U većini neinovativno, nemaštovito i dosadno – možda bi tako mogli okarakterizirati predizbornu kampanju ovogodišnjih Općih izbora u BiH. Izgled stranačkih plakata skoro da se i ne mijenja, dosadno, uštogljeno, predvidljivo. Društvene platforme skoro potpuno su preuzele ulogu oglašavanja, google oglasi iritantno su “izbacivali” nepoznate kandidate, u većini fotografirane s prekrštenim rukama što bi, kao, trebalo ulijevati samopouzdanja i povjerenja. Ozbiljno?

Ipak, bilo je nekih ‘bljeskova’, poput SDA-ova Harisa Zahiragića i izjave toliko nevjerojatne da se snimak vraćao nekoliko puta: “Mi Bošnjaci smo ponosan i dobar narod, ponosan i dobar, ne samo dobar i glup…”.

Lučić – Hrvatska petorka

On snima video-clip u Batman majici, leti s paraglajderom, udara u boksačku vreću, demonstrira karate poteze, dok ga snimaju čita šalabhter ne trepnuvši, kaže da Bošnjaci mogu za njega glasati, pa onda sam sebe demantira i kaže da mu ne trebaju bošnjački glasovi, slika se s bošnjačkim političarima koji mu daju podršku, obaćava doniranje plaće u humanitarne svrhe…

On je sve u jednom – Batman, Superman, Iron Man, Robin Hood – jednostavno, u gradu Gotham on je spasitelj naroda od kriminala, korupcije, nepotizma, siromaštva.

Ujedno jedina želja, možda i veća od hrvatskog člana Predsjedništva, je uklanjanje Dragana Čovića s mjesta predsjednika HDZ-a BiH. Nije se konfrotirao sa HDZ-ovom kandidatkinjom, a još manje sa DF-ovim kandidatom za to isto mjesto. Samo je agresivno napadao Čovića, što je u dijelu javnosti stvaralo zbunjenost jer Čović nije bio kandidat. Imao je vrlo bombastične izjave, tvrdnje, optužbe, čak i skandalozne, nerazmjerne njemu kao osobi i razini za koju se kandidirao, a što mu je nanijelo štetu u dijelu javnosti.

Ipak, mora se priznati, unio je živost u kampanju, o njegovim video-clipovima i izjavama se pričalo i polemiziralo, pa bile one istinite, poluistinite ili nagađanje i lukavo “bacanje kostiju” kada nije imao što pametnije kazati.

Stranke koje su ga podržale, Hrvatska petorka, njihovi predizborni plakati i slogani posuđeni iz stihova Thompsonove pjesme, skoro da se nisu razlikovali od predizbornih plakata HDZ-a BiH. Njihov kandidat govorio je ono što oni nisu željeli ili smjeli, jer – kampanja će proći, a valja dogovarati vlast. Ali, “bumerang” koji im je obećao Čović zbog šutnje na vrijeđanje njega i njegove obitelji tu bi mogao biti otežavajuća okolnost.

Filipović – HDZ-HNS

Iako elokventna i obrazovana, s vrlo dobrim poznavanjem političkih relacija i zbivanja jer joj je politika prvo ozbiljno zanimanje, ostala je u sjeni predsjednika stranke. Iz njegove sjene malo tko je izašao, ili malo tko smije izaći… Iz njenih nastupa vidljivo je kako želi stvoriti sliku “kandidatkinje iz naroda”, i kako se lakše i neposrednije može približiti “običnom puku” nego predsjednik.

Izjave su joj odmjerene i razumljive i nije išla retorikom izazivanja mržnje i netrpeljivosti već je, u biti vodila uljuđenu i pozitivnu kampanju. Svakako da bi to još više došlo do izražaja da joj se dopustilo više samostalnosti. Istodobno, na društvenim mrežama bila je izložena podrugljivim i uvrjedljivim komentarima na račun svoga izgleda, gdje je nazivana i “pratiljom”, što je otvoreno ispoljavanje mizoginije.

Zvuk njenih potpetica u predizbornom spotu (footsteps) valjda je biračima trebao nositi poruku odgovornosti, autoriteta, društvenog statusa, snage, povjerenja, šta li je već bila namjera, mnoge je ujedno i žestoko iritirao – možda na salonkama ipak treba uraditi potplat kod lokalnog obućara da ti koraci malo manje paraju uši? I onaj srdačan zagrljaj s ministrom pravde tijekom posjeta Washingtonu? U kojem kontekstu? Nemojte, molim.

Možda da se na koncu poslužimo sloganom Hrvatske petorke – “Izađi iz sjene”, što prije i što odlučnije i za izgradnju vlastitog političkog personalitija, ali i za vjerodostojnost Čovićeve priče o nužnosti sve više mladih kadrova u stranci.

Kovačević – DF

Kandidat DF-a i savjetnik aktualno člana Predsjedništva i ujedno predsjednika te stranke, od strane predsjednika HRS-a Slavena Raguža, maštovito je nazvan “kapetanom Mikijem” zbog svog neuobičajenog razdjeljka na kosi.

On je svoju kampanju pokušao temeljiti na zapaljivim izjavama protiv susjedne Republike Hrvatske, često i bh Hrvata. Ali i to je samo jedno razobličavanje cjelokupne politike koja parazitira na izazivanju negativnih emocija kod Bošnjaka. Protiv Hrvata. Tih istih u čiju predsjedničku fotelju, kao Hrvat želi zasjesti. Iako prije nije želio biti Hrvat.

Izgled predizbornih plakata ove stranke neodoljivo podsjeća na neizbježne reklame Temu-a s kojeg često jeftino naručiš nešto po osnovu dobre fotografije, a dobiješ nešto potpuno drugo, razočaravajuće ili samo za “jednu upotrebu”. Stranački slogan ‘BiH – zemlja ljiljana’ u državi tri konstitutivna naroda i ostalih, stranci koja želi biti građanska, s ljiljanima kao preuzetim katoličkim simbolom koji je sada simbol za vojno odlikovanje Armije Republike Bosne i Hercegovine…Teško je taj kaos bilo kome objasniti…

Kovačević nije vodio kampanju u područjima pretežito naseljenim Hrvatima, što bi bilo prirodno s obzirom da želi u Predsjedništvo s hrvatskim nacionalnim prefiksom. On se najviše želio svidjeti Bošnjacima kod njih izazivajući mržnju prema Hrvatima. Ali, koliko je uspio izaći iz Komšićeve sjene, koja ionako blijedi, pokazati će rezultati izbora jer ova kampanja iznjedrila je i jedan zanimljiv fenomen – mnogi Bošnjaci pozivali su svoje sunarodnjake na fer izbore i odustajanje od bošnjačkog biranja hrvatskog člana Predsjedništva, što je, u konačnici najveća šteta za same Bošnjake.

U svakom slučaju “naš” kapetan Miki, izuzev razdjeljka na kosi, nema niti jednu dodirnu točku s mladim rendžerom u Nevadi i utvrdi Fort Coulver.

/Republika/V.S.H.)

Objava Dosadna predizborna kampanja i poneki “bljeskovi” pojavila se prvi puta na Republika.

Sutra, petak, 2. rujna, uoči početka izborne šutnje, Mostar će biti središte hrvatskih političkih stranaka. HDZ BiH najavio je završni predizborni skup u Sportskoj dvorani Bijeli Brijg u 19 sati, a prethodno i konferenciju za medije u 18.45 sati u Domu HDZ-a BiH. Javnosti će se obratiti predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, hrvatski premijer Andrej Plenković i kandidatkinja HDZ-a BiH i HNS BiH za hrvtsku članicu Predsjedništva BiH. Dolazak hrvatskog premijera s izaslanstvom nedvojbena je poruka je podrške HDZ-u BiH.

Za sutra je i koalicija pet hratskih stranaka, HDZ 1990-HSS-HNP-HDS-HRS, kolokvijalno nazvana Hrvatska petorka, najavila konferenciju za medije, u 12 sati u zajedničkom izbornom stožeru u Središnjici HDZ-a 1990. Javnosti će se obratiti predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović te predsjednik HRS-a Slaven Raguž, u ime Hrvatske petorke i kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Zdenka Lučića. Ova koalicija je već u srijedu održali završni predizborni skup u Hrvatskom domu Herceg Stjepan Kosača u Mostaru.

Sutra je posljednji dan predizborne kampanje ovogodišnjih Općih izbora koji će se održati 4. rujna i po prvi puta uz upotrebu suvremenih tehnologija na izborima. A kako će to funkcionirati, vidjet ćemo u nedjelju, 4. rujna.

/Republika/

Objava Kraj neinovativne, na trenutak i prizemno šokantne, predizborne kampanje – Na završni predizborni skup HDZ-a dolazi Plenković, Hrvatska petorka najavila konferenciju za medije pojavila se prvi puta na Republika.

Odgovarajući na pitanje o presudnoj važnosti izlaska na izbore, Čović je istaknuo tri ključna razloga: očuvanje zajedništva unutar hrvatskog glasačkog tijela kako bi se spriječila klica razdora, rješavanje višegodišnje blokade institucija i neusklađenosti vanjske politike te aktualni globalni politički trenutak. Naglasio je kako je atmosfera u kampanji HDZ-a BiH izrazito pozitivna i rasterećena prošlosti, a posebno je pohvalio kandidatkinju HNS-a za hrvatsku članicu Predsjedništva BiH, Darijanu Filipović. Nju je opisao kao mladu osobu punu energije koja je uključena u brojne projekte, naglasivši kako upravo u komunikaciji s Vladom Republike Hrvatske i institucijama Europske unije njeno djelovanje daje rezultate u punini. Čović je kazao da ona sada, po anketama koje su radile međunarodne institucije, ima tri i pol puta veću podršku od prvog pratitelja, izvješćuje RTV-HB.

Osvrćući se na retoriku drugih političkih aktera koji kampanju temelje na širenju straha i prizivanju na podjele temeljem pripadnosti i borbi između HVO-a i Armije BiH, Čović je ocijenio kako su ti ljudi u vremenskom zaostatku i nude samo zadržavanje u blatu, dok mlade generacije žele mir, sigurnost i razvojnu dimenziju.

Udarci ispod pojasa i šutnja oporbe

Posebnu pozornost Čović je posvetio prljavoj kampanji na hrvatskoj političkoj sceni u BiH, prokomentiravši osobne uvrede i diskvalifikacije s kojima se suočava. Podsjetio je da je u javnom životu prisutan gotovo četrdeset godina te da je naviknuo na reciklirane napade s kraja devedesetih i početka 2000.-ih godina, no oštro je osudio uvlačenje obitelji u politička prepucavanja.

Kazavši da su mi neki govorili da na napade uzvrati jednakom mjerom, Čović je naglasio kako je šutnja u ovom slučaju najglasniji odgovor onima koji se služe uvredama. Osvrćući se na napade na vlastitu obitelj i spominjanje roditelja koji su, kako kaže, pokojni već više od desetljeća, istaknuo je kako takav politički pristup u tim ljudima samo dodatno jača te iz njih izvlači ono najgore.

Kazao je i da smatra da će se takav pristup kampanji od strane kandidata za Predsjedništvo BiH kojega podržavaju stranke oporbene “Petorke” kasnije njima vratiti kao bumerang.

“Zaboravljaju da će se sva ta prljavština poslije izbrojati pred njihova vrata. Ljudi iz tih struktura zovu, dobio sam stotine poruka onih koji se ispričavaju i ne mogu vjerovati da je netko takvo što izrekao”, naglasio je predsjednik HDZ-a BiH.

Ovo je Čovićev komentar na nedavne izjave kandidata stranaka hrvatske Petorke za hrvatskog člana Predsjedništva, Zdenka Lučića na jednom predizbornom skupu. Lučić je rekao kako je on čuo informaciju da Čović nije Hrvat, da je “izvanbračno dijete čistačice i oficira UDBA-e”. Ova, ispod svakog ukusa, izjava kandidata Petorke za Predsjedništvo, zgrozila je dobar dio javnosti. Istodobno iz stranaka Petorke nisu reagirali na izjavu njihovog kandidata. Ovime je Čović jasno dao do znanja da neće prijeći preko niskih udaraca te da će uzvratiti na ovaj napad.

Izborni zakon i odnosi s Bošnjacima

Govoreći o legitimnom predstavljanju i Izbornom zakonu, Čović je izrazio uvjerenje da će se ta pitanja konačno riješiti. Analizirajući dosadašnju praksu, podsjetio je da su preglasavanjem Hrvata najveću štetu pretrpjeli upravo Bošnjaci i sama država, jer je Bosna i Hercegovina zbog prevara i manipulacija zakočena u napredovanju i zaostala u svakom smislu.

Na pitanje što će se dogoditi ako bošnjačko biračko tijelo ponovno nametne Hrvatima člana Predsjedništva, Čović je odgovorio kako ne vjeruje u taj scenarij jer HDZ BiH u kontinuitetu razgovara sa svim bitnim bošnjačkim strankama koje pokazuju razumijevanje za taj problem. Ipak, ukoliko bi do toga ponovno došlo, upozorio je na potpunu blokadu sustava.

“To bi bio zastoj funkcioniranja BiH u svakom smislu riječi. Bojim se da se Vijeće ministara nikad ne bi uspostavilo, a Vlada Federacije bi potpuno stala”, istaknuo je Čović.

Važnost Predsjedništva i preglasavanje

Komentirajući teze onih koji zagovaraju omjer snaga 2:1 u Predsjedništvu za tzv. pro-bosanske snage, Čović je podsjetio na svoje vrijeme u toj instituciji, kada nije dopustio da jedan član bude preglasan, naglasivši kako je konsenzus ključan oko svih bitnih pitanja poput vanjske, sigurnosne, pa i monetarne politike. Osvrnuo se na ustavne ovlasti Predsjedništva koje uključuju imenovanje veleposlanika i generala te predlaganje proračuna.

Kao konkretan primjer zloupotrebe ovlasti i blokada, naveo je sporazum o izgradnji dionice autoceste od Bune prema sjeveru u Mostaru. Pojasnio je kako taj infrastrukturni projekt stoji jer dva bošnjačka člana Predsjedništva ne dozvoljavaju da se manji dio vojne imovine oko aerodroma proglasi neperspektivnim.

“Kada se ti ljudi petljaju u aktivnosti izvršne i zakonodavne vlasti, oni u biti sve blokiraju. To rade pilatovski u rukavicama, čiste su im ruke, a netko je drugi kriv”, dodao je Čović.

Budućnost BiH: Između separatizma i unitarizma

Odgovarajući na medijske spekulacije o mogućem raspadu države jer se o tome piše i u nekim globalnim medijima, Čović je odbacio takve scenarije. Prisjetio se izjave nekadašnjeg bošnjačkog člana Predsjedništva Harisa Silajdžića, koji je upozorio da se Hrvatima ne smije ograditi BiH, poručivši da se to pravilo može primijeniti na sve narode. Jasno je naglasio da će uvijek biti protiv unitarista, jednako kao i protiv separatista, jer bi bilo kakva podjela značila povratak u prošlost.

Na pitanje novinara mora li Hrvati dokazivati lojalnost Bosni i Hercegovini te pravdati činjenicu da je Mostar stolni grad, Čović je poručio da za pravdanjem nema nikakve potrebe. Podsjetio je da upravo hrvatski politički predstavnici predvode sve pozitivne procese i vuku državu naprijed, od Vijeća ministara do najuspješnijih gradova i županija.

“Mi ćemo olakšati sebi da ne moramo se stalno negdje pravdati. Jedini koji vuku Bosnu i Hercegovinu naprijed su politički predstavnici hrvatskog naroda. Dao Bog da smo se očuvali kao politički predstavnici u Bosni i Hercegovini. Jer želja mnogih u zadnjih 25 godina je bila eliminirati taj konstitutivni narod”, rekao je Čović.

Legitimno predstavljanje kao natkrovljujuća ustavna kategorija

Odgovarajući na pitanje o pojmu legitimnog političkog predstavljanja i njegovom osporavanju u dijelu sarajevske javnosti, Čović je naglasio kako je riječ o temeljnoj ustavnoj kategoriji bez koje je nemoguće funkcioniranje državnih institucija.

“Legitimno predstavljanje je natkrovljujuća kategorija, kako je to definirao i Ustavni sud BiH. Bez legitimnog predstavljanja nemate funkcioniranje institucija Bosne i Hercegovine. Da Bošnjak izabere i najboljeg Hrvata, on nije legitiman, jer to moraju učiniti Hrvati svojom većinom glasova”, poručio je Čović. Dodao je kako je kroz izmjene u Izbornom zakonu potrebno osigurati da svaki narod bira svoje predstavnike, istaknuvši da bez legitimnosti nema konstitutivnih naroda, a time ni same Bosne i Hercegovine.

/Desk/

Objava Čović o Lučićevim šokantnim izjavama o njegovoj obitelji: “Oni koji spominju moje pokojne roditelje govore sve o sebi, prljavština će Petorci doći pred vrata kao bumerang” pojavila se prvi puta na Republika.

Bosna i Hercegovina ulazi u posljednji tjedan predizborne kampanje, koja tek sada postaje najzanimljivija. Posebno kada se govori o izboru za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Ova predizborna kampanja, za sada jer ne znamo što će se još dogoditi u posljednjem tjednu prije općih izbora, rezultirala je sa dvije, vrlo značajne činjenice – mnogi Bošnjaci sada pozivaju da bošnjački birači ne biraju Hrvatima predstavnika u Predsjedništvu BiH. Također, kandidatura Zdenka Lučića ispred hrvatskih stranaka Petorke pokazal je kako ovaj potez ima i drugi cilj – svrgavanje Drgana Čovića s mjesta predsjednika HDZ-a BiH, piše Dnevno list.

„Nije fer  jednom narodu birati predstavnika glasovima drugog naroda“

Naime, za razliku od prije 20 godina, kada su Bošnjaci masovno pozivani na glasanje za, tadašnjeg SDP-ovca Željka Komšića, pa potom i u sljedeća tri mandata te ukupno do sada četiri kao hrvatskog člana Predsjedništva biranog velikom većinom bošnjačkim glasovima, sada mnogi Bošnjaci ukazuju na pogubnost takve politike za same Bošnjake. Pozivaju da ne glasaju za, sada Slavena Kovačevića kao DF-ovog (Komšićevog) kandidata.

Kao što je Dnevni list već i pisao, u tome se posebno ističe bošnjački intelektualac i novinar Fatmir Alispahić, ali i Nermin Bise,  novinar i književnik iz Stoca.

Obojica ističu kako bi nastavak “prakse” bošnjačkog izbora i nametanja Hrvatima člana Predsjedništva najviše štetio samim Bošnjacima te ih pred međunarodnom zajednicom predstavio kao političke nasilnike nad malobrojnijim Hrvatima.

Ova teza, sudeći prema komentarima na društvenim mrežama, ima sve jasniju i vidljiviju podrušku među korisnicima-Bošnjacima.

“Da misle, kao što ne misle, dobro svojoj državi, DF i KKK (Komšić, Kovačević, Kajan) odustali bi od kandidature za poziciju člana državnog Predsjedništva iz reda Hrvata po matrici Komšić-Kovačević jer nije fer jednom narodu birati predstavnika glasovima drugog naroda (takav je nakaradan ustavni okvir pun paradoksa). Da posjeduju politički senzibilitet i dobru namjeru i iskrenu ljubav prema državi DF, KKK bi mudro i politički zrelo odustao od kandidature za ovu poziciju i prepustio politički dvoboj, konačno pluralizam na hrvatskoj političkoj sceni u BiH, u borbi između Filipovićke i Lučića. I na tom primjeru bi DF KKK mogao akcentirati građanaki model biranja tako što bi vrlo vjerovatno znatan broj njihovih (bošnjačkih) glasača birao između Filipovićke i Lučića.  Ali ne, to DF KKK neće jer bi tako odstupio od perfidne i Bošnjacima podvaljene zamke ispred koje stoji sramotna uloga DF KKK koja je najjači saveznik upravo Dragana Čovića i njegovog HDZ-a”, napisao je, između ostaloga Bise.

Njegovi stavovi otvaraju raspravu među korisnicima koji, opet, imaju podjeljena mišljenja, uz odobravanja ili neodobravanja.

Fatmir Alispagić, također pozivajući Bošnjake da ne izabiru Hrvatima predstavnika jet tim štete najviše se nanosi bošnjačkom narodu, za predsjednika DF-a i člana Predsjedništva BiH Željka Komšića kaže da je “vazal Bakira Izetbegovića”. On ide i dalje.

“‘Građanski’ Željko Komšić, sa svojom fildžanskom DF i ratnohuškačkim paranojama i ublehama – najveća je opasnost za Bosnu i Hercegovinu”, navodi Alispahić.

Međutim, dok je ova tema prošlih izbornih ciklusa bila svojevrsni tabu među Bošnjacima, zanimljivo je kako se o njoj sve više otvoreno govori.

Inače, političko-nasilničko inzistiranje predsjednika DF-a Željka Komšića na izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH isključivo i zahvaljujući bošnjačkim glasovima kako bi promovirao svoju “ideju” građanske države, prepoznata je i u međunarodnim političkim krugovima. Istodobno, Komšić svoje “građansko uvjerenje” već dva desetljeća perfidno demonstrira samo preko najmalobrojnijeg naroda, Hrvata, računajući na višestruko veću brojnost bošnjačkih birača, dok istodobno to ne čini i kandidiranjem za, primjerice, srpskog ili bošnjačkog člana čime bi dokazao istinsku političku viziju građanske države, za koju godinama tvrdi kako se zalaže.

Ali, sve ostaje na političkom nasilju nad najmalobrojnijim narodu, što dovoljno govori i o psihologiji politike i poteza koji su dramatično narušili odnose Hrvata i Bošnjaka.

Ivo Lučič: „Čović je politička prošlost“

Drugi, i ne manje značajan ‘fenomen’ ove predizborne kampanje je kandidatura Zdenka Lučića z hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Ovo je kandidatura hrvatskih stranaka Petorke, koja se često zna nazivati i “oporbenima” iako sudjeluju u vlasti i na federalnoj i na županijskoj razini. Međutim, Zdenko Lučić u svojim istupima i prije početka službene predizborne kampanje kritikama ‘targetira’ isključivo predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, iako Čović nije kandidat za Predsjedništvo već je to Darijana Filipović.

To je u javnosti donekle stvaralo zbunjenost iako je mnogim poznavateljima političkih zbivanja bilo jasno kako je riječ o planu rušenja Čovića s pozicije predsjednika stranke. Pozicije na kojoj se nalazi već 21 godinu. Ovo je, moglo bi se kazati, vrhunac dugogodišnjih “kuloarskih šuškanja” kako HDZ želi preuzeti Ivo Lučić, brat Zdenka Lučića, povjesničar i rektor Sveučilišta obrane i sigurnosti dr. Franjo Tuđman u Zagrebu i jedan od osnivača HDZ-a BiH.

Međutim, Lučić stariji još uvijek nije govorio o svojim, mogućim ambicijama za mjesto predsjednika HDZ-a. No, on je u podcastu Velebit, kao nikada do sada i “bez rukavica” teško iskritizirao vodstvo HDZ-a BiH za korupciju i nepotizam.

“20 godina i više, skoro 30 godina, imate istu vladajuću strukturu u HDZ-u koja upravlja i vidi se da je to neuspješno. Obećava i uvijek se to izjalovi….HDZ je bio nacionalni pokret za slobodu, ljudska prava, demokraciju, a danas se HDZ, kao i većina stranaka, pretvorio u neku vrstu interesne skupine koja želi ostvariti svoje političke i privatne interese, a nacionalne slobode, prava i pitanja samo služe da bi se ostvarilo ovo prvo”, rekao je profesor Lučić.

“Često sam i ja sam iskreno, bio u situaciji kako ne treba sada kritizirati, kako nije vrijeme, pa ako oslabimo toga što ćemo dobiti, imamo Komšića, ali onda dođe trenutak kada više nema kalkulacije. Kad više ne možete. Dođe vrijeme da se mora prelomiti… Promjene moraju doći unutar HDZ BiH, jedine ozbiljne političke strukture i organizacije u BiH. Oporba ima snagu, ali ona je na lokalnoj razini. Ti ljudi se bore za svoje općine, eventualno županije, ali oporba nije vodila niti vodi nacionalnu politiku. Ono što je bitno, je to da ljudi, moje kolege u HDZ-u shvate da se stvari moraju mijenjati…Što se mene tiče, Čović je politička prošlost i on je sa ovim izborima završio svoju priču. Dolazi vrijeme potpuno novih ljudi…”, poručio je, između ostaloga.

Stoga, ova predizborna kampanja svakako može donijeti značajnije promjene, i kada je riječ o stanju u političkoj i državotvornoj svijesti Bošnjaka. Što se tiče HDZ-a BiH i predsjednika te stranke Dragana Čovića – Lučići su bacili rukavicu u lice. Pitanje je samo epiloga. 

/Desk/

Objava Dva fenomena predizborne kampanje: Buđenje bošnjačke političke savjesti i plan rušenja Čovića pojavila se prvi puta na Republika.

Sitno broji predizborna kampanja u Bosni i Hercegovini do Općih izbora 4. listopada. Mora se priznati, vrlo nezanimljiva i, s obzirom na sveprisutnost google oglasa gdje kandidati  “iskaču” na portalima, rezultira suprotno onome što se željelo postići  – iritantnim kontra učinkom. I ovih izbora kandidati su se, većinom, usmjerili na širenje populizma, izazivanje mržnje i straha, prijetnji, bez konkretnih prijedloga za rješavanje ključnih nedostataka u društvu, općinama, županijama, entitetima, državi, piše Dnevni list.

Nema vizije suvremene i napredne Bosne i Hercegovine – samo jamstvo za budućnost ostanka u blatu međunacionalnih tenzija. I to sve dok svijet oko nas proživljava tektonske promjene. Bh političari, kao ni bh društvo, čini se, još uvijek ne shvaćaju novu realnost – i dalje uporno odbijaju izgrađivati međusobno povjerenje i suradnju, a predizborna kampanja zasnovana je na ispraznim obećanjima bez odgovornosti i raspirivanju mržnje i međunacionalne netrpeljivosti i dodatno vuče u propast bh društvo.

I dalje je dobro plaćena fotelja, moć i utjecaj te raspolaganje novcem, a ne i dobrobit cjelokupne zajednice, misao vodilja većine bh političara. Oni koji misle drukčije marginalizirani su i bez ikakvog utjecaja. Ukratko, većina kandidata u predizbornoj kampanji  koriste ‘populističku diverziju’ kako bi kroz nametanje sporednih tema i zbog svoga nedostatka znanja, pobjegli od razgovora o ključnim problemima.

No, koja su neka od ključnih pitanja na koja birači-građani ne čuju odgovor od vodećih političkih populista?

Sigurnost

Dok predsjednik SNSD-a, vodeće stranke Srba u BiH, stranke koja vlada u Republici Srpskoj (RS) skoro polovici BiH, i sudjeluje u državnoj vlasti, u izbornoj kampanji nastavlja snažnije s tezom odcjepljenja RS-a ili nešto “blaži oblik” “svakome njegovo”, kako BiH može razmišljati ili imati zajednički stav o jačanju obrane? U ovako podijeljenoj državi to je jednostavno nemoguće. Zbog političke, nacionalne i vjerske podijeljenosti društva, to krucijalno pitanje za svaku državu uopće, nema jedinstvenog stava. Naša zemlja je na svojevrsnoj vjetrometini, kako geopolitičkih, tako i lokalnih previranja, ovisna o vanjskoj vojnoj pomoći, prvenstveno NATO saveza – kojeg nije članica.

Svatko od tri vodeće političke stranke Hrvata, Bošnjaka i Srba obranu BiH doživljavaju na različit način i samo jako, jako naivni misle kako bi iz BiH stigao jedinstven odgovor na bilo kakvu vanjsku sigurnosnu ugrozu. To je strašan nedostatak u suverensti Bosne i Hercegovine. Tko jamči bh građaninu i državi Bosni i Hercegovini sigurnost? Ovo pitanje birači-građani ne čuju od političkih kandidata koji nas zatrpavaju svojim populističkim, ispraznim i populističkim plakatima, predizbornim spotovima i bezidejnim sloganima.

Energetska neovisnost i ‘guske u magli’

Ovo pitanje jedno je od ključnih. Uz realnost kako BiH, kao i većina država, ne može biti potpuno energetski neovisna, koja i kakva će se zagovarati nacionalna strategija po ovom pitanju? Kakva će biti dostupnost i cijena energenata? Što se zagovara po pitanju izgradnje novih energetskih kapaciteta od vlastitih resursa, i to u vrijeme kada zbog klimatskih promjena presušuju kako bh, tako i europske rijeke?

Umjesto toga svjedočimo katastrofalno zakašnjelim reakcijama dosadašnje vlasti tijekom poskupljenja goriva kak bi se stanovništvu i ekonomiji olakšali ovi udari dok, s druge strane, država ubire milijarde upravo “zahvaljujući” poskupljenju goriva.

BiH je ovisna o ruskom plinu, a izgradnja plinovoda Južna interkonekcija je pod dubokom sumnjom korupcije o čemu raspravlja i američki kongres. Umjesto da su bh političke elite premostile međunacionalne tenzije i uske interese, shvatile svoj energetski položaj i same suvereno odlučivale o izgradnju plinovoda za sveopću dobrobit, zbog konstantnih prijepora sada su u prijetnji postati kolonija. Slično kao i s idejom izgradnje DATA centra u Mostaru, od istog subjekta koji se spominje u kontekstu korupcije izgradnje plinovoda, a koji bi Hercegovinu pretvorio u zaštićenu koloniju za eksploatiranje, gdje se prirodni resursi nemilice troše bez ikakve, i najmanje, naznake za bilo kakav boljitak lokalne zajednice. I to u upravo u vremenu kada zbog klimatskih promjena presušuju rijeke, a naša okolina nepovratno se mijenja. Iako raspolažemo resursima, bh političari nastavljaju proizvoditi samo jedno – krizne situacije i kao, guske u magli, srljaju u još gora rješenja.

Istodobno, resurse vjetra i sunca ne iskorištavamo sustavno i na sveopću dobrobit, a i to je povod međunacionalnih svađa, već pristupamo stihijski, društveno neodgovorno i u korist privatnih interesa. “Koliko uništavamo prirodne resurse za privatni kapital, pravo je čudo kako još uvijek postojimo. Zato nam i dolaze kolonizatori”, kazao mi je nedavno jedan stručnjak.

Ekonomija s naglaskom na prehrambenu neovisnost i domaću proizvodnju hrane

Koliko je u BiH, zapravo, snažna ekonomija? Ako je snažna ekonomija temelj stabilnosti i suvereniteta države i višeg životnog standarda njenih građana – onda smo sve kazali. Tko se od političkih kandidata ozbiljno bavi ovim pitanjem.

Tko se bavi pitanjem likvidnosti, inflacijom, bankama i visokim kamatama na kojima zasnivaju svoje nevjerojatne dobiti? Tko govori o pitanju domaće proizvodnje? Pa, mi u Bih uvozimo nevjerojatne količine vode, mlijeka, mesa…sve ono što bi mogli bolje i više proizvoditi. Proizvođač, stočar, poljoprivrednik…sveden je na najniže grane ikada, a uvozni lobiji potpomognuti podrškom naših političara ne da razvijaju, već gase svaku nadu u razvoj domaće proizvodnje, uništavaju perspektivnu mladih u ostanak i život i rad u svojoj domovini.

Prehrambena neovisnost i domaća proizvodnja hrane ključno su pitanje nacionalne sigurnosti i stabilnosti svake države, a posebno Bosne i Hercegovine, koja prema izvješćima, uvozi oko 80 posto hrane, dok se iz domaćih kapaciteta proizvodi tek 20 posto. U kriznim vremenima i globalnim poremećajima kaki nas pogađaju, hrana nije obična roba, već strateški resurs i jamstvo opstanka, dok veliki uvoz svaku državu, pa tako i njene građane, potpuno ranjivim na vanjske šokove kao što su inflacija i rast cijena.

S druge strane, domaća proizvodnja ne pokriva ni četvrtinu potreba tržišta u BiH, što bi za svakog ozbiljnog političara-donositelja odlika, trebalo biti alarmantno i povod da se domaća proizvodnja proglasi strateškim nacionalnim interesom. Ali čini se, kako to za bh “domoljube”, “patriote” i “otadžbinskih rodoljuba” nije krucijalno pitanje. I tu je onda sve jasno.

Demografija

Godinama bilježimo pad stanovništva – što zbog iseljavanja, što zbog konstantnog pada nataliteta. Iako se stalno lamentira o pronatalitetnoj politici, ne vidimo konkretna djela, ideje kuhinje u školama i toplom obroku za školarce, višem doplatku za majke, više besplatnih aktivnosti za školarce u sportu, glazbi… Ne čujemo konkretne politike za stambeno zbrinjavanje mladih parova, konkretnim planovima za otvaranju novih radnih mjesta i zapošljavanju mladih…Nema sustavne ideje i rješenja.

U ovom kontekstu, ne čujemo niti kampanje o ukidanju mobitela u školama i kvalitetnijem pristupu odgoja djece, vraćanju poštovanja prema učiteljima, nastavnicima, profesorima, ne govori se o traženju uzroka i suzbijanju vršnjačkog nasilja i nasilja maloljetnika. Ukratko, ne govori se izgradnji bolje i zdravije, odgovornije i socijalno osjetljivije budućnosti našeg društva – djeci koja će već sutra postati odrasli ljudi na kojima će biti odgovornost za ovu zemlju.

Migracije

Pitanje migracija jedno je od najaktualnijih pitanja kada gledamo izbore u državama EU-a. I na toj mantri, mantri netrpeljivosti prema migrantima, posebno onih koji su zapadne zemlje shvatili kao “kravu muzaru” iz koje crpe novac ‘socijale’. Desničarske stranke na krilima islamofobije i antimigrantskih politika, a potenciranih inflacijom i svjetskim krizama, doživljava neviđen uspon. Europa, koja je širokih ruku dočekivala milijune migranata, sada ih se želi “u rukavicama” riješiti.

Bosna i Hercegovina je tranzitna zemlja na tzv. balkanskoj ruti za ljude koji idu prema zapadnoj Europi i jedina joj je sreća što ju migranti zaobilaze na svom putu jer i oni znaju da smo nerazvijeni i “nepodobni” za život koji sanjaju. Međutim, migrantska kriza stvorila je potrebu za prihvatnim centrima u BiH koje je najvećim dijelom financirala EU-.

Sada je ta ista Europa “targetirala” Bosnu i Hercegovinu kao jednu od mogućnosti za prihvat deportiranih migranata. Naravno, uz izdašnu naknadu. To je iznimno licemjerno od EU-a, s obzirom da je BiH ionako politički vrlo nestabilna država te da to pitanje može stvoriti ozbiljne unutarnje prijepore i krize. Tko od političkih kandidata govori o ovom pitanju koje pogađa prvenstveno ranjive lokalne zajednice u kojima su ovi prihvatni centri nalaze?

Ovo su samo neka od pitanja, u moru njih, o kojima se i ove predizborne kampanje posebno ne “čačka”. Umjesto toga svjedočimo već viđenom. “Dobro nam je kakvi smo”.

/Desk/

Objava Déjà vu’ predizborne kampanje –  Bezidejnost, populizam, raspirivanje mržnje i iritantni Google oglasi: Populistička diverzija umjesto odgovora na ključna pitanja pojavila se prvi puta na Republika.

Za očekivati je i nova, velika obećanja bez ikakvog jamstva i odgovornosti, dok istodobno nisu ispunjena ni ona iz prijašnjih izbora.

No, prikrivenu izbornu kampanju mnogi stranački dužnosnici i političke stranke vode već mjesecima, a tek predstoji “igra bez rukavica”. Milijuni će biti potrošeni na predizborne plakate i oglašavanja u medijima i na društvenim mrežama – jer vlast nema cijenu.

Čeka nas 30 dana aktivne demagogija, populizam i prodavanja magle.

(Republika/V.S.H.)

Objava Počela predizborna kampanja – 30 dana aktivne demagogije, populizma i prodavanja magle pojavila se prvi puta na Republika.

Istodobno, SIP je odbacio prigovor koji se odnosio na Slavena Kovačevića, kandidata DF-a za hrvatskog člana Predsjedništva BiH koji je komentirao donošenje Deklaracije tamošnje tranke Domovinski pokret o položaju Hrvata u BiH. Ali, SIP nije našao shodno niti kazniti, a niti upozoriti Kovačevića jer je komentirao događaj usko povezan s bh Hrvatima.

U kojem svojstvu je Kovačević komentirao ovaj događaj?

Kovačević je ovaj događaj komentirao kao kandidat DF-a za hrvatskog člana Predsjedništva koji najvećim dijelom računa na podršku glasova Bošnjaka, ali SIP to nije smatrao preuranjenom izbornom kampanjom, iako ona to jest. Istodobno, Kovačević je nekoliko puta komentirao i budućeg protukandidata na isto mjesto u Predsjedništvu, Zdenka Lučića.

S druge strane, nerazjašnjen je termin koji SIP koristi ‘slanje političkih poruka’ – što je zadatak političkih stranaka nego slanje političkih poruka tijekom cijele godine? Jesu li se slale političke poruke u smislu podrške određenim kandidatima ili kritikama na račun suparnika na predstojećim izborima ili se radilo o političkom stavovima u javnom diskursu?

No neosporno je kako svi politički subjekti i politički dužnosnici u BiH već odavno vrše otvorenu ili skrivenu preuranjenu kampanju, bilo pod krinkom lažnih humanitarnih aktivnosti, gradnje i otvaranja infrastrukturnih objekata, obilježavanja raznih obljetnica ili kroz intervjue i izjave u medijima.

Preuranjenu izbornu kampanju vrši i predsjednik SDA Bakir Izetbegović svojim izjavama o svojoj kandidaturi za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, mogućim političkim koalicijama i slanjem brojnih političkih poruka i putem javnih servisa, između ostaloga i u emisiji ‘Plenum’ FTV-a (23. lipnja 2026.), istoj onoj i zbog kojeg je kažnjen Zdenko Lučić koji je uistinu počeo s vrlo aktivnom i preuranjenom izbornom kampanjom gostovanjem na brojnim privatnim i javnim medijima.

Preuranjenu i skrivenu političku kampanju aktivno vrši i HDZ BiH koji u posljednje vrijeme posebno u javnosti aktivira njihovu kandidatkinju za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Darijanu Filipović, istodobno koristeći i javne resurse jer se radi o o državnim službenicima. Filipović je za medije dala i izjave i političke poruke upravo o svojoj kandidaturi.

Pojedine stranke i članovi stranaka Petorke u svojim priopćenjima ili objavama na društvenim mrežama otvoreno daju podršku svom kandidatu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Zdenku Lučiću.

S obzirom na samo neke navedene primjere, vrlo je jasno da se u ovoj izbornoj godini, svaka izjava, svaki politički potez i inicijativa može okarakterizirati kao otvorena ili skrivena preuranjena kampanja, zloupotreba javnih resursa i ‘slanje političkih poruka’.

Kako je danas odlučio SIP

Odluka u predmetima kršenja odredbi članka 7.1 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine:

1) od strane političke stranke Hrvatska republikanska stranka (05-1-07-5-980/26)

Kako je navedeno, u ovom predmetu odlučivalo se o odgovornosti HRS-a s obzirom da je, kako je navedeno, s obzirom da je tajnik te stranke u podcastu ‘Analitika’ vršio preuranjenu predizbornu kampanju, da je slao političke poruke o tri entiteta, o strankama Petorke i njihovom kandidatu za Predsjedništvo te zašto za njega treba glasati. Očito je kako ovim izjavama šalju političke poruke i vrši preuranjena kampanja.
Stoga je SIP usvojio prijedlog odluke kojom se HRS proglašava odgovornom jer je njen pristalica, njen politički tajnik i vijećnik u GV Mostar, vodio preuranjenu predizbornu kampanju i kazni s 3.500 KM te se nalaže političkom tajniku da ukloni spornu objavu.

2) od strane političke stranke Hrvatska republikanska stranka (05-1-07-5-981/26)

Ponovno se odlučivalo o odgovornosti HRS, vezano uz objavu od 9. linja ove godine na facebook stranici HRS Ljubuški, s naslovom ‘Milostinja ili osnovno pravo’, gdje se, kako su naveli u SIP-u, iznose kritični stavovi o radu lokalne vlasti, upravljanja javnim sredstvima i unfrastrukturom te kako su “slai političke poruke”. SIP i to smatra preuranjenom političkom kampanjom te je i zbog toga ova stranka kažnjena s još 3.500 KM uz nalog da s društvene mreže odmah ukloni tu ‘spornu’ objavu.

3) od strane političke stranke PDP – Partija demokratskog progresa (05-1-07-5-1196/26)

U ovom slučaju SIP je utvrdio odgovornos PDP-a s obzirom da je, kako se navodi, glavni tajnik te stranke Nebojša Trivić također vodio preuranjenu izbornu kampanju putem facebooka u formi video zapisa objavio posjet građevinski objekt te kazao kako je zahvaljujući mjerama gradonačelnika Banja Luke Draška Stanivukovića realiziran taj projekt. SIP je zaključio kako se radio o ‘slanju političkih poruka’ i preuranjenoj izbornoj kampanji te su kažnjeni s 3.000 KM uz nalog o uklanjanju video zapisa.

Odluka u predmetu kršenja odredbi članka 7.1, članka 7.2a i članka 7.3 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine od strane političke stranke SNSD – Savez nezavisnih socijaldemokrata (05-1-07-5-1182/26)

Kako su izvijestili iz SIP-a, ovdje se radilo o prigovoru PDP-a protiv SNSD-a, za preuranjenu izbornu kampanju i zloupotrebu resursa – s obzirom da je na facebook stranici SNSD-a 8. lipnja ove godine objavljeno da je Srđan Amidžić (ministar financija u Vijeću ministara BiH) prisustvovao asfaltiranju puta u jednom mjestu u Banja Luci i da je iznosio političke stavove. SIP je također zaljučio kako se radi o prezranjenoj izbornoj kampanji, zloupotrebi javnih resusra i slanju političkih poruka, da govori kako je stranka asfaltirala iako se radi o javnim sredstvima, te je SNSD kažnjen s 5.000 KM i da odmah ukloni navedenu objavu.

Odluka u predmetu kršenja odredbi članka 7.1, članka 7.3 stavak (1) točka 7) i članka 16.17a Izbornog zakona Bosne i Hercegovine od strane neovisnog kandidata Zdenka Lučića, sa Zaključkom o spajanju predmeta (05-1-07-5-1174/26)

SIP je u ovom slučaju odlučivao po osnovu dva prigovora po istom osnovu, za preuranjenu kampanju i govor mržnje upućen Darijani Filipović, kandidatkinji HDZ-a za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a vezano za Lučićevo gostovanje u emisiji Plenum FTV-a gdje je, kako navodi SIP, Lučić iznosio političke stavove. SIP navodi kako nisu utvrđeni elementi govora mržnje, ali kako je utvrđena preuranjena izborna kampanjate da se Lučić, koji je i prethodno kažnjavan, sada kažnjava s 3.500 KM, a s obzirom da je gostovao na FTV-u, SIP je prijavu dostavio i Regulatornoj agenciji za komunikaciju.

Odluka u predmetu kršenja odredbi članka 7.3 stavak (1) točka 8) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine od strane političke stranke Savez nezavisnih socijaldemokrata – SNSD – Milorad Dodik, sa Zaključkom o spajanju predmeta (05-1-07-5-1177/26)

I ovdje je riječ o dva prigovora – o posjetu Milorada Dodika i Srđana Amidžića o posjetu lokalnim zajednicama Bijeljina i Lopare te da su tom prilikom objavili o tome vijesti s fotografijama s djecom, što SIP smatra spornim i zloupotrebom djece. SNSD je stoga kažnjen s 5.000 KM i nalogom o uklanjanju spornih objava.

Zaključak u predmetu kršenja odredbi članka 7.1 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine od strane političke stranke Demokratska fronta – DF (05-1-07-5-909/26)

U ovom slučaju prigovor je upućen zbog facebook naloga DF BiH kao i link te objave na internet stranici Slobodne Bosne od 2. lipnja ove godine, a zbog također preuranjene izborne kampanje kandidata DF-a za hrvatskog člana Predsjedništva Slavena Kovačevića. SIP je zaključio kako je Kovačević komentirao političke događaje u susjednoj Hrvatskoj, a ne u BiH, te da o tome iznosi svoj politički stav, ali kako nije iznosi svoje stavove za predstojeće izbore te da nije sebe promovirao kao kandidata te je SIP obustavio postupak.

/Republika/V.S.H.)

Objava SIP kaznio HRS, SNSD, PDP i Lučića zbog preuranjene izborne kampanje – Kovačevića nije – Što je s drugim strankama? pojavila se prvi puta na Republika.

Prema procjenama TI, najutjecajniji politički akteri potrošili su i najviše – najviše do sada potrošio SNSD – 1,6 milijuna KM, potom SDA 1,3 milijun KM, SDP milijun, PDP 713.000 KM, HDZ BiH 643.000 KM.

Političke stranke su potrošile oko 2,6 milijuna KM na predizborne skupove, estradne umjetnike, hranu i piće itd., 6,2 milijuna KM potrošeno je na vanjsko oglašavanje poput evidentiranih oko 4.000 bilboarda, potom fasadnih reklama itd. dok predizborne postere i ostale razne materijale nije bilo moguće ocijeniti.

Što se tiče oglašavanja u medijima, potrošeno je oko 1,6 milijuna KM i to bez uključenih objava koje nisu decidno naglašene kao političko oglašavanja iako im je cilj promoviranje političkih kandidata i njihovih programa, a koje iznosi oko 1,3 milijuna KM. Na online oglašavanje, kojem se političke stranke sve češće koriste, potrošeno je oko 250.000 KM.

Kako je navedeno, mnoge vlasti su se koristile i podjelom jednokratnih pomoći i to upravo u predizborno vrijeme – kojih je bilo čak 330.

/Republika/

Objava TI: Političke stranke na predizbornu kampanju potrošile skoro 11 milijuna KM – najviše SNSD, SDA i SDP pojavila se prvi puta na Republika.

Nešto aktivnije je na društvenim mrežama, no stječe se dojam kako su tenzije i preuranjena kampanja i prije službenog početeka, “ispuhale” kandiate. Međutim, za razliku od samih kandidata koji se u većini i ne oglašvaju, vrlo aktivnu kampanju vode stranački aktivisti putem telefonskih poziva, slanja SMS poruka ili suptilnog pritiska u anketama prema zaposlenima u javnim institucijama, piše Dnevni list.

Za sada, moglo bi se zaključiti kako je kampanja nezanimljiva, bez energije i u većini bez predstavljanja programa stranačkih kandidata koji se time bore za svaki birački glas, kao da je sve već odlučeno.

U borbi za Stolac SDA i SDP sklopile koaliciju, u Čapljini razjedinjena oporba ‘poklanja’ veće šanse HDZ-u

No, mnogi tvrde kako će HDZ BiH zadržati i poziciju gradonačelnika Stoca, Stjepana Boškovića, iako mu je protukandidat iz “koalicije SDA-SDP Zoran Turković. SDA i SDP slove kao “zavađene”, posebno nakon što je SDP formirala vlast na federalnoj razini sa svojim kkoalicijskim partnerima tako izbacivši SDA iz vlasti, no čini se da su u “lovu” na Stolac zakopane ratne sjekire. Ipak nije zanemariva činjenica da Bošković u ovoj utrci ima podršku stranaka HNS-a.

I u Čapljini će biti vrlo zanimljiva izborna igra, gdje je dugogodišnji HDZ-ov načelnik/gradonačelnik “ustupio mjesto” Ivi Raguž s kojojm je povezan obiteljskim vezama i koja je bila svojevrsni kompromis stranke i njega osobno prilikom izbora kandidata ove stranke za gradonačelničku poziciju. Ali, tu je i kandidat SDA Ajman Šoše, kao i Pokreta Hum – Bosiljko Jukić i Kristijana Falaka kao kandidata HDZ 1990, za koje se ocjenjuje kako nemaju veliku šansu zasjesti u gradonačelničku fotelju. No, veće šanse se daju kandidatu Čapljinske neovisne stranke-Čapljina u srcu, Peri Previšiću.

Međutim, zasigurno bi Previšić imao daleko veću snagu da su HDZ 1990 i Pokret Hum uspjeli dogovoriti koaliciju sa Čapljinskom strankom i izaći s jednim kandidatom. Ovako će doći do rasipanja glasova i ove stranke tako daju veću mogućnost za pobjedu HDZ-ove kandidatkinje.

Zanimljivo u Prozor-Rami

Ove godine u općini Prozor-Rama za načelničku fotelju bore se tri stranake koje ima svoje kandidate – HDZ BiH – Slavko Bilić, HDZ 1990 – Luka Faletar, Ramska narodna stranka (RNS)- Jozo Ivančević.

Zanimljivo je kako je na prošlim lokalnim izborima 2020. godine, dugogodišnji načelnik ove općine Jozo Ivančević, tada kao dugogodišnji član i  kandidat HDZ 1990, s osvojenih 4.862 glasa uvjerljivo pobijedio kandidata HDZ-a BiH Iliju Petrovića za kojeg je glasalo 1.716 glasača.

HDZ BiH je tada polagao značajne nade u svog kandidata s obzirom da na njegov čin brigadira i ugled među braniteljskim krugovima kao pripadnika HVO-a. Međutim, Ivančević je nadmoćno pobijedio i sebi osigurao još jedan mandat, potvrdivši svoj dugogodišnji i neprikosnoveni status ‘prvog čovjeka’ u toj općini.

Ivančević po prvi put u izbornu utrku ide kao kandidat vlastite stranke pa će imati i najbolji uvid koliko ‘teži’ bez svoje bivše i vrlo utjecajne stranke u ovoj općini, HDZ-a 1990 koja je istaknula kandidata Luku Faletara, također dugogodišnjeg istaknutog člana stranke.

Pri tom se u percepciji javnosti ove općine kandidat HDZ-a BiH i predsjednik te stranke u Rami te zastupnik u Skupštini HNŽ-a, Slavko Bilić, posebno ne doživljava kao značajan protukandidat Ivančevića i Faletara, što dovodi do zaključka kako će se gro izborne utrke odvijati upravo na toj relaciji.

Mnoge iznenađuje i svojevrsna mlaka kampanja u Prozor-Rami, a pojavile su se i informacije kako je HDZ svjestan da u toj općini ne može doći do načelničke pozicije te da se, nakon izbora i očekivano-eventalne pobjede Ivančevića, pragmatično priprema nova stranačka suradnja između HDZ-a BiH i Ivančevićevog RNS-a.

To bi bio veliko iznenađenje s obzirom na dugogodišnje snažne i oštre prijepore između HDZ-a i načelnika Ivančevića, prvo tijekom njegovog članstva u ‘Devedesetki’, a potom i kao predsjednika Ramske narodne stranke koji je, između ostaloga, i na takvoj retorici već 20 godina izabiran za načelnika ove općine. Ali, ostaje vidjeti rezultate izbora i daljnji razvoj situacije, hoće li “pasti” Prozor-Rama, koju mediji često navode kao “posljednji bastion otpora HDZ-u”.

‘Sigurica’ za 12 načelnika i gradonačelnika

Očekivanja su kako će u 12 općina/gradova ostati dosadašnji načelnici/gradonačelnici jer su jedini kandidati za tu dužnost, a stranačka dominacija daje im – gotov čin, osiguranje novog mandata. To se prvenstveno odnosi na kandidate SDA, SNSD i HDZ BiH, gdje se očekuje kako će upravo najjača stranka s hrvatskim predznakom tako osigurati i najviše – čak šest načelnika/gradonačelnika bilo već poznatih imena ili novih, dok su za SDA i SNSD sigurna po tri.

Takva je situacija u Ljubuškom gdje dosadašnji HDZ-ov gradonačelnik Vedran Markotić zasigurno osvaja drugi mandat, kao i načelnici u Posušju – Ante Begić, Ravnom – Andrija Šimunović i Neumu – Dragan Jurković. HDZ zadržava načelničku poziciju i Kupresu i Kreševu, samo u drugim imenima. Umjesto dosadašnjeg Zdravka Mioča, načelnik Kupresa zasigurno postaje Danko Jurič, a umjesto Renata Pejaka u Kreševu načelnički mandat osiguran je za Borisa Marića.

Siguran mandat ima i dosadašnji SNSD-ov gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić kao i načelnik Istočnog Novog Sarajeva Jovan Katić. Ova stranka ima sigurnog načelnika i za Trnovo u RS-u gdje je SNSD-ov kandidat Miroslav Bjelica ujedno i jedini kandidat za tu poziciju umjseto dosadašnjeg Dragomira Gagovića, koji je također kadar te stranke.

Kod SDA nema nikakvih “rotacija” te imaju zagarantirane nove-stare načelničke mandate u Olovu, Bužimu i Teočaku – Đemal Memagić ostaje načelnik Olova, Mersudin Nanić načelnik Bužima, a Tajib Muminović načelnik Teočaka.

/Desk/

Objava Kampanja nezanimljiva, ali ne i bez iznenađenja: U Stocu ‘zavađeni’ SDA i SDP u koaliciji, u Čapljini razjedinjena oporba ‘poklanja’ šanse HDZ-u, u Rami se šaputa o približavanju nepomirljivih pojavila se prvi puta na Republika.

Tehničkim izmjenama izbornog zakona što ih je u ožujku nametnuo Schmidt nastojeći zaštititi integritet izbornog procesa uz ostalo je postalo kažnjivo voditi prijevremenu kampanju, a razdoblje u kojemu je to dopušteno ograničeno je na mjesec dana prije izbora.

Lokalni izbori u BiH raspisani su za 6. listopada a iz TI-ja su potvrdili kako su već sada registrirali i prijavili pedesetak slučajeva preuranjene kampanje.

“Tempiranje i otvaranje javnih radova pred izbore i podjela jednokratnih novčanih pomoći građanima i dalje su dominantan oblik ponašanja izabranih dužnosnika”, stoji u izvješću TI-a u kojemu dodaju kako su dužnosnici na različitim razinama vlasti podijelili 15 milijuna eura kroz jednokratne pomoći građanima samo u proteklih mjesec dana.

Građanima vlasti tako mimo ranije usvojenih financijskih planova dijele simbolične jednokratne pomoći od 25 ili 50 eura a umirovljenicima nude besplatne izlete te priređuju koncerte na kojima promoviraju stranačke kandidate za predstojeće izbore.

Na temelju prijava TI-a Središnje izborno povjerenstvo (SIP) do sada je izreklo 11 kaznenih mjera. No, političke stranke su, zbog zakonskih odredbi, mogli sankcionirati s tek nešto više od 20 tisuća eura.

TI BiH već dugo ukazuje na to da zloporabe javnih resursa daju neprimjerenu prednost pojedinim kandidatima na izborima, ali vlasti godinama nisu imale sluha da kroz izmjene zakonske regulative ovu pojavu primjereno sankcioniraju, stoji u izvještaju.

“Posljednjim izmjenama koje je nametnuo visoki predstavnik uvedene su nove odredbe koje se tiču ponašanja stranaka i dužnosnika u predizbornom razdoblju i zloporabe javnih resursa, ali zbog različitih tumačenja samih odredbi i nespremnosti da se te pojave sankcioniraju zlouporaba resursa i dalje ostaje dominantno obilježje kampanje”, navode iz TI BiH.

/Desk/

Objava TI: Političke stranke vode preuranjenu predizbornu kampanju, već 50 prijavljeno- koriste javne resurse, dijele novčane pomoći, otvaraju radove pojavila se prvi puta na Republika.