U obraćanju javnosti iz izbornog stožera HDZ-a, Filipović je kazala kako je “hrvatskom narodu važna ravnopravnost u BiH, ali i da poštuje rezultate koje su na izborima iskazali pripadnici srpskog i bošnjačkog naroda”.

“Zato čestitam kolegama iz srpskog i bošnjačkog naroda koji će biti sa mnom sljedeće četiri godine u Predsjedništvu”, rekla je Filipović, izrazivši želju da njihov budući rad bude primjer drukčijeg djelovanja institucija BiH.

Istaknula je kako “u radu Predsjedništva ne bi trebala biti najvažnija brojčana podjela 2:1 ili 1:2, nego odluke koje se donose uz međusobno poštovanje i koje predstavljaju korak naprijed za BiH”.

Filipović je kazala kako je “bošnjački narod na ovim izborima pokazao da ne želi preglasavanje i tenzije koje iz toga proizlaze”.

“Kad hrvatski narod dobiva, dobiva i BiH. Mi jesmo različiti i toga se ne trebamo sramiti. Ali mi smo jednako vrijedni i jednako je naša domovina Bosna i Hercegovina”, poručila je Filipović.

S obzirom na ovakav rezultat, bh Hrvati nakon 16 godina imaju legitimnu predstavnicu u Predsjedništvu BiH koju su sami birali, a ne predstavnika izabran bošnjačkim glasovima. Kovačević, kao i njegova stranka, doživjeli su vrlo ozbiljan pad povjerenja birača, od skoro 50% glasova.

Kandidat Hrvatske petorke Zdenko Lučić, u video obraćanju zahvalio se strankama koje su ga kandidirale kao i biraćima koji su za njega glasali, a Darijani Filipović, kao i ostalima koji su osvojili članstvo u Predsjedništvu BiH, čestitao je na pobjedi, a medijima na korektnom izvješćivanju tijekom predizborne kampanje.

“Pedeset tisuća glasova, koji su povjereni meni kao kandidatu, obvezuju me da se ubuduće bavim profesionalno politikom i to ću učiniti. Nadam se da ćemo se u narednom periodu često viđati”, poručio je u video-obraćanju Zdenko Lučić, kandidat podržan od stranaka Petorke za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Međutim, ovi izbori ulaze u povijest ne samo po uvođenju suvremenih tehnologija koji su povećali razinu povjerenja u izborni proces, već i po svojevrsnom fenomenu – bošnjački birači shvatili su kako je njihovo biranje hrvatskog člana Predsjedništva (Željko Komšić) nanijelo nemjerljivu štetu u hrvatsko-bošnjačkom odnosu, a ponajviše i Bošnjacima kao narodu kojima se opravdano spočitavalo političko nasilništvo nad malobrojnijim konstitutivnim narodom- Hrvatima. Ovih izbora Bošnjaci su pokazali kako to više ne žele.

Ali, ovdje se, nakon ovih izbora i pobjede HDZ-ove Darijane Filipović postavlja još jedno pitanje – hoće li HDZ BiH, i ostale hrvatske stranke, i dalje inzistirati na promjeni Izbornog zakona BiH ili će Bošnjaci i Hrvati, prvenstveno kada je riječ o Federaciji BiH, početi izgrađivati daleko korektnije, iskrenije odnose povjerenja i suradnje, temeljene na principima suvremene demokracije i poštovanja.

Predsjednik stranke Dragan Čović, u obraćanju nakon objave preliminarnih rezultata, u ovom kontekstu, najavio je nastavak inzistiranja na promjeni Izbornog zakona BiH riječima “kako više ne bi strepili od budućih izbora”.

Što se tiče bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, preliminarni podaci pokazuju da je Denis Bećirović (Ujedinjeni za državu BIH) osvojio 207.683glasa, Bakir Izetbegović (SDA) 185.005 glasova, Semir Efendić (SBiH) 140.110 glasa, a Fahrudin Radončić (SBB BiH) 11.674 glasa. Za Radončića, predsjednika SBB BiH to je najgori rezultat ikada, a za Efendića i njegovu stranku SBiH najava ponovnog uzleta.

Žejka Cvijanović (SNSD) osvojila je 283.045 glasova, Marinko Božović (SDS) 135.718 glasova, a Nebojša Vukanović (Za pravdu i red) osvojio je 92.646 glasova.

Kako se glasalo za Predsjedništvo BiH 2022. godine

Željko Komšić (DF) ponovno je ušao u Predsjedništvo sa 227.540 velikom većinom bošnjačkih glasova, a Borjana Krišto (HDZ BiH) dobila je 180.255 glasova što je 44,20%.

Što se tiče bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Denis Bećirović (SDP) ušao je u Predsjedništvo BIH s osvojenih 33.238 glasova (57,37%). Bakir Izetbegović (SDA) tada je osvojio 214.412 (37,25%) glasova, a Mirsad Hadžikadić (Platforma za progres) 30.968 glasova (5,38%).

Također, prošlih Općih izbora, Željka Cvijanović (SNSD) dobile ja impozantnih 327.720 glasova (51,65%), a Mirko Šarović (SDS) 224.912 glasa (35,45%). Slijedili su Vojin Mijatović (Ujedinjeni za slobodnu BiH) sa 38.655 glasa ili 6,09%, potom Nenad Nešić (DNS) sa 34.955 ili 5,51% i Borislav Bijelić (Stranka Život) 8.278 blasova (1,30%).

Kako se glasalo za Predsjedništvo BiH 2018. godine

Na Općim izborima 2018. godine, konkretno za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Željko Komšić (DF) dobio je 225.500 glasova (52,64%), Dragan Čović (HDZ BiH) 154.819 glasova (36,14%), Diana Zelenika 25.890 (6,04%), Boriša Faletar (Naša stranka) 16.036 glasova (3,74%) te Jerko Ivanković Lijanović 6.099, što je 1,42%.

Kada je riječ o rezultatima glasanja za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović (SDA) uvjerljivo je pobijedio s osvojenih 212.581 glasova (33,53%). Denis Bećirović (SDP) osvojio je 194.688 glasova (33,53), potom, Fahrudin Radončić (SBB BiH) bio je treći sa 75.210 glasova (12,95%). Slijedio je Mirsand Hadžikadić (Platforma za progres) sa 58.555 glasova (5,15%) te Amer Jerlagić (SBiH) 9.655 glasova (1.66%)

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik (SNSD) dobio je podršku čak 368.210 glasova (53%), Mladen Ivanić (Savez za pobjedu) dobio je 292.065 glasova (42,74%), potom Mirjana Popović (Srpska napredna stranka) dobila je 12.731 glasova, a Gojko Kličković (Prva SDS) 10.355 glasa.

(Republika/V.S.H.)

Objava Nakon 16 godina – Hrvati su izabrali Darijanu Filipović u Predsjedništvo BiH – Kovačević i DF pretrpjeli težak poraz – Lučić najavaljivao da će u ponedjeljak biti u Predsjedništvu, ipak, not today pojavila se prvi puta na Republika.

I dok traje hrvatsko-bošnjačko-srpsko odmjeravanje snaga, istodobno, a kako Dnevni list doznaje iz sarajevskih izvora, aktualni član Predsjedništva BiH i predsjednik DF-a Željko Komšić, koji je na toj dužnosti do sada ukupno četiri mandata i zahvaljujući velikoj većini bošnjačkih glasova – priprema teren za još dva mandata, piše Dnevni list.

Ali, poslužimo se retorikom predsjednika SDA Bakira Izetbegovića koji je svojedobno za Čovića kazao kako je “naor’o”. Čini se da je do tog “levela” došao i Komšić – “naor’o” je do te mjere da se u diplomatskim krugovima neslužbeno spominje čak mogućnost američkih sankcija, ali i reakcija iz EU-a jer je ovo pitanje političke diskriminacije najmalobrojnijeg naroda postalo više nego prisutno u njihovim diskusijama.   

Kovačević u ulozi ‘premošćivanja’

To, prvenstveno, znači i nastavak prijepora Hrvata i Bošnjaka i još jači “zagrljaj” s Dodikom, a vrlo vjerojatno i zamka za bh Bošnjake. Upravo oni mogli bi najskuplje platiti Komšićevo tzv. zastupanje građanskog uređenja koji istodobno prihvaća da u Predsjedništvo bude izabran po nacionalnoj osnovi i s bošnjačkim glasovima i koji nije učinio ništa za jačanje građanske države. Čak što više, samo je pomogao u jačanju sva tri nacionalizma, i hrvatskog i srpskog i bošnjačkog.  

Naime, a kako potvrđuju izvori iz Sarajeva, DF-ov kandidat za Predsjedništvo, Slaven Kovačević, ovog izbornog ciklusa ima ulogu svojevrsnog “premošćivanja”. 

Podsjetimo da Ustav BiH ne zabranjuje osobi da bude birana u Predsjedništvo više od tri puta. Prema Ustavu BiH, članovi Predsjedništva se biraju izravno na mandat od četiri godine, a ista osoba može biti birana na tu dužnost najviše dva uzastopna mandata. Nakon što odsluži dva mandata zaredom, osoba se ponovno može kandidirati za člana Predsjedništva nakon što napravi stanku od barem jednog mandata. Tom praksom Komšić se poslužio i do sada. I, kako tvrde naši izvori, nastavit će i na izborima 2030. godine. To će mu osigurati visoku plaću i mirovinu uz status cjeloživotnog zanimanja – “nelegitimnog hrvatskog člana Predsjedništva”. 

Apsurdno jest, ali i ujedno i činjenica, da ovo pogoduje i HDZ-u kojem je Komšić razlogom za vrlo otežan razvoj političkog pluralizma kod bh Hrvata.  S druge strane, Bošnjaci izabiru Komšića jer to, jednostavno, brojčano sebi mogu priuštiti. Kao što sebi mogu priuštiti i tri i više kandidata. Drugo je pitanje bi li za njih “građanska država” bila i kada bi njima Hrvati ili Srbi izabrali bošnjačkog člana Predsjedništva? Svakako da ne. 

Međunarodni fokus na Bošnjacima

Ali, zašto zamka za Bošnjake? Iz očitog razloga jer će se, ukoliko i Komšićev savjetnik u Predsjedništvu, Slaven Kovačević, bude izabran glasovima Bošnjaka, fokus europske i američke politike usmjeriti upravo prema Bošnjacima i njihovim željama za dominacijom nad najmalobrojnijim Hrvatima.

To Bošnjacima, kao jednom od tri konstitutivna naroda i autohtonom europskom narodu, nikako neće ići u prilog. 

Kakva će reakcija uslijediti može se samo nagađati, a neke informacije govore kako bi čak mogle uslijediti i američko-europske sankcije za vodeće aktere, kao posljedica podrivanja države Bosne i Hercegovine i Daytonskog sporazuma jer Dayton nije predvidio ovakvu mogućnost manipulacije.

U aktualnim političkim previranjima na geopolitičkom planu, a koje se odnose i na poteze američkog predsjednika Donalda Trumpa, ovu mogućnost ne treba isključiti.

Međutim, moguće sankcije ne bi riješile problem već jedino istinska svijest o nužnosti rješavanja tog pitanja i konsenzus političkih stranaka.

Dodikova MAGA agenda i ‘sukob kršćana i muslimana’

Dodatno ulje na vatru dodaje Dodik sa svojom ‘MAGA agendom’ i retorikom o sukobu “kršćana i muslimana u BiH”, kao da i jedni i drugi nisu na ovim područjima prisutni stoljećima i okrenuti na suživot jedni s drugima. Dodik koristi svaku priliku i da, u prisustvu predsjednika HDZ-a Dragana Čovića, nipodaštava, kritizira i ismijava Europsku uniju, Ured visokog predstavnika (OHR), dok istodobno odbija podršku BiH u NATO-u, ističe prijateljske odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom itd. Čović sve to “stoički” i uvijek prešuti, izbjegavajući bilo kakvu reakciju neslaganja tvrdeći kako HDZ i SNSD imaju odličnu suradnju. 

 Realnost je da država koja ima i kojoj je potreban međunarodni supervizor, visoki predstavnik ili jednostavno tutor, ne može i neće ući u Europsku uniju. Takva država nije samostalna i ima upitan suverenitet. Istodobno, u BiH nema naznaka ohrabrenja za političkom stabilnošću zbog stalnog “podgrijavanja” retorika. To je dodatan razlog da međunarodna zajednica i dalje inzistira na visokom predstavniku u BiH. I stvari se tako godinama vrte u krug.  

Očito je kako se i prije službenog početka zahuktavaju političke kampanje. Očito je kako će, kao i sve kampanje do sada, ponovno biti usmjerene na raspirivanje međunacionalne mržnje i vjerske netrpeljivosti, prijetnji, ucjena i izazivanja straha jednih od drugih – najmoćnijeg oružja koje beskrupulozno svi koriste., piše Dnevni list.

/Desk/

Objava Izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH: Zamka za Bošnjake i okidač za američke sankcije? pojavila se prvi puta na Republika.

Iako je Središnje izborno povjerenstvo (SIP) raspisalo izbore za 4. listopada ove godine, čini se kako je beskompromisna i oštra preuranjena predizborna kampanja uvelike počela. I to posebno kada je riječ o utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Izuzev međusobnog vrijeđanja, dizanja tenzija i potpirivanja netrpeljivosti, ne nudi se ništa nova. Barem to do sada javnost nije uspjela čuti.

Ova “kampanja” nevjerojatno podsjeća na svojdobni sraz Fahrudina Radončića (SBB BiH) i Bakira Izetbegovića (SDA), kada je također na sceni bilo “prekomjerno granatiranje do istrebljenja”.

Lučić s ciljanom kampanjom protiv Čovića

I, gle čuda, središnja tema više uopće nije kandidat DF-a Željka Komšića, Slaven Kovačević, aktualni Komšićev savjetnik u Predsjedništvu, koji će i peti put pokušati iskoristiti glasove Bošnjaka i njihovu otvorenu mržnju prema HDZ-u i predsjedniku te stranke Draganu Čoviću, kao da se radi o izboru za predsjednika HDZ-a, a ne Predsjedništvo. Ali, željeni učinak je postignut.

Naime, sada uspavanu javnost zabavlja kandidat stranaka Petorke (HDZ 1990, HRS, HNP, HSS BiH i HDS) brigadni general u mirovini, bivši obavještajac, pravnik i biznismen Zdenko Lučić. On vodi iznimno intenzivnu i izravnu kampanju, ne protiv HDZ-ove kandidatkinje za Predsjedništvo Darijane Filipović koju ne propušta ironično nazvati “lijepom i pametnom damom i prvom pratiljom” te da “ima kćer njenih godina” te tako šalje neizravnu poruku kako se radi o mladoj ženi koja nije dorasla mjestu u Predsjedništvu. Ovo bi se moglo nazvai ‘soft misogyny’, mekom mizoginijom.

Vrlo je jasno kako Lučić ciljano vodi kampanju protiv Čovića kako bi ga uklonio iz HDZ-a, ali i zadobio simpatije glasača. To, sudeći prema komentarima na društvenim platformama, podržava i dio bošnjačkih glasača.

Lučić “iz naftalina” vadi stare, već poznate, informacije o njemu te je već u nekoliko navrata istaknuo kako je i on “utemeljitelj i član HDZ-a BiH” te kako “nije protiv HDZ-a već protiv Čovića”.

Čović izbačen iz ‘zone komfora’

Na njegove istupe u medijima Čović je strpljivo šutio, no u utorak je, kao nikada do sada vrlo ljutito reagirao, nazvavši Lučića švercerom, špekulantom, ratnim profiterom, kriminalcem, udbašem, kosovcem, aidovcem…

“Ratni kriminal ne zastarijeva, to je moja poruka svima njima. Naravno da nećemo nikom dozvoliti, posebno nekom šverceru, špekulantu, ratnom profiteru i kriminalcu da komentira ono što su vrijednosti Domovinskog rata, ono što je vrijednosti koje smo napravili. Mi smo tim ljudima davno otvorili vrata izlaska iz HDZ-a BiH. Sad se netko sjetio zbog naloga iz Sarajeva da moraju izmiriti opet neke obaveze. Neću dozvoliti da bivši udbaši, kosovari i aidovci opet špekuliraju po prostoru ovdje”, rekao je Čović.

Ovo su nevjerojatne izjave od, inače, vrlo odmjerenog Čovića. Ali i znak da ga je Lučić uspio izbaciti iz njegove “zone komfora” jer nikada do sada Čović nije ovako reagirao. Ali, zasigurno će Lučiću biti na tapetu mjesecima. Kao i on njemu – sve do 4. listopada.

Ovime je Čović odgovorio Lučiću na njegove izjave za medije, između ostaloga, i kako on “nije protiv HDZ-a već protiv Dragana Čovića koji se potpisivao ćirilicom, koji nije Hrvat i koji je uništio HDZ BiH”.

Moguće je kako će se ova dvojica HDZ-ovaca naći i na sudu zbog međusobnih klevetanja. Ali, sigurno je kako će obojica uskoro početi u javnosti objavljivati kompromitirajuće dokaze kako bi dokazli svoje tvrdnje jer su ‘rukavice skinute’.

“Imam informaciju da je Dragan Čović postao Hrvat u trenutku kad je u konzulatu Republike Hrvatske nestao određen broj putovnica. Da bi me demantirao, trebao bi izići s domovnicom Republike Hrvatske i kazati kada ju je dobio i od koga ju je dobio”, rekao je Lučić te kazao kako je “HDZ devastiran 2000. godine kada je garnitura ljudi na čelu s Čovićem iz sustava JNA ušla u stranku i rasturila je”.

Svakako da je Lučić ‘prodrmao’ javnost svojim ‘medijskom ofanzivom’ na Čovića, iako njegovi istupi ponekad zvuče vrlo tendenciozno i politički nemušto.

Kovačević može biti u problemu

Ipak, iako su poznate ograničene ovlasti članova Predsjedništva BiH, javnost do sada nije uspjela doznati programe kandidata. Pa i odgovore na ‘sitnicu’ o pitanjima, primjerice, hoće li povući imenovanja veleposlanika, konzula i ostalog diplomatskog osoblja iz ‘hrvatske kvote’, a koju je imenovao Željko Komšić.

No, da bi bilo još zanimljivije, očito da Lučićevi javni nastupi itekako zabrinjavaju i Slavena Kovačevića – DF-ovog Hrvata koji isprva nije želio biti Hrvat, a koji sada to želi i koji je treći kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, jer bi mu upravo Lučić mogao odnijeti dio glasova jer je i sam pozvao Bošnjake da glasuju za njega. To bi se moglo protumačiti kao vrlo mudro – iako ruši koncept kako „jedan narod ne treba birati drugom predstavnika“, svjestan je ograničene brojnosti hrvatskih birača i vjerne baze glasača HDZ-a.

Kovačeviću se inače ne predviđa ni približan broj glasova koje je znao dobiti Komšić, a Lučić mu je još jedna glavobolja. U svemu tome, Darijana Filipović je skoro nevidljiva. U svakom slučaju, očekuje nas jako zanimljiva kampanja po starom, dobrom receptu ‘kruha i igara’. Ali, bez pravog sadržaja, a možda i s novim posljedicama.

/Republika/

Objava Lučić je Čovića izbacio iz ‘zone komfora’, ali i on je skinuo rukavice pojavila se prvi puta na Republika.

Pojedini mediji izlaze s informacijom kako se radi o Zdenku Lučiću, umirovljenom brigadnom generalu HVO-a i jedan od braće obitelji Lučić, čiji je član i istaknuti hrvatski povjesničar Ivo Lučić, ali i najstariji Milan Lučić, biznismen koji je široj javnosti postao poznat tek nakon afere s pjevačicom Severinom. 

No, dok Petorka uporno šuti o svom kandidatu, Zdenko Lučić je, i već pri samoj možebitnoj najavi kandidature doživio svojevrsni ‘šah-mat’ od vlastitog brata Ive.

Bošnjačko političko nasilje i „nedopustiva“ hrvatska pluralnost

Pet stranaka, HDZ 1990 predsjednika Ilije Cvitanovića, Hrvatska republikanska stranka (HRS) predsjednika Slavena Raguža, Hrvatska seljačka stranka (HSS) predsjednika Marija Karamatića, Hrvatski nacionalni pomak (HNP) predsjednika Ivana Vukadina i Hrvatski demokratski savez ( HDS)Ive Tadića ozbiljno se pripremaju za izbore i mogli mi ugroziti vodeći HDZ te im oduzeti nekoliko mandata. 

Petorka nije krila svoje političke ambicije ni o svom kandidatu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH te je krajem prošlog tjedna objavila kako će u sljedećih 15 dana izaći s imenom zajedničkog kandidata te potpisati koalicijski sporazum na svim razinama vlasti.

Već prije je HDZ BiH istaknuo kandidaturu Darijane Filipović za utrku za Predsjedništvo. 

Poznato je i kako će DF, stranka Željka Komšića, sa kandidatom Slavenom Kovačevićem koji je njegov savjetnik u Predsjedništvu, pokušati i peti put animirati Bošnjake da, zahvaljujući svojoj brojnosti, i peti put izaberu hrvatskog člana Predsjedništva čime će bh Bošnjaci pred svijetom ponovno biti doživljeni kao politički nasilnici nad malobrojnijim konstitutivnim narodom.

Što će se dalje događati na izborima, nezahvalno je prognozirani, no ono što je već sada jasno su tri činjenice: 1; Kandidat Petorke zasigurno će ‘prodrmati’ HDZ BiH, 2; S obzirom na malobrojnost hrvatskih birača te brojčanu nadmoćnost bošnjačkih birača, ugroziti će izbor hrvatskog člana Predsjedništva s hrvatskim glasovima; 3; HDZ BiH će svu odgovornost za eventualan poraz njihove kandidatkinje transferirati Petorki, iako i njihova odgovornost i nedostatak pragmatičnog pristupa prema neistomišljenicima u političkom hrvatskom bloku nije zanemariva. 

Naime, niz godina upravo HDZ BiH politički poentira zbog izbora Željka Komšića u Predsjedništvo BiH zahvaljujući bošnjačkim glasovima, što je jedan od ključnih razloga zašto se u hrvatskom političkom bloku teško razvija pluralnost. I, naravno, zašto je upravo ta pluralnost pri izboru člana Predsjedništva praktički “nedopustiva”.

Zdenko Lučić se spominje kao mogući kandidat Petorke

Zdenko Lučić javnosti relativno poznat kao član Zbora narodne garde, bio je među dragovoljcima iz Ljubuškog koji su sudjelovali u borbama na Kupresu 1992. godine, zapovjednik Nastavnog središta HVO-a, a potom i kao djelatnik iz područja sigurnosti Ministarstva obrane HR HB, a jedno vrijeme bio je i predsjednik Mladeži HDZ-a BiH, zastupnik te stranke u Federalnom parlamentu itd. 

Iako se Lučić spominje kao možebitni kandidat Petorke, iz ovih pet stranaka, do službene objave vlada zavjet šutnje. No, sudeći prema pisanju pojedinih bh portala, Lučić ne bi imao ništa protiv kada bi bio kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

No, ono što je ovih dana odjeknulo u bh javnosti, posebno onima koji pomnije prate politička zbivanja je ‘šah-mat’ koji je pristigao od starijeg brata, Ive Lučića. 

Lučić stariji podržao HDZ-ovu kandidatkinju

Profesor dr. sc. Ivo Lučić, povjesničar i sam general, sudionik Domovinskog rata te nekadašnji pripadnik HVO- i HV-a, u intervjuu za portal Dnevnik.ba izrazio je podršku HDZ-ovoj kandidatkinji Darijani Filipović.

On je istaknuo kako među Hrvatima “ne bi trebalo biti dvojbe” kada je riječ o zajedničkom kandidatu za Predsjedništvo.

“Tu ne bi trebalo biti dvojbe. Odgovorna hrvatska politika, a tu mislim na stranke koje djeluju unutar HNS, trebaju podržati jednoga kandidata za hrvatskoga člana Predsjedništva. Vidio sam da je HDZ istaknuo kandidaturu gospođe Filipović, mlade žene s dovoljno političkog iskustva i bez ikakvih afera i opterećenja. Držim da nema razloga ne podržati njezinu kandidaturu. Posebno ako znamo da je njezinu kandidaturu podržao i Andrej Plenković predsjednik HDZ-a i Vlade Republike Hrvatske za čijeg je mandata Hrvatska bezrezervno podržavala Hrvate u BiH kako politički tako i materijalno. Hrvatska je u projekte Hrvata u BiH u prošlih devet godina uložila oko milijardu KM. Za razlike i političko natjecanje ima dovoljno prostora u županijama i općinama gdje Hrvati imaju većinu. Logično je i politički legitimno da najveća hrvatska stranka, odnosno HDZ BiH predloži kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i da ga drugi podrže”, kazao je Ivo Lučić za Dnevnik.ba. 

Ukoliko ipak ponovno bude izabran hrvatski član Predsjedništva BiH bošnjačkim glasovima on je rekao: “Ne mislim da će se dogoditi nešto dramatično što bi presudno utjecalo na položaj Hrvata u BiH, ali će svakako biti potvrđeno političko nasilje nad Hrvatima u BiH, kao i njihov neravnopravan položaj. To će utjecati na unutarnje hrvatsko-bošnjačke odnose, kao i odnose s Republikom Hrvatskom. BiH će u hrvatskim očima biti sve omraženija i sve više će prevladavati uvjerenje da je nepopravljiva i nespojiva s demokracijom. Jačat će ideja da je BiH zapravo samo manja Jugoslavija protiv koje se treba i mora boriti”.

Ostaje pitanje je li ovo njegova poruka mlađem bratu o čijem imenu se nagađa kao kandidatu Petorke?

/Desk/

Objava Šahovska partija braće Lučić: Stariji savjetuje podršku kandidatkinji HDZ-a za Predsjedništvo, mlađi nema ništa protiv kandidature ispred Petorke pojavila se prvi puta na Republika.

Na izvanrednoj sjednici Vijeće ministara BiH suglasilo se o dokumentu koji je temelj za vođenje pregovora državnih izaslanstava radi zaključivanja sporazuma o gradnji plinovoda na pravcu između Zagvozda u Hrvatskoj i Posušja u BiH.

Sporazum se temelji na zakonu koji je u siječnju 2025. usvojio parlament Federacije BiH, a izmjenama ranije ovog mjeseca kao investitor u zakon je uvedena privatna američka tvrtka AAFS Infrastructure and Energy.

Ta bi tvrtka, koja se povezuje s osobama bliskima administraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa, osigurala financiranje izgradnje plinovoda na teritoriju BiH i dobila koncesiju za njegovu eksploataciju na razdoblje od najmanje 30 godina.

BiH bi osigurala pristup terminalu za ukapljeni plin na Krku, čime bi izbjegla sadašnju potpunu ovisnost o plinu iz Rusije.

Međudržavnim bi se sporazumom uredili temelji suradnje i zajedničke izgradnje interkonekcije koja bi od granice BiH odnosno od Posušja jednim pravcem vodila ka Tomislavgradu te Šuici, Kupresu, Bugojnu i Novom Travniku i Travniku.

Drugim pravcem vodila bi ka Grudama, Širokom Brijegu i Mostaru s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu, te odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je sastav izaslanstva za pregovore koje bi činili resorni ministri na državnoj razini odnosno na razini Federacije BiH ili osobe koje oni ovlaste.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH zaduženo je dokument za vođenje pregovora dostaviti Predsjedništvu BiH zbog okončanja zakonom predviđenih procedura.

Ukoliko se one okončanju, sporazum bi mogao biti potpisan tijekom predstojećeg samita Inicijative triju mora (3SI) koji će potkraj travnja biti održan u Dubrovniku.

/Desk/

Objava Vijeće ministara usuglasilo prijedlog sporazuma s Hrvatskom o Južnoj interkonekciji – ide na odluku u Predsjedništvo pojavila se prvi puta na Republika.

No, o Filipović kao kandidatkinji za Predsjedništvo BiH ispred HDZ-a nagađa se već duže vrijeme te je ova vijest samo službena potvrda.

Jednoglasna potpora potvrđena na sjednicama dodatno je istaknula povjerenje kandidatkinji koja kroz svoj dosadašnji politički rad predstavlja spoj iskustva, odgovornosti i nove generacije političkog djelovanja.

Predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović istaknuo je kako “ova odluka ima šire političko značenje, naglašavajući da se ne radi samo o izboru kandidatkinje, nego o otvaranju nove faze političkog djelovanja u Bosni i Hercegovini, faze koja je spremna donijeti novu perspektivu i osigurati potpunu ravnopravnost”.

„Darijana Filipović svoj je politički put gradila postupno i odgovorno te je kroz više od desetljeća rada prošla sve razine političkog djelovanja, od rada u Mladeži do predstavljanja hrvatskog naroda u najvišim institucijama Bosne i Hercegovine. U tom je vremenu pokazala ozbiljnost, znanje i sposobnost razumijevanja političkih procesa i ljudi. Uvjeren sam da upravo Darijana Filipović kao osoba može donijeti iskorak koji će svojemu narodu i domovini osigurati sigurnost, pouzdanost i prosperitet“, izjavio je Čović.

Posebno je istaknut njezin rad u području vanjske politike i međunarodnih odnosa, kao i doprinos u afirmaciji novih generacija političkih kadrova i stručnjaka koji danas nose odgovorne dužnosti i ostvaruju konkretne rezultate na svim razinama vlasti u BiH.

Darijana Filipović, prihvaćajući kandidaturu, naglasila je kako ovu odluku prije svega doživljava kao veliku čast i odgovornost prema hrvatskom narodu, prema stranci i kolegama koji su je izabrali.

„Vjerujem da politika ne smije biti prostor sukoba i nesigurnosti, već prostor praktične odgovornosti. Bosna i Hercegovina treba stabilnost. Uvjerena sam da se budućnost u ovoj zemlji može graditi radom, znanjem i međusobnim poštivanjem. Iskoraci u borbi za ravnopravnost hrvatskoga naroda proteklih godina pokazali su koliko su stručnost i stabilnost nužne i da jedino donose rezultat. Ovu kandidaturu vidim kao priliku da zajedno ostvarimo zacrtane ciljeve i otvorimo novo političko poglavlje u BiH“, poručila je Filipović.

U svom obraćanju naglasila je i važnost političke odgovornosti unutar hrvatskog političkog prostora.

„Svjesna sam kako hrvatski politički prostor u Bosni i Hercegovini nije jedinstven u svemu. I ne treba biti. Ali postoje pitanja oko kojih ne bi smjelo biti razlika. To su pravo hrvatskoga naroda da sam bira svojega predstavnika te europski put Bosne i Hercegovine“, istaknula je Filipović.

/Desk/

Objava Darijana Filipović kandidatkinja HDZ-a za Predsjedništvo pojavila se prvi puta na Republika.

Papa Lav XIV. primio je u ponedjeljak 9. ožujka u audijenciju članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine – Željka Komšića, predsjednika Predsjedništva, Denisa Bećirovića i Željku Cvijanović. Nakon susreta s Papom članovi Predsjedništva sastali su se s nadbiskupom Paulom Richardom Gallagherom, tajnikom za odnose s državama i međunarodnim organizacijama, izvijestio je Tiskovni ured Svete Stolice.

Tijekom srdačnih razgovora održanih u Državnom tajništvu strane su izrazile zadovoljstvo dobrim bilateralnim odnosima. Posebna pozornost posvećena je potrebi za uključivim i konstruktivnim dijalogom kako bi se osigurala stabilnost zemlje te pravna i društvena jednakost svih njezinih sastavnica.

Na kraju su razmijenjena mišljenja o nekoliko regionalnih i međunarodnih pitanja, uključujući o miru i sigurnosti na zapadnom Balkanu te o posljedicama tekućih sukoba u Ukrajini i na Bliskom istoku.

/Desk/

Objava Tročlano Predsjedništvo BiH u posjetu papi Lavu pojavila se prvi puta na Republika.

Sredinom prošle godine, Predsjedništvo Demokratske fronte (DF), predsjednika Željka Komšića i aktualnog člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda koji je na tu dužnost izabran ukupno četvrti put u svojoj političkoj karijeri i isključivo velikom većinom glasova bošnjačkih birača, donijelo je odluku da kandidat te stranke za hrvatskog člana Predsjedništva na ovogodišnjim Općim izborima bude Slaven Kovačević, aktualni Komšićev savjetnik i dužnosnik te stranke. Komšićev DF je tako među prvima istaknuo kandidaturu svoga člana za Izbore, ali i time izazvao dodatne međunacionalne prijepore, piše Dnevni list.

U gostovanju na Face TV kod Senada Hadžifejzovića, Kovačević je svjesno i proračunato išao i nekoliko koraka dalje otvoreno se koristeći preuranjenom kampanjom, otvoreno objašnjavajući izborni inženjering pomoću kojeg planira, marginalizirati glasove jednog konstitutivnog naroda, Hrvata, te uz podršku glasova drugog konstitutivnog naroda, Bošnjaka, sebi priskrbiti poziciju člana predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.

Ovime je, kao kandidat i kao aktualni savjetnik u člana Predsjedništva BiH i ujedno predsjednika stranke koja ga je kandidirala, svjesno i proračunato izazvao nove međunacionalne tenzije i jezik mržne i netrpeljivosti na društvenim mrežama. No, od bh institucija još nema reakcije, dok su istodobno iz Izaslanstva EU u više navrata upozoravali da svaki narod ima pravo izabrati svoje predstavnike.

No, Kovačvić je svojim izjavama kojima je svjesno pobudio zanimanje javnosti, izravno izazvao komentare na društvenim mrežama koja eksplodiraju narativima međunacionalne netrpeljivosti i mržnje. Ovo kronično zagorčava odnose, prvenstveno dva konstitutivna naroda u BiH, daleko brojčano nadmoćnijih Bošnjaka i Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u BiH.

Motiv – zadržati kontinuitet preglasavanja hrvatskih glasova

“Moj prvi motiv je zadržati taj kontinuitet. Moju pripadnost Armiji BiH, kada smo se borili za državu jednakih građana. Moj osnovni motiv je zadržati 2:1 u Predsjedništvu u korist BiH, ali na način da u njemu nema osovine HDZ-a i SNSD-a, jer oni, ja mislim, malo više rade protiv interesa države BiH nego što rade u njenu korist. Za građane BiH je bolje da sam tamo ja koji će koristiti alate vanjske politike i propagirati jednakost građana i građanske države BiH. Ili netko misli da je tamo bolje da bude neki HDZ-ov kadar koji će govoriti o trećem entitetu i legitimnom predstavljanju”, rekao je, između ostaloga, Kovačević za Face TV.

Kovačević je objasnio i “izbornu matematiku” te pozvao Semira Efendića, predsjednika Stranke za BiH i kandidata te stranke za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH da ga podrži u njegovoj kandidaturi za hrvatskog člana Predsjedništva. Da, Kovačević je tako kazao, ne radi se o ‘tipfeleru’ i dobro ste pročitali.

Matematika izbornog inženjeringa

“Matematika izgleda ovako, recimo sa Semirom Efendićem. Stranka za BiH je 2022. godine imala nešto malo manje od 40 tisuća glasova, oko 37 tisuća, nije bitno. A DF je imao 107 tisuća glasova. E sad ovako – da nastupimo zajedno, Semir i ja, u moju korist, ja bih imao starta 140 tisuća i bio bi puno bliži pobjedi. Za ulazak u Predsjedništvo za člana iz reda hrvatskog naroda, negdje se pojavljuje granica od 150 tisuća. Za bošnjačkog člana treba najmanje 250 tisuća. Ako Semirova stranka ima 40 tisuća, može li on pronaći još 210 tisuća? A ja startam sa 107 tisuća glasova DF-a…kada bismo nastupili zajedno, da Semir podrži mene da zajedno pobijedimo za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda, onda ja imam pobjedu puno bliže nego što je on za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda”.

Pri tom je Kovačević otvoreno izveo pritisak na drugog političkog aktera, ustvrdivši kako, ukoliko ga Efendić ne podrži, da će nositi “hipoteku za ulazak HDZ-ovog kandidata u Predsjedništvo”. Pri tom je bh Hrvatima je poručio kako će “oni prodisati”, kako će im “skinut Čovića s vrata” te da im “neće ništa faliti”. Istodobno je ustvrdio kako je predsjednik HDZ BiH bio “upravnik logora u Mostaru”. O ovoj lažnoj tvrdnji bespredmetno je i raspravljati.

Kovačevićeve izjave “užarile” su društvene mreže s eksponencijalnim povećanjem komentara jezika mržnje, prvenstveno međunacionalne, ali i na račun samog Kovačevića, među kojima su vrlo brojni komentari i od samih Bošnjaka, korisnika društvene mreže, sa kritičnim stavom prema samom Kovačeviću, kandidatu koji upravo od Bošnjaka očekuje podršku za dužnost hrvatskog člana Predsjedništva.

Kampanja prije preuranjene kampanje – opterećenje medijskog prostora mjesecima prije izbora

U ovom kontekstu podsjetimo na upozorenje iz Središnjeg izborno povjerenstva (SIP) BiH o preuranjenoj kampanji, zakonsku odredbu koja se konstantno i masovno krši.

“Podsjećamo da je ‘Preuranjena kampanja’ svaki oblik radnji iz kampanje koje poduzimaju politički subjekti u periodu od raspisivanja izbora do perioda službenog početka izborne kampanje. Odnosno u navedenom periodu političkim subjektima, kandidatima i njihovim pristalicama je zabranjeno  upoznavanje birača  i javnosti sa programom i kandidatima političkih subjekata za predstojeće izbore. Ukoliko ovjereni politički subjekt, kandidat ili pristalica političkog subjekta u elektronskim, on-line i tiskanim medijima i putem društvenih mreža promovira kandidate i program za izbore i to čini od dana raspisivanja izbora do dana početka izborne kampanje onda je to preuranjena kampanja”.

Očito je kako je Kovačević smišljeno računao kako ne može biti kažnjen za preuranjenu kampanju jer SIP BiH još uvijek nije raspisao izbore za ovu godinu, no jasno je kako je on, kao kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, već počeo kampanju za bošnjačke glasove.

No, podsjetimo kako zakonske odredbe predviđaju da će novčanom kaznom od 3.000 КМ do 30.000 КМ kazniti politički subjekt za prekršaj ako on ili njegov kandidat ili pristalica u suprotnosti s članom 7.1 Izbornog zakona BiH, u periodu preuranjene izborne kampanje, izvrši radnju koja se smatra vođenjem izborne kampanje. Za navedeni prekršaj kaznit će se i kandidat političkog subjekta novčanom kaznom u iznosu od 3.000  КМ do 15.000 КМ ako je osobno odgovoran.

“Smatramo da je 30 dana primjeren period za izbornu kampanju i da vođenje preuranjene kampanje pored ostalog dovodi pojedine političke subjekte u neravnopravan položaj ali se opterećuje i medijski prostor mjesecima prije dana izbora”, zaključak je SIP-a BiH.

ZAVNOBiH i ‘građanska BiH

No, dok Kovačević tvrdi kako zagovara građansku i unitarnu BiH, za svoje političke ideje nema podrške u parlamentima, ali svjesno koristi nedostatnosti aktualnog Izbornog zakona kako bi marginalizirao glasove i prava najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u BiH.

Podsjetimo kako je bh novinar i književnik, Emil Karamatić, komentirajući svojedobno za Deutsche Welle kandidaturu Kovačevića z Predsjedništvo BiH kazao je to “primjer 30-godišnjeg uništavanja ZAVNOBiH-ove BiH (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovi, op.au)”.

“U ZAVNOBiH se najviše kunu oni koji su se ‘bore za građansku BiH’, pri tom nameću ‘bosanstvo’ kao četvrtu naciju, a u fotelje sjedaju nacionalnom odrednicom. Zapravo, ruše državu BiH jer ZAVNOBiH kaže kako ‘BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska (bošnjačka), nego i srpska i hrvatska i muslimanska (bošnjačka)”. Svatko ozbiljan postavio bi pitanje zašto izmišljamo destrukciju kada imamo konstrukciju koja nam je ostavljena prije više od 80 godina. Zar nam treba još ruganja BiH?”, rekao je Karamatić.

Odgovornost za izazivanje međunacionalne netrpeljivosti

Još jedna od dvojbi je Kovačevića odgovornost za izazivanje međunacionalne netrpeljivosti i mržnje koja se ponovno razbuktava među korisnicima društvenih mreža. S obzirom na njegovo bogato političko iskustvo i aktualnu dužnost savjetnika člana Predsjedništva BiH ne može se vjerovati kako svojih postupaka, ali i posljedica koje izaziva, nije svjestan.

Pri tom podsjetimo na KZ BiH koji, u dijelu ‘Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti’, u članku 145a, propisuje da “tko javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine”.

Također, u članu 151 istog zakona, o povrjedi slobode opredjeljenja birača, navodi se da “tko silom, ozbiljnom prijetnjom, prinudom, podmićivanjem ili korištenjem njegovog teškog ekonomskog stanja ili na drugi protupravan način, utječe na birača u BiH da na izborima za institucije BiH ili prilikom glasanja o opozivu ili na referendumu, glasa za ili protiv pojedine liste, pojedinog kandidata, odnosno glasa za ili protiv opoziva, za ili protiv prijedloga o kome se odlučuje referendumom, ili da uopće ne glasa, kaznit će se novčanom kaznom i kaznom zatvora do tri godine”.

Na koncu, podsjetimo kako je Kovačević tužio BiH pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP) u Strasbourgu  jer je smatrao kako su mu kao pripadniku ‘Ostalih’, iako se prije izjašnjavao i kao Hrvat, uskraćena ljudska prava jer se ne može kandidirati na člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda niti može biti izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

On je naveo kako za člana Predsjedništva iz reda Srba mogu glasati samo građani s prebivalištem u Republici Srpskoj, dok su narodi u Federaciji ograničeni na izbor Bošnjaka i Hrvata, te da se građani iz reda Ostalih ne mogu ni kandidirati. Nakon što se otkrilo da Kovačević nije „Ostali“ te da posjeduje hrvatsko državljanstvo, u ovom izbornom ciklusu on je „ponovno Hrvat“.

ESLJP je odbacio njegovu žalbu protiv BiH te utvrdio kako je on zloupotrijebio status žrtve te pokušao obmanuti Sud. Opravdano je pitanje pokušava li Kovačević sada obmanuti Bošnjake?

/Desk/

Objava Kovačević javno otkrio ‘matematiku i kontinuitet’ izbornog inženjeringa za izbor hrvatskog člana Predsjedništva bošnjačkim glasovima pojavila se prvi puta na Republika.

Ovime je Vijeće Europe jasno poručilo kako je nakon 16 godina prepoznalo izbornu manipulaciju oko hrvatskog člana u Predsjedništvu BiH.

U izvješću Odbora za poštovanje obveza i angažmana zemalja članica Vijeća Europe, izvjestitelji Zsolt Németh iz Mađarske i Pablo Hispán iz Španjolske naglasili su potrebu za sveobuhvatnim izbornim reformama koje će obuhvatiti presude Europskog suda za ljudska prava u slučajevima Sejdić i Finci i drugi, koje zahtijevaju da se svim građanima BiH omogući kandidiranje na najviše pozicije u zemlji, prenosi HINA.

Izvješće ističe da je pitanje izbornog zakona, posebno u vezi s Predsjedništvom BiH, “predugo bilo kamen spoticanja između Hrvata i Bošnjaka” u Federaciji BiH. Navodi se da ovakvi prijepori dodatno pogoršavaju nepovjerenje između dviju zajednica, te poziva na pronalaženje rješenje kako bi se nepovjerenje smanjilo.

Podsjetimo kako je čak četiri puta glasovima Bošnjaka za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH izabiran Željko Komšić koji je i aktualni član Predsjedništva BiH iz reda hrvtskog naroda, što je izazvalo dodatne političke tenzije između Hrvata i Bošnjaka. Komšić je i predsjednik Demokratske fronte (DF), a njegov savjetnik u Predsjedništvu BiH Slaven Kovačević također je kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva te se takva “praksa” planira nastaviti i na Općim izborima u listopadu ove godine.

Vijeće Europe pozvalo je političke predstavnike Bosne i Hercegovine da iskoriste priliku za izradu i provedbu reformi koje će omogućiti ravnopravno političko sudjelovanje svih građana u BiH.

/Desk/

Objava Vijeće Europe poziva BiH: Mijenjati Ustav i Izborni zakon, ukinuti praksu biranja hrvatskog člana Predsjedništva bošnjačkim glasovima pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjednici stranaka koje okuplja novi politički blok – Ilija Cvitanović (HDZ 1990), Slaven Raguž (HRS), Ivan Vukadin (HNP), Ivo Tadić (HDS) i Mario Karamatić (HSS) – nakon dvosatnog sastanka izrazili su zadovoljstvo dosadašnjim radom i visokim stupnjem usuglašenih političkih stavova.

Također, nastavljeni su razgovori o usuglašavanju koalicijskog programa i sporazuma, kao i o izboru zajedničkog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Predstavnici stranaka najavili su zajednički nastup na predstojećim općim izborima na svim razinama vlasti – za Predsjedništvo BiH, Parlamentarnu skupštinu BiH, Parlamente Federacije BiH i Republike Srpske, kao i u pojedinim županijama Federacije BiH.

Poručili su da, “za razliku od sadašnjih predstavnika Hrvata, ovaj politički blok predstavlja snagu autentične hrvatske politike, utemeljene na dogovoru i međusobnom uvažavanju.”

/Desk/

Objava Pet stranaka imati će zajedničkog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH pojavila se prvi puta na Republika.