Istodobno, SIP je odbacio prigovor koji se odnosio na Slavena Kovačevića, kandidata DF-a za hrvatskog člana Predsjedništva BiH koji je komentirao donošenje Deklaracije tamošnje tranke Domovinski pokret o položaju Hrvata u BiH. Ali, SIP nije našao shodno niti kazniti, a niti upozoriti Kovačevića jer je komentirao događaj usko povezan s bh Hrvatima.

U kojem svojstvu je Kovačević komentirao ovaj događaj?

Kovačević je ovaj događaj komentirao kao kandidat DF-a za hrvatskog člana Predsjedništva koji najvećim dijelom računa na podršku glasova Bošnjaka, ali SIP to nije smatrao preuranjenom izbornom kampanjom, iako ona to jest. Istodobno, Kovačević je nekoliko puta komentirao i budućeg protukandidata na isto mjesto u Predsjedništvu, Zdenka Lučića.

S druge strane, nerazjašnjen je termin koji SIP koristi ‘slanje političkih poruka’ – što je zadatak političkih stranaka nego slanje političkih poruka tijekom cijele godine? Jesu li se slale političke poruke u smislu podrške određenim kandidatima ili kritikama na račun suparnika na predstojećim izborima ili se radilo o političkom stavovima u javnom diskursu?

No neosporno je kako svi politički subjekti i politički dužnosnici u BiH već odavno vrše otvorenu ili skrivenu preuranjenu kampanju, bilo pod krinkom lažnih humanitarnih aktivnosti, gradnje i otvaranja infrastrukturnih objekata, obilježavanja raznih obljetnica ili kroz intervjue i izjave u medijima.

Preuranjenu izbornu kampanju vrši i predsjednik SDA Bakir Izetbegović svojim izjavama o svojoj kandidaturi za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, mogućim političkim koalicijama i slanjem brojnih političkih poruka i putem javnih servisa, između ostaloga i u emisiji ‘Plenum’ FTV-a (23. lipnja 2026.), istoj onoj i zbog kojeg je kažnjen Zdenko Lučić koji je uistinu počeo s vrlo aktivnom i preuranjenom izbornom kampanjom gostovanjem na brojnim privatnim i javnim medijima.

Preuranjenu i skrivenu političku kampanju aktivno vrši i HDZ BiH koji u posljednje vrijeme posebno u javnosti aktivira njihovu kandidatkinju za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Darijanu Filipović, istodobno koristeći i javne resurse jer se radi o o državnim službenicima. Filipović je za medije dala i izjave i političke poruke upravo o svojoj kandidaturi.

Pojedine stranke i članovi stranaka Petorke u svojim priopćenjima ili objavama na društvenim mrežama otvoreno daju podršku svom kandidatu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Zdenku Lučiću.

S obzirom na samo neke navedene primjere, vrlo je jasno da se u ovoj izbornoj godini, svaka izjava, svaki politički potez i inicijativa može okarakterizirati kao otvorena ili skrivena preuranjena kampanja, zloupotreba javnih resursa i ‘slanje političkih poruka’.

Kako je danas odlučio SIP

Odluka u predmetima kršenja odredbi članka 7.1 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine:

1) od strane političke stranke Hrvatska republikanska stranka (05-1-07-5-980/26)

Kako je navedeno, u ovom predmetu odlučivalo se o odgovornosti HRS-a s obzirom da je, kako je navedeno, s obzirom da je tajnik te stranke u podcastu ‘Analitika’ vršio preuranjenu predizbornu kampanju, da je slao političke poruke o tri entiteta, o strankama Petorke i njihovom kandidatu za Predsjedništvo te zašto za njega treba glasati. Očito je kako ovim izjavama šalju političke poruke i vrši preuranjena kampanja.
Stoga je SIP usvojio prijedlog odluke kojom se HRS proglašava odgovornom jer je njen pristalica, njen politički tajnik i vijećnik u GV Mostar, vodio preuranjenu predizbornu kampanju i kazni s 3.500 KM te se nalaže političkom tajniku da ukloni spornu objavu.

2) od strane političke stranke Hrvatska republikanska stranka (05-1-07-5-981/26)

Ponovno se odlučivalo o odgovornosti HRS, vezano uz objavu od 9. linja ove godine na facebook stranici HRS Ljubuški, s naslovom ‘Milostinja ili osnovno pravo’, gdje se, kako su naveli u SIP-u, iznose kritični stavovi o radu lokalne vlasti, upravljanja javnim sredstvima i unfrastrukturom te kako su “slai političke poruke”. SIP i to smatra preuranjenom političkom kampanjom te je i zbog toga ova stranka kažnjena s još 3.500 KM uz nalog da s društvene mreže odmah ukloni tu ‘spornu’ objavu.

3) od strane političke stranke PDP – Partija demokratskog progresa (05-1-07-5-1196/26)

U ovom slučaju SIP je utvrdio odgovornos PDP-a s obzirom da je, kako se navodi, glavni tajnik te stranke Nebojša Trivić također vodio preuranjenu izbornu kampanju putem facebooka u formi video zapisa objavio posjet građevinski objekt te kazao kako je zahvaljujući mjerama gradonačelnika Banja Luke Draška Stanivukovića realiziran taj projekt. SIP je zaključio kako se radio o ‘slanju političkih poruka’ i preuranjenoj izbornoj kampanji te su kažnjeni s 3.000 KM uz nalog o uklanjanju video zapisa.

Odluka u predmetu kršenja odredbi članka 7.1, članka 7.2a i članka 7.3 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine od strane političke stranke SNSD – Savez nezavisnih socijaldemokrata (05-1-07-5-1182/26)

Kako su izvijestili iz SIP-a, ovdje se radilo o prigovoru PDP-a protiv SNSD-a, za preuranjenu izbornu kampanju i zloupotrebu resursa – s obzirom da je na facebook stranici SNSD-a 8. lipnja ove godine objavljeno da je Srđan Amidžić (ministar financija u Vijeću ministara BiH) prisustvovao asfaltiranju puta u jednom mjestu u Banja Luci i da je iznosio političke stavove. SIP je također zaljučio kako se radi o prezranjenoj izbornoj kampanji, zloupotrebi javnih resusra i slanju političkih poruka, da govori kako je stranka asfaltirala iako se radi o javnim sredstvima, te je SNSD kažnjen s 5.000 KM i da odmah ukloni navedenu objavu.

Odluka u predmetu kršenja odredbi članka 7.1, članka 7.3 stavak (1) točka 7) i članka 16.17a Izbornog zakona Bosne i Hercegovine od strane neovisnog kandidata Zdenka Lučića, sa Zaključkom o spajanju predmeta (05-1-07-5-1174/26)

SIP je u ovom slučaju odlučivao po osnovu dva prigovora po istom osnovu, za preuranjenu kampanju i govor mržnje upućen Darijani Filipović, kandidatkinji HDZ-a za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a vezano za Lučićevo gostovanje u emisiji Plenum FTV-a gdje je, kako navodi SIP, Lučić iznosio političke stavove. SIP navodi kako nisu utvrđeni elementi govora mržnje, ali kako je utvrđena preuranjena izborna kampanjate da se Lučić, koji je i prethodno kažnjavan, sada kažnjava s 3.500 KM, a s obzirom da je gostovao na FTV-u, SIP je prijavu dostavio i Regulatornoj agenciji za komunikaciju.

Odluka u predmetu kršenja odredbi članka 7.3 stavak (1) točka 8) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine od strane političke stranke Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorad Dodik, sa Zaključkom o spajanju predmeta (05-1-07-5-1177/26)

I ovdje je riječ o dva prigovora – o posjetu Milorada Dodika i Srđana Amidžića o posjetu lokalnim zajednicama Bijeljina i Lopare te da su tom prilikom objavili o tome vijesti s fotografijama s djecom, što SIP smatra spornim i zloupotrebom djece. SNSD je stoga kažnjen s 5.000 KM i nalogom o uklanjanju spornih objava.

Zaključak u predmetu kršenja odredbi članka 7.1 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine od strane političke stranke Demokratska fronta – DF (05-1-07-5-909/26)

U ovom slučaju prigovor je upućen zbog facebook naloga DF BiH kao i link te objave na internet stranici Slobodne Bosne od 2. lipnja ove godine, a zbog također preuranjene izborne kampanje kandidata DF-a za hrvatskog člana Predsjedništva Slavena Kovačevića. SIP je zaključio kako je Kovačević komentirao političke događaje u susjednoj Hrvatskoj, a ne u BiH, te da o tome iznosi svoj politički stav, ali kako nije iznosi svoje stavove za predstojeće izbore te da nije sebe promovirao kao kandidata te je SIP obustavio postupak.

/Republika/V.S.H.)

Objava SIP kaznio HRS, SNSD, PDP i Lučića zbog preuranjene izborne kampanje – Kovačevića nije – Što je s drugim strankama? pojavila se prvi puta na Republika.

Prema procjenama TI, najutjecajniji politički akteri potrošili su i najviše – najviše do sada potrošio SNSD – 1,6 milijuna KM, potom SDA 1,3 milijun KM, SDP milijun, PDP 713.000 KM, HDZ BiH 643.000 KM.

Političke stranke su potrošile oko 2,6 milijuna KM na predizborne skupove, estradne umjetnike, hranu i piće itd., 6,2 milijuna KM potrošeno je na vanjsko oglašavanje poput evidentiranih oko 4.000 bilboarda, potom fasadnih reklama itd. dok predizborne postere i ostale razne materijale nije bilo moguće ocijeniti.

Što se tiče oglašavanja u medijima, potrošeno je oko 1,6 milijuna KM i to bez uključenih objava koje nisu decidno naglašene kao političko oglašavanja iako im je cilj promoviranje političkih kandidata i njihovih programa, a koje iznosi oko 1,3 milijuna KM. Na online oglašavanje, kojem se političke stranke sve češće koriste, potrošeno je oko 250.000 KM.

Kako je navedeno, mnoge vlasti su se koristile i podjelom jednokratnih pomoći i to upravo u predizborno vrijeme – kojih je bilo čak 330.

/Republika/

Objava TI: Političke stranke na predizbornu kampanju potrošile skoro 11 milijuna KM – najviše SNSD, SDA i SDP pojavila se prvi puta na Republika.

Nešto aktivnije je na društvenim mrežama, no stječe se dojam kako su tenzije i preuranjena kampanja i prije službenog početeka, “ispuhale” kandiate. Međutim, za razliku od samih kandidata koji se u većini i ne oglašvaju, vrlo aktivnu kampanju vode stranački aktivisti putem telefonskih poziva, slanja SMS poruka ili suptilnog pritiska u anketama prema zaposlenima u javnim institucijama, piše Dnevni list.

Za sada, moglo bi se zaključiti kako je kampanja nezanimljiva, bez energije i u većini bez predstavljanja programa stranačkih kandidata koji se time bore za svaki birački glas, kao da je sve već odlučeno.

U borbi za Stolac SDA i SDP sklopile koaliciju, u Čapljini razjedinjena oporba ‘poklanja’ veće šanse HDZ-u

No, mnogi tvrde kako će HDZ BiH zadržati i poziciju gradonačelnika Stoca, Stjepana Boškovića, iako mu je protukandidat iz “koalicije SDA-SDP Zoran Turković. SDA i SDP slove kao “zavađene”, posebno nakon što je SDP formirala vlast na federalnoj razini sa svojim kkoalicijskim partnerima tako izbacivši SDA iz vlasti, no čini se da su u “lovu” na Stolac zakopane ratne sjekire. Ipak nije zanemariva činjenica da Bošković u ovoj utrci ima podršku stranaka HNS-a.

I u Čapljini će biti vrlo zanimljiva izborna igra, gdje je dugogodišnji HDZ-ov načelnik/gradonačelnik “ustupio mjesto” Ivi Raguž s kojojm je povezan obiteljskim vezama i koja je bila svojevrsni kompromis stranke i njega osobno prilikom izbora kandidata ove stranke za gradonačelničku poziciju. Ali, tu je i kandidat SDA Ajman Šoše, kao i Pokreta Hum – Bosiljko Jukić i Kristijana Falaka kao kandidata HDZ 1990, za koje se ocjenjuje kako nemaju veliku šansu zasjesti u gradonačelničku fotelju. No, veće šanse se daju kandidatu Čapljinske neovisne stranke-Čapljina u srcu, Peri Previšiću.

Međutim, zasigurno bi Previšić imao daleko veću snagu da su HDZ 1990 i Pokret Hum uspjeli dogovoriti koaliciju sa Čapljinskom strankom i izaći s jednim kandidatom. Ovako će doći do rasipanja glasova i ove stranke tako daju veću mogućnost za pobjedu HDZ-ove kandidatkinje.

Zanimljivo u Prozor-Rami

Ove godine u općini Prozor-Rama za načelničku fotelju bore se tri stranake koje ima svoje kandidate – HDZ BiH – Slavko Bilić, HDZ 1990 – Luka Faletar, Ramska narodna stranka (RNS)- Jozo Ivančević.

Zanimljivo je kako je na prošlim lokalnim izborima 2020. godine, dugogodišnji načelnik ove općine Jozo Ivančević, tada kao dugogodišnji član i  kandidat HDZ 1990, s osvojenih 4.862 glasa uvjerljivo pobijedio kandidata HDZ-a BiH Iliju Petrovića za kojeg je glasalo 1.716 glasača.

HDZ BiH je tada polagao značajne nade u svog kandidata s obzirom da na njegov čin brigadira i ugled među braniteljskim krugovima kao pripadnika HVO-a. Međutim, Ivančević je nadmoćno pobijedio i sebi osigurao još jedan mandat, potvrdivši svoj dugogodišnji i neprikosnoveni status ‘prvog čovjeka’ u toj općini.

Ivančević po prvi put u izbornu utrku ide kao kandidat vlastite stranke pa će imati i najbolji uvid koliko ‘teži’ bez svoje bivše i vrlo utjecajne stranke u ovoj općini, HDZ-a 1990 koja je istaknula kandidata Luku Faletara, također dugogodišnjeg istaknutog člana stranke.

Pri tom se u percepciji javnosti ove općine kandidat HDZ-a BiH i predsjednik te stranke u Rami te zastupnik u Skupštini HNŽ-a, Slavko Bilić, posebno ne doživljava kao značajan protukandidat Ivančevića i Faletara, što dovodi do zaključka kako će se gro izborne utrke odvijati upravo na toj relaciji.

Mnoge iznenađuje i svojevrsna mlaka kampanja u Prozor-Rami, a pojavile su se i informacije kako je HDZ svjestan da u toj općini ne može doći do načelničke pozicije te da se, nakon izbora i očekivano-eventalne pobjede Ivančevića, pragmatično priprema nova stranačka suradnja između HDZ-a BiH i Ivančevićevog RNS-a.

To bi bio veliko iznenađenje s obzirom na dugogodišnje snažne i oštre prijepore između HDZ-a i načelnika Ivančevića, prvo tijekom njegovog članstva u ‘Devedesetki’, a potom i kao predsjednika Ramske narodne stranke koji je, između ostaloga, i na takvoj retorici već 20 godina izabiran za načelnika ove općine. Ali, ostaje vidjeti rezultate izbora i daljnji razvoj situacije, hoće li “pasti” Prozor-Rama, koju mediji često navode kao “posljednji bastion otpora HDZ-u”.

‘Sigurica’ za 12 načelnika i gradonačelnika

Očekivanja su kako će u 12 općina/gradova ostati dosadašnji načelnici/gradonačelnici jer su jedini kandidati za tu dužnost, a stranačka dominacija daje im – gotov čin, osiguranje novog mandata. To se prvenstveno odnosi na kandidate SDA, SNSD i HDZ BiH, gdje se očekuje kako će upravo najjača stranka s hrvatskim predznakom tako osigurati i najviše – čak šest načelnika/gradonačelnika bilo već poznatih imena ili novih, dok su za SDA i SNSD sigurna po tri.

Takva je situacija u Ljubuškom gdje dosadašnji HDZ-ov gradonačelnik Vedran Markotić zasigurno osvaja drugi mandat, kao i načelnici u Posušju – Ante Begić, Ravnom – Andrija Šimunović i Neumu – Dragan Jurković. HDZ zadržava načelničku poziciju i Kupresu i Kreševu, samo u drugim imenima. Umjesto dosadašnjeg Zdravka Mioča, načelnik Kupresa zasigurno postaje Danko Jurič, a umjesto Renata Pejaka u Kreševu načelnički mandat osiguran je za Borisa Marića.

Siguran mandat ima i dosadašnji SNSD-ov gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić kao i načelnik Istočnog Novog Sarajeva Jovan Katić. Ova stranka ima sigurnog načelnika i za Trnovo u RS-u gdje je SNSD-ov kandidat Miroslav Bjelica ujedno i jedini kandidat za tu poziciju umjseto dosadašnjeg Dragomira Gagovića, koji je također kadar te stranke.

Kod SDA nema nikakvih “rotacija” te imaju zagarantirane nove-stare načelničke mandate u Olovu, Bužimu i Teočaku – Đemal Memagić ostaje načelnik Olova, Mersudin Nanić načelnik Bužima, a Tajib Muminović načelnik Teočaka.

/Desk/

Objava Kampanja nezanimljiva, ali ne i bez iznenađenja: U Stocu ‘zavađeni’ SDA i SDP u koaliciji, u Čapljini razjedinjena oporba ‘poklanja’ šanse HDZ-u, u Rami se šaputa o približavanju nepomirljivih pojavila se prvi puta na Republika.

Tehničkim izmjenama izbornog zakona što ih je u ožujku nametnuo Schmidt nastojeći zaštititi integritet izbornog procesa uz ostalo je postalo kažnjivo voditi prijevremenu kampanju, a razdoblje u kojemu je to dopušteno ograničeno je na mjesec dana prije izbora.

Lokalni izbori u BiH raspisani su za 6. listopada a iz TI-ja su potvrdili kako su već sada registrirali i prijavili pedesetak slučajeva preuranjene kampanje.

“Tempiranje i otvaranje javnih radova pred izbore i podjela jednokratnih novčanih pomoći građanima i dalje su dominantan oblik ponašanja izabranih dužnosnika”, stoji u izvješću TI-a u kojemu dodaju kako su dužnosnici na različitim razinama vlasti podijelili 15 milijuna eura kroz jednokratne pomoći građanima samo u proteklih mjesec dana.

Građanima vlasti tako mimo ranije usvojenih financijskih planova dijele simbolične jednokratne pomoći od 25 ili 50 eura a umirovljenicima nude besplatne izlete te priređuju koncerte na kojima promoviraju stranačke kandidate za predstojeće izbore.

Na temelju prijava TI-a Središnje izborno povjerenstvo (SIP) do sada je izreklo 11 kaznenih mjera. No, političke stranke su, zbog zakonskih odredbi, mogli sankcionirati s tek nešto više od 20 tisuća eura.

TI BiH već dugo ukazuje na to da zloporabe javnih resursa daju neprimjerenu prednost pojedinim kandidatima na izborima, ali vlasti godinama nisu imale sluha da kroz izmjene zakonske regulative ovu pojavu primjereno sankcioniraju, stoji u izvještaju.

“Posljednjim izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik uvedene su nove odredbe koje se tiču ponašanja stranaka i dužnosnika u predizbornom razdoblju i zloporabe javnih resursa, ali zbog različitih tumačenja samih odredbi i nespremnosti da se te pojave sankcioniraju zlouporaba resursa i dalje ostaje dominantno obilježje kampanje”, navode iz TI BiH.

/Desk/

Objava TI: Političke stranke vode preuranjenu predizbornu kampanju, već 50 prijavljeno- koriste javne resurse, dijele novčane pomoći, otvaraju radove pojavila se prvi puta na Republika.

Prepucavanja, vrijeđanja i teške riječi s obje strane u hrvatskom medijskom prostoru čuju se danima, a u kampanji se Milanović dotaknuo i Hrvata u BiH, a u svjetlu otvaranja pregovora BiH s EU-om. Milanović je to pozdravio i iskoristio priliku ponovno kritizirati aktualno HDZ-ovog premijera Andreja Plenkovića i njegovu vladu. No, potpuno je jasno da s ovakvom Milanovićevom retorikom i pristupom, teško da bi BiH imala zeleno svjetlo za otvaranje pregovora, no Milanović je ponovno i ovu temu upotrijebio u predizbornoj kampanji.

Komentirao je to predsjednik Zoran Milanović novim napadom na premijera Plenkovića.

Milanović se oglasio se na Facebooku:

“Pozdravljam otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom o članstvu u Europskoj uniji. Bosna i Hercegovina je nama susjedna, prijateljska i, što je posebno važno, država u kojoj žive i pripadnici hrvatskog naroda koji su među prvima krenuli u obranu naše Domovine zajedno s hrvatskim ljudima. Strateški je i nacionalni interes Hrvatske da BiH danas i sutra bude stabilna i uređena država triju konstitutivnih naroda u kojoj će se jamčiti prava Hrvata, država u kojoj će Hrvati ostati živjeti i država s kojom ćemo imati granicu koja spaja, a ne dijeli hrvatski narod.

BiH je odavno, kao što već godinama zagovaram, mogla početi pregovore s EU, samo da je bilo iskrenosti i poštenja briselske birokracije. Ali, nije krivac samo Brisel.

Pregovori EU s BiH mogli su početi puno prije da je Hrvatska proteklih godina imala Vladu i premijera s imalo političke odvažnosti i državničke mudrosti. No, Hrvatska je za premijera imala – i još kratko će imati – Andreja Plenkovića, političku kukavicu i karijernog kalkulanata, koji se ni u jednom pogodnom trenutku – a bilo ih je na pretek – nije usudio pisnuti ili, ne daj Bože, zamjeriti briselskim elitama.

Kako ne bi naštetio svojim osobnim karijernim interesima, Plenković je dopuštao da se drugorazredni isluženi političari ponašaju kao kolonizatori BiH i nameću joj propise i zakone koji su gotovo uvijek išli na štetu hrvatskog naroda u BiH. Pa sada Hrvati u BiH dočekuju pregovore s EU bez prava da sami biraju svog predstavnika u Predsjedništvo BiH jer do danas nije promijenjen onaj najvažniji, izborni zakon.

Umjesto kao država triju konstitutivnih i jednakopravnih naroda, BiH sada u pregovore ulazi s obespravljenim Hrvatima i jasnom namjerom europske birokracije – što niti ne skrivaju – da od BiH stvore nekakvu građansku državu u kojoj bi, po njima, prava konstitutivnih naroda samo smetala i još bi ih više zatirali. Za hrvatski narod u BiH, ali i za Hrvatsku, to je neprihvatljivo i opasno. I dok Plenković i sada u Briselu poslušno šuti, kao svih ovih godina, ja svima u Briselu odmah dajem do znanja, da sutra ne bi bili zatečeni: Hrvatska je punopravna članica EU i počet će koristiti svoja prava kao što čine sve druge suverene države.

Za početak, kroz nekoliko mjeseci, Hrvatima u BiH vratit će se oteta prava koja im pripadaju. BiH mora ući u EU kao država u kojoj će Hrvati biti konstitutivan i ravnopravan narod koji će sam birati svoje predstavnike u tijelima vlasti, uključujući i člana Predsjedništva BiH. Jer, Hrvatska će imati državničku, a ne poslušničku vladu”, napisao je hrvatski predsjednik u kampanji za SDP.

/Desk/

Objava Milanović i otvaranje pristupnih pregovora EU-a s BiH iskoristio u predizbornoj kampanji pojavila se prvi puta na Republika.

Dobar dio prikupljenih sredstava dolazi od prodaje šalica, majica te prijenosnih hladnjaka s fotografijom namrštenog lica bivšeg predsjednika.

Trump je pušten uz jamčevinu, a optužen je da je pokušao poništiti rezultat predsjedničkih izbora 2020. u Georgiji.

Suočava se s trima drugim optužnicama dok je istovremeno u kampanji za predsjedničke izbore 2024.

Dvije druge povezane optužnice tiču se neistinitih tvrdnji o izbornoj prevari i napadu njegovih pristaša na Capitol u Washingtonu. Trump poriče sve optužbe i tvrdi da je riječ o politički motiviranim postupcima s obzirom na činjenicu da vodi u utrci za nominaciju republikanske stranke te je najizgledniji izazivač trenutnog demokratskog predsjednika Joe Bidena.

Čini se da su sudski procesi potaknuli Trumpove pristaše, a on je prikupio gotovo 20 milijuna dolara u posljednja tri tjedna, otkako je protiv njega podignuta optužnica u slučajevima vezanim uz Georgiju i upad na Capitol.

Trump je u petak, odmah nakon uhićenja u Georgiji, prikupio 4,18 milijuna dolara, što se smatra dosad najvišim iznosom prikupljenim unutar 24 sata u predizbornoj kampanji.

Osim prodaje robe u internetskoj trgovini, njegov predizborni stožer šalje poruke pristašama u kojima od njih traži pomoć.

Trump je u četvrtak na društvenoj mreži X, ranije poznatoj kao Twitter, objavio svoju zatvorsku fotografiju uz natpis: “Upletanje u izbore. Nema predaje!” te je naveo adresu svoje internetske stranice. Bivši predsjednik na toj društvenoj mreži nije ništa objavio od siječnja 2021.

Objavljena fotografija nastala je u okružnom zatvoru Fulton, gdje se predao vlastima i platio 200.000 dolara jamčevine kako bi bio pušten na slobodu dok čeka suđenje.

/Desk/

Objava SHOW MUST GO ON Trump na svojoj fotografiji iz zatvora zaradio 7,1 milijun dolara pojavila se prvi puta na Republika.

Radi se o predizbornom videu, koji je plasiran tijekom rujna, uoči općih izbora u Bosni i Hercegovini, 2. listopada ove godine, analizira Radio Slobodna Europa.

U videu, glumci, koji su bili odjeveni kao sportašica, učiteljica, građevinski radnik i umirovljenik, sjede za konferencijskim stolom, na čijem čelu je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a. U monologu, Dodik uvjerava glasače kako je upravo on najbolji kandidat za predsjednika entiteta Republika Srpska.

Tijekom mjesec dana ovogodišnje predizborne kampanje, SNSD je za političku Facebook-promociju platio više od 64.000 KM (32.650 eura). Kada se tome dodaju pojedinačna oglašavanja na stranicama kandidata i općinskih odbora ove stranke, potrošili su oko 40.000 eura.

Tako je ova stranka na prvom mjestu, s oko 18 posto ukupnih ulaganja svih domaćih stranaka u politički marketing na društvenoj mreži Facebook tijekom predizborne kampanje.

Za taj novac je Facebook omogućio da političke poruke SNSD-a na ovoj društvenoj mreži budu pregledane oko 18,8 milijuna puta.

Što je s ostalim strankama?

Tijekom predizborne kampanje poruke tri političke partije- Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) su pregledane više od 26 milijuna puta.

“Prema našoj procjeni, tijekom predizborne kampanje politički subjekti potrošili su oko 438.875 KM (224,200 eura). Međutim, nemamo uvid za još više od 180 pojedinačnih stranica koje su se oglašavale, jer Facebook ne bilježi plaćene iznose koji su manji od 100 maraka (51 euro)”, kaže Biljana Livančić – Milić, predstavnica Udruženja građana “Zašto ne”.

Isplati li se ulagati u Facebook predizbornu kampanju?

Na biračkom spisku za ovogodišnje izbore u Bosni i Hercegovini je bilo 3.368.666 građana sa pravom glasa. Glasala je samo polovica njih. Istovremeno je u rujnu ove godine više od dva milijuna ljudi u Bosni i Hercegovini koristilo Facebook. Ovo je najpopularnija društvena mreža s više od 96 posto udjela na tržištu Bosne i Hercegovine.

“Sigurno je da promovirani sadržaji političkih stranaka stižu do glasača. Hoće li se netko zadržati duže na nekom oglasu, pregledati video, pročitati poruku, to je teško procijeniti”, kaže Livančić – Milić.

Do ‘lajkova’ i dijeljenja sadržaja se može doći i bez izravne promocije oglasa na platformi Facebook, kaže Livančić – Milić.

Ona navodi da službena stranica Bakira Izetbegovića, kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine nije potrošila ništa na oglašavanje na Facebooku, ali je s prosjekom od tri objavljena sadržaja dnevno bilježila približno isti broj interakcija s korisnicima mreže Facebook kao i SNSD, koji je dnevno objavljivao oko 15 sadržaja.

“Do svih glasača se može doći. Međutim, sumnjam da se može doći do njihovog glasa putem Facebook kampanja, ako su ti glasači ranije bili privrženi nekoj drugoj stranci”, kaže Livančić – Milić.

Prema podacima kompanije Meta, Izetbegovićeva stranka SDA je na prediznorno Facebook oglašavanje potrošila 2.711 KM (1.387 eura), i to isključivo posredstvom općinskih odbora stranke ili stranica pojedinih kandidata.

Iako je Bakir Izetbegović izgubio u utrci za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, njegova stranka je na listopadskim izborima zadržala vodeću poziciju u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i Parlamentu entiteta Federacija BiH, prema dosadašnjim objavljenim prebrojanim glasačkim listićima koje je objavilo Središnje izborno povjerenstvo (SIP).

“Botovi” i “trolovi” s lažnih profila

Izuzev plaćenih oglasa, interakciju s korisnicima mreže Facebook pojačavaju i takozvani “botovi” i “trolovi”, odnosno osobe koji kreiraju i dijele političke poruke i sadržaje s desetina lažnih profila koje svaka od tih osoba kreira.

S ovih profila dijele i hvale sadržaje svojih stranaka i kandidata, te kritiziraju i vrijeđaju političke protivnike, druge stranke i kandidate. Anonimnost im daje slobodu da šire, ne samo stranačku propaganda, već i dezinformacije, klevete i uvrede, bez straha od tužbe.

Radio Slobodna Europa zabilježio je djelovanje više ovakvih profila, koji su najčešće komentirali ili dijelili sadržaje Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Stranke demokratske akcije (SDA) tijekom predizborne kampanje u rujnu.

Što je pokazala analiza Transparency International BiH?

Domaće političke stranke su tijekom prva tri tjedna kampanje potrošile ukupno 9,6 milijuna maraka (4,9 milijuna eura), pokazuje analiza organizacije Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH).

U iznos nije uračunat iznos novca kojeg su stranke potrošile u posljednjem tjednu kampanje, navela je organizacija TI BiH, posvećena borbi protiv korupcije i izgradnji transparentnijeg i odgovornijeg društva.

“Ovaj iznos potrošen je na bilborde, reklame u medijima (televizija i štampani mediji), Facebook oglašavanje i predizborne skupove”, kažu iz TI BiH.

Najviše novca stranke su potrošile na oglašavanje na bilbordima, a promatrači TI BiH su zabilježili oko 3.500 takvih reklama. Njihova tržišna vrijednost iznosi oko šest milijuna KM (tri milijuna eura), navode u TI BiH.

Istovremeno je za oglašavanje u tiskanim medijima, na televizija i za organizovanje predizbornih skupova potrošeno oko 3,3 milijuna KM (1,7 milijuna eura).

Važnost društvenih mreža u politici

Kompanija Meta, čiji vlasnik Mark Zukerberg (Mark Zuckerberg) upravlja mrežama Facebook i Instagram, izjavila je 29. rujna ove godine da je blokirala prvi pokušaj Kine da utiče na američke izbore zakazane za studeni 2022.

Prema pisanju svjetskih medija, ovo ukazuje na sve veće napore Pekinga da putem međunarodnih društvenih mreža širi dezinformacije s ciljem produbljivanja podjela u američkom društvu.

Kolika je važnost društvenih mreža u politici pokazao je i primjer bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donald Trumpa iz siječnja 2021. godine.

Društvene mreže Facebook, Instagram i Twitter tada su blokirale službene račune tadašnjeg predsjednika SAD-a, tijekom posljednja dva tjedna njegovog mandata.

Trump je tada osporavao službene rezultate izbora i pobjedu protiukandidata Joe Bidena.

Na nepopularnu cenzuru ove kompanije odlučile su se kako bi suzbili Trampove neutemeljene tvrdnje o američkim predsjedničkim izborima dok su stotine Trumpovih pristaša jurišale na američki Capitol, kako bi spriječili prijenos vlasti na novog predsjednika.

Zuckerberg je tada rekao da će Trumpov račun ostati blokiran, jer je Trump koristio Facebook za poticanje nasilne pobune protiv demokratski izabrane vlade.

Grafikone o utrošenom novcu za političke stranke i kandidate u BiH tijekom predizborne kampanje možete vidjeti

OVDJE.

/Desk/

Objava Koliko su stranke i kandidati potrošili na oglašavanja putem Facebooka – skoro pola milijuna KM na ‘klikove’ i ‘lajkove’ pojavila se prvi puta na Republika.

Ali, kad se već ide ‘u boj’ za svaki glas dobro je imati i podršku vjerskih velikodostojnika. Oni to, kao i svih proteklih godinama, ne odbijaju – čak što više prihvaćaju raširenih ruku jer znaju da će za to biti velikodušno nagrađeni dotacijama, bez obzira što pastva iz sva tri nacionalna korpusa sve više iseljava, a oni propovijedaju skromnost, poniznost i siromaštvo vozeći se u luksuznim limuzinama itd, itd.

Bakir Izetbegović

I prije službenog početka predizborne kampanje reisul-ulema Islamske zajednice (IZ) u BiH Husein-ef. Kavazović otvoreno je podržao predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.

On se, sudjelujući na središnjem događaju događaju manifestacije “Dani bosanske duhovnosti – Karići 2022” 30. srpnja osvrnuo i na izjave predsjednika SDA Bakira Izetbegovića kojemu je dao svoju punu podršku riječima: “Jašta nego ćemo se prebrojavati”.

Poglavar IZ-a u BiH poručio je da “Bošnjaci moraju voditi računa o sebi i znati kuda idu, te imati svijest o mjestu i vremenu u kojem žive”. On je uputio okupljenima i poruke o “prebrojavanju”, a koje je već spominjao predsjednik SDA, aludirajući na prebrojavanje Bošnjaka u slučaju “najgoreg scenarija”, a nakon čega su uslijedile kritike i iz međunarodne zajednice u BiH.

Kavazović je jasno podržao Izetbegovića.

“Moramo znati za kim idemo. Moramo poznavati onoga tko staje ispred nas. Moramo znati u što vjeruje. Moramo znati hoće li nas ostaviti kad bude teško. Ovih dana čujem glasove koji kažu ‘što nas to prebrojavaju’. Želim vam ovdje sasvim iskreno kazati – da se nismo prebrojavali onda kad je trebalo da se prebrojavamo, ne bismo danas ovdje bili. Ovo mjesto bi bilo u nečijim tuđim rukama. Jašta nego ćemo se prebrojavati. Želimo to uraditi radi naše djece, Moramo znati da su oni dolazili po našu djecu. Mnoga naša djeca više nisu među nama, naših očeva, majki, sestara, braće. Tamo gdje se nismo prebrojavali, njih više ne brojimo. Nema ih. Zato pamet u glavu. Oni imaju svoju priču, ami našu bosansku, našu muslimansku priču. Želimo da naša djeca rastu slobodno. Želimo da naša djeca budu muslimani. Želimo da naša djeca u ovoj zemlji žive dostojanstveno. Želimo da im niko ne prijeti i trebamo znati da drugi neće o nama voditi računa”, poručio je reis Kavazović.

Podsjetimo na riječi predsjednika SDA na skupu u Hadžićima, kada je kazao: “Kako do snage, kako do vojne snage i imamo li mi odgovor, za ne daj Bože, najgore scenarije? Imamo, prebrojali smo se, koliko lovaca imamo i koliko mladih i instruktora na dronovima… Dalje neću, ali evo, samo da znate”.

Dragan Čović

I u svakoj predizbornoj kampanji HDZ-a BiH podrška katoličkih svećenika i visokih dužnosnika je neizostavan dio predizborno-političkog folklora. Nerijetko se za pozive na glasanje za kandidate ove stranke zloupotrebljavaju i sami oltari. Tako je i ova kampanja počela
“pijemom” Borjane Krišto, kandidatkinje HNS-a BiH za hrvatskog člana Predsjedništva BiH kod mostarsko-duvanjskog biskupa i trajnog upravitelja trebinjsko-mrkanske biskupije mons. Petra Palića.

Uz Krišto, prijemu su nazočili i predsjednik HNS BiH i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović i nositeljica liste za Zastupnički dom PS BiH Darijana Filipović, pripćeno je iz HDZ-a BiH.

Ova kampanja je potpuno nezanimljiva, predviljiva  – red prijema, red polaganja vijenaca i svijeća, red govora, obvezan ručak, posjeta nekom samostanu, crkvi itd. Kako je pjevao veliki Balašević, princip je isti, sve su ostalo nijanse.

HDZ zaista nema značajniju alternativu i vrlo mudro su iskoristili Komšićevo manipuliranje hrvatskim mjestom u Predsjedništvu, ponovno reafirmirajući Hrvatski narodni sabor kao izliku za stavljanje pod kontrolu sve druge stranke s nacionalnim prefiksom, tako da je upravo predsjednik DF-a zaslužan za HDZ-ovu potpunu dominaciju.

Milorad Dodik

Protekli tjedan dogodilo se otvaranje radova na dijelu autoceste između Beograda i Banja Luke što su srpski dužnosnici i predstavnici Srpske pravoslavne crkve iskoristili za promiviranje teza o srpskom jedinstvu, koketirali s promjenama granica, izazvavši pri tom i oštru reakciju američkog veleposlanstva u BiH.

Poglavar Srpske pravoslavne Crkve Porfirije je tom prigodom rekao kako su “granice promjenljiva kategorija”.

“Svi znamo da su se kroz povijest granice država mjesta obitavanja našeg naroda mijenjale, a nismo sigurni da u povijesti u kojoj je sve relativno, neće se mijenjati i ubuduće”, rekao je Porfirije pozdravljen pljeskom i Dodika i Vučiča, a i ostaih. Dodik, koji je podršku na izborima čak tražio i od ruskog predsjednika Vladimira Putina želeći tako uvjeriti radikalno, prorusko biračko tijelo u RS-u kako iza njega stoji i Rusija, često se oslanja na podršku Srpske pravoslavne crkve.

Ipak, može se zamijetiti da se vrlo oštra borba vodi između oporbe i Dodikove aktualne vlasti u RS-u tako da se i javnost može zabavljati gledajući i česte “udarce ispod pojasa”. Nešto mirnije je u Federaciji gdje je boj između SDA i ostatka bošnjačkog korpusa ljevice koja također ima svog kandidata za Predsjedništvo. Mnogi analitičari smatraju da će ovaj put ‘ljevica’ dati bošnjačkog člana Predsjedništva (Denis Bećirović-SDP), no ne treba zanemariti i podcijeniti činjenicu da mnoge teške utakmice u nogama ima prekaljeni SDA te da se radi o “maratonu”, a ne “sprintu” – da nije gotovo dok nije gotovo.

Naravno, predsjednik DF-a i aktualni član Predsjedništva Željko Komšić uopće ne računa na hrvatske glasove pa se njegova kampanja zasniva na posjetu mjestima s najvećim dijelom bošnjačkim stanovništvom, ali i stalnim izazivanjem tenzija prema susjednoj Hrvatskoj i bh Hrvatima. To je i za domaću javnost teško shvatljivo, a kamoli za međunarodne dužnosnike – da kandidat iz reda hrvatskog naroda računa na glasove Bošnjaka i kampanju temelji na izazivanju netrpeljivosti prema – Hrvatima.

No, na koncu, prati li itko u kojim vozilima na predizborne stranačke skupove dolaze političari? U privatnim ili službenim? Za vrijeme ili na kraju radnog vremena? Tko plaća predizborne ručkove? Stranke ili javni proračuni? Što bi rekao Sir Oliver, pragmatični, lukavi kleptoman iz Grupe TNT, to je – sitnica.

(Republika/V.S.H.)

Objava Korisni vjerski dužnosnici u predizbornoj kampanji pojavila se prvi puta na Republika.

“Predsjednik HNS-a se obratio prisutnima tijekom posebne panel rasprave, na kojoj je govorio o odnosima Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske te dosadašnjoj i planiranoj suradnji. Također, informirao je sve prisutne o ozbiljnim problemima s kojima se Bosna i Hercegovina, a osobito hrvatski narod susreće usprkos svom ustavnom statusu u najvećoj političkoj krizi nakon Daytona.

U tom svjetlu istaknuo je kako je bitno koristi učtiv jezik diplomacije prenoseći istinu o aktualnoj situaciji u BiH te podizati svijest o alarmantnim političkim agendama koje zazivaju urušavanje Sporazuma koji je Bosni i Hercegovini donio mir.

Upozorio je na zapaljivu retoriku, govor mržnje i napade usmjere ne samo na legitimne predstavnike hrvatskog naroda nego i na hrvatski narod u cjelini, katoličku vjeru i hrvatske simbole. Izmjene Izbornog zakona su naznačene kao prioritet i osnova formiranja vlasti nakon listopadskih izbora, ali i povratak pomirenja između bošnjačkog i hrvatskog naroda u BiH”, priopćeno je iz HNS-a.

Kako je navedeno, Čović je na marginama Konferencije održao radne sastanke s visokim dužnosnicima s kojima je razgovarao o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i potrebnim koracima za ostvarenje napretka i zaštite hrvatskoga naroda.

/Desk/

Objava Neodgovorno ‘pumpanje’ kampanje: Čović je u Zagrebu kazao kako se ne napada samo HDZ, nego i cijeli hrvatski narod, katolička vjera i hrvatski simboli… pojavila se prvi puta na Republika.

Iako izgleda kao dosadna fraza, očito je da će predizborno vrijeme bh političari iskoristiti kako bi međunacionalne tenzije doveli do usijanja. Zapaljiva retorika, eskalacija jezika mržnje, nacionalističko huškanje “začinjeno” ratnom retorikom, vrlo toksično je okruženje u kojem je nemoguće iznaći bilo kakav dogovor oko Izbronog zakona koji je postao pitanje nad pitanjima, čak i iznad kvalitete života građana-birača, poskupljenja, prijetećeg upozorenja nestašice i poskupljenja energenata itd.

 „Histerični patriotizam i bunt protiv OHR-a“

BH književnik, književni kritičar, prevoditelj, urednik i publicist Željko Ivanković, u kolumni ‘Histerični patriotizam’, u kontekstu novih političkih kriza, između ostaloga, piše i o buntu protiv OHR-a, piše Dnevni list.

“Svakodnevno sarajevsko plačljivo prizivanje visokog predstavnika da riješi ovo ili ono, završilo je u histeričnom političkom i medijskom demonstriranju patriotizma, prebrojavanju, prijetnjama i (ratno)huškanju upravo zbog najavljene intervencije tog istog visokog predstavnika. Da ne bi ni sad pred izbore izbio godinama očekivani bunt građana protiv bezočne pljačke, korupcije, nerada i blokade svih institucija BiH od strane svih triju političkih nacionalističkih nomenklatura, proizveden je bunt protiv OHR-a, jedine instance koja uopće nešto u ovoj zemlji radi. I neka se konačno barem nešto dogodilo! No taj je bunt, zajedno s medijskom i stranačko-političkom manipulacijom pokazao sav jad i bijedu tzv. građanskog bunta, događanja naroda, jer je u Sarajevu vrhunio u prijetnjama i uvredama visokom predstavniku i Hrvatima koji svi mogu stati u dva vagona. A zašto? Jer bi ti neki Hrvati htjeli prava i vlasti kao da su oni većina, a zna se tko je tu većinski i zašto smo to ”mi” sad i najednom za Miloševićev koncept ”jedan čovjek – jedan glas”, kao i to zašto do jučer za to nismo mogli biti. Tresla se brda – rodilo se niš! Osim što je svaka zvijer ostavila svoj trag”.

Ivanković ističe kako su “na prebrojavanje pristali i muslimani i graDŽani”, te se osvrće na “patriotizam kao zadnje utočište za mnoge hulje”, ali i na, kako kaže, histeričnu političku i medijsku kampanju, prenosi Dnevni list.

“Od 1992., do sada, do 2022., nisam čuo strašniju i histeričniju političku i medijsku kampanju protiv svega hrvatskog u Sarajevu i BiH, pa čak i protiv onih koji nikad nijednom riječju nisu stali uz Čovićev politički koncept. Tipični srpski sindrom, mislim se, koji nam je demonstrirao tada, jednako kao i danas, Šešelj i njegovi sljedbenici. A pripreman je i ranije kad je Tito etiketiran kao ustaša, pa za njim Stipe Šuvar, i sve je preko noći postalo bjelodanim. A ovi, pak? Sve što su mogli prepisati od srpskih velikonacionalista, prepisali su.

Ne samo protiv Hrvata nego i svoje vlastite opozicije koju su vučićevski ili dodikovski je manipulirajući po tko zna koji put, doveli u poziciju da se od te nje ozbiljno distancira i svaki stvarni i potencijalni opozicionar, a naročito oni koji mogu stati u dva vagona. Dva vagona za kamo?”, kritike su Ivankovića.

No, on je izgleda razočaran i medijima, pa čak i onima koji sebe, kako kaže, “samohvalisavo smatraju neovisnim”.

“Da, i oni što ih plaćaju stranci. Kod njih je to čak vidljivije. Stranac, istina, može platiti medij da bude ”tobože nezavisan”, ali ne i novinara patriota da u svom nacionalizmu ne bude histeričan do šovinizma”, njegova je kritika. Na koncu, uz pitanje, Ivanković zaključuje: “Zaista im treba vjerovati da bi dali prava Sejdiću i Finciju kojih nema ni za jedan vagon kad ne daju onima kojih ima za dva?”.

“Komšićeva bezobzirna bitka za političko preživljavanje”

Ivica Đikić u komentaru za Novosti, glasila Srpskog narodnog vijeća u susjednoj Hrvatskoj, između ostalog piše i o političkom djelovanju Željka Komšića člana Predsjedništva BiH i predsjednik DF za kojeg smatra kako je najzaslužniji za činjenicu da su bošnjačko-hrvatski odnosi danas zatrovani tek nešto manje nego ratne 1993. godine.

“Vođen isključivo svojim ličnim interesima i jasnom kalkulacijom da mu politička sudbina ovisi o bošnjačkim glasovima, Komšić u svoja tri dosadašnja mandata u Predsjedništvu BiH nije radio doslovno ništa nego pronalazio razloge za konfrontiranje s velikom većinom bh Hrvata, koje bi kako-tako trebao zastupati jer je u Predsjedništvo ušao po liniji svoje hrvatske etničke pripadnosti, kao i s Republikom Hrvatskom čija je politika prema BiH u posljednjih petnaest-dvadeset godina bila svakakva, ali ne i zloćudna. Nije učinio ništa da se barem za pedalj približi hrvatskom biračkom tijelu u BiH, da dobije poneki glas među Hrvatima u Posušju ili u Kupresu: poduzimao je sve, i sad – dva mjeseca uoči izbora – naročito poduzima sve da te ljude odvrati od eventualne ideje da glasaju za njega, jer zna da je njegova jedina šansa u glasovima onih Bošnjaka koji ne vide ništa problematično i nelogično u tome da Bošnjaci imaju dva od tri člana Predsjedništva BiH, a Hrvati ni jednog, onih Bošnjaka koji u toj vrsti političke obespravljenosti Hrvata vide svoj trijumf ili svoju osvetu za ratna vremena, piše Đikić.

On zaključuje kako je “Komšić kod Bošnjaka probudio poriv za uspostavom političke dominacije kao jedinog prihvatljivog ili zamislivog oblika političkog poretka”.

“A Hrvati su trenutno jedini nad kojima Bošnjaci mogu uspostaviti efektivnu dominaciju: Republika Srpska u tom je pogledu nedodirljiva, osim verbalno, a i to sve rjeđe i sve mlitavije. Komšića, međutim, nije nimalo briga za posljedice koje ostavlja njegova bezobzirna bitka za političko preživljavanje, posljedice koje će se na duboko štetan način i na duže staze usjeći u tkivo BiH, niti se osvrće na unutarnje kontradikcije svoje pozicije i svojih postupaka. On je ušao u Predsjedništvo BiH kao konstitutivni Hrvat, ali ga ne zanimaju birači hrvatske nacionalnosti i svoju politiku zasniva na ukidanju koncepta konstitutivnosti tri naroda neovisno o ishodu rata i mirovnom sporazumu, e da bi politički zavladao najbrojniji narod; on je protiv toga da Hrvati izaberu svoje političke predstavnike u najvišim tijelima federalne i državne vlasti, ali je pozvao na prosvjede zbog najave da Hrvati neće imati delegate u federalnom Domu naroda iz onih županija u kojima ih manje od tri posto u odnosu na ukupan broj Hrvata u Federaciji BiH, jer on smatra da je dobro da i ti hrvatski delegati budu izabrani glasovima Bošnjaka”, navodi Đikić.

Ali on se pri tom osvrće i na bošnjačke političare i intelektualce za koje navodi kako gotovo nikog ne zanima razobličavanje takve “lažne borbe za BiH”, ali mišljenje zaključuje dvojbom.

“A, ustvari, borbu za funkciju, za nastavak destruktivnog političkog parazitiranja, za produžetak prodaje opasnih iluzija bez ijednog konkretnog pozitivnog pomaka za bilo kojeg bosanskohercegovačkog građanina, izuzev Komšićevog kruga. Kao da je sva bošnjačka pamet unazad četiri godine propala u kolektivnu paniku od optužbi Komšića i njegovih jastrebova za izdaju BiH, za pomanjkanje patriotizma, za nedovoljan otpor “fašizmu”. Bakir Izetbegović zadnji je koji bi imao integriteta te političke samosvojnosti i hrabrosti da se tome suprotstavi, pogotovo dva mjeseca prije izbora, a on je, nažalost, jedini čije bi suprotstavljanje moglo u osjetnoj mjeri zaustaviti daljnji pad u bezumlje”, zaključuje Đikić.

Četvorka Dodik-Čović-Komšić-Izetbegović

Politička analitičarka iz Sarajeva, Ivana Marić osvrće se eskalaciju političke krize u Bih u predizborno vrijeme i to posebno na “kampanje” nacionalnih tenzija i zveckanja oružja te oporbu koja se u svojoj nemoći i bezidejnosti pridružila ovakvom diskursu.

“U državi razvijene demokracije vladajuće stranke bi koristile za predstavljanje onoga što su sve uradili za građane posljednje četiri godine. Oporba bi kritiziral vlast, iznosila argumente, govorila što su mogli bolje uraditi i ukazivala na njihove propuste. Istovremeno bi predstavljala svoj program rada i uvjeravala građane da će se bolje brinuti za njih od aktualne vlasti. U BiH je situacija potpuno drukčija. Vladajuće stranke nemaju nikakve rezultate pa će izbore, i ovaj put, pokušati dobiti širenjem straha i mržnje prema drugim narodima, podizanjem nacionalnih tenzija, prebrojavanjem i zveckanjem oružja. Oporba nema programe pa se pridružila podizanju nacionalnih tenzija i sa vladajućim strankama se takmiči tko će ispasti veći Hrvat, Srbin ili Bošnjak”, smatra Marić.

U kratkoj analizi koju je napisala na svom službenom facebook statusu, Marić se osvrće na ‘četvorku’ – Dodik-Komšić-Čović-Izetbegović.

“Dodik odavno koristi podizanje nacionalnih tenzija za održavanje na vlasti i čuvanje moći. To mu je jedina garancija da neće odgovarati za korupciju koju mu spočitavaju. Ove godine i ne mora toliko puno raditi, već pušta Izetbegovića da mu odrađuje kampanju. Čović je u znatno povoljnijoj situaciji. Zahvaljujući Komšiću, ne mora brinuti za gubitak moći, kao ni da će odgovarati za korupciju za koju ga mnogi vežu. Dovoljno mu je povremeno okupiti poslušnike iz HNS-a i u medijima objavizi bombastičan naslov na koji će se svi uloviti, dok u dokumentu ništa od toga, zapravo, i ne piše, kako ih ne bi kaznili zbog protuustavnog djelovanja. Komšić se ne boji pravosuđa, koliko se boji života “običnog građanina” nakon udobne i dobro plaćene fotelje, tapšanja po ramenu i radne obveze njegovih uposlenika da mu prave društvo po ugostiteljskim objektima. Kako slabi podrška građana, tako se njegova retorika dodatno zaoštrava. Više se i ne pretvara da se bori za Bosance, već se sa Izetbegovićem nadmeće za ekskluzivnog zaštitnika Bošnjaka. Izetbegović ih je ove godine sve nadmašio. Toliko se zanio u podizanju tenzija da bi i se on uskoro mogao naći na raznim crnim listama, zajedno sa svojim koalicijskim partnerima, Čovićem i Dodikom, a sve češće ga poistovjećuju s Dodikom. Ne znamo vrijeđa li ga to ili mu imponira”, ocijenila je Marić.

Ona zaključuje kako će svi nakon izbora “zakopati ratne sjekire i baciti se na podjelu plijena sa dojučerašnjim ljutim neprijateljima, kao da jedni drugima nisu prijetili ratom, robotima i dronovima”.

“A sluđeni narodi će se još više zamrziti i udaljiti jer sve veći broj nasjeda na laži i propagandu korumpiranih nacionalnih vođa i ne shvaćaju da njima nije stalo ni do građana, ni do naroda već samo do osobnog interesa i ostanka na slobodi. Za to su spremni i vas i vašu djecu prebrojati i ponovo poslati u rat, dok bi se oni dobro sakrili i još bolje profitirali”, ističe na kraju ova politička analitičarka uz izjavu kako je zbog svega jako tužan zbog sve veće mržnje, straha i prijetnji gdje, kako kaže, “sva tri naroda žele svoju državu unutar BiH, u kojoj nema mjesta za druge narode, a ponajmanje za Bosance i Hercegovce kojima je država važnija od nacije”.

/Dnevnik/

Objava Politička kampanja u BiH u očima intelektualaca: ‘Sluđeni narodi sve više se mrze, a nacionalne vođe dijele plijen’ pojavila se prvi puta na Republika.