Svi znaju da je premium gorivo skuplje od običnog, ponekad i znatno. No vozači se često pitaju isplati li se ta razlika: mogu li s premium gorivom prijeći više kilometara ili očekivati bolje performanse automobila?

Prema novoj studiji američke organizacije Consumer Reports, odgovor je za neke modele – ne.

Testirajući dva luksuzna SUV-a istog proizvođača, stručnjaci su utvrdili da praktički nema mjerljive razlike u ubrzanju ili potrošnji goriva kada se koristi premium benzin umjesto običnog benzina od 87 oktana prema američkoj ljestvici.

Za SUV-ove kojima je premium gorivo potrebno, dodatni trošak tijekom pet godina vlasništva može premašiti 3000 dolara, ovisno o razlici u cijeni goriva i količini prijeđenih kilometara.

Proizvođači automobila često inzistiraju na premium gorivu kako bi njihovi motori postigli performanse navedene u tehničkim specifikacijama. Međutim, prosječan vozač te razlike možda neće ni primijetiti.

Kada je premium gorivo doista potrebno?

Consumer Reports savjetuje vozačima da koriste premium gorivo ako ga proizvođač automobila izričito zahtijeva. Ako ga samo preporučuje, u većini slučajeva moguće je koristiti obični benzin, pod uvjetom da je to dopušteno u priručniku za vozilo.

Upute proizvođača ponekad su zbunjujuće. Primjerice, priručnik za Lexus TX upozorava da korištenje goriva s oktanskim brojem manjim od 91 može utjecati na valjanost jamstva vozila.

Glasnogovornik Lexusa objasnio je za Consumer Reports da su njihovi motori „podešeni za nešto veću snagu i profinjeniji rad” te da zbog toga zahtijevaju gorivo od 91 oktana.

Međutim, kada je Consumer Reports testirao ubrzanje i potrošnju, nije utvrdio značajnu razliku u performansama između uspoređenih SUV-ova marki Lexus i Toyota. Sličan rezultat dobiven je i u drugoj usporedbi modela tih proizvođača.

„U našim testovima nismo uspjeli kvantificirati dodatne performanse ili profinjenost motora u premium verzijama koje smo uspoređivali”, rekao je Jake Fisher, viši direktor Centra za testiranje automobila pri organizaciji Consumer Reports.

„No prosječan će potrošač svake godine potrošiti stotine dolara više na gorivo”, dodao je.

Nije riječ samo o Lexusu

Prema analizi Consumer Reportsa, više od 30 nedavno testiranih vozila izričito zahtijeva premium gorivo ili ima toliko stroga ograničenja za korištenje običnog benzina da je premium u praksi gotovo obvezan.

Mnoga druga vozila premium gorivo samo preporučuju. Međutim, formulacije u priručnicima mogu biti dovoljno nejasne da vozači ne shvate kako je obični benzin prihvatljiva alternativa. Ako proizvođač to dopušta, odabir jeftinijeg goriva može donijeti znatne uštede tijekom godina vlasništva.

Samo manji dio tih vozila čine pravi sportski automobili, poput Chevroleta Corvette. Kod takvih modela premium gorivo može biti nužno zbog visokih opterećenja motora i povećane topline tijekom dinamične vožnje.

Mnogo je više luksuznih SUV-ova proizvođača poput Audija i Volva. Takva vozila vjerojatnije će većinu vremena provoditi u svakodnevnoj vožnji na posao, odlascima u trgovinu i obavljanju drugih obveza nego na trkaćoj stazi.

„Nekoliko automobila visokih performansi doista ima koristi od premium goriva. No neki proizvođači koriste ga kako bi iz obiteljskih SUV-ova izvukli dodatnu snagu”, rekao je Fisher.

„Često je to više stvar hvalisanja nego stvarne koristi za potrošača”, dodao je.

Jeftiniji rabljeni luksuzni automobil može imati skuplju eksploataciju

Vrsta goriva posebno je važna za kupce koji razmišljaju o kupnji rabljenog luksuznog automobila.

Takva vozila mogu djelovati kao povoljna kupnja jer zbog amortizacije nude više opreme i luksuza za manje novca nego novi modeli masovnih proizvođača. Međutim, početna ušteda može se brzo smanjiti kada se uračunaju troškovi održavanja, servisa i goriva.

Premium benzin u prosjeku je oko 25 posto skuplji od običnog benzina, navodi Consumer Reports. Za vozače koji godišnje prelaze velik broj kilometara ta razlika može predstavljati značajan trošak.

Proizvođači bi trebali jasnije navoditi zahtjeve

S obzirom na visoke cijene goriva, Consumer Reports smatra da bi proizvođači automobila trebali izbjegavati zahtijevanje premium goriva osim kada za to postoji stvarna tehnička potreba, primjerice kod specijaliziranih vozila visokih performansi.

Organizacija također poziva proizvođače da jasnije i razumljivije objasne koje je gorivo potrebno za određeni model, a koje se samo preporučuje.

Za vozače je najvažnije razlikovati te dvije kategorije: ako je premium gorivo obvezno, treba ga koristiti. Ako je samo preporučeno, vrijedi provjeriti dopušta li proizvođač upotrebu običnog benzina.

Zaključak je jednostavan: skuplje gorivo nije automatski i bolje gorivo za svaki automobil. Prije nego što počnete plaćati više na svakoj benzinskoj postaji, provjerite što točno piše u priručniku svojeg vozila i postoji li stvarna tehnička potreba za premium benzinom.

Objava Premium gorivo mnogim automobilima ne donosi ni više snage ni manju potrošnju pojavila se prvi puta na Republika.

Što govore brojke i ponašanje kupaca

Ovdje nije riječ o pukoj tradiciji niti o osmišljavanju ideja bez utemeljenja u stvarnosti, nego o precizno usmjerenoj strategiji koja se izravno oslanja na podatke o ponašanju potrošača. Službene procjene i analize stručnjaka pokazuju da ukupna maloprodaja u blagdanskom razdoblju bilježi stalan rast iz godine u godinu. Pritom prodaja putem interneta raste znatno brže od one u fizičkim trgovinama. Riječ je o iznimno velikim iznosima, a značajan dio cjelokupne potrošnje odvija se znatno ranije nego što to većina kupaca uopće pretpostavlja.

Dodatnu dimenziju u posljednje vrijeme unose rast cijena robe i uvozne pristojbe. Zbog viših cijena veći financijski promet ne mora nužno značiti i veću količinu prodanih proizvoda. Time se smanjuje stvarna kupovna moć koja potrošačima preostaje za druge potrebe, pa trgovci koji sa svojom ponudom čekaju kasnu jesen zapravo kasno ulaze u tržišnu utakmicu.

Mentalni proračun koji kupci ne vide

Svaki kupac pri planiranju blagdanske kupovine u glavi ima unaprijed određen financijski okviri koji pokriva sve potrebe – od darova za obitelj i suradnike pa do ukrasa za dom i blagdanske hrane. Kada se taj predviđeni iznos jednom utroši, kupovna moć za te namjene nestaje.

Taj se fenomen jasno vidi u ponašanju potrošača koji se često pritužuju na pronalazak blagdanske robe na policama već početkom jeseni, no svejedno je kupuju jer ne žele propustiti ono što im se svidi. Strah od gubitka prilike za kupnju stvarni je mehanizam koji pokreće odluke tjednima unaprijed.

Kada kupac već u ranu jesen pronađe savršen ukrasni predmet ili poseban dar, on taj novac troši odmah. Kada nastupi kasna jesen, na raspolaganju mu preostaje znatno manje sredstava – ne zato što je postao štedljiviji, nego zato što je svoj planirani proračun već ranije iskoristio na drugome mjestu.

Kako to funkcionira u praksi

Poučan primjer dolazi iz velikih maloprodajnih knjižara u kojima se početkom jeseni na istim izložbenim stalcima istodobno nude prigodni naslovi za predstojeće jesenske blagdane i Božić. Isti izložbeni prostor tako nudi izbore za dva različita razdoblja kupcima koji prolaze pokraj njega.

Takav raspored nije slučajnost, nego pažljivo osmišljen pristup ponašanju kupca koji u istome trenutku može tražiti sitnicu za nadolazeći vikend, ali i početi razmišljati o darovima za obitelj krajem godine.

Tiskani katalozi i preglednici blagdanskih ponuda stižu u kućanstva mjesecima ranije, što nije posljedica neosnovanog optimizma izdavača, nego spoznaje da se odluke o kupnji ne donose u samome prosincu. Te se odluke oblikuju znatno ranije, u trenucima odmora dok se pregledavaju stranice ili istražuju mrežne ponude.

Zašto je čekanje do studenog rizik za trgovce

Trgovine koje odluče čekati prolazak prvih jesenskih blagdana te robu izlažu tek krajem godine izlažu se velikom riziku. Dok se roba dopremi iz skladišta i poslaže na police, sredina prosinca već je blizu, a u tome su trenutku kupci već završili s najvećim i najizdašnijim dijelom svoje blagdanske nabave – onim koji se obavlja opušteno i bez žurbe.

Kada vjerni kupci početkom jeseni posjete svoju uobičajenu trgovinu i u njoj ne pronađu nikakvu blagdansku ponudu, oni neće čekati. Potražit će je kod konkurencije te će do same završnice godine većinu svoga novca i energije već potrošiti na drugome mjestu.

Posebna kategorija: Kupci s listom i planom

Posebnu skupinu čini tip kupaca koji već početkom jeseni priprema točan popis svih darova i osoba koje planira razveseliti. Takvi kupci uglavnom raspolažu jasno definiranim proračunom po osobi i aktivno tražite proizvode koji se u njega uklapaju. Kada na jednome mjestu pronađu bogatu ponudu i obave većinu kupnje odjednom, za njih je to idealan ishod jer štede vrijeme i izbjegavaju gužve u više različitih trgovina.

Slično vrijedi i za osobe koje detaljno uređuju dom za blagdane te pažljivo usklađuju boje i stilove s ostatkom interijera, što zahtijeva temeljito istraživanje. Ako ih se privuče početkom jeseni dok su u fazi planiranja, znatno su otvorenije za nove prijedloge, dok krajem godine dolaze samo po točno određene predmete o kojima su se već ranije odlučile.

Zato trgovine ne moraju cjelokupan prodajni prostor pretvoriti u božićnu čaroliju s prvim danima jeseni. Sasvim je dovoljno osigurati stalan i uočljiv dio ponude s odabranim proizvodima koji kupcima jasno daje do znanja da trgovina nudi dobar izbor i da nema potrebe za kasnijom žurbom.

Što to znači za nas kao kupce

Ako vam rano izlaganje blagdanske robe stvara nelagodu, to je sasvim razumljivo. No, korisno je znati da iza takvoga rasporeda ne stoji samo želja za zaradom, nego temeljita istraživanja ljudskih navika i načina na koji trošimo novac.

Razumijevanje toga mehanizma omogućuje potrošačima da svjesno planiraju vlastitu kupnju i raniju ponudu iskoriste u svoju korist, nabavljajući potrebne stvari na vrijeme i bez blagdanskih gužvi. Dakako, ranu ponud uvijek možete i u potpunosti zanemariti te obaviti samo uobičajenu nabavu, no činjenica ostaje da će blagdanske police biti ondje i spremno čekati kupce.

Objava Zašto trgovački lanci već u listopadu kreću s božićnim asortimanom i kako to utječe na nas? pojavila se prvi puta na Republika.

Dok vlasti mjesecima povećavaju plaće u javnom sektoru, odobravaju nova izdvajanja i posežu za novim kreditnim zaduženjima, iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) stiže ozbiljno upozorenje – Bosna i Hercegovina ide u pogrešnom smjeru, javni dug raste, a gospodarski rast usporava.

U najnovijem izvješću MMF praktično poručuje da država troši više nego što ostvaruje prihoda, a razliku pokriva novim zaduživanjem. Takva politika, upozoravaju, dugoročno nije održiva te povećava rizike za javne financije, prenosi HMS.

Nova zaduživanja

Posebno upozoravaju kako će i Federacija BiH i Republika Srpska ove godine imati veće proračunske deficite, koji će se uglavnom financirati novim zaduživanjem. Istodobno, gospodarski rast slabi te se procjenjuje na svega oko dva posto, što znači da gospodarstvo ne prati tempo kojim raste javna potrošnja.

MMF zbog toga poziva vlasti da prestanu donositi nove odluke koje povećavaju proračunske rashode. Umjesto novih troškova, preporučuju da se svaki dodatni prihod u proračunu, kao i ostvarene uštede, iskoriste za smanjenje deficita i stabilizaciju javnih financija.

Tekuća potrošnja

Posebno su kritični prema načinu na koji se troši javni novac. Umjesto ulaganja u prometnu infrastrukturu, obrazovanje i razvojne projekte koji mogu potaknuti gospodarstvo, sve veći dio proračuna odlazi na tekuću potrošnju, uključujući rast plaća u javnom sektoru i socijalnih davanja.

U izvješću se navodi kako će BiH već od sljedeće godine morati provesti fiskalnu konsolidaciju, odnosno smanjivati proračunske deficite kako bi zaustavila rast javnog duga. MMF smatra da će to biti moguće samo ako vlasti obuzdaju rast rashoda, osobito mase plaća u javnom sektoru, te unaprijede naplatu poreza.

Poruka izvješća je jasna – ako se ne promijeni način upravljanja javnim novcem, Bosnu i Hercegovinu očekuju sve veći dugovi i ozbiljno narušavanje gospodarske stabilnosti.

/Desk/

Objava Upozorenje MMF-a: BiH troši previše, dug se alarmantno povećava pojavila se prvi puta na Republika.

Zadovoljstvo je imati novu praznu policu, ali oduprijeti se nagonu da je napunite novim stvarima može biti teško. Međutim, kada “isključite slavinu za kupovinu”, štedite novac, imate manje stvari za održavanje i ekološki ste prihvatljiviji, rekla je Ashlee Piper, konzultantica za održivost za tvrtke i pojedince i autorica nadolazećeg vodiča “No New Things” (Bez novih stvari).

Pitala sam Piper i druge stručnjake za njihove najbolje savjete kako prestati kupovati stvari koje vam ne trebaju.

Učinite kupnju manje praktičnom

Kupovina je postala “iskustvo bez trenja”, rekla je Piper, omogućujući vam da kupujete stvari pritiskom na gumb. Dakle, stvaranje trenja pomoći će vam da kupujete manje.

Jedan od načina da to učinite je brisanje podataka o kreditnoj kartici s vaših računa u internetskim trgovinama, tako da kupnja traje dulje, rekla je Piper.

“Morati ustati, uzeti novčanik, izvaditi kreditnu karticu i utipkati broj dovoljno je vremena da udahnete i razmislite: ‘Treba li mi ovo doista? Što ću, zaboga, raditi s ovim?'”, objasnila je.

I blokirajte sve e-poruke, tekstualne poruke ili push obavijesti od trgovaca, rekla je Piper. Kako piše, “Vi niste kontakt za hitne slučajeve Banana Republica, pa zašto im dopuštate da vam šalju poruke u bilo koje doba dana?”

Ne kupujte za svoje ‘buduće ja’

Courtney Carver, autorica knjige “Gentle: Rest More, Stress Less, and Live the Life You Actually Want” (Nježno: Odmarajte se više, stresirajte se manje i živite život kakav zapravo želite), kaže da se, kada je u iskušenju da kupi nešto, zapita: Je li ovo korisno za moj današnji život, upravo sada? Hoću li ovo doista koristiti u sljedećih 30 dana?

Nemojte se dati prevariti svojom idealiziranom verzijom tog budućeg ja, rekla je Carver. Kad je bila mlađa, Carver bi kupovala cipele inspirirane Carrie Bradshaw u “Seksu i gradu”, iako u njima “nije mogla hodati i nije imala kamo u njima”.

Jednom sam kupila set za fondue koji je godinama stajao neotvoren prije nego što sam ga poklonila. Voljela bih da sam osoba koja ugošćuje zabave s fondueom. Kako se ispostavilo, nisam.

Isprobajte ‘pauzu od kupnje’

Tijekom mjesec dana primijetite svaki put kad ste u iskušenju kupiti nešto što nije neophodno, predložila je Piper. Zatim, umjesto da popustite nagonu, zabilježite stavku u aplikaciju Bilješke (Notes) na telefonu ili u bilježnicu.

Na kraju mjeseca, rekla je, pogledajte popis i zapitajte se želite li i dalje te stvari.

Često je, rekla je, odgovor ne. Ja sam to radila tjedan dana, a moj popis sadržavao je osam stavki, među kojima su cjedilo za limun u obliku labuda i preskupa krema za vrat. Do trenutka kad sam se vratila na svoj popis, zaboravila sam na većinu stavki na njemu koje su mi se činile vitalnima za moju sreću u to vrijeme.

Tijekom Piperinih “pauza od kupnje”, također je bilježila u kakvom je raspoloženju bila kad je htjela kupiti stvari. Često je, otkrila je, bila pod stresom, tužna ili joj je bilo dosadno.

Također, pokušajte prepoznati bilo kakve obrasce u svojoj kupnji, kao što je kupnja stvari iz TikTok trgovine dok skrolate kasno navečer, rekla je Piper.

Uštedite prostor posuđivanjem

Za predmete koje koristite samo povremeno, rekla je Piper, razmislite o iznajmljivanju ili posuđivanju.

Shira Gill, stručnjakinja za organizaciju i autorica knjige “LifeStyled”, rekla je da razmjenjuje haljine s prijateljicom za događaje poput vjenčanja.

Ili možete iskoristiti grupe u zajednici za naizgled beskrajan niz stvari, rekla je Gill. Provjerite ima li Facebook Marketplace grupu za razmjenu i dijeljenje u vašem području ili isprobajte projekt Buy Nothing kako biste pronašli grupu u blizini kojoj se možete pridružiti.

Mnoge javne knjižnice nude “knjižnicu stvari”, koja može uključivati predmete poput društvenih igara, pa čak i električnih alata, rekla je Gill. Moja nudi bongo bubnjeve, disko svjetla i karaoke aparat, ako ikada priredim zabavu.

(izvor: The New York Times)

Objava Kako prestati kupovati stvari koje vam ne trebaju pojavila se prvi puta na Republika.

Lanjskoga Crnog petka, prema istom izvoru, na području Federacije BiH evidentiran je promet 227.024.849,12 KM. Ove smo godine, dakle, potrošili skoro 37 milijuna KM više.

Iz Porezne uprave Federacije BiH napominju kako podaci o evidentiranom prometu jednoga dana mogu odstupati od prethodno generiranog fiskalnog prometa, zbog naknadno pristiglog fiskalnog prometa, i drugih poteškoća u procesu obrade podataka.

Zanimljivo je kako su, prema službenim podacima Porezne uprave Republike Hrvatske, trgovci u nama jedinoj susjednoj zemlji Europske unije, ostvarili 106,8 milijuna eura prometa, što je približne protuvrijednosti od 209 milijuna KM. Sudeći po službenim podacima, samo u Federaciji Bosne i Hercegovine se za Crni petak, trošilo za petinu više nego u Hrvatskoj, piše Bljesak.info.

/Desk/

Objava Na Crni petak samo u FBiH se potrošilo skoro 264 milijuna KM, za petinu više nego u Hrvatskoj pojavila se prvi puta na Republika.

Turisti su u promatranom razdoblju ostvarili 1.202.826 noćenja, što je za 20,2% više nego u prvih pet mjeseci 2022. godine, objavila je Agencija BiH za statistiku.

Broj noćenja domaćih turista u prvih pet mjeseci 2023. godine bio je, pak, za 3,4% manji u odnosu na isto razdoblje lani, dok je broj noćenja stranih turista bio za 36,6 posto veći. U ukupno ostvarenom broju noćenja, udio domaćih turista je iznosio 33, a preostalih 67% činio je udio stranih turista.

U strukturi noćenja stranih turista, najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske (21,9%), a slijede gosti iz Srbije (17,8%), Slovenije (8,9%), Turske (5,9%), Njemačke (4,3%), Crne Gore (3,6%), dok su turisti iz ostalih zemalja ostvarili preostalih 34,6% noćenja u promatranom razdoblju. Kada je riječ o duljini boravka stranih turista u BiH u prvih pet mjeseci ove godine, na prvom mjestu su Kuvajćano s 3,9 noćenja, Irci (3,3 noćenja), Maltežani (3,1) te Estonci i Katarci sa po tri noćenja.

Ono što bi sezonu 2025. moglo učiniti posebnom možda neće biti samo brojke, već i ono puno važnije, ono što se događalo u pozadini.

Turistička sezona u Mostaru uvelike je počela, a već prve slike sa Starog mosta i okolnih ulica govore više od statistike – grad vrvi posjetiteljima, ugostiteljski objekti su puni unatoč višim cijenama, a turisti s osmijehom bilježe svaki kutak ovog mediteransko-balkanskog bisera.

No, ono što bi sezonu 2025. moglo učiniti posebnom možda neće biti samo brojke, već i ono puno važnije, ono što se događala u pozadini: ozbiljna koordinacija Grada, Turističke zajednice, vodiča i agencija, kao i novi projekti koji obećavaju drukčiji pristup turizmu – organiziraniji, usmjereniji i održiviji.

Turistička suradnja, razmjena ideja i plansko vođenje

Grad Mostar i Turistička zajednica Grada Mostara još su u travnju pokrenuli zajedničku platformu s licenciranim vodičima. Cilj? Podići kvalitetu usluge, unaprijediti komunikaciju i početi donositi odluke koje neće biti rezultat stihije, već zajedničkog promišljanja.

”Vrijeme je da i vi sudjelujete u donošenju važnih odluka. Naš je zadatak stvoriti okvir, a vaš da ga ispunite idejama”, poručio je gradonačelnik Mario Kordić vodičima koji su upozorili na niz problema: nedostatak komunalnih redara i policije u staroj gradskoj jezgri, sve više neregistriranih vodiča, probleme s dozvolama te sigurnosne izazove poput džeparoša.

Mostar Pass i turizam s podacima

Na posljednjem Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru, Grad i Turistička zajednica predstavili su Mostar Pass – jedinstvenu karticu za posjetitelje koja omogućuje lakši pristup kulturnim sadržajima i znamenitostima. Cilj kartice nije samo olakšati turistima boravak, već i stvoriti sustav prikupljanja podataka – otkud turisti dolaze, što obilaze, koliko vremena ostaju.

”Mostar Pass je prvi korak ka turizmu koji nije prepušten slučaju. Moramo znati s kim razgovaramo, kome se obraćamo, tko nas posjećuje – i zašto”, poručili su iz TZ-a.

Razmjena iskustva s inozemnim gradovima

U sklopu projekta suradnje, u Mostaru su se nedavno okupili turistički djelatnici iz francuskog Avignona, gdje se raspravljalo o izazovima koje donose klimatske promjene, društveni problemi i pritisak masovnog turizma. Razmijenjeni su primjeri dobre prakse i ideje za buduće zajedničke projekte.

Aktivni turizam – Prirodni potencijal i sport
Na istom sajmu predstavljen je i panel ”Aktivni Mostar za aktivni turizam”, iza kojeg stoje tri udruženja: Kinezis Mostar, Climbing Blagaj i HPD Prenj 1933. Njihova ponuda obuhvaća planinarenje, sport, avanturu i prirodu – segment koji raste u popularnosti.

Osim toga, studenti Studija turizma Univerziteta ”Džemal Bijedić” pokrenuli su projekt brendiranja Mostara i HNŽ-a. Uz podršku institucija, žele stvoriti moderni turistički identitet regije koji spaja teoriju i praksu.

Zima je pokazala da se i zimi može

Ne treba zaboraviti ni turistički potencijal i ponudu koja iz godine u godinu raste u Mostaru. Naravno, dobra i savjesna organizacija je i tu pokazala da se može. Dvije velike manifestacije koje su ove godine bile van sezonskog kalendara su svakako Advent i Ramazan u Mostaru. Ove dvije manifestacije više su se oslanjale na domaće turiste, što je svakako obogatilo ponudu domaćeg turizma.

Polako se dolazi do odgovora (samo prestanite sjeći stabla!)

Ovdje su nabrojani samo neki od projekata koji su se u posljednje vrijeme kreirali i integrirali u stvarnost mostarskog i hercegovačkog turizma. Njih ima još, i svi su vrijedni pomena i razmatranja za daljnje razvijanje.

Mostar je tako možda prvi put bliži odgovoru na pitanje koje se godinama postavlja: kako postati grad koji ne samo da prima turiste, već ih vodi – iskustvom, pričom i planom.

(izvor: bljesak.info)

Objava Sjajan start ljetne sezone u Mostaru: Grad pun turista pojavila se prvi puta na Republika.

Evidentirani promet na području Federacije u četvrtak, 28. studenoga, iznosio je ukupno 227.024.849,12 KM, a u subotu, 30. studenoga, 130.162.427,36 KM, kazali su za agenciju FENA iz Porezne uprave FBiH.

Ukupno evidentirani promet obveznika fiskalizacije na Crni petak na dan 24. studenoga 2023. godine bio je 345.722.560,25 maraka.

Crni petak, koji se obilježava posljednjeg petka u studenom, postao je globalni fenomen poznat po značajnim sniženjima i povećanoj kupovini. Iako je prvobitno nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, posljednjih godina sve više dobiva na značaju i među potrošačima u Bosni i Hercegovini.

/Desk/

Objava SVE SE NEMA – Na ‘Crni petak’ kupci u FBiH potrošili nevjerojatnih 275 milijuna KM pojavila se prvi puta na Republika.

Iz izvješća o potrošnji lijekova za 2023. godinu je vidljivo kako je došlo do uvećanja utroška lijekova, navodi se u priopćenju ZZO HNŽ-a.

“Usporedbom podataka o potrošnji lijekova u 2023. godini u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, zabilježeno je povećanje broja propisanih recepata od 5 posto ili 59.561 recept, te broja propisanih pakiranja za 4,2 posto ili 62.700 pakiranja. Ukupan utrošak lijekova uvećan je za 8,6 posto odnosno 1.225.907 KM. Ključni razlog navedenih povećanja je uvrštavanje novih lijekova na Pozitivnu listu lijekova HNŽ-a”, pojašnjavaju u priopćenju.

Pored navedenog, Upravno vijeće je razmatralo i usvojilo i izvješće o sufinanciranju troškova liječenja, nabave lijekova, medicinskih sredstava i specifičnih ortopedskih pomagala za 2023. godinu. Ukupan iznos ovih troškova u 2023. godini iznosi 1.101.978 KM, što je povećanje od 25,6 posto ili 224.938 KM u odnosu na 2022. godinu.

“Najveći udio u ukupnoj potrošnji čine hormoni rasta 39,9 posto ili 439.770 KM, a najviše korisnika po točkama Pravilnika zabilježeno je kod liječenja bubrežne insuficijencije. Riječ je o 167 korisnika”, kazali su iz ZZO HNŽ-a.

Također, usvojeno je i izvješće o upućivanju na liječenje, dijagnostičke pretrage, medicinsku rehabilitaciju i fizikalnu terapiju izvan HNŽ-a za 2023. godinu. Rezultati analize koju je uradila Stručna služba Zavoda ukazuju na povećanje ukupnih troškova liječenja za 32,37 posto ili 433.992 KM, a grupa bolesti “Tumori C00-D48” i dalje su vodeća grupa po potrošnji.

/Desk/

Objava Što je građanima gore, to je potrošnja lijekova bolja – ZZO HNŽ: 5% viša recepata nego lani pojavila se prvi puta na Republika.

Prema najnovijim podacima Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, sedam dana prije Crnog petka, 17. studenog, ukupan promet iznosio je 190,49 milijuna KM. No, sedam dana kasnije, na sam dan Crnog petka, taj se iznos gotovo udvostručio, dosegnuvši 345,72 milijuna KM.

Uspoređujući te podatke s prometom od ponedjeljka, 27. studenog, od 216 milijuna KM, jasno je da je Crni petak imao značajan utjecaj na ukupnu potrošnju.

Kad pogledamo prošlu godinu, Crni petak je padao na 25. studeni, Dan državnosti BiH, kada trgovački centri nisu radili. Stoga je evidentirani promet na ovaj dan iznosio je 54,22 milijuna KM. Kako bismo dobili cjelovitu sliku, dan ranije, ukupni evidentirani promet iznosio je oko 217 milijuna KM, dok je dan poslije, promet iznosio 83,07 milijuna KM.

Kako je za Bloomberg Adria TV kazao Šerif Isović, direktor Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, promet na dan Crnog petka dosegnuo je rekordnih skoro 346 milijuna KM, što je povećanje od 60 posto u usporedbi s prethodnom godinom.

“Samo na dan Crnog petka, 24. studenog ove godine, fiskalni uređaji su zabilježili promet od 346 milijuna KM”, kazao je Isović.

Isović je objasnio kako ekonomska stvarnost ima svoje izazove s minimalnom plaćom od 596 KM u Federaciji Bosne i Hercegovine za 2023. godinu. Ako se ta minimalna plaća poveća na 1000 KM, o čemu se raspravlja, to bi značilo da bi oko 46 posto zaposlenika u FBiH primalo manje od 1000 KM.

Dodao je kako inflacija utječe na povećanje prometa fiskalnih uređaja, međutim, očito je da je taj promet fiskalnih uređaja znatno veći nego što iznosi postotak inflacije.

“Ako usporedimo i ovu godinu, kad je riječ o Crnom petku ili ako uzmemo svaki petak, kao posljednji petak u određenom mjesecu i ako ga usporedimo s prethodnim mjesecom, promet je znatno veći, za cirka 130 milijuna KM”, navodi Isović.

Što se tiče Republike Srpske, ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u tom entitetu na dan 24. studenog 2023. godine iznosio je 27.032.728 KM, dok je na dan 25. studenog prošle godine iznosio 34.400.913 KM, podaci su Porezne uprave RS. Na Crni petak 2021. godine u kase se slilo 30.461.221 KM.

Crni petak ili Black Friday – inicijalno američki događaj, postao je globalni fenomen sa značajnom potrošnjom širom svijeta. Posljednjih nekoliko godina zaživio je i na tržištu BiH. Održava se posljednji petak u studenom i karakteriziraju ga značajni popusti od 10 do 70 posto na različite proizvode. Trgovci koriste različite marketinške strategije kako bi privukli kupce, a online trgovine također sudjeluju, produžavajući trajanje popusta.

I uz ekonomske pritiske potražnja za povoljnim ponudama ostaje visoka, čineći ovaj dan ključnim za uštedu. Kritike se javljaju zbog gužvi, dok mnogi planiraju svoje kupovine unaprijed kako bi iskoristili najbolje ponude.

/Desk/

Objava U BiH rekordan ‘crni petak’ – promet 372 milijuna KM pojavila se prvi puta na Republika.

Sezonski prilagođen bruto domaći proizvod (BDP) 20-člane eurozone pao je u prvom tromjesečju za 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je prema revidiranim podacima bilježio isti postotni pad, pokazuju revidirane procjene Eurostata, objavljene u četvrtak.

Dosadašnji podaci pokazivali su rast aktivnosti na početku godine za 0,1 posto i stagnaciju na kraju 2022.

Podaci pokazuju da je eurozona u prvom tromjesečju kliznula u recesiju, budući da je aktivnost smanjena dva tromjesečja zaredom.

U EU BDP je u prva tri ovogodišnja mjeseca porastao za 0,1 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, upola slabije no što su pokazivale prve Eurostatove procjene. Na kraju 2022. smanjen je za 0,2 posto, dvostruko snažnije no što je Eurostat procijenio sredinom svibnja.

Na godišnjoj razini aktivnost je na oba područja porasla za jedan posto, potvrdili su statističari. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju uvećana je za 1,8 posto u eurozoni i za 1,7 posto u EU, također u skladu s dosadašnjim Eurostatovim procjenama.

Slaba potrošnja

Gospodarstvo je u prva tri ovogodišnja mjeseca izgubilo oslonac državne potrošnje koja se u eurozoni smanjila za 1,6 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca i za 0,9 posto u EU. Na kraju 2022. bila je porasla za 0,8 posto u eurozoni i za 0,4 posto u EU.

Smanjila se i potrošnja kućanstava, ali znatno slabije nego u prethodna tri mjeseca, za 0,3 posto na oba područja. Na kraju 2022. bila je pala za 1,0 posto u eurozoni i za 0,9 posto u EU.

Podaci pokazuju pritisak podignutih troškova zaduživanja u eurozoni kojima Europska središnja banka (ECB) pokušava obuzdati visoku inflaciju. Iako su cijene energije smanjene u odnosu na prošlu godinu, poskupljenja su se proširila i na ostale sektore.

Od srpnja prošle godine ECB je šodigao kamatne stope za 3,75 postotnih bodova .

Ulaganja kompanija stabilizirala su se u odnosu na prethodno tromjeseče i porasla su za 0,6 posto u eurozoni i za 0,3 posto u EU. Na kraju 2022. bila su potonula za 3,5 u eurozoni i za 2,8 posto u EU.

Izvoz se u eurozoni smanjio za 0,1 posto dok je u EU bilježio isti postotni rast. U zadnja tri prošlogodišnja mjeseca bio se smanjio za 0,2 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 0,3 posto u EU.

Uvoz je u prvom tromjesečju pao za 1,3 posto na oba područja, otprilike upola blaže nego na kraju 2022.

Hrvatska uz Portugal

Među zemljama čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je pad aktivnosti na tromjesečnoj razini bilježila Irska, za 4,6 posto. Slijedi Litva s padom aktivnosti za 2,1 posto.

Hrvatska je u prvom tromjesečju prema sezonski prilagođenim podacima bilježila 1,4-postotni rast aktivnosti u usporedbi s prethodna tri mjeseca kada je porasla za 0,5 posto.

Najbliži je Hrvatskoj Portugal s 1,6-postotnim rastom aktivnosti.

Najveći rast BDP-a u prvom tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca bilježila je Poljska, za 3,8 posto.

Estonija s najvećim padom

Na godišnjoj razini najveći pad aktivnosti u prvom tromjesečju bilježila je Estonija, za 3,7 posto, izvijestio je Eurostat.

Slijedi Litva s padom aktivnosti za 2,7 posto te Mađarska gdje je smanjena za 1,1 posto. Najviše je pak porasla aktivnost u Španjolskoj, za 3,8 posto.

Slijede Cipar i Malta s rastom aktivnosti u odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje za 3,4 odnosno 3,2 posto.

U Hrvatskoj je BDP u prvom tromjesečju porastao za 2,6 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, nakon 3,7-postotnog rasta u prethodna tri mjeseca.

/Desk/

Objava Zbog smanjene potrošnje i viših troškova zaduživanja Eurozona kliznula u recesiju pojavila se prvi puta na Republika.