Strukovni sindikat doktora medicine i stomatologije u Zapadnohercegovačkom kantonu potvrdio je u utorak da je s Vladom ZHK postignut okvirni sporazum o uvjetima sklapanja novog kolektivnog ugovora te o pokretanju sveobuhvatne reforme zdravstvenog sustava. Kako su naveli iz ovog sindikata, dogovoren je konkretan reformski paket koji predstavlja temelj dugoročne stabilizacije zdravstvenog sustava u Zapadnohercegovačkom kantonu.

Dogovorene su sljedeće mjere: organizacija obiteljske medicine u timove, donošenje petogodišnjeg plana specijalizacija, izrada petogodišnjeg plana razvoja primarne zdravstvene zaštite i specijalističko-konzultativnih službi, donošenje godišnjeg plana edukacija za doktore medicine i stomatologije u suradnji s nadležnim komorama, primjena standarda i normativa, redoviti stručni sastanci u domovima zdravlja uz mjesečna izvješća nadležnom ministarstvu te radni sastanci predstavnika svih službi s nadležnim ministarstvom najmanje četiri puta godišnje.

“Smatramo da upravo ovaj reformski dio sporazuma ulijeva realnu nadu da će se u našem kantonu dugoročno zadržati liječnici te izgraditi stabilan, funkcionalan i moderan sustav zdravstvene zaštite na korist svih stanovnika”, naveli su iz Sindikata. Postignutim dogovorom predviđeno je povećanje plaće od 30 posto kroz koeficijente i satnicu s početkom primjene po stupanju na snagu Kolektivnog ugovora, kao i da pregovori o sklapanju novog kolektivnog ugovora moraju započeti prije isteka važećeg.

“Ukoliko do isteka važećeg kolektivnog ugovora ne bude zaključen novi kolektivni ugovor, Vlada ŽZH ima obvezu dodatno povećati plaću kroz satnicu i koeficijent za sedam posto počevši od dana isteka važenja kolektivnog ugovora, a sve do dana zaključenja novog kolektivnog ugovora. Kolektivni ugovor zaključuje se na razdoblje od jedne godine”, navodi Sindikat.

Dogovorom je također predviđeno da se osigura povratak i nastavak rada svih doktora medicine i stomatologije koji su tijekom pregovaračkog procesa dali otkaz, ako u pisanom obliku iskažu volju za povlačenjem svoje odluke, pri čemu će im se omogućiti nastavak radnog odnosa pod istim uvjetima koji su vrijedili prije podnošenja otkaza, čime se osigurava kontinuitet zdravstvene zaštite i stabilnost sustava.

“Vjerujemo da je postignuti dogovor važan iskorak prema stabilnom, predvidivom i dugoročno održivom zdravstvenom sustavu u interesu liječnika, zdravstvenih djelatnika i svih građana Zapadnohercegovačkog kantona”, zaključili su iz Strukovnog sindikata doktora medicine i stomatologije ZHK.

/Republika/

Objava Kraj krize u zdravstvu ŽZH – Liječnici i vlada postigli dogovor o 30% višoj plaći – 53 liječnika koji su dali otkaz vraćaju se na posao pojavila se prvi puta na Republika.

Dekan i predavač na Sveučilištu SSST, makroekonomski analitičar, ekonomist Faruk Hadžić komentirao je i analizirao odluku Vlade FBiH o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM.

“Ono što je zanimljivo u ovoj priči je kako se rijetko spominje da će se značajno povećati i izdaci za doprinose. Dio oko povećanja minimalne plaće koju dobije radnik, neću polemizirati. Donositelji odluka su, naravno, samo objavili kako će se minimalna plaća povećati s 619 KM na 1.000 KM (povećanje od 381 KM ili oko 61%), ali nije objavljeno da će zbog rasta minimalne plaće doći i do dodatnih izdataka za doprinose od 304 KM. Po meni, ovaj dio je najviše sporan u ovoj temi oko minimalne plaće i velika je pogreška što nije iskorištena prilika da se ide na prijedlog „zaleđenih doprinosa“ koje sam predložio prije nekih šest mjeseci”, ističe ekonomist Hadžić.

On ocjenjuje kako se, ukoliko je intencija bila povećati standard radnika, i taj dio trebao dati radnicima tako što bi se F BiH odrekla dodatno naplaćenih doprinosa i poreza zbog rasta minimalne plaće ili, generalno, odreći se naplate i tako olakšati poslodavcima ovaj rast.

“Da su, recimo, kojim slučajem i ovaj iznos dali radnicima, minimalno primanje u Federaciji bi bilo više od 1.500 KM (minimalna plaća bi bila oko 1.300 KM + topli obrok i prijevoz)”, navodi.

On se osvće na podatke Porezne uprave FBiH iz kolovoza 2023. godine, koji pokazuju kako je u FBiH radilo 223.285 radnika za plaću od 1.000 KM i manju.

“Danas je taj broj sigurno manji, ali opet je i dalje značajan. Naravno, teško je precizno izračunati koliko će biti dodatna naplata doprinosa od ovog broja radnika podizanjem minimalne plaće, jer nisu svi radili za istu plaću. Oni koji su bliži 1.000 KM, manji će biti izdatak podizanjem minimalne plaće, ali ne očekujem da bi taj iznos na godišnjoj razini bio manji od 400 milijuna KM, pod pretpostavkom da ne dođe do otpuštanja radnika. Ovo je iznos koji se odnosi samo za dodatni rast troškova poslovanja zbog većih izdataka za DOPRINOSE, a ne za plaće radnika. Dalje, ova mjera neće imati iste učinke za sve dijelove Federacije BiH. Neke županije biti će više pogođene u odnosu na druge, jer u pojedinim županijama postoji više poduzeća koja su koncentrirana za izvoz ili imaju nižu razinu produktivnosti. U nekim županijama, u prosjeku, poduzeća imaju i po 4-5 puta veću dobit po radniku u odnosu na druga poduzeća iz drugih županija. Vjerojatno će poduzeća koja dolaze iz BPK, ZDK i SBK najviše osjetiti povećanje minimalne plaće i to zbog većih izdataka za doprinose. Konačno, prema ovim novim obračunima, radnik u Federaciji će na godišnjoj razini koštati minimalno 24.000 KM, što uključuje topli obrok, prijevoz, neto plaću i doprinose”, analizira Hadžić.

On pri tom navodi kako se nije dovoljno tematizirao ni značajan rast izdataka za socijalna davanja, koja su vezana za minimalnu plaću, kao i da će slično vrijediti i za povećanje plaća u javnom sektoru ove godine.

“Treća stvar koja je još uvijek nepoznata je koliko će rasti struja gospodarstvu za ovu godinu. Gospodarstvenici s kojima sam proteklih dana razgovarao, strahuju i sumnjaju kako bi to moglo biti i više od 20%, što će opet dovesti do dodatnog povećanja troškova poslovanja, a to će značiti i rast cijena prema građanima. Iskreno se nadam da do toga neće doći. Ako dođe, nemojte se iznenaditi ako vam ubrzo krenu svi računi komunalnih poduzeća rasti ili cijene hrane u marketima”, ističe.

Ali on naglašava i kako je najveći problem bh društva – generalna nepismenost te je postavio, možda jedno od najvažnijih pitanja.

“Vrlo je lako s narodom manipulirati, jer se često pojavljuju generalne poruke poput, da tamo neke gazde voze bijesna auta, pa onda i svi gospodarstvenici voze bijesna auta, ili da su tamo neki radnici neradnici, pa su onda i svi radnici neradnici. Niti su svi neradnici, niti svi voze bijesna auta i ostvaruju basnoslovne profite. Kao što je znanje moć, tako je i neznanje moć. Koliko vas je iskreno znalo da minimalna plaća nije povećana za 381 KM, već za 685?”, postavio je pitanje ovaj ekonomski analitičar.

Na koncu on navodi kako je više puta sam najavljivao u posljednje vrijeme kako će 2025. godina biti vrlo izazovna, jer će stanje ekonomije u velikoj mjeri ovisiti od toga šta će se ekonomski događati u Njemačkoj.

“Za kraj, treba već jednom razbiti iluzije da država može svima ispuniti želje oko različitih financiranja i izdataka. Za mirovine ima onoliko koliko se skupi od doprinosa. Doprinosi se skupljaju na osnovu broja radnika. Ako nema dovoljno novca, onda se dižu krediti i Federacija se zadužuje. Kada se zaduže, onda idu napadi što se zadužuje. Ako bude kojim slučajem došlo smanjenja zaposlenosti, morat ćemo se još više zaduživati, ali i to ima granicu. Ako bude došlo do novog rasta cijena, opet će rasti pritisak za povećanje plaća u javnom sektoru i rasta izdataka.
U konačnici, sve ovisi koliko imamo jako gospodarstvo i koliko nam je jak izvoz. Ako izvoz dodatno krene padati ove godine, u gadnom smo problemu za sve ono što nas čeka 2026. godine. Problemi ako krenu, ići će samo lančano jedan za drugim, a tada neka nam je Bog na pomoći”, poručio je na koncu ekonomski analitičar Faruk Hadžić. No, čim se na temu ekonomije spominje i pomoć Boga, čini se da situacija nije sjajna.

Ugostitelji traže od Vlade preispitivanje odluke

Udruženje ugostitelja Federacije BiH oštro je reagiralo na izjavu premijera FBiH Nermina Nikšića povodom odluke Federalne vlade o povećanju minimalne plaće na 1.000 KM. U priopćenju su demantirali Nikšićeve tvrdnje kako ugostitelji ne žele veće plaće, ističući da se zalažu za minimalnu plaću od 1.300 KM, ali uz smanjenje doprinosa koji trenutno iznose 70% dodatnih troškova na svaku plaću. Naglasili su da su visoki doprinosi glavni problem te pozvali Vladu FBiH da preispita svoju odluku.

Podsjetimo, Vlada FBiH je na prijedlog Federalnog ministarstva financija, a nakon konsultacija sa Ekonomsko-socijalnim vijećem, donijela Odluku o iznosu najniže plaće za 2025. godinu. Odlukom je propisano da se najniža plaća za period od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine utvrđuje u neto iznosu od 1.000 KM.

/Republika/

Objava Ekonomist Faruk Hadžić o povećanju minimalne plaće: Dobitak za radnike ili teret za gospodarstvo – Koliko vas je znalo da minimalna plaća nije povećana za 381 KM, već za 685? pojavila se prvi puta na Republika.

Objava Kako vlast povećava plaće: Političarima za 300, a policiji za 60 KM pojavila se prvi puta na Republika.

Ono što je šokiralo bh. javnost je da su zastupnici izglasali i povećanje svojih plaća – dok se nešto ranije govorilo samo o povećanju za vojnike i policajce. Još jučer se o ovome oglasio zastupnik Zastupničkog doma Damir Arnaut koji je jasno dao do znanja kako povećanje plaća od 95 milijuna KM nije fiskalno odgovorno.

On je i pojasnio da se plaće političarima povećavaju za oko 500 KM, a prosječnom graničnom policajcu ili, ipak, vojniku za 70 do 80 KM.

Povećanje osnovice plaće svima zbog različitih koeficijenata značilo bi da bi plaća predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranu Tegeltiji bila povećana 500 ili 600 KM, a nekom službeniku 50 do 100 KM.

Tako su za povećanje plaća glasali: Denis Zvizdić, Nebojša Radmanović, Adil Osmanović, Safet Softić, zatim Edin Mušić, Snježana Novaković-Bursać, Ljubica Miljanović, Dragan Bogdanić, Obren Petrović, te Šemsudin Dedić, Halid Genjac, kao i Mijo Matanović, Darijana Filipović, Borjana Krišto, Vlatko Glavaš, Dženan Đonlagić, Zlatan Begić, Jasmin Emrić, Nikola Lovrinović, Alma Čolo te Predrag Kožul, piše Radiosarajevo.ba.

A protiv povećanja plaća su, izuzev Arnauta, bili i Nermin Nikšić, Saša Magazinović, Nada Mladina, Zukan Helez, Predrag Kojović, te Aida Baručija i Mirjana Marinković-Lepić.

Pri tom Radiosarajevo.ba podsjeća da se cijena litra dizela danas se kreće od 3,56 do 3,76 KM, što izravno utječe i na cijene namirnica koje se iz dana u dan ve više povećavaju. A plaće – ostaju iste. Naravno, izuzev ako ste državni službenik.

/desk/

Objava SITNICA ZA KAVE Političari sebi izglasali povećanje plaće za oko 500 KM – više od jedne minimalne mirovine pojavila se prvi puta na Republika.

Naime, nakon nekoliko susreta i stalne komunikacije na relaciji Vlada – sindikalni partneri, danas je postignut obostrano zadovoljavajući dogovor da se, zbog aktualne krize i evidentnih poskupljenja osnovnih životnih potrepština, ide na povećanje plaća proračunskim korisnicima počevši već od 1. travnja tekuće godine za 8 posto, a od 1. siječnja 2023. za dodatnih 7 posto.

”Dijalog i međusobno uvažavanje socijalnih partnera prepoznatljivo su obilježje u radu županijske vlade. Potvrda ovakvog pristupa, uz dosad potpisanih čak 14 granskih kolektivnih ugovora,  snažno se očitovala i danas postignutim dogovorom da se, unatoč svim poteškoćama i izazovima, pristupi nužnom povećanju plaća našim građanima koji primanja ostvaruju iz županijskih proračunskih sredstava”, kazao je predsjednik Herceg, istaknuvši kako je dogovoren održiv i realan ritam planiranoga rasta plaća, ali i kako očekuje da će nedavna izmjena nepravednoga Zakona o pripadnosti javnih prihoda FBiH pomoći HNŽ-u u realiziranju ovoga zajedničkog dogovora Vlade i socijalnih partnera.

”Premda uredno odnosno u potpunosti Vlada ispunjava sve obveze iz potpisanih granskih kolektivnih ugovora, i više od toga, kolege ministri iz mjerodavnih resora i ja zbog aktualne smo krize održali nekoliko sastanaka sa čelnim ljudima sindikalnih organizacija koje okupljaju zaposlenike osnovnih i srednjih škola, policije, pravosuđa, državnih službenika i namještenika. Premda smo daleko od okolnosti koje bismo mogli ocijeniti pogodnim trenutkom za razgovore o dodatnom rastu plaća, a podsjećam kako je ova vlada povećala plaće svim proračunskim korisnicima za više od 15 posto kroz tri godine, u osnovnom obrazovanju i znatno više kroz usklađivanje plaća, uz niz drugih financijskih intervencija za poboljšanje životnoga statusa građana, svjesni smo nezahvalnog trenutka i sveopćega rasta cijena s kojima se naši sugrađani nose. Na tomu tragu, iskazali smo našim socijalnim partnerima spremnost za udovoljavanje njihovim zaista opravdanim traženjima, ali kroz održiv modus koji smo danas i utvrdili”, dodao je prvi čovjek Vlade,

Herceg je izrazio zadovoljstvo današnjom završnicom višetjednih razgovora koja je, poručio je, jasan pokazatelj međusobnog uvažavanja i razumijevanja situacije u kojoj se društvo nalazi.

Vlada s ponosom ističe činjenicu da u potpunosti ispunjava sve obveze iz potpisanih granskih kolektivnih ugovora, uz neke i dodatne pogodnosti prema proračunskim korisnicima. Također, uz brigu o materijalnomu statusu, nedavno se snažno zauzela za rješavanje radno-pravnih statusa značajnoga broja prosvjetnih djelatnika koji su godinama čekali na stalno zaposlenje, kao i za rješavanje jednoga od najtežih naslijeđenih financijskih izazova, a riječ je o sudskim presudama za što je dosad izdvojeno više od 25 milijuna KM.

”Zbilja je važno podsjetiti kako ova vlada kontinuirano povećava sredstva za obrazovanje, zdravstvo, gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, znanost, promet, Zračnu luku Mostar, infrastrukturu, strateške projekte jedinica lokalne samouprave, sveučilišta, stipendije, subvencije, zdravstvene i bolničke ustanove, šport i kulturu, naše branitelje te brojne druge aktivnosti ključne za cjelokupan rast i razvitak. Stoga, zahvaljujem predstavnicima sindikata koji su prepoznali naš rad i našu predanost postavljenim ciljevima, osobito na strpljenju i razumijevanju objektivnih okolnosti, što je rezultiralo današnjim dogovorom odnosno potvrdilo da se korektnim dijalogom uvijek može doći do zadovoljavajućega ishoda za sve uključene strane”, zaključio je predsjednik Herceg.

Predstavnici sindikata još su jednom istaknuli poteškoće s kojima se građani susreću zbog aktualne krize koja je dovela do značajnih poskupljenja. Dodali su i kako razumiju napore Vlade da, sukladno proračunskim mogućnostima, ublaži udar na građanski životni standard.
Danas postignuti dogovor Vlada će odlukom potvrditi na prvoj sljedećoj sjednici, priopćeno je.

/Republika/

Objava VIJEST DANA – Za 5.500 zaposlenika u HNŽ-u plaće veće za 15 posto pojavila se prvi puta na Republika.