Nema razlike kriminala

Iako iz RS-a nisu ništa slagali kada je riječ o podsećanju FBiH na ovu, slobodno se može kazati, makijavelističku aferu. Zašto makijavelističku, podsjetit ćemo u daljnjoj analizi ovog slučaja. Međutim, mučno je bilo iščitavati poruku iz Vlade RS-a. koja navodi kako se „nadležni u F BiH trebaju pozabaviti svojim problemima, prije svega najvećim arbitražnim sporom u regiji koji izravno pogađa građane i proračun, umjesto da stalno komentiraju događaje u RS-u“.

Ovo svojevrsno naslađivanje tko je više napravio štete, gubitka i financijske dubioze, tko se više okoristio, gdje je malo vjerojatno da će itko odgovarati, dovodi do zaključka u kakvom mi to izvitoperenom društvu i poremećenim sustavima vrijednosti živimo. Naravno, milijune pričinjenih gubitaka, bilo to iz čistog kriminala, neznanja ili nehajnosti i nekompetentnosti, platit će jedino građani BiH.

Dnevni list ponovno podsjeća na nekoliko velikih slučajeva od kojih bi BiH trebala itekako strepiti:
Presuđeni Viaduct od, za sada, 110 milijuna KM i čiji dug svakodnevno raste s kamatama; Vjetropark Trusina od 102 milijuna KM, RiTE Ugljevik – 1,359.644.120 KM (695.175 milijuna eura), Rite Gacko 195,5 milijuna KM (100 milijuna eura), GIKIL 685,354 milijuna KM (400 milijuna dolara), a u konačnici i vrlo izgledni slučaj Kamen-Dent – 518,294.950 KM (početno 265 milijuna eura) o blokiranom projektu izgradnje vjetroelektrana na Kupresu.

Neka Vlada RS-a sada izvoli zbrajati „svoje“ slučajeve, kada već „goni mak na konac“ i pozornost želi usmjeriti na FBiH. No, ni u FBiH nikako nisu imuni da malverzacije jer je slučaj Mittal-GIKIL o možda jednom od najkompliciranijih slučajeva koji, da se ne radi o tako ozbiljnom iznosu novca, može biti briljantna tragikomedija. I svakako da stoji opaska iz Banja Luke kako bie se Federacije trebala pozabaviti ovim problemom. Itekako.

Mittala „olakšali“ za 12,5 milijuna eura i pustili kući

Naime, radi se o 400 milijuna dolara, iznosu za koji tuži BiH i traži odštetu britansko-indijski biznismen Pramod Mittal i njegova obitelj kojima je propalo investireanje u posrnulu Global Ispat Koksnu Industriju Lukavac (GIKIL) u Lukavcu. Mittalu ova biznis-avantura svakako nije ostala u sjajnom sjećanju – u BiH je uložio novac, potom optužen za kriminal, uhićen sa svojim suradnicima i pritvoren da bi bio pušten nakon plaćene masne odštete. Koja je to bila sramota i za BiH, ali i za britansko-indijskog milijardera, brata Lakšamija Mittala jednog od najbogatijih ljudi na svijetu.

Naime, Tužiteljstvo TŽ, tužitelj Ćazim Serhatliić je u srpnju 2019. pokrenuo kaznenu istragu protiv Pramoda Mittala, predsjednika Nadzornog odbora GIKIL-a, zbog navodnog organiziranog kriminala, produženih radnji zloupotrebe položaja ili službenih ovlasti, te zloupotreba ovlasti u komercijalnoj djelatnosti.

Županijski sud TŽ-a je po osnovu ove istrage, donio rješenje o pritvoru Pramoda Mittala, a već 23. srpnja 2019., osumnjičenog Mittala su uhitili, ispitali i pritvorili zbog navodnog „organiziranja zločinačkog pothvata“. Pramod Mittal i njegovi najbliži suradnici potom su mogli napustiti BiH, ali tek nakon uplate jamčevine od 12,5 milijun eura – 1,5 milijun eura za kauciju za Mittala, Rajiba Dasa i Paramesha Bhattacharyya te 11 milijuna eura depozita.

Indijski milijarder Pramd Mittal s prebivalištem u Londonu tvrdi kako se u BiH protiv njega vodi montirani kazneni postupak s ciljem oduzimanja tvrtke GIKIL d.o.o. Lukavac, te izbjegavanja plaćanja ikakvih odšteta od nadležnih, a kako on smatra, zbog ispravljanja nedjela počinjenih protiv njega i njegove obitelji kao stranih investitora. Ali, problem koji je uradilo tadašnje vodstvo TŽ-a dolazi na naplatu državi BiH.

Potom je Pramod Mittal, kao većinski vlasnik GIKIL-a (51%) pokrenuo arbitražni postupak po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija. Postupak će pokazati sve dokaze i činjenice što se događalo u toj tvornici od njenog ponovnog pokretanja.

Poražavajuće je što se kroz cijelu aferu nazire težak politički kontekst zbog činjenice da je tadašnja vlast u Tuzlanskoj županiji, kao manjinskom udjelniku u GIKIL-u – imala većinski SDA. Kolike će posljedice imati Tuzlanska županija, FBiH i BiH – još se iščekuje.

Dnevni list o ovoj aferi pisao je prije tri godine u nekoliko svojih analiza, nakon čega su uslijedile prijetnje tužbama u cilju zaustavljanja razotkrivanja kriminala. Na žalost, afera nije spriječena ili barem ublažena te je izgledan još jedan financijski udar na BiH.

Početak afere teške stotine milijuna

Prema Ugovoru o pristupanju u GIKIL, ulaganje od 51% kapitala GIKIL-a trebalo je biti izvršeno preko GSHL-a, dok je KHK trebao uložiti preostalih 49% kapitala GIKIL-a u vidu zapuštenih pogona i ostalih objekata. Naravno, tu je bilo i 27 milijuna KM duga. Stranog ulagača, GSHL, po ugovoru nije moguće isključiti ukoliko izmiri više od 50% ugovorenih obveza. Ovime je GSHL u Nadzornom odboru GIKIL-a imao tri člana, a KHK dva te je za donošenje odluka bila potrebna dvotrećinska većina.

Poskupljenjem cijene uglja, rastao je i GIKIL-ov dug prema tvrtki Stemcor od koje je lukavačka tvornica nabavljala sirovine. Danas taj dug iznosi oko 170 milijuna dolara – GIKIL ga nikada nije vratio, a tvrtka Stemcor je prijavila bankrot. GSHL, odnosno obitelj Mittal tražila je od KHK, odnosno, njenog većinskog vlasnika, Vlade Tuzlanskog kantona, a gdje je vladajuća SDA, izmirivanje 49% duga prema Stemcoru, u istom postotku kojim je osnivač i udjelnik u GIKIL-u. Ovo KHK nikad nije ispunio te je GSHL pokrenuo arbitražu protiv KHK kojom rukovodi Tuzlanska vlada.

To je i najava afere – KHK, čiji je većinski vlasnik Vlada TK i jedan od osnivača GIKIL-a (49%), pokreće smjenu članova NO GIKIL-a. To je i učinjeno na Skupštini gdje nitko od predstavnika GSHL-a nije sudjelovao – uz suglasnost Vlade TK, KHK čiji je upravo ona većinski vlasnik, što je važno za ponoviti, imenuje novih 5 članova odbora koji potom mijenjaju i članove Uprave GIKIL-a. Svi oni su ili članovi SDA ili su vrlo bliski vladi te stranke u toj županiji. Ovime je tuzlanskoj vladi, kao manjinskom vlasniku, omogućena potpuna kontrola nad GIKIL-om dok je inozemni investitor potpuno istjeran.

Smišljen plan?

Nakon što se GSHL kao većinski vlasnik žali, općinski sud u Tuzli ovu skupštinu proglasio je nezakonitom i poništio odluku Vlade i KHK-a. Nakon ovoga Tuzlanska vlada i KHK tuži GSHL, no sud donosi odluku o nenadležnosti pozivajući se na ugovor KHK-a i GSHL-a prema kojem, u članku 64., se navodi kako će se svi sporovi rješavati prijateljski ili arbitražom.

Mittal 2015. godine pokreće arbitražu, no vlada TK nije plaćala arbitražne takse te je arbitražni postupak prekinut i tako proces vraćen na domaće sudove. Je li ovo bio dio smišljenog plana ili ne?

Izjava tadašnjeg premijera TK-a Jakub Suljkanovića ipak pokazuje da se upravo tome težilo te da je vlast, manjinski vlasnik, planski kršila ugovor s Mittalom te da u cijeli ekonomski projekt nisu ušli s dobrom namjerom, ali i da su bili svjesni da ovakav način preuzimanja nadzora na GIKIL-om i istjerivanje većinskog vlasnika nije i ono što će inozemni arbitražni sud proglasiti zakonitim.

On je kazao :“Naši će sudovi dokazivali ono za što bismo mi tamo davali novac. Naš sud će to sada dokazivati u našem postupku. Što bismo davali 500.000 KM i nismo sigurni da će ti arbitražni sudci, stranci biti na našoj strani jer će ih on kupiti“.

Tragikomedija – Investitor istjeran iz vlastitog poduzeća i uhićen

S obzirom na ostvarenu dobit od 62.578.404 KM iz 2021. godine postavja se pitanje koliko je od tog iznosa sadašnja uprava GIKIL-a platila starog duga tvrtci Moorgate kojoj po arbitražnoj presudi suda u Londonu ima dug od cca 170 milijuna američkih dolara i na koji se obračunavaju kamate. Na općinskom sudu u Lukavcu vode se dva izvršna postupka firme Moorgate protiv GIKIL-a, te je dana 30.10.2017. godine Općinski sud u Lukavcu donio je Rješenje o izvršenju nakon čega su bili blokirani svi računi GIKIL-a. Moorgate u svakom trenutku temeljem toga može blokirati rad GIKIL-a.

Podsjetimo da su, Mittal i njegova dva suradnika, uhićeni su u srpnju 2019. godine i to pod sumnjom za gospodarski kriminal i zlouporabu ovlasti te su uskoro pušteni da se brane sa slobode. Sva trojica su puštena nakon sedam dana pritvora, Mittal uz kauciju od milijun eura, a ostala dvojica uz kauciju od po 250 tisuća eura i nitko od njih više nije mogao sudjelovati u radu Nadzornog odbora i Uprave u GIKIL-u – vlastitoj tvornici.

Politički utjecaj kristalno jasno se vidi na primjeru Sulejmana Brkića, koji je preuzeo dužnost predsjednika Nadzornog odbora GIKIL-a – on 2019. godine je imenovan županijskim ministrom MUP-a. Samo nekoliko dana nakon što je imenovan ministrom, Mittal i njegovi najuži suradnici su uhićeni i zabranjeno im je bilo kakva aktivnost vezana uz GIKIL.

Za podsjetiti je kako je upravo je Brkić krajem 2022. godine pred općinskim sudom Tuzla prvostupanjski osuđen na dvije godine zatvora zbog zlouporabe položaja i ovlasti te primanja nagrade ili druge koristi i trgovinu utjecajem u MUP-u TŽ-a, a dobio je i zabranu vršenja dužnosti ministra u FBiH u trajanju od pet godina od pravomoćnosti presude. Brkić je u srpnju 2023. godine pravomoćno osuđen na 10 mjeseci zatvora.

„Povrat kontrole nad GIKIL-om“

Tadašnji tužitelj Ćazim Serhatlić dao je skandaloznu izjavu: „ Iz prethodnih točaka naredbe o provođenju istrage od 14.10.2019. godine, vidljivo je da je plan Pramod Mittala bio da se u parničnom postupku ishodi sudsko poravnanje kojim be se isti od GIKIL-a naplatio za iznos od 12,9 milijuna USD. Iako na to nije imao nikakvo pravo. Međutim, izdavanjem mjera zabrane od Županijskog suda Tuzla, realizacija tog plana je dovedena u pitanje te je bilo nužno poduzeti druge mjere u cilju povrata kontrole nad poslovnim i drugim procesima GIKIL-a“.

Međutim, uprava GIKIL-a koja je, prema općinskom sudu imenovana nelegalno 2016., četiri godine kasnije 2020. godine, ponovno je imenovana, a što je i registrirao tuzlanski sud iako je i ova uprava imenovana bez većinskog vlasnika, GSHL-a. S druge strane, u sudskom registru kao većinski vlasnik GIKIL-a i dalje je upisan GSHL, obitelj Mittal, s 51% udjela.

Zbog te činjenice i odredbi zakona o gospodarskim društvima koji decidno propisuje kvorum na skupštinama gospodarskih društava, posve je nejasno kako danas GIKIL održava svoje skupštine sa prisutnim jednim osnivačem, KHK-om u stečaju i tumači na skupštinama da su svi osnivači prisutni. Još više je nejasno kako na to ne reagiraju pravosudne institucije, ukoliko im je isto poznato.

Nevjerojatna je i činjenica da je nova uprava GIKIL-a je nekoliko puta u registraskom sudu Tuzla pokušala promijeniti i vlasničku strukturu i sam naziv GIKIL-a, ali im je registarski sud to odbio, a županijski sud u Tuzli svojim odlukama potvrdio stav registarskog suda Tuzla, odnosno odbio bilo kakve promjene u registraciji.

Istodobno, iz lokalne vlasti TK-a, točnije KHK-a koji je u stečaju, pozivaju Bosnu i Hercegovinu da se aktivno uključi u rješavanje problema koji su upravo oni izazvali, a što će na koncu plaćati država i njeni porezni obveznici stotinama milijuna eura.

Mittal tražio mirno rješenje spora

Kako podsjeća Dnevni list, indijski milijarder koji ima i britansko državljanstvo Pramod Mittal 2019. godine putem svog odvjetničkog tima obratio se najvišim političkim dužnosnicima u BiH i FBiH, tražeći sastanak s predstavnicima BiH i mirno rješenje spora, a u suprotnom je najavio tužbu i arbitražu protiv BiH pred međunarodnim sudovima.

Odvjetnički tim Pramoda Mittala potvrdio je da je 17. siječnja 2023. izdan zahtjev za arbitražu po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija te. Istaknuto je da BiH u potpunosti, svakom od potražitelja u postupku arbitraže mora namiriti gubitak investicija, kao i odštetu koja će biti određena tijekom arbitraže kao da će iznos odštete najvjerovatnije biti nekoliko stotina milijuna dolara.

Mittal je kao većinski vlasnik potpuno istjeran iz vlastitog poduzeća, dok je 2022. godine GIKIL bio treći najveći izvoznik u BiH, a 2021. godine zabilježio netto dobit od 62.578.404 KM.

Nevjerojatna činjenica, nezamisliva u konceptu suvremene ekonomije je i da s dobiti raspolagala i raspolaže sadašnja uprava tvrtke koja je imenovana samo od jednog osnivača, Koksno hemijskog kombinata (KHK) u stečaju, tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanske županije (67%). KHK u GIKIL-u ima udjel od 49%.

Dok novi menadžment imenovan samo od jednog, manjinskog osnivača, KHK, tvrdi kako su „zaštitili GIKL od izvlačenja novca“, odvjetnici većinskog vlasnika Mittala ističu kako su nezakonito izbačeni, a to je još jedan sudski postupak koji se vodi na sudu u BiH.

Naime, podsjetimo da je GIKIL nastao kao zajednička tvornica ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i Koksno hemijskog kombinata (KHK), tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanskog kantona (67%) u zajedničkom projektu – ponovnom pokretanju proizvodnje koksa, energije i đubriva čiji su zastarjeli pogoni bili ugašeni tijekom rata.

/Desk/

Objava RS spočitava Federaciji GIKIL kako bi skrenula pozornost s Vidaucta – Kriminal plaćaju građani, bez obzira iz kojeg entiteta ‘dolazio’ pojavila se prvi puta na Republika.

Arbitražni postupak koji je pokrenula britansko-indijska obitelj Mittal kao većinski vlasnik tvornice Global Ispat Koksne Industrije d.o.o. Lukavac (GIKIL) protiv države BiH dobija i međunarodnu pozornost. Naime američki Bloomberg, ugledni multimedijalni servis koji se fokusira ekonomske informacije i tržište kapirala, a koji svoje ispostave ima diljem svijeta, upravo spominje slučaj GIKIL u BiH i to u kontekstu odštete teške milijarde koju bi država BiH, vrlo izvjesno, bila obvezna platiti zbog vrlo upitnih postupaka lokalnih predstavnika u Tuzlanskom kantonu.

Umjesto da se inozemne investicije zaštite od manipulacija, nastavi unaprijeđivati proizvodnja i otvarati nova radna mjesta, strani investitor Pramod Mittal i njegovi najbliži suradnici optuženi su za kriminal, uhićeni da bi, potom, bili pušteni uz milijunske kaucije. Izvjesno je da će sve na kraju morati platiti država BiH, odnosno, njeni porezni obveznici.

Nigerijska vladila platila 496 milijuna dolara odšete

Naime, Bloomberg piše o sličnom problemu kojeg je Mittal imao i u Nigeriji gdje je nigerijska vlada tvrtki Global Steel Holding Limited (GSH) pristala isplatiti skoro 500 milijuna dolara, točnije 496 milijuna, kako bi okončala dugogodišnji ugovorni spor s Ajaokuta Steel Mill u toj zemlji. Mittalovi pravni zastupnici isprva su tražili nevjerojatnih 5,26 milijardi dolara, ali na koncu je dogovoreno da taj odštetni iznos također nevjerojatnih 496 milijuna.

Slučaj je sličan njegovom slučaju u BiH – dolazi kao investitor, pokreće proizvodnju da bi ga dužnosnici bivše vlade optužili za kriminal i na koncu izgubili milijunski spor pred međunarodnim sudovima.

Pišući o nigerijskom slučaju, Bloomberg se osvrće i na njegov slučaj u BiH.

“Financijski pad Pramoda Mittala počeo je prije 17 godina kada je Global Steel Holdings, registriran na Isle of Man, stao kao jamac za GIKIL-ove dugove. Niz propuštenih uplata doveo je do stečajnog postupka koji je pokrenuo Moorgate Industries, što je rezultiralo nevjerojatnim nalogom od 139,786,656.43 funti za stečaj Mittala u lipnju 2020. Njegova bosanska nesreća također je dovela do istrage i uhićenja pod optužbama za organizirani kriminal, iako je kasnije pušten na slobodu uz jamčevinu”, piše Bloomberg.

Mittal istjeran iz vlastitog poduzeća

Pramod Mittal, kao većinski vlasnik GIKIL-a (51%) pokrenuo je arbitražni postupak po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija. Odvjetnički tim Pramoda Mittala potvrdio je da je 17. siječnja 2023. izdan zahtjev za arbitražu po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija te. Istaknuto je da BiH u potpunosti, svakom od potražitelja u postupku arbitraže mora namiriti gubitak investicija, kao i odštetu koja će biti određena tijekom arbitraže kao da će iznos odštete najvjerovatnije biti nekoliko stotina milijuna dolara.

Mittal je kao većinski vlasnik potpuno istjeran iz vlastitog poduzeća, dok je prošle godine GIKIL bio treći najveći izvoznik u BiH, a 2021. godine zabilježio netto dobit od 62.578.404 KM. Nevjerojatna činjenica, nezamisliva u konceptu suvremene ekonomije je i da s dobiti raspolaže sadašnja uprava tvrtke koja je imenovana samo od jednog osnivača, Koksno hemijskog kombinata (KHK) u stečaju, tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanskog kantona (67%). KHK u GIKIL-u ima udjel od 49%.

Dok novi menadžment imenovan samo od jednog, manjinskog osnivača, KHK, tvrdi kako su zaštitili GIKL od izvlačenja novca, odvjetnici većinskog vlasnika Mittala ističu kako su nezakonito izbačeni, a to je još jedan sudski postupak koji se vodi na sudu u BiH.

Naime, podsjetimo da je GIKIL nastao kao zajednička tvornica ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i Koksno hemijskog kombinata (KHK), tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanskog kantona (67%) u zajedničkom projektu – ponovnom pokretanju proizvodnje koksa, energije i đubriva čiji su zastarjeli pogoni bili ugašeni tijekom rata.

Prema Ugovoru o pristupanju u GIKIL, ulaganje od 51% kapitala GIKIL-a trebalo je biti izvršeno preko GSHL-a, dok je KHK trebao uložiti preostalih 49% kapitala GIKIL-a u vidu zapuštenih pogona i ostalih objekata. Naravno, tu je bilo i 27 milijuna KM duga. Stranog ulagača, GSHL, po ugovoru nije moguće isključiti ukoliko izmiri više od 50% ugovorenih obveza. Ovime je GSHL u Nadzornom odboru GIKIL-a imao tri člana, a KHK dva te je za donošenje odluka bila potrebna dvotrećinska većina.

Poskupljenjem cijene uglja, rastao je i GIKIL-ov dug prema tvrtki Stemcor od koje je lukavačka tvornica nabavljala sirovine. Danas taj dug iznosi oko 170 milijuna dolara – GIKIL ga nikada nije vratio, a tvrtka Stemcor je prijavila bankrot. GSHL, odnosno obitelj Mittal tražila je od KHK, odnosno, njenog većinskog vlasnika, Vlade Tuzlanskog kantona, a gdje je vladajuća SDA, izmirivanje 49% duga prema Stemcoru, u istom postotku kojim je osnivač i udjelnik u GIKIL-u. Ovo KHK nikad nije ispunio te je GSHL pokrenuo arbitražu protiv KHK kojom, podsjetimo, rukovodi Tuzlanska vlada (!).

To je i najava afere – KHK, čiji je većinski vlasnik Vlada TK i jedan od osnivača GIKIL-a (49%), pokreće smjenu članova NO GIKIL-a. To je i učinjeno na Skupštini gdje nitko od predstavnika GSHL-a nije sudjelovao – uz suglasnost Vlade TK, KHK čiji je upravo ona većinski vlasnik, što je važno za ponoviti, imenuje novih 5 članova odbora koji potom mijenjaju i članove Uprave GIKIL-a. Svi oni su ili članovi SDA ili su vrlo bliski vladi te stranke u toj županiji. Ovime je tuzlanskoj vladi, kao manjinskom vlasniku, omogućena potpuna kontrola nad GIKIL-om dok je inozemni investitor potpuno istjeran.

Koliko će platiti BiH?

Pitanje je koliko će BiH morati platiti odštete za ovu nevjerojatnu aferu. Podsjetimo i na to da je Vijeće ministara BiH nedavno izdvojilo skoro miljuna KM za pravni tim koji će zastupati državuu ovom slučaju.

Postavlja se pitanje da li će Vlada TK dati neograničene garancije kao što su dali Mittal i GSHL zbog čega su i otišli u stečaj iz kojeg evidentno izlaze? Hoće li BiH i KHK odbiti platiti svoj dio obveza koje je akumulirao GIKIL?

Koliko će, u konačnici, nezakonito oduzimanje tvrtke koštati bh porezne obveznike zbog pogrešnih, nekorektnih i prijetvornih poteza tadašnje vladajuće lokalne vlasti Tuzlanskog kantona pod rukovodstvom SDA te hoće li država tražiti odgovornost pred sudovima? Mittal svakako hoće svoje pravo tražiti na sudovima, a ono što je dodatni problem je da su u Upravi GIKIL-a, članovi koji su imenovani od strane samo jednog osnivača (bez da je većinski vlasnik imenovao svoje predstavnike), a posebno pitanje je na koji su način registrirani.

/Desk/

Objava Američki Bloomberg piše o aferi u Lukavačkom GIKIL-u: Mittalovu „bosanska nesreću“ BiH će platiti milijunima pojavila se prvi puta na Republika.

Afera GIKIL, i kriminalne radnje oko ovog projekta inozemnog indijsko-britanskog ulagača i poduzetnika i lokalnog ulagača Tuzlanskog kantona, zasigurno postaje ozbiljan državni problem.

Naime, Vijeće ministara BiH pozvalo je Vladu Federacije BiH kao i Vladu Tuzlanskog kantona (TK) na žurno djelovanje zbog arbitražnog postupka koji je protiv BiH pokrenula obitelj Mittal kao većinski vlasnik i investitor u Global Ispat Koksnu Industriju d.o.o. Lukavac (GIKIL).

Podsjetimo, odvjetnički tim Pramoda Mittala potvrdio je da je 17. siječnja 2023. izdan zahtjev za arbitražu po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija te. Istaknuto je da BiH u potpunosti, svakom od potražitelja u postupku arbitraže mora namiriti gubitak investicija, kao i odštetu koja će biti određena tijekom arbitraže. Nije preciziran iznos odštete, ali je u odgovoru medijima oko iste navedeno da će iznos najvjerovatnije biti nekoliko stotina milijuna dolara.

Novalićeva vlada i TK odbili sporazum Pravobraniteljstva BiH

Vijeće ministara BiH razmotrilo je zahtjev za dostavu informacije o pokrenutom arbitražnom postupku tužitelja Pramoda Mittala i drugih protiv BiH, kao i informacije o ranije potpisanim sporazumima iz zaključka Vijeća ministara BiH od 16. ožujka ove godine. Ozbiljnost situacije potvrđuje i vijest kako je Pravobraniteljstvo BiH zaduženo za žurno upozorenje na odgovornost Vlade FBiH kao i vlade TK na obveze koje proizlaze iz člana 29. Zakona o postupku zaključivanja i izvršavanju međunarodnih ugovora.

Naime, podsjetimo da su Vlada FBiH iz prošlog saziva i TK odbili zaključiti prijedlog sporazuma o međusobnim pravima i obvezama, koji je pripremilo Pravobraniteljstvo BiH. Međutim zašto TK? Zbog činjenice da je GIKIL nastao kao zajednički projekt-tvornica ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i Koksno hemijskog kombinata (KHK), tvrtke u stečaju i u većinskom vlasništvu Vlade TK (67%) u zajedničkom projektu.
GIKIL je nastao kao zajednički projekt ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i Koksno hemijskog kombinata (KHK), tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanskog kantona (67%) u zajedničkom projektu – ponovnom pokretanju proizvodnje koksa, energije i đubriva čiji su zastarjeli pogoni bili ugašeni tijekom rata.

Prema Ugovoru o pristupanju u GIKIL, ulaganje od 51% kapitala GIKIL-a trebalo je biti izvršeno preko GSHL-a, dok je KHK trebao uložiti preostalih 49% kapitala GIKIL-a u vidu zapuštenih pogona i ostalih objekata. Naravno, tu je bilo i 27 milijuna KM duga. Stranog ulagača, GSHL, po ugovoru nije moguće isključiti ukoliko izmiri više od 50% ugovorenih obveza. Ovime je GSHL u Nadzornom odboru GIKIL-a imao tri člana, a KHK dva, te je za donošenje odluka bila potrebna dvotrećinska većina.

Zbog TK svi u problemu

Iz Vijeća ministara BiH istaknuli su kako Vlada FBiH i Vlada TK imaju obaveze prema arbitražnom postupku kao i odgovornost za sklapanje modificiranog prijedloga sporazuma o međusobnim pravima i obvezama u vezi s arbitražnim postupkom u predmetu GKIL d.o.o. Lukavac, tužitelja iz obitelji Mittal protiv tužene BiH.

O tome trebaju izvijestiti Vijeće ministara BiH, najkasnije u roku od pet dana od dana dostavljanja zaključka.
“Pozivaju se Vlada FBiH i Vlada TK da se odmah aktivno uključe i hitno poduzmu potrebne aktivnosti zajedno s Pravobraniteljstvom BiH u cilju rješavanja predmetnog arbitražnog postupka zbog zaštite pravnog i financijskog interesa, a imajući u vidu ozbiljnost eventualnih posljedica koje mogu proisteći iz predmetnog postupka za Vladu FBiH i TK”, upozoravaju iz Vijeća ministara BiH.

Kako su istaknuli, Pravobraniteljstvo BIH je zaduženo za dostavljanje detaljne informacije o rezultatu statusne konferencije koja je zakazana za 30. lipnja ove godine.

“Radi se o arbitražnom postupku koji su pokrenuli tužitelji Pramod Mittal, Sangeeta Mittal, Vartika Mittal, Shristi Mittal i Divyesh Mittal protiv tužene BiH, u svezi s ulaganjem tužitelja u preduzeće GIKIL d.o.o. Lukavac i radnjama nadležnih vlasti TK za koje tužitelji ističu da su u suprotnosti s odredbama Sporazuma između BiH i Republike Indije о unaprjeđenju i zаštiti investicija”, navodi se.

Mittall uhićen pa pušten da napusti BiH nakon što je dao 12,5 milijuna eura

Međutim, u tužbi obitelji Mittal navodi se kako TK tijekom 2015., paralelno s otpočinjanjem nastojanja za isključenje GSHL-a iz GIKIL-a, počinje s kaznenim progonom ovog indijskog investitora.

Naime, Tužiteljstvo TK, tužitelj Ćazim Serhatlić je u srpnju 2019. pokrenuo kaznenu istragu protiv Pramoda Mittala, predsjednika Nadzornog odbora GIKIL-a, zbog navodnog organiziranog kriminala, produženih radnji zloupotrebe položaja ili službenih ovlasti, te zloupotreba ovlasti u komercijalnoj djelatnosti.

Kantonalni sud TK-a je po osnovu ove istrage, donio rješenje o pritvoru Pramoda Mittala, a već 23. srpnja 2019., osumnjičenog Mittala su uhitili, ispitali i pritvorili zbog navodnog „organiziranja zločinačkog pothvata“. Pramod Mittal i njegovi najbliži suradnici potom su mogli napustiti BiH, ali tek nakon uplate 12,5 milijun eura – 1,5 milijun eura za kauciju za Pramoda Mittala, Rajiba Dasa i Paramesha Bhattacharyya te 11 milijuna eura kao depozit.

Obitelj Mittal, nadalje, u tužbi navode kako je protiv Pramoda Mittala „u tijeku nelegitiman i nepravedan kazneni postupak“, te kako je „očiti cilj ovog navodnog kaznenog postupka bila nanošenje štetu Pramodu Mittalu i drugim tužiteljima, kao i GSHL-u, u bilo kojoj pravnoj radnji koju su vjerojatno namjeravali pokrenuti u BiH zboh ispravljanja nedjela počinjenih protiv njih“.

Nevjerojatno je da je kao rezultat kaznenog postupka, Pramodu Mittalu također zabranjeno preduzimati bilo kakve radnje ili bavljenje poslovima GIKIL-a u svojoj ulozi predsjednika Nadzornog odbora GIKIL-a, tako „pomažući Tuženom u postizanju njegovog cilja isključivanja Tužilaca i njihovih predstavnika iz uprave GIKIL-a“.

U tužbi također navode kako se sprega politike i Tužiteljstva TK jasno vidi u naredbi o proširenju istrage protiv Pramoda Mittala od 21. studenog 2019. gdje je tužitelj Serhatlić jasno stavio do znanja diskriminatornu, prikrivenu i nelegitimnu prirodu radnji tuženog navodeći da: „ … bilo je potrebno poduzeti i druge mjere kako bi se povratila kontrola nad poslovanjem i drugim procesima GIKIL-a”.

Nevjerojatan scenarij

Pramod Mittal je u srpnju 2019. morao položiti 11 milijuna eura kao depozit jer ga tužitelj Serhatlić tereti da je odgovoran, i to kao Predsjednik Nadzornog odbora GIKIL-a jer je na sjednici Nadzornog odbora 2006. jednoglasno donesena Odluka o angažiranju stručnjaka iz Indije u cilju poboljšanja proizvodnog procesa u GIKIL-u te jer je nakon toga između GSHL-a i GIKIL-a zaključen ugovor 18. listopada 2006. kojim se GSHL obvezao da će izvršiti angažiranje stručnjaka iz Indije, a čije će troškove snositi GIKIL. Sukladno tome, navedeni stručnjaci i jesu angažirani i bivali plaćani od GIKIL-a sve do 2015. godine. Ponovljeno, odluka o angažiranju stručnjaka zbog unaprijeđenja proizvodnje je donijeta jednoglasno na Nadzornom odboru. Ovaj potez u svakoj uspješnoj tvrtci koja želji ulagati u razvoj bio bi pozdravljen i dobro došao. No, „na sceni“ je nevjerojatan razlog za „odstranjivanje“ Mittala.

Dnevni list je još 2019. godine objavio, a objavljujemo i sada pisanu suglasnost predstavnika Vlade TK, v.d. direktora KHK d.d. Lukavac Zuhdije Hasanhodžića, drugog suosnivača GIKIL-a, gdje on daje svoju pisanu suglasnost na isplatu ovih troškova.

Isto tako, ovi troškovi su transparentno prikazivani u svim godišnjim izvješćima GIKL-a za svaku godinu, te ih je usvajala Vlada TK na sjednicama skupština. Nejasno je kako su troškovi s kojima su pismeno bili suglasni oba osnivača GIKIL-a, i GSHL i KHK d.d, i koje su jednoglasno usuglasili i dogovorili odjednom postali „sumnjivi“ Tužiteljstvu TK i kako sada za njih terete jedino Pramod Mittal, a ne i ostale sudionike, primjerice, predstavnike Vlade TK, menadžmenta i ostale iz tog perioda? Brojna su pitanja…

Kao i oko navedenih 11 milijuna eura od srpnja 2019. koji su položeni na bh banci, te se opravdano postavlja pitanje kolike će kamate biti na ovaj iznos i tko će ih morati platiti nakon okončanja ovog, očito interesno – politički montiranog postupka.

Još u rujnu 2018. godine na održanoj skupštini GIKIL-a, na kojoj su sudjelovali i predstavnici Vlade TK, odvjetnik Faik Muhić, tadašnji predstavnik i oponumoćenik Pramoda Mittala upozorava: „Ne može se strani investitor isključivati i istjerivati iz firme bez osnova. Ne može se vlasnik strane firme izbacivati iz kabineta premijera, ne može mu se prijetiti uhićenjem, ne može se prijetiti kaznenim prijavama itd.”.

Zbog svega navedenog indijski milijarder Pramd Mittal s prebivalištem u Londonu tvrdi kako se u BiH protiv njega vodi montirani kazneni postupak s ciljem oduzimanja tvrtke GIKIL d.o.o. Lukavac, te izbjegavanja plaćanja ikakvih odšteta od nadležnih, a kako on smatra, zbog ispravljanja nedjela počinjenih protiv njega i njegove obitelji kao stranih investitora. Ali, problem koji je uradilo vodstvo TK-a dolazi na naplatu državi BiH.

Što je i kako „sumnjivo“?

Zuhdija Hasanhodžić, v.d. KHK-a d.d. Lukavac, u svojoj izjavi potvrdio je kako je upoznat s Ugovorom zaključenim sa GIKIL-om i tvrtkom GSHL 18. listopada 2006. u Tuzli kao i s njegovih šest Ankesa nastalih do 19. siječnja 2009. godine.
„Navedeni Ugovor s Aneksima se odnosi na pružanje usluga tehničkih, tržišnih i financijskih priprema za proizvodnju u GIKIL-u kao i usluga upravljanja kroz Centralnu grupu podrške, poslovne planove i izvedbu, informacijske tehnologije, upravne inicijative kao što su TPM i SIX Sigma, pružene od strane GSHL-a, a isti ugovor sa svojim dodacima je pravno valjan i knjižen u računovodstvu GIKIL-a te je po njemu vršeno fakturiranje navedenih usluga. Također izjavljujem da je takvo knjiženje faktura odobreni i prihvaćeno u GIKIL-u i jednoglasno odobreno od obje strane, osnivača KHK-a i GSHL-a kao suvlanika GIKIL-a, a ja nemam nikakvih prigovora na takav ugovor, njegovo knjiženje i realizaciju“, stoji u izjavi vršitelja dužnosti KHK-a Zuhdije Hasanhodžića.

Postavlja se pitanje, kako nakon toliko godina da je bilo sve uredno, a onda odjednom tužitelju budu sumnjivi troškovi za stručnjake za unaprjeđenje proizvodnje, da je isto odluka cjelokupnog menadžmenta, a samo za isto optužen Mittal, bez promišljanja kako se radi o cjelokupnom sustavu odlučivanja, izvješća i plaćanja usluga, a što je Vlada TK uredno usvajala godišnja izvješća sa svakim feningom utroška?

Objava AFERA GIKIL počinje tresti državu – Vijeće ministara BiH pozvalo Vladu FBiH i TK na žurno djelovanje pojavila se prvi puta na Republika.

 Dok predstoji razotkrivanje nevjerojatnih razmjera afere oko tvornice Global Ispat Koksne Industrije d.o.o. Lukavac (GIKIL),  lokalna vlast sve glasnije traži angažiranje i pomoć države u problemu u kojem su upravo oni glavni akteri, ali i koji Bosnu i Hercegovinu ušvršćuje na poziciji nesigurnih zemalja za strane investitore.

Arbitražni postupak po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija pokrenuo je indijski biznismen i većinski vlasnik GIKIL-a (51%) Pramod Mittal pokazati će sve dokaze i činjenice što se događalo u toj tvornici od njenog ponovnog pokretanja.

Poražavajuće je što se kroz cijelu aferu nazire težak politički kontekst zbog činjenice da vlast u Tuzlanskom kantonu, kao manjinskom udjelniku u GIKIL-u – ima većinski SDA.

 Nezamisliv primje u suvremenoj ekonomiji

 Indijski milijarder koji ima i britansko državljanstvo Pramod Mittal 2019. godine putem svog odvjetničkog tima obratio se najvišim političkim dužnosnicima u BiH i FBiH, tražeći sastanak s predstavnicima BiH i mirno rješenje spora, a u suprotnom je najavio tužbu i arbitražu protiv BiH pred međunarodnim sudovima.

Odvjetnički tim Pramoda Mittala potvrdio je da je 17. siječnja 2023. izdan zahtjev za arbitražu po osnovu Sporazuma BiH i Indije o zaštiti stranih investicija te. Istaknuto je da BiH u potpunosti, svakom od potražitelja u postupku arbitraže mora namiriti gubitak investicija, kao i odštetu koja će biti određena tijekom arbitraže kao da će iznos odštete najvjerovatnije biti nekoliko stotina milijuna dolara.

Mittal je kao većinski vlasnik potpuno istjeran iz vlastitog poduzeća, dok je prošle godine GIKIL bio treći najveći izvoznik u BiH, a 2021. godine zabilježio netto dobit od 62.578.404 KM.

Nevjerojatna činjenica, nezamisliva u konceptu suvremene ekonomije je i da s dobiti raspolaže

sadašnja uprava tvrtke koja je imenovana samo od jednog osnivača, Koksno hemijskog kombinata (KHK) u stečaju, tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanskog kantona (67%). KHK u GIKIL-u ima udjel od 49%.

Dok novi menadžment imenovan samo od jednog, manjinskog osnivača, KHK,  tvrdi kako su zaštitili GIKL od izvlačenja novca, odvjetnici većinskog vlasnika Mittala ističu kako su nezakonito izbačeni, a to je još jedan sudski postupak koji se vodi na sudu u BiH.

Naime, podsjetimo da je GIKIL nastao kao zajednička tvornica ulaganjem GSHL-a, tvrtke kojoj su vlasnici obitelj Mittal i Koksno hemijskog kombinata (KHK), tvrtki u većinskom vlasništvu Vlade Tuzlanskog kantona (67%) u zajedničkom projektu – ponovnom pokretanju proizvodnje koksa, energije i đubriva čiji su zastarjeli pogoni bili ugašeni tijekom rata.

 Početak afere teške stotine milijuna

Prema Ugovoru o pristupanju u GIKIL, ulaganje od 51% kapitala GIKIL-a trebalo je biti izvršeno preko GSHL-a, dok je KHK trebao uložiti preostalih 49% kapitala GIKIL-a u vidu zapuštenih pogona i ostalih objekata. Naravno, tu je bilo i 27 milijuna KM duga. Stranog ulagača, GSHL, po ugovoru nije moguće isključiti ukoliko izmiri više od 50% ugovorenih obveza. Ovime je GSHL u Nadzornom odboru GIKIL-a imao tri člana, a KHK dva te je za donošenje odluka bila potrebna dvotrećinska većina.

Poskupljenjem cijene uglja, rastao je i GIKIL-ov dug prema tvrtki Stemcor od koje je lukavačka tvornica nabavljala sirovine. Danas taj dug iznosi oko 170 milijuna dolara – GIKIL ga nikada nije vratio, a tvrtka Stemcor je prijavila bankrot. GSHL, odnosno obitelj Mittal tražila je od KHK, odnosno, njenog većinskog vlasnika, Vlade Tuzlanskog kantona, a gdje je vladajuća SDA, izmirivanje 49% duga prema Stemcoru, u istom postotku kojim je osnivač i udjelnik u GIKIL-u. Ovo KHK nikad nije ispunio te je GSHL pokrenuo arbitražu protiv KHK kojom rukovodi Tuzlanska vlada (!).

To je i najava afere – KHK, čiji je većinski vlasnik Vlada TK i jedan od osnivača GIKIL-a (49%), pokreće smjenu članova NO GIKIL-a. To je i učinjeno na Skupštini gdje nitko od predstavnika GSHL-a nije sudjelovao – uz suglasnost Vlade TK, KHK čiji je upravo ona većinski vlasnik, što je važno za ponoviti, imenuje novih 5 članova odbora koji potom mijenjaju i članove Uprave GIKIL-a. Svi oni su ili članovi SDA ili su vrlo bliski vladi te stranke u toj županiji. Ovime je tuzlanskoj vladi, kao manjinskom vlasniku, omogućena potpuna kontrola nad GIKIL-om dok je inozemni investitor potpuno istjeran.

Plan

Nakon što se GSHL kao većinski vlasnik žali, općinski sud u Tuzli ovu skupštinu proglasio je nezakonitom i poništio odluku Vlade i KHK-a. Nakon ovoga Tuzlanska vlada i KHK tuži GSHL, no sud donosi odluku o nenadležnosti pozivajući se na ugovor KHK-a i GSHL-a prema kojem, u članku 64., se navodi kako će se svi sporovi rješavati prijateljski ili arbitražom.

Mittal 2015. godine pokreće arbitražu, no vlada TK nije plaćala arbitražne takse te je arbitražni postupak prekinut i tako proces vraćen na domaće sudove. Je li ovo bio dio smišljenog plana ili ne?

Izjava tadašnjeg premijera TK-a Jakub Suljkanovića ipak pokazuje da se upravo tome težilo te da je vlast, manjinski vlasnik, planski kršila ugovor s Mittalom te da u cijeli ekonomski projekt nisu ušli s dobrom namjerom, ali i da su bili svjesni da ovakav način preuzimanja nadzora na GIKIL-om i istjerivanje većinskog vlasnika nije i ono što će inozemni arbitražni sud proglasiti zakonitim.

On je kazao :“Naši će sudovi dokazivali ono za što bismo mi tamo davali novac. Naš sud će to sada dokazivati u našem postupku. Što bismo davali 500.000 KM i nismo sigurni da će ti arbitražni sudci, stranci biti na našoj strani jer će ih on kupiti“.

Tragikomedija – Investitor istjeran iz vlastitog poduzeća, poduzeće preuteo, a on uhićen

S obzirom na ostvarenu dobit od 62.578.404 KM iz 2021. godine postavja se pitanje koliko je od tog iznosa sadašnja uprava GIKIL-a platila starog duga tvrtci Moorgate kojoj po arbitražnoj presudi suda u Londonu ima dug od cca 170 milijuna američkih dolara i na koji se obračunavaju kamate. Na općinskom sudu u Lukavcu vode se dva izvršna postupka firme Moorgate protiv GIKIL-a, te je dana 30.10.2017. godine Općinski sud u Lukavcu donio je Rješenje o izvršenju nakon čega su bili blokirani svi računi GIKIL-a.  Moorgate u svakom trenutku temeljem toga može blokirati rad GIKIL-a.

Podsjetimo da su , Mittal i njegova dva suradnika, uhićeni su u srpnju 2019. godine i to pod sumnjom za gospodarski kriminal i zlouporabu ovlasti te su uskoro pušteni da se brane sa slobode. Sva trojica su puštena nakon sedam dana pritvora, Mittal uz kauciju od milijun eura, a ostala dvojica uz kauciju od po 250 tisuća eura i nitko od njih više nije mogao sudjelovati u radu Nadzornog odbora i Uprave u GIKIL-u – vlastitoj tvornici.

Politički utjecaj kristalno jasno se vidi na primjeru Sulejmana Brkića, koji je preuzeo dužnost predsjednika Nadzornog odbora GIKIL-a – on 2019. godine je imenovan županijskim ministrom MUP-a. Samo nekoliko dana nakon što je imenovan ministrom, Mittal i njegovi najuži suradnici su uhićeni i zabranjeno im je bilo kakva aktivnost vezana uz GIKIL.

Upravo je Brkić krajem 2022. godine pred općinskim sudom Tuzla prvostupanjski osuđen na dvije godine zatvora zbog zlouporabe položaja i ovlasti te primanja nagrade ili druge koristi, a dobio je i zabranu vršenja dužnosti ministra u FBiH u trajanju od pet godina od pravomoćnosti presude.

„Povrat kontrole nad GIKIL-om“

Tadašnji tužitelj Ćazim Serhatlić dao je skandaloznu izjavu: „ Iz prethodnih točaka naredbe o provođenju istrage od 14.10.2019. godine, vidljivo je da je plan Pramod Mittala bio da se u parničnom postupku ishodi sudsko poravnanje kojim be se isti od GIKIL-a naplatio za iznos od 12,9 milijuna USD. Iako na to nije imao nikakvo pravo. Međutim, izdavanjem mjera zabrane od Županijskog suda Tuzla, realizacija tog plana je dovedena u pitanje te je bilo nužno poduzeti druge mjere u cilju povrata kontrole nad poslovnim i drugim procesima GIKIL-a“.

Međutim, uprava GIKIL-a koja je, prema općinskom sudu imenovana nelegalno 2016., četiri godine kasnije, 2020.,  ponovno je imenovana, a što je i registrirao tuzlanski sud iako je i ova uprava imenovana bez većinskog vlasnika, GSHL-a. S druge strane, u sudskom registru kao većinski vlasnik GIKIL-a i dalje je upisan GSHL, obitelj Mittal, s 51% udjela.

Zbog te činjenice i odredbi zakona o gospodarskim društvima koji decidno propisuje kvorum na skupštinama gospodarskih društava, posve je nejasno kako danas GIKIL održava svoje skupštine sa prisutnim jednim osnivačem, KHK-om u stečaju i tumači na skupštinama da su svi osnivači prisutni. Još više je nejasno kako na to ne reagiraju  pravosudne institucije, ukoliko im je isto poznato.

Nevjerojatna je i činjenica da je nova uprava GIKIL-a je nekoliko puta u registraskom sudu Tuzla pokušala promijeniti i vlasničku strukturu i sam naziv GIKIL-a, ali im je registarski sud  to odbio, a županijski sud u Tuzli svojim odlukama potvrdio stav registarskog suda Tuzla, odnosno odbio bilo kakve promjene u registraciji.

Istodobno, iz lokalne vlasti TK-a, točnije KHK-a koji je u stečaju, pozivaju Bosnu i Hercegovinu da se aktivno uključi u rješavanje problema koji su upravo oni izazvali, a što će na koncu plaćati država i njeni porezni obveznici stotinama milijuna eura. Izvjesno je i da će se primjer GIKIL-a proučavati na ekonomskim i pravnim fakultetima kao egzaktan primjer političke manipulacije. Kolike će posljedice imati Tuzlanska županija, FBiH i BiH – nejasno je, kao što je i nejasno kako se mogla dogoditi afera GIKIL, jedna od najvećih afera u poslijeratnoj BiH, piše Dnevni list.

/Desk/

Objava Afera GIKIL – Država BiH plaćati će posljedice kriminala u arbitraži teškoj više od pola milijarde eura pojavila se prvi puta na Republika.

Obavijest je poslana federalnom premijeru Fadilu Novaliću, sad već bivšem predsjedavajućem Vijeća ministara Zoranu Tegeltiju i bivšem ministru pravde Josipu Grubeši, potom Mariofilu Ljubiću pravobranitelju Bosne i Hercegovine, Mati Joziću, federalnom ministru pravde, Nerminu Džindiću, federalnom ministru energije, industrije i rudarstva, Muhamedu Čengiću, veleposlaniku Bosne i Hercegovine u Indiji, a sve temeljem Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Indije za promociju i zaštitu ulaganja (BIT) od 12. rujna 2006. godine, koji je stupio je na snagu 13. veljače 2008. godine, piše Dnevni list.

Što piše u obavijesti

Naime 6. studenog 2019. godine, Pramod Mittal dostavio je na nadležne institucije u Bosni i Hercegovini Obavijest o pokretanju u vezi sa sporom koji potpada pod član 9. Ugovora, izražavajući svoju namjeru da podnese tužbu protiv Bosne i Hercegovine, osim ako spor naveden u prethodnoj obavijesti ne bude riješen sporazumno. Budući spor nije riješen, indijski milijarder je pokrenuo arbitražni postupak.

Predmet ove arbitraže je spor koji je nastao između Pramod Mittala, odnosno obitelji Mittal, te Bosne i Hercegovine u vezi s ulaganjima obitelji Mittal u okviru BIT-a, i to njihovim ulaganjima u i u vezi s Global Ispat Koksna Industrija d.o.o. Lukavac.

Pramod Mittal, odnosno njegova firma GSHL je vlasnik 51% lukavačke firme GIKIL. Pravni zastupnik obitelji Mittal u obavijesti o arbitraži između ostalog navodi kako je Bosna i Hercegovina, odnosno kako su odgovorni i nadležni nezakonito isključili GSHL-a, kao osnivača i dioničara, i njegove predstavnike iz upravljačkih struktura GIKIL-a čime su u potpunosti uništili investicije investitora i uzurpirali njihova prava koja imaju prema zakonu.

Navode kako je BiH također pokrenula niz nezakonitih krivičnih radnji protiv Pramoda Mittala i suradnika koji su bili dio upravljačkih struktura GIKIL-a, podvrgavajući ih zastrašivanju, uznemiravanju, pa čak i nezakonitom lišavanju slobode.

Potvrđena optužnica

Podsjećamo kako je na zahtjev Tužiteljstva Tuzlanskog kantona Pramod Mittal lišen slobode 23. srpnja 2019. godine u Lukavcu dok je bio u radnoj posjeti Gikil-u. Dana 23. siječnja 2023. godine sud je potvrdio optužnicu protiv njega i ostalih u ovom predmetu, pet dana nakon što je njegov pravni zastupnik poslao obavijest o pokretanju arbitraže na sve relevantne adrese u Bosi i Hercegovini.

Pramod Mittal u obavijesti o arbitraži navodi kako se protiv njega vodi nelegitiman i nepravedan krivični postupak čija je svrha osim da nanese štetu Mittalu i GSHL-u, da ih spriječi u bilo kojoj pravnoj radnji koju su možda htjeli pokrenuti u Bosni i Hercegovini radi ispravljanja nedjela počinjenih protiv njih, te kako su time ugrožena, odnosno uništena Mittalova ulaganja u BiH.

Navode i prekoračenja u radu pravosudnih organa koji vode kazneni postupak protiv njih, te nezakonito i direktno miješanje tužitelja u rad GIKIL a, kao i zastrašivanje, te isto tako nezakonito miješanje lokalnih političkih struktura u sve navedeno.

Vezano za nadležnost domaćih sudova oko sporova vlasništva Kantonalni sud u Tuzli je 5. 10. 2018. godine potvrdio rješenje općinskog suda u Tuzli koji se proglasio nenadležnim u rješavanju spora između stranog ulagača i domaćih partnera. Kod sporova između osnivača predviđena je arbitraža na međunarodnom sudu sukladno članku 64. Ugovora o pristupanju.

Firma GSHL koja je u vlasništvu Pramod Mittala u Registarskom sudu Tuzla vodi se kao vlasnik 51% posto lukavačkog Gikila, ali vlasnička prava ne ostvaruje od 2019. godine.

(Izvor: Dnevni list)

Objava Indijski biznismen, većinski vlasnik lukavačkog GIKIL-a pokrenuo arbitražu protiv BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Županijski sud u Tuzli potvrdio je u četvrtak optužnicu protiv indijskog poslovnog čovjeka Pramoda Mittala zbog zloporaba teških oko 33 milijuna eura u kompaniji bazne industrije, no on je trenutačno nedostupan kao i još dvojica indijskih i državljana Ujedinjenog Kraljevstva.

Uz Pramoda Mittala, brata magnata Lakmshmija Mittala, Županijsko tužiteljstvo u Tuzli optužilo je indijske državljane Paramesha Bhattacharyya i Rajiba Dasa za izvlačenje novca i neplaćanje obveza te uništavanje kompanije GIKIL iz Lukavca, u kojoj je Mittalova kompanija Global Steel Holdings Limited-London (GSHL) većinski suvlasnik od 2003. godine, prenose agencije.

Optužnicom su obuhvaćeni i članovi upravnih i nadzornih tijela GIKIL-a iz BiH Ivana Bunoza, Mate Pavković, Erna Mehmedović, Faik Buševac i Vehid Mešić.

Optuženi se terete da su u razdoblju od 2003. do 2019. godine pogodovali većinskom suvlasniku, kompaniji GSHL, u izbjegavanju ulaganja oko 23 milijuna eura u GIKIL, a u međuvremenu su na temelju vanjskih menadžerskih ugovora iz tvornice koksa izvukli oko 11 milijuna eura.

Na čelu te kriminalne skupine bili su indijski i britanski državljani, dok se bosanskohercegovačke državljane tereti za zloporabu službenoga položaja i ovlasti te da su omogućili stjecanja protupravne imovinske koristi, kao i potpuno preuzimanje nadzora nad kompanijom od strane Mittala.

Po nalogu Tužiteljstva Pramod Mittala, Paramesh Bhattacharyy i Rajib Das su bili uhićeni tijekom 2019., no ubrzo su pušteni da se brane sa slobode nakon što su uplatili jamčevinu od 1,5 milijuna eura. Istodobno, Pramod Mittal je uplatio 11 milijuna eura na namjenski račun u korist oštećenog društva GIKIL. Mittal, Bhattacharyy i Das su nedostupni vlastima BiH te je najavljeno kako će se od Ujedinjenog Kraljevstva zatražiti pravna pomoć.

Mediji u BiH su navodili kako je novac za puštanje Pramoda Mittala iz pritvora uplatio njegov brat, milijarder Lakshmi Mittal, jedan od svjetskih lidera u proizvodnji željeza, koji je pak u toj zemlji vlasnik Mittal Steel, nekadašnje Željezare u Zenici te rudnika željezne rude nedaleko Prijedora.

/Desk/

Objava Podignuta optužnica protiv indijskog biznismena Pramoda Mittala da je izvlačio novac iz GIKIL-a pojavila se prvi puta na Republika.