Od Predraga Freda Matića opraštaju se njegove stranačke kolege, europarlamentarci, kao i politički oponenti.

Matić je bio odlikovani dragovoljac Domovinskog rata, hrvatski ratni vojni invalid, umirovljeni brigadir HV-a.

“Srce ovog istinskog domoljuba, borca za prava žena kucalo je za poštenu i pravednu Hrvatsku”, priopćili su iz SDP-a. Ističu da je Matić uvijek bio britak na jeziku, iskren, hrabar, direktan, pošten i beskrajno duhovit. “Njegov doprinos društvu dijaloga, razumijevanja i tolerancije nemjerljiv je”, poručili su iz SDP-a.

Fred Matić rođen je 2. lipnja 1962. u Požegi. Bio je hrvatski branitelj, političar te bivši ministar branitelja u 12. vladi Republike Hrvatske. Matić je proveo rane godine života u Borovom Naselju, gdje je završio osnovnu i srednju školu. 1986. godine diplomirao je na Pedagoškom fakultetu u Osijeku. Radio je kao učitelj u osnovnoj školi u Vukovaru sve do 1990. godine kada je otvorio privatni posao.

Živio je u izvanbračnoj zajednici sa suprugom Svetlanom Patković s kojom ima jedno dijete, sina Svena.

Kada je 1991. godine izbio Domovinski rat, Matić se pridružio braniteljima Vukovara na Trpinjskoj cesti. Nakon rata bio je zarobljen i zatočen u tri srpska logora, gdje je bio podvrgnut mučenju i zlostavljanju.

Bio je šef Ureda općih poslova u Kabinetu načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga od 1994. do 1998. godine. Od 2000. do 2004. godine služio je kao glasnogovornik tog istog Kabineta. Godine 2000. postao je savjetnik tadašnje ministrice obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranke Kosor.

Služio je i kao vanjski član Odbora za branitelje u Hrvatskom saboru od 2008. do 2010. godine. Od 2010. bio je savjetnik predsjednika Ive Josipovića za pitanja branitelja. 2011. imenovan je ministrom branitelja u hrvatskoj vladi. Na toj poziciji je bio do 2016. godine, kada je podnio ostavku.

Godine 2019. Matić je promijenio svoje ime i dodao ime Fred. Matić je autor knjige nazvane ”Ništa lažno”, ratnog romana o obrani Vukovara i njegovom iskustvu u srbijanskom zatočeništvu.

U lipnju 2024. je izabran za zastupnika u Europskom parlamentu. To mu je bio drugi mandat u EP-u, bio je član odbora za ribarstvo, kulturu i obrazovanje te zamjenski član odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost. Matić je prije nešto više od dvije godina dobio nagradu MEP, poznatu i kao EU Oscar koju svake godine dodjeljuje The Parliament Magazine najuspješnijim europarlamentarnim zastupnicima i zastupnicama. Matić je dobio nagradu za najboljeg zastupnika u području zaštite ljudskih prava.

Dobitnik je Reda hrvatskog križa, Reda hrvatskog pletera, Reda Nikole Šubića Zrinskog, Reda kneza Domagoja, Reda hrvatskog trolista i Spomenice domovinskog rata. Također mu je dodijeljena Medalja Oluje.

/Desk/

Objava Preminuo hrvatski europarlamentarac i bivši ministar branitelja Predrag Fred Matić pojavila se prvi puta na Republika.

Potpredsjednik vlade i ministar poručio je da “najoštrije osuđuje takav tendenciozan napis u jednom dnevnom listu, kojim se neutemeljeno dezinformira javnost i pokušava stvoriti dojam napada hrvatskih ratnih vojnih invalida na državni proračun”.

Medved: “…ne stvaraju se pretpostavke da bi pripadnici HVO-a ostvarili ista prava kao HRVI”

“Članak se bavi problematikom tužbi određenog broja pripadnika HVO-a koji imaju status ratnih vojnih invalida (RVI) u BiH te, u skladu s odlukama iz 90-ih godina, ostvaruju u Republici Hrvatskoj pravo na mirovine, ali ne ostvaruju prava koja u RH imaju hrvatski ratni vojni invalidi (HRVI). Dio njih pokrenuo je tužbe prema RH za ostvarivanje ostalih prava koje imaju HRVI u Hrvatskoj”, rekao je ministar Medved na konferenciji za novinare, prenosi Dnevno.hr.

Podsjetio je kako je ugovorom s BiH iz 2006. ranjenim i zatočenim pripadnicima HVO-a koji imaju status RVI u BiH podnošenje zahtjeva i ostvarivanje prava isključivo na invalidsku mirovinu u RH u roku do 30 dana.

Zakonom o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji iz 2017. omogućili smo to i onima koji u tom roku nisu uspjeli podnijeti zahtjev”, pojasnio je Medved. “Time se ne stvaraju pretpostavke da bi pripadnici HVO-a ostvarili ista prava kao HRVI, kako se u članku želi prikazati”, dodao je.

Izmjenama zakona u saborskoj proceduri daje se mogućnost ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu za sve RVI iz reda HVO-a, po osnovi bolesti i ozljede kojima se u postupku vještačenja u Republici Hrvatskoj utvrdi gubitak radne sposobnosti, pojasnio je ministar hrvatskih branitelja Medved.

“Osobe koje su tužile RH primaju mirovinu u Hrvatskoj, a sva ostala prava ostvaruju temeljem invalidnosti u BiH” Naglasio je da sve osobe koje su tužile RH primaju mirovinu u RH, a sva ostala prava ostvaruju na temelju invalidnosti u BiH te ih ne mogu konzumirati u dvije države i ne mogu ostvari prava koja ostvaruju HRVI u RH, prenosi Dnevno.hr.

Matić: Gruba procjena od milijardu eura

Podsjetimo da je Jutarnji list danas izašao s testom na ovu temu, te kako će zbog presuda Ustavnog suda, a koje podnose pojedini bivši pripadnici HVO-a, ‘novi‘ ratni vojni invalidi Hrvatsku koštati milijardu eura. Jedan od sugovornika je bio i nekadašnji mministar branitelja, a danas europarlamentarac Predrag Fred Matić.

Na pitanje koliko bi to hrvatske porezne obveznike moglo koštati, Predrag Fred Matić, u čijem mandatu je 2013. Ministarstvo branitelja donijelo rješenje kojim se potvrde MORH-a izdane pripadnicima HVO-a u razdoblju prije 2000. proglašavaju nevažećima jer se ti ljudi nisu borili i nisu ranjeni na teritoriju, Hrvatske, kazao je:

“To u ovom trenutku nitko precizno ne može reći. Po mojoj gruboj procjeni, to neće koštati manje od milijarde eura”.

Na pitanje Jutarnjeg za koliko godina unatrag veterani HVO-a mogu tražiti da im Hrvatska isplati davanja na temelju statusa HRVI koji će im nakon odluka Ustavnog suda biti priznat, Matić je rekao:

“Logično je da traže retroaktivne isplate za sve godine unatrag od devedesetih kad je MORH donio rješenja kojim im priznaje status ratnih vojnih invalida do danas. Ali koliko dugo će ići unatrag, tek treba vidjeti. I ja sam se pitao oko toga kad sam čuo za odluke Ustavnog suda”.

Na čemu temelji procjenu da bi ti izdaci mogli iznositi najmanje milijardu eura, bivši ministar za branitelje je kazao:

“Pa računajte – pripadnika HVO-a kojima je Ćesić Rojs dao potvrde o ranjavanju na ‘južnom bojištu‘, a većina ih je, zamislite ranjena u istom danu, bilo je 10.007. Kad im se prizna status HRVI, oni uz braniteljske mirovine koje im Hrvatska već isplaćuje, stječu i pravo na državni stan, pod uvjetom da nemaju u vlasništvu drugu nekretninu u Hrvatskoj, a pretpostavimo da ih većina nema. Danas nema stana u Hrvatskoj ispod 100.000 eura. Dodajte tome i invalidnine koje dosad nisu imali, ortopedske dodatke, pravo na tuđu brigu i pomoć za one koji imaju status najtežih invalida, pa pravo na liječenje u Hrvatskoj, prvenstvo na listama čekanja, pravo na toplice, zatim prava prvenstva upisa na fakultete i smještaja u domovima koja imaju njihova djeca, pa prava koja se prenose na članove najuže obitelji nakon njihove smrti….”.

Bivši ministar branitelja u kratkim crtama objašnjava kontroverznu temu veterana HVO-a. Nakon što im je devedesetih Rojs podijelio potvrde o ranjavanju na južnom bojištu, a MORH im dodijelio status ratnih vojnih invalida i to na temelju potvrda koje su izdale liječničke komisije u BiH, Hrvatska je država s pripadnicima HVO-a postigla “džentlmenski sporazum”. Rekla im je – OK, dobit ćete od Hrvatske braniteljske mirovine, ali nemojte tražiti da vam Hrvatska isplaćuje invalidnine, ortopedska pomagala, tuđu brigu i pomoć i ostala prava koja imaju hrvatski branitelji sa statusom HRVI.

Međudržavni sporazum Hrvatske i BiH i tužbe

To je riješeno međudržavnim sporazumom između Hrvatske i BiH i tako je funkcioniralo dok ih neki odvjetnici nisu nagovorili da tuže hrvatsku državu i traže i sva ostala prava koja imaju HRVI.

Matić kaže kako su tijekom 2012., kad je došao na dužnost ministra branitelja, počele stizati prve pravomoćne presude u korist pripadnika HVO-a. Prva je, prisjeća se, bila na milijun kuna… I Vinko Žuljević Klica je, kako kaže Matić, bio jedan od onih koji su dobili presudu da mu Hrvatska kao ratnom vojnom invalidu HVO-a mora isplatiti oko 900.000 kuna. (Žuljevića Klicu su u svibnju 2015. u Sesvetama, nakon nedjeljne mise, vatrenim oružjem likvidirali do danas nepoznate ubojice, op. a.).

“Izračunali smo da će te presude biti ogroman udar na proračun. Rekao sam pravnicima u Ministarstvu – smislite nešto da zaštitimo proračun. Nisu smislili ništa, pa sam smislio ja”, rekao je bivši ministar.

I doista, Ministarstvo branitelja je 2013. objavilo rješenje kojim se sve potvrde MORH-a iz druge polovice 90-ih o dodjeli statusa ratnih vojnih invalida pripadnicima HVO-a proglašavaju – nevažećima jer HVO-ovci nisu ranjeni na teritoriju Hrvatske i nemaju status hrvatskih branitelja. Ta je odluka bila jedan od razloga za šatoraški prosvjed u Savskoj ulici, pred zgradom Ministarstva branitelja.​

U HDZ-ov Zakon o pravima branitelja donesen pod vodstvom ministra Medveda 2017. ugrađene su odredbe kojima se bivšim pripadnicima HVO-a kojima je MORH dodijelio status ratnih vojnih invalida jamče prije stečena prava.

Ohrabreni Zakonom, više od tisuću bivših pripadnika HVO-a podiglo je tužbe protiv odluke Ministarstva branitelja iz doba ministra Matića.Visoki upravni sud je, međutim, odbio sve njihove tužbe, ali je više od 200 veterana HVO-a ustalo ustavnim tužbama protiv presuda Visokog upravnog suda.

U siječnju ove godine, Ustavni je sud objavio svoju prvu odluku kojom usvaja ustavnu tužbu bivšeg pripadnika HVO-a Ive Lamešića. Troje ustavnih sudaca, Abramović, Kušan i Selanec glasali su suprotno većini u izdvojenom mišljenju i odluku Ustavnog suda nazvali – neustavnom, piše na koncu Jutarnji list.

HDZ-ov ministar branitelja Tomo Medved demantirao je ove navode SDP-ovog bivšeg ministra branitelja, ali i prvi put konkretnije otkrio stajalište po ovom pitanju, neizravno poručujući kako oko ove teme nema previše dvojbi te da, kako je naglasio, sve osobe koje su tužile RH primaju mirovinu u RH, a sva ostala prava ostvaruju na temelju invalidnosti u BiH te ih ne mogu konzumirati u dvije države i ne mogu ostvari prava koja ostvaruju HRVI u RH.

/Republika/

Objava Medved demantirao Matića oko ustavnih tužbi pripadnika HVO-a: “Oni koji su tužili RH primaju mirovinu u Hrvatskoj, a sve ostalo u BiH i ne mogu imati prava kao HRVI” pojavila se prvi puta na Republika.

Prije točno 25 godina preminuo je Gojko Šušak, ratni ministar obrane i najbliži suradnik prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Iako je dijelu političke javnosti Šušak poznat još iz osamdesetih kao jedan od aktivnijih pripadnika hrvatske emigracije, šira ga je javnost upoznala tek nakon što se 1990. godine iz Kanade vratio u Hrvatsku i vrlo brzo postao jedan od najutjecajnijih političara u zemlji. Neki će reći – najutjecajniji nakon Tuđmana.

U prvoj Vladi obnašao je dužnost ministra iseljeništva. U ožujku 1991. imenovan je zamjenikom ministra obrane, a već u rujnu iste godine Tuđman ga je postavio za ministra obrane. Na toj je funkciji ostao sve do svoje smrti 3. svibnja 1998. U hrvatskoj javnosti nije bilo prijepora, barem ne značajnijih, o Šuškovim zaslugama u naoružavanju Hrvatske te o njegovim zaslugama u oslobađanju okupiranog teritorija i u konačnoj pobjedi u Domovinskom ratu.

Veze sa SAD-om

Šušak je igrao značajnu ulogu i u stvaranju bliskih veza sa SAD-om – i to u ključnim trenucima, pred kraj rata. Jer veliko je pitanje bi li se Hrvatska usudila vojnim akcijama vratiti najveći dio okupiranog teritorija bez pomoći i “amena” Washingtona.

S druge strane, Šušak je u javnosti često bio kritiziran zbog svoje politike prema Bosni i Hercegovini, zbog stvaranja Hrvatske Republike Herceg-Bosne te zbog izbijanja hrvatsko-bošnjačkog rata.

“Da Hrvati nisu stvorili Herceg-Bosnu i HVO, nestalo bi ih u potpunom rasulu koje je tamo trajalo”, tvrdio je Šušak, dok su njegovi kritičari tvrdili da je upravo on jedan od najodgovornijih za to što je izbio krvavi rat između Hrvata i Bošnjaka te da bi završio u Haagu kao optuženik da nije umro.

Po čemu će ga pamtiti

Što mislite, po čemu će ga povijest najviše pamtiti, pitali smo Ljubu Ćesića Rojsa, hrvatskoga generala i Šuškova prijatelja.

– Pamtit će ga po svim dobrim djelima, pamtit će ga kao čovjeka od malo riječi i velikih djela. Šuška će se pamtiti kao tvrdog pregovarača (s američkim i drugim stranim dužnosnicima), ali i jamca da će ono što je dogovoreno biti ispunjeno.

Pamtit će ga se kao čovjeka koji je zaslužan za potpisivanje sporazuma o vojnoj suradnji sa SAD-om i kao čovjeka koji je uspio uvjeriti američke dužnosnike da je Hrvatska sposobna vojno riješiti pitanje okupiranih dijelova zemlje i dobiti podršku SAD-a za takav način okončanja rata. Šušak je iz Washingtona nazvao Antu Gotovinu i mene kako bi nam rekao da se lansira “Zima ‘94.”, vojna akcija koja je bila preduvjet za izvođenje Oluje devet mjeseci poslije. Bez takve američke podrške operacije Bljesak i Oluja ne bi bile moguće – kaže Ćesić Rojs.

Neposredno prije smrti Šušak mu je, kaže, rekao: “Ja sam svoj san dosanjao. Stvorili smo slobodnu i neovisnu državu i ja mogu mirno otputovati. Ali žao mi je što nismo trajno riješili pitanje Hrvata u BiH”.

Uloga u ratu u BiH

– Ta suza koju je pustio mene će cijeli život progoniti – kaže Ćesić Rojs. Odbacuje tvrdnje da bi Šušak završio u Haagu da nije umro te da će ga povijest pamtiti ne samo po ratnim zaslugama, nego i po njegovoj ulozi u hrvatsko-bošnjačkom ratu u BiH.

– Nikad Šušak ne bi završio u Haagu. A da su on i Tuđman bili živi, u Haggu ne bi završila ni hrvatska ‘šestorka‘. Herceg-Bosna je najbolje što se dogodilo, bez nje ne bi bilo Bosne i Hercegovine. Osim toga, Hrvatska je naoružala Armiju BiH – kaže Ljubo Ćesić Rojs.

Po čemu će Šuška povijest najviše pamtiti, pitali smo i nakadašnjeg SDP-ova ministra branitelja Predraga Freda Matića.

– Pamtit će ga kao ratnog ministra obrane. To je dio karijere koji će mu se pozitivno pripisivati. A što se tiče njegove politke prema BiH, mogu reći samo da nije bila najčišća. Više od toga ne bih komentirao. Isto tako je i s pričama o Haagu. Zaključno, kao hrvatski vojnik i vukovarski branitelj, ja ću Šuška pamtiti po pozitivnim stvarima – kaže Matić za Jutarnji list.

Poštanska marka sa Šuškovim likom

U povodu obilježavanja 25. obljetnice smrti, Hrvatska pošta u srijedu će u optjecaj pustiti prigodnu poštansku marku sa Šuškovim portretom.

“U novijoj hrvatskoj povijesti nezamjenjiva je njegova uloga u uspostavi, obrani i izgradnji države, stvaranju i razvoju moderne Hrvatske vojske te uspješnom vođenju vojnih operacija za oslobođenje okupiranih hrvatskih prostora i pobjedonosni završetak Domovinskog rata. Karizmatičan čovjek i domoljub koji je izvršio sva svoja obećanja ostat će upamćen po riječima izgovorenim na Kninskoj tvrđavi nakon pobjedonosne vojno-redarstvene operacije Oluja: ‘Zapovijed izvršena!‘

Bio je čovjek od povjerenja, iznimnih ljudskih kvaliteta i sposobnosti, dosljedan i pouzdan suradnik neizmjerne energije, čovjek koji je ulijevao samopouzdanje i mirnoću, velikog autoriteta, ali i razumijevanja, čovjek koji je malo govorio, ali čije su riječi imale težinu i utemeljenje u djelima”, stoji na stranicama HP-a.

(Izvor: Jutarnji list)

Objava Gojko Šušak, nakon Tuđmana, bio je najutjecajniji političar – mnogi su uvjereni da bi mu se sudilo u Haagu pojavila se prvi puta na Republika.