Bilo je to prvi put da je supruga nekog aktualnog svjetskog čelnika predsjedala sastankom petnaest članog Vijeća sigurnosti, tijela UN-a zaduženog za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, prenosi HRT.

Plan je najavljen prošlog tjedna, prije pokretanja američkih i izraelskih napada.

To dolazi nakon što su Sjedinjene Države preuzele mjesečno rotirajuće predsjedanje Vijećem, a bio je to još jedan znak kako je Trump personalizirao američku vanjsku politiku uključivanjem prijatelja i članova obitelji u važna pitanja.

Ured Melanie Trump priopćio je da joj je cilj bio istaknuti obrazovanje kao način promicanja tolerancije i svjetskog mira na sastanku pod nazivom “Djeca, tehnologija i obrazovanje u sukobu”.

“Sjedinjene Države stoje uz svu djecu diljem svijeta. Nadam se da će mir uskoro biti vaš”, kazala je u izjavi upućenoj Vijeću.

Iran je okrivio Izrael i SAD za napad na osnovnu školu za djevojčice u južnom iranskom gradu Minabu u subotu, u kojem je, prema riječima iranskog veleposlanika pri UN-u Amira Saeida Iravanija, poginulo 165 učenica. Reuters nije mogao neovisno potvrditi te navode.

Iravani je rekao da je “duboko sramotno i licemjerno” da SAD saziva sastanak o zaštiti djece u oružanim sukobima “dok istodobno pokreće raketne napade na iranske gradove te bombardira škole i ubija djecu”.

U subotu je dječja agencija Ujedinjenih naroda, UNICEF, objavila priopćenje u kojem navodi iranske izvještaje te poručuje da vojna eskalacija na Bliskom istoku “predstavlja opasan trenutak za milijune djece u regiji”, ponovivši poziv glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa na hitan prekid neprijateljstava.

“Sjedinjene Države neće namjerno ciljati školu”, rekao je novinarima u ponedjeljak američki državni tajnik Marco Rubio.

Izraelski veleposlanik pri UN-u izjavio je da je vidio različite izvještaje, uključujući i onaj prema kojem je Iranska revolucionarna garda ciljala školu, ali da Izrael žali zbog gubitka života bilo kojeg civila.

/Desk/

Objava U UN-u prvi put predsjedala supruga predsjednika – Melania Trump u Vijeću sigurnosti umjesto Trumpa pojavila se prvi puta na Republika.

“Moramo preuzeti veću odgovornost za našu vlastitu i za zajedničku euro-atlantsku sigurnost. Europa mora biti u stanju sama se zaštititi najkasnije do 2030. godine”, rekla je ministrica Bjerre skupini bruxelleski dopisnika pozvanih u Dansku u povodu preuzimanja rotirajućeg predsjedništva Vijećem EU-a.

Sigurnija te konkurentnija i zelena Europa, glavni su prioriteti danskog predsjedanja u drugoj polovici ove godine.

Da bi se Europa mogla sama braniti morat će osnažiti obrambenu industriju i proizvodnju. Također je potrebno nastaviti i povećati pomoć Ukrajini i pojačati sankcije protiv Rusije, kaže ministrica Bjerre.

Danski ministar obrane Troels Lund Poulsen kaže da bi najbolja potpora Ukrajini bila izravno ulaganje u obrambene projekte u toj zemlji. Ministar je rekao da planiraju omogućiti i pomoći ukrajinskim tvrtkama iz obrambene industrije da pokrenu proizvodnju u Danskoj. Američka najava da će prekinuti isporuke nekih vrsta oružja Ukrajini, još više ističe potrebu da Europa mora za Ukrajinu učiniti i ulagati više, rekao je ministar obrane Troels Lund Poulsen.

Ministrica Bjerre kaže da je proširenje postalo važno za sigurnost Europe.

“Ukrajina, koja provodi reforme u najtežim okolnostima, pokrenula je zamah za proširenje i za Moldaviju i zemlje zapadnog Balkana. Zato želimo postići opipljiv napredak u proširenju tijekom našeg predsjedanja”, rekla je ministrica Bjerre u Aarhusu, drugom po veličini danskom gradu u koji u četvrtak stigla cijela Europska komisija kako bi obilježila početak danskog predsjedanja.

Velika prepreka ukrajinskim ambicijama za pridruživanje EU-u stajalište je Mađarske, koja ne pokazuje nikakve znakove da će odustati od blokade. Planiramo otvoriti pregovore u prvom klasteru s Ukrajinom i Moldavijom, radimo na pronalaženju rješenja kako ukloniti mađarsku blokadu, a ako to nije moguće, spremni smo razmotriti sva politička i praktična rješenja kako bismo krenuli naprijed, rekla je Bjerre.

Da bi proširenje bilo moguće, potrebno je i da Europska unija provede unutarnje reforme kako bi bi spremna primiti nove članice. Ministrica Bjerre kaže da je njezina vlada spremna podržati te reforme, ali je donekle relativizirala potrebu za tim.

Trebamo imati u vidu, da kada bismo sutra primili sve zemlje kandidatkinje, Europska unija bi bila iste veličine kao kada je Velika Britanija bila unutra.

Danska vlada drži da su migracije važan element za europsku sigurnost.

“Moramo osigurati stabilnost na vanjskim granicama EU-a. Ne možemo dopustiti da neregularni migranti potkopavaju europsku koheziju i sigurnost. Dansko predsjedništvo radit će na pronalaženju novih i inovativnih rješenja za neregularne migrante, kako bi se kontroliralo tko ulazi u EU”, kaže ministrica Bjerre.

Danska koalicijska vlada na čelu sa socijaldemokratskom premijerkom Mette Frederiksen jedna je od najvećih zagovornika oštrije politike prema ilegalnim migrantima. Podržava ideju o tzv. inovativnim rješenjima, što je eufemizam koji se koristi za planove o otvaranju prihvatnih centara izvan EU-a u kojima bi se razmatrale aplikacije za azil prije nego što migranti uđu u EU.

Danska vlada ima vrlo izdašan program dobrovoljnog povratka migranata, uglavnom za izbjeglice iz Sirije, koji ih je u Danskoj oko 40 tisuća. Nudi se između 70 i 80 tisuća eura za obitelj koja se odluči na povratak kako bi s tim sredstvima mogli započeti novi život u svojoj zemlji. Dosada se samo oko 800 obitelji odlučilo prihvatiti tu ponudu.

Konkurentnija Europa i Zeleni plan mogu zajedno

“Danska se zauzima za konkurentniju Europu i istodobno i za zelenu tranziciju, iako mnogi prigovaraju da je Zeleni plan ugrozio konkurentnost gospodarstva nametnuvši poduzećima skupe i komplicirane prilagodbe. Konkurentnost i zelena Europa idu ruku pod ruku”, kaže ministrica Bjerre. “Istodobno, ne možemo stavljati preveliki teret na naša poduzeća, koji će dovesti do njihova gašenja. Moramo osigurati uvjete za nova zelena rješenja”.

Od euroskeptika do najvećeg zagovornika EU-a

Danska je donedavno bila jedna od najeuroskeptičnijih zemalja, tijekom godina izborila se za mnoga izuzeća od zajedničkih politika, ali u posljednje vrijeme postala je jedna od najvećih zagovornika čvršćih integracija. EU u danskoj javnosti nikada nije veću potporu nego što je ima danas.

“Mislim da je to u prvom redu zbog geopolitičkog okruženja koje se mijenja. Vidimo da je Rusija kontinuirano agresivna, već treću godinu vodi se rat na našem kontinentu i zato moramo biti više proeuropski, moramo biti dio snažnog saveza”, kaže ministrica.

/Desk/

Objava Danska predsjedava Vijećem EU-a: Europa mora stati na vlastite noge pojavila se prvi puta na Republika.

Zastupnici Europskog parlamenta izglasali su na plenarnoj sjednici u Bruxellesu pravno neobvezujuću rezoluciju velikom većinom – od 619 koliko je glasalo, 442 bilo je za, 144 protiv i 33 suzdržano. Pet od sedam zastupničkih klubova podržalo je rezoluciju – Europska pučka stranka, Socijalisti i demokrati, Liberali, Zeleni i Ljevica.

U izglasanom tekstu zastupnici pitaju kako Mađarska može vjerodostojno predsjedavati Vijećem EU-a s obzirom da ne poštuje zakone i vrijednosti EU-a i načelo iskrene suradnje. Stoga traže od Vijeća EU-a da nađe primjereno rješenje i ističu da bi Parlament mogao poduzeti odgovarajuće mjere ako se takvo rješenje ne pronađe.

Europski parlament ne može utjecati na redoslijed predsjedanja Vijećem EU-a jer je to u isključivoj nadležnosti država članica. Sve države članice predsjedavaju Vijećem po šest mjesecu po unaprijed utvrđenom redoslijedu. Zadnji put to je učinjeno 2016. kada je utvrđen redoslijed predsjedanja do 2030. godine.

Budući da tu ne mogu ništa promijeniti, neki zastupnici spominju da Parlament treba odgovoriti na različite načine, od odbijanja sudjelovanja na trijalozima, na kojima se dogovaraju konačni tekstovi zakona između Vijeća i Parlamenta, do nepozivanja mađarskih ministara na sastanke odbora i na plenarne sjednice.

Mađarsko predsjedanje dolazi na red u dosta važnom trenutku nakon izbora za Europski parlament, nakon kojih se biraju nova Komisija i novi predsjednik Europskog vijeća. Pored toga, nakon Mađarske rotirajuće predsjedništvo u prvoj polovici 2025. treba preuzeti Poljska, koja je također već godinama u sukobu s EU-om oko vladavine prava i demokratskih standarda. Još prije nekoliko godina protiv Mađarske i Poljske otvoren je postupak prema članku 7 Ugovora o Europskoj uniji, koji teoretski daje mogućnost da se zemljama koje sustavno i ustrajno krše vladavinu prava i demokratska načela oduzme pravo glasa u Vijeću EU-a. Taj postupak dosad nije donio nikakav rezultat, a krajnju mjeru oduzimanja prava glasa praktički je nemoguće donijeti jer je za to potrebna jednoglasna odluka.

U rezoluciji se izražava zabrinutost zbog toga što se u Mađarskoj zakoni usvajaju bez dovoljnog parlamentarnog nadzora i javnih konzultacija, zbog zlouporabe pozivanja na ‘stanje opasnosti’, slobode izražavanja, zlouporabe zaštite zviždača za potkopavanje prava LGBTIQ zajednice, kršenja prava nastavnika i povreda socijalnog i radnog prava.

Mađarska je vlada proglasila kraj stanja opasnosti 1. studenoga prošle godine koje je uvedeno zbog pandemije koronavirusa, a isti dan ga je ponovno proglasila zbog rata u Ukrajini. Stanje opasnosti daje vladi gotovo neograničene ovlasti.

U rezoluciji se također osuđuje kampanja koju mađarska vlada vodi protiv EU-a. Zastupnici ističu da se time odvraća pozornost od nepoštivanja europskih vrijednosti i sustavne korupcije.

U tekstu se također upozorava na pojave zastrašivanja, poput izvješća o posjetima tajne policije uredima nekih tvrtki koje predstavljaju strateški dio industrije, s ciljem da ih se stavi pod kontrolu bliskog okruženja premijera Viktora Orbana.

Zastupnici ističu da je mađarski godišnji proračun za 2022. izmijenjen 95 puta vladinom uredbom, a to je onemogućilo odgovarajući nadzor i ukazuje na nedostatak dobrog financijskog upravljanja.

Europarlamentarci također izražavaju zabrinutost zbog zlouporabe europskih fondova te traže da se zamrznuta sredstva mogu deblokirati tek kada se uspostavi pravna i politička sigurnost.

Deblokiranje zamrznutih sredstava u ovoj fazi dalo bi Fideszu (vladajuća stranka premijera Orbana) carte blanche da nastavi s napadima na temeljna prava. Vrijeme je da se Vijeće zapita može li država članica protiv koje se vodi postupak prema članku 7 vjerodostojno predsjedavati EU-om, izjavila je izvjestiteljica za Mađarsku, francuska zastupnica Zelenih Gwendoline Delbos-Corfield.

/Desk/

Objava Velika većina zastupnika EU parlamenta ne žele da Mađarska predsjedava Vijećem EU sljedeće godine pojavila se prvi puta na Republika.

Brexit, njegove posljedice i donošenje novog Višegodišnjeg financijskog okvira (jednostavnije rečeno, proračuna EU), ali i pitanje proširenja članstva na Zapadni Balkan, obilježit će prvo predsjedanje najmlađe članice EU, piše Euractiv.

O čemu se zapravo radi?

Hrvatska od1. siječnja 2020. godine od Finske je preuzela predsjedanje Vijećem Europske unije; jedne od triju ključnih zakonodavnih institucija EU u kojoj sudjeluju ministri država članica. Ukratko, Vijeće EU ili Ministarsko vijeće jedno je od tijela zaduženo za raspravljanje i moderiranje zakonskih prijedloga Europske komisije koji idu na glasanje u Europski parlament. Dakle, Hrvatska će narednih šest mjeseci predsjedati institucijom koja je posrednik između izvršne vlasti EU (Komisije) te zakonodavne vlasti EU (Parlamenta).

U samome početku valja naglasiti kako postoji velika razlika između Vijeća EU (u kojem sjede resorni ministri država članica, po jedan iz svake države članice, odabrani prema temi o kojoj se raspravlja na sastanku) te Europskog vijeća u kojem sudjeluju najviši predstavnici država članica. Ministarskih vijeća je ukupno 10 i obuhvaćaju područja od gospodarstva, obrazovanja, poljoprivrede, ekonomskih i financijskih pitanja, zaštite okoliša ili sigurnosti. Poljoprivreda i ribarstvo (AGRIFISH), Konkurentnosti (COCOM), Ekonomski i financijski poslovi (ECOFIN), Zaštita okoliša (ENVI), Zapošljavanje, socijalna politika, zdravstvo i pitanja potrošača (EPSCO), Obrazovanje, mladi, kultura i sport (EYC), Vanjski poslovi (FAC), Opći poslovi (GAC), Pravosuđe i unutarnji poslovi (JHA) te Promet, telekomunikacije i energetika (TTE).

Primjera radi, kada se bude odlučivalo o poreznoj politici EU ili reformi Višegodišnjeg financijskog okvira, na sastanku Vijeća sudjelovat će ministri gospodarstva ili financija država članica, dok će na sastancima o migracijskoj politici Unije sudjelovati ministri unutarnjih poslova.

Rotirajuće predsjedništvo Vijećem EU uvedeno je daleke 1958. godine, no model koji je danas na snazi implementiran je tek Lisabonskim ugovorom prije točno 10 godina. Prema uvedenim promjenama, predsjedavajuća članica zadužena je za planiranje i vođenje sastanaka Vijeća, predstavljanje tog tijela prema drugim institucijama EU te posredovanje u raspravi između ministara svih država članica s ciljem pronalaska konsenzusa.

Predsjedavajuća država članica dužna je djelovati kao pošten i neutralan posrednik koji promovira dugoročne interese EU, ali ne isključivo vlastite nacionalne interese.

Jedna od vodećih promjena koja je uvedena reformom rotirajućeg predsjedništva Lisabonskim ugovorom je i tzv. ‘trio’ država članica koje jedna za drugom preuzimaju tu dužnost u periodu od 18 mjeseci. Tom je promjenom olakšana tranzicija između članica, ali je i unaprijeđen kontinuitet rada institucija Europske unije. Od ‘trija’ se očekuje koordinacija dugoročnih ciljeva i prioriteta Europske unije, a prilikom podjele država članica u predsjedavajuće grupe vodi se računa o tome da iskusne zemlje ‘stare Europe’ pruže logističku podršku novim državama članicama. Hrvatska je kao najmlađa članica EU prvi put preuzela dužnost od Finske, a mandat će 1. srpnja 2020. godine prepustiti Njemačkoj.

Predsjedanje Vijećem EU predstavlja velik izazov i onim državama koje već imaju prethodno iskustvo takvoga zadatka. Upravo zato, predsjedavajuće članice nekoliko mjeseci prije preuzimanja mandata predstavljaju svoje prioritete kao smjernice koje planiraju ostvariti tijekom šest mjeseci na čelu Vijeća.

Od njihova se programa očekuje uzimanje u obzir tekućih pitanja koja prethodne članice tijekom svog mandata nisu uspjela razriješiti. Tako će se na ‘stolu’ Republike Hrvatske naći pitanje Brexita i Višegodišnjeg financijskog okvira, zato što se ti izazovi nisu riješili tijekom finskog predsjedanja proteklih mjeseci.

Iako se često može čuti rasprava o tome hoće li predsjedanje u konačnici koristiti državi članici u promicanju vlastitih nacionalnih interesa, valja naglasiti da predsjedavajuće zemlje određuju dnevni red jedne od ključnih zakonodavnih institucija EU. Zahvaljujući tome, članice mogu tempirati pregovore sebi u korist što može uvelike utjecati na sam ishod pregovora. Također, predsjedništvo državi članici nudi povećanu vidljivost u međunarodnim medijima čime joj se unaprjeđuje pregovaračka pozicija za pitanja od nacionalnog interesa, ali joj se i pruža dublji uvid i konkretnije informacije o otvorenim pitanjima o kojima se pregovara.

Ako predsjedavajuća članica kvalitetno iskoristi svoj mandat na čelu Vijeća EU, dugoročno gledano može povećati svoju pregovaračku moć u ostalim tijelima EU.

(Izvor: Euraktiv.hr)

Objava Hrvatska pola godine predsjedava Vijećem EU-a – Što to znači? pojavila se prvi puta na Republika.