prošle godine pravomoćno osuđen zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i razriješen dužnosti predsjednika entiteta Republika Srpska, tvrdeći da su mu odlukama domaćih institucija oštećena prava.

U odgovoru Suda na upit RSE ne navodi se konkretan razlog odbacivanja apelacije, već se ističe kako su razlozi obrazloženi u samoj odluci, donesenoj u skladu s Pravilom 52A ovog Suda.

Pravilo 52A omogućava da sudac pojedinac odbaci predstavku kao neprihvatljivu već u početnoj fazi postupka, bez detaljnog razmatranja merituma.

Takve odluke su konačne, donose se uz kratko obrazloženje i protiv njih ne postoji pravo žalbe.

U Sudu ističu kako su odluka, uz obrazloženje sudca, dostavljeni apelantu ili njegovom pravnom zastupniku, a za RSE su pojasnili kako postoji više razloga zbog kojih neka apelacija može biti odbačena, u skladu sa Smjernicama o prihvatljivosti koje Sud koristi.

U tom dokumentu se pojašnjava da Sud odbacuje predstavke, između ostaloga, ako nisu iscrpljena domaća pravna sredstva, ako su podnesene izvan propisanog roka ili ako Sud smatra da su očito neosnovane. Također, Sud neće razmatrati predmet ako ne spada u nadležnost Konvencije ili ako podnositelj nije pretrpio značajnu štetu.

Ova odluka dolazi nakon što je Europski sud za ljudska prava, ranije, u travnju ove godine, odbio i zahtjev Dodikovog pravnog tima za izricanje privremene mjere kojom se tražila obustava izvršenja presuda domaćih sudova u Bosni i Hercegovini.

Zahtjev je bio podnesen na osnovu Pravila 39 Poslovnika Suda, koje se primjenjuje samo u iznimnim slučajevima kada postoji neposredan rizik od nepopravljive štete po osnovna prava.

Milorad Dodik je pravomoćno osuđen presudom Suda Bosne i Hercegovine na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih dužnosti zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH.

Na osnovu te presude prestao mu je mandat predsjednika Republike Srpske, što su potvrdile i druge pravosudne instance u zemlji.

Apelacija Europskom sudu za ljudska prava podnesena je u siječnju ove godine, piše RSE.

/Desk/

Objava Sud u Strasbourgu odbacio Dodikovu apelaciju – žalio se da su mu presudom Suda BiH i smjenom s dužnosti predsjednika RS oštećena prava pojavila se prvi puta na Republika.

Regionalni sud u Bremenu zaključio je da je proizvođač prekršio zakon o tržišnom natjecanju jer je zadržao gotovo identično pakiranje Milka Alpenmilch čokolade, iako je težina smanjena sa 100 na 90 grama.

Tužbu je pokrenula hamburška udruga za zaštitu potrošača VZHH, koja je optužila proizvođača Mondelēz da je obmanuo kupce smanjenjem količine čokolade u popularnoj Milka Alpenmilch tabli. Iz Mondelēza su nakon presude poručili za BBC da “ozbiljno shvaćaju odluku suda” te da će je detaljno proučiti.

Globalni skok cijena kakaa

Proizvođači se posljednjih godina često služe shrinkflacijom zbog rasta troškova proizvodnje, odnosno smanjuju količinu proizvoda kako bi zadržali istu ili sličnu cijenu. Takva praksa prisutna je u brojnim državama.

Britanska potrošačka organizacija Which? nazvala ju je “podmuklom” taktikom. Prema podacima te organizacije, cijene čokolade snažno su rasle zbog globalnog skoka cijena kakaa nakon loših uroda u zapadnoj Africi.

Mondelēz je tijekom postupka tvrdio da je njemačke kupce obavijestio o promjeni putem internetske stranice i društvenih mreža te da su rast troškova u opskrbnim lancima prisilili kompaniju na smanjenje težine pojedinih Milka proizvoda.

Proizvođač: Nova težina jasno je navedena na ambalaži

Njemački potrošači očito nisu bili zadovoljni tim objašnjenjem pa je Milka Alpenmilch prošle godine proglašena “najgorim obmanjujućim pakiranjem 2025.”. Iako je težina čokolade smanjena, ljubičasto pakiranje gotovo se nije promijenilo. Nova čokolada bila je tek milimetar tanja, dok je cijena početkom 2025. porasla s 1,49 na 1,99 eura.

Mondelēz je tvrdio da je nova težina jasno navedena na ambalaži te odbacivao optužbe hamburške udruge za zaštitu potrošača. Odvjetnik kompanije na sudu je istaknuo da su čokolade i ranije dolazile u različitim težinama, između 81 i 100 grama, ovisno o proizvodu.

Sud u Bremenu zaključio je da problem nije samo u zadržavanju iste ambalaže, nego u tome što je izgled proizvoda stvarao očekivanje koje nije odgovaralo stvarnom sadržaju proizvoda koji je godinama bio poznat kupcima.

Sud je naveo da bi za izbjegavanje obmane bilo potrebno jasno, razumljivo i lako uočljivo upozorenje na samom pakiranju. Presuda još nije pravomoćna jer kompanija ima mjesec dana za žalbu.

Shrinkflacija nije pogodila samo čokolade

Sporovi oko shrinkflacije u Njemačkoj ne odnose se samo na Milku. I drugi poznati proizvođači čokolade našli su se na meti kritika. Njemački Ritter Sport također je smanjio težinu nekih svojih čokolada, zadržavajući pritom prepoznatljiv kvadratni oblik. Do početka svibnja 2026. Ritter Sport čokolade težile su 100 grama, no tri vrste sada imaju samo 75 grama.

Iako proizvodi izgledaju gotovo jednako veliki, tanji su nego prije. Ritter Sport je ipak vidljivije promijenio ambalažu i lakše čokolade predstavio kao novu liniju proizvoda. Cijena je ostala ista, a iz kompanije tvrde da “potrošači preferiraju tanje čokolade”.

Unatoč tome, i Ritter Sport završio je na popisu “obmanjujućih pakiranja” hamburške udruge VZHH, koja je samo tijekom 2025. na taj popis dodala 77 proizvoda.

Shrinkflacija nije pogodila samo čokolade. Smanjivala se i količina paste za zube, zobenih pahuljica i instant-kave. No organizacija Which? upozorava da je upravo čokolada među proizvodima kod kojih su cijene najviše rasle. U godinu dana do kolovoza 2025. poskupjela je 14,6 posto.

/Desk/

Objava Čokolada Milka izgubila na sudu – proizvođač obmanuo potrošače – tanja je i manja, a isto pakiranje pojavila se prvi puta na Republika.