Godine 2013., britanski novinar i liječnik predstavili su dotad nepoznati prehrambeni protokol široj javnosti. Ideja je bila jednostavna: dva dana u tjednu jedite gotovo ništa — manje od 600 kalorija. Ostatak vremena jedite normalno, prenosi The New York Times.

Autori, dr. Michael Mosley i Mimi Spencer, tvrdili su da „Dijeta povremenog posta“ (The Fast Diet) može pomoći u skidanju masnih naslaga, suzbijanju dijabetesa tipa 2 i odgađanju bolesti tijela i uma povezanih sa starenjem. Rana istraživanja na laboratorijskim miševima pokazala su goleme prednosti, a znanstvenici su bili entuzijastični oko primjene na ljudima.

Ovaj jednostavni povremeni post (danas poznat kao dijeta 5:2) postao je međunarodna senzacija. Danas postoje deseci varijacija, popraćeni knjigama, aplikacijama i suplementima. Prema istraživanju iz 2024. godine, čak 13 % Amerikanaca eksperimentiralo je s povremenim postom.

Svi oblici povremenog posta izmjenjuju razdoblja dopuštenog unosa hrane s razdobljima posta. U najpopularnijoj varijanti, dijeti 16:8, postite veći dio dana i jedete samo unutar osmosatnog prozora.

Zagovornici tvrde da su ove dijete lakše za praćenje od klasičnih dijeta te da nude veće metaboličke koristi. No, istraživači postaju sve skeptičniji. Kako se gomilaju nove studije, jaz između tvrdnji i stvarnih dokaza postaje sve veći. „Iskreno, to je precijenjeno“, kaže Krista Varady, profesorica nutricionizma na Sveučilištu Illinois u Chicagu.

Odakle potječe povremeni post?

Od početka ovog stoljeća, studije su pokazivale da kratka razdoblja radikalnog ograničenja kalorija donose nevjerojatne prednosti životinjama. „Ako mišu dopustite da jede samo u prozoru od četiri ili šest sati, on će živjeti dulje, neće dobiti rak, demenciju ni dijabetes“, kaže Michelle Harvie, istraživačica koja je kreirala dijetu 5:2.

Teoretski, post funkcionira jer pad šećera u krvi tjera stanice da se hrane zalihama masti i prijeđu u način rada s niskom potrošnjom. Umjesto dijeljenja, stanice se tada fokusiraju na popravak, reciklirajući oštećene komponente u procesu koji se naziva autofagija.

Međutim, miševi imaju znatno brži metabolizam od ljudi. Ta metabolička razlika znači da se dokazi sa životinja ne prenose nužno na ljudska bića.

Pomaže li doista kod mršavljenja?

Najčešća tvrdnja je da je povremeni post učinkovitiji od klasičnih dijeta. No, kod ljudi podaci to ne potvrđuju. James Betts, profesor metaboličke fiziologije, ističe da su mnoga istraživanja koja idu u prilog postu niske kvalitete ili sadrže ozbiljne metodološke pogreške.

„Postoji vjerojatno samo 20 ili 30 dobrih studija“, kaže dr. Varady. „Kao i svaka druga dijeta, ne može proizvesti više od 5 % gubitka težine.“ Također, pokazalo se da ljudima povremeni post dosadi jednako brzo kao i svaka druga dijeta.

Utjecaj na metaboličko zdravlje

Iako su neka istraživanja pokazala poboljšanja kod dijabetičara i osoba s masnom jetrom, ti su benefiti gotovo identični onima koji se postižu bilo kojom dijetom koja dovodi do gubitka kilograma. Neki oblici posta, poput posta svaki drugi dan, mogu čak biti štetni jer dovode do većeg gubitka mišićne mase, što negativno utječe na metabolizam.

Kognitivne prednosti i rak

Dok neki tvrde da post poboljšava koncentraciju, dokazi kod ljudi su oskudni. Kognitivna poboljšanja primijećena su tek nakon ekstremnih postova od četiri do pet dana, što je neusporedivo s popularnim blažim varijantama.

Što se tiče raka, istraživanja sugeriraju da post može smanjiti nuspojave kemoterapije (poput mučnine i oštećenja živaca), što pacijentima pomaže da ustraju u liječenju. Jedna manja studija sugerirala je da bi verzija dijete 5:2 mogla usporiti napredovanje metastatskog raka dojke, no to još zahtijeva potvrdu velikih istraživanja.

Zaključak stručnjaka poput dr. Varady je jasan: što je studija kvalitetnija, to manje posebnih koristi pronalazi. „Nismo trebali davati tolika obećanja ljudima na temelju pokusa na miševima.“

Objava Opravdava li povremeni post toliki interes? pojavila se prvi puta na Republika.

Tom prilikom s odžačkog šetališta su upućene poruke mira i važnosti zajedništva pripadnika svih konfesija.

Prisutne je u ime organizatora pozdravio Zlatko Mujkanović, predsjednik Općinskog vijeća Odžak, istaknuvši da je ovaj grad u Posavini zapravo sredina u kojoj skladno žive i zajednički obilježavaju vjerske blagdane pripadnici svih konfesija.

Ova noć je bila posebna po činjenici da su u njoj obilježena dva posta, odnosno muslimanski u mjesecu ramazanu te katolički na Veliki petak koji predstavlja najtužniji dan i Isusova muka prije blagdana Uskrsa. Također, vrijeme iftara tradicionalno je u Odžaku obilježio pucanj topa čiji se zvuk gradom prolama svake ramazanske noći.

/Desk/

Objava U Odžaku katolici i muslimani zajedno obilježili Veliki petak i noć ramazana pojavila se prvi puta na Republika.

Više od sto trupala, među kojima je najviše djece, pronađeno je u okviru istrage o “pokolju u šumi Shakaholi”, koji je zgrozio javnost te religiozne istočnoafričke zemlje.

Obdukcijom 112 trupala utvrđeno je da je većina žrtava umrla od gladi, najvjerojatnije jer su slušali propovijedi Paula Nthenge Mackenzieja, samoproglašenog pastora Međunarodne Crkve Radosne vijesti koji je pozvao svoje sljedbenike da se izgladnjuju do smrti “kako bi susreli Isusa”.

Neke žrtve – među njima djeca – bile su zadavljene, pretučene ili ugušene, rekao je prošlog tjedna voditelj forenzičnog tima Johansen Oduor.

“U obdukcijskim zapisnicima navodi se da su nekim tijelima koja su dosad ekshumirana nedostajali organi”, navodi se u sudskom dokumentu koji je AFP u utorak dobio na uvid, spominjući “dobro koordiniranu trgovinu organima u kojoj je sudjelovali više aktera”, bez drugih pojedinosti.

U tom dokumentu s nadnevkom od ponedjeljka, Uprava za kriminalističku istragu (DCI) traži da se zamrznu bankovni računi pastora Ezekiela Odera, koji je uhićen 28. travnja u vezi s tim slučajem i u četvrtak pušten uz jamčevinu.

Kako navodi DCI, taj utjecajni pastor je primio “velike svote novca” koji su vjernici dali Mackenzieju koji je od njih tražio da prodaju svoju imovinu.

Sud u Nairobiju je u ponedjeljak naredio blokadu više od 20 računa koji pripadaju Ezekielu Oderu na vrijeme od 30 dana. Potraga za truplima i masovnim grobnicama, obustavljena zbog lošeg vremena, nastavila se u utorak u šumi Shakaholi.

“Potraga i spašavanje ljudi (…) se nastavljaju”, rekao je ministar unutarnjih poslova Kithure Kindiki, koji je obišao mjesto tragedije.

Protiv pastora Mackenzieja podići će se optužnica za “terorizam”, rekli su državni tužitelji 2. svibnja. Sud u Mombasi, drugom po veličini kenijskom gradu, treba se u srijedu očitovati o produljenju njegova pritvora na 90 dana.

/Desk/

Objava Strašan zločin u Keniji – 112 mrtvih nakon ekstremnog posta religiozne sekte – najviše djece pojavila se prvi puta na Republika.

Kolumnist njujorškog tabloida kreće od otvorenog pitanja: “Jesu li lockdowna bili pogrešni?”

Barone piše da je sve više naznaka u smjeru pozitivnog odgovora na pitanje, a da je sigurno to da je riječ bila o sasvim novoj metodi. Prisjetio se da je romanopisac Lionel Shriver naveo da “nikada ranije nismo reagirali na zarazu zatvaranjem cijelih država”. Barone primjećuje da je azijska gripa u sezoni 1957/58. pobila između 70 i 116 tisuća Amerikanaca, što je bilo između 0,04 i 0,07 posto stanovništva SAD-a, odnosno da je hongkonška gripa od 1968. do 1970. pobila oko 100.000 Amerikanaca ili 0,05 posto stanovništva.

Koronavirus je do sada pobio 186.000 Amerikanaca, što ispada 0,055 posto stanovništva.

“To će još rasti, ali to je otprilike iste magnitude kao te dvije gripe, a i (koronavirus) pokazao se manje smrtonosan za one mlađe od 65, nego što su to bile te dvije gripe”, napisao je Barone.

On dalje navodi da u slučaju tih dviju teških epidemija gripe iz 20. stoljeća nije bilo masovnog zatvaranja škola, ureda, tvornica, restorana i muzeja.

“Nitko nije razmišljao da otkaže Woodstock”, smatra Barone.

Kao jedan od odgovora na pitanje zašto se danas tome pristupa tako drugačije, on navodi “moguće veće povjerenje u učinkovitost vlade”, te piše: “Ako javne politike mogu utjecati na klimatske promjene, onda mogu iskorijeniti virus.”

Drugi mogući odgovor je da smo neskloniji riziku. Djeca tako, piše dalje, ne smiju u školu, gimnastička igrališta su nestala, studente se štiti od “mikroagresije”. “Safetysm mindset”, posudio je Barone izraz koji sugerira “ideologiju sigurnosti” kao društveni nazor, što je posudio od Jonathana Haidta i Grega Lukianoffa, autora “The Codding of the American Mind”.

Ipak:

“Vijesti o virusu covid-19 koji ubija na desetke i gomila pacijente preko kapaciteta bolnica u Bergamu u Italiji, prouzročilo je bijeg u sigurnost i ograničenja. Mnogi su Amerikanci prestali ići u restorane i dućane i prije nego što su propisani lockdowni u ožujku i travnju. Pretjerane projekcije nekih epidemiologa s profesionalnim interesom u predviđanju pandemije, prouzročile su zahtjeve vladi da djeluje”, napisao je Barone.

“Legitimni strahovi da bi se bolnice mogle pretrpati očito objašnjavaju (unazad gledano smrtonosne) naredbe guvernera New Yorka, New Jerseyja, Pennsylvanije i Michigana domovima za starije da primaju covidom zaražene pacijente”, nastavio je s tekstom.

“Samo, očiti uspjesi Južne Koreje i otočnih nacija Tajvana, Singapura, Novog Zelanda u tom smjeru nikada ne bi mogli biti kopirani u kontinentalnom globaliziranom SAD-u”, smatra Barone.

On negira administracijama pojedinih američkih država da su “slijedile znanost”, kako je stavio pod navodnike, kada su propisivale lockdowne, nego im predbacuje da su time tek trenutno smanjile broj oboljelih od covida-19, a da je to za posljedicu imalo otežavanje praćenja stanja kod oboljelih od karcinoma, tretmane nakon srčanih udara i savjetovanje protiv ovisnosti od droga.

Barone smatra da je bilo neutemeljeno izlaziti na plaže, jer je “širenje virusa u vanjskom prostoru minimalno”, kao i zatvaranje škola, jer “malo koje dijete dobije ili širi virus”, dok zatvaranju velikih trgovina i crkvenih službi suprotstavlja “blagoslivljanje neizbježno bučnih i nagužvanih masovnih protesta za politički podobne ciljeve”.

Barone se poziva na članak u Wall Street Journalu od tjedna prije u kojem se optužuje da su lockdowni bili pretjerani i skupi.

“To ide u prilog izjavi predsjednika Trumpa od sredine travnja da će ‘produženi lockdown u kombinaciji s prisilnom ekonomskom depresijom prouzročiti neizmjerne i dalekosežne posljedice po javno zdravlje'”, napisao je.

Barone vitira anti-lockdown blogera, bivšeg novinara New York Timesa Alexa Berensona, koji je ustvrdio da su epidemiološka zatvaranja društva prije odgodila nego spriječila zaraze. Barone na kraju piše:

“To su stare lekcije. Vlade ponekad mogu usmjeriti, ali nikada sasvim kontrolirati prirodu. Nemoguće je sasvim poništiti rizik. Pokušaji da se smanji jedan rizik, može dovesti do rasta drugih. U nesigurnosti ljudi čine greške. Kao što je, možda, slučaj i s lockdownima.”, prenosi N1.

/Republikainfo.com/

Objava New York Post: Sad se čini da je lockdown možda bio velika pogreška pojavila se prvi puta na Republika.