Kako se vidi po predočenim tabelama Porezne uprave FBiH, izuzev HNŽ-a i Posavske županije, u svim županijama bilježi se porast uplate javnih prihoda.

Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 31.1.2026. godine je 542.373. Stanje broja zaposlenih na dan 31.1.2026. godine po prebivalištu zaposlenika i sjedištu poslodavca razvrstanih po županijama i općinama može se vidjeti: OVDJE.

Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH na dan 31.1.2026. godine do 35 godina života zaposleno je 162.889, ili 30,03 %, a više od 36 godina života zaposleno je 379.484 ili 69,97%. Na dan 31.1.2026. godine u Federaciji BiH zaposleno je 300.805, ili 55,46% muškaraca i 241.568 ili 44,54% žena.

/Republika/

Objava Porezna uprava FBiH: Uplaćeno više poreza nego prošle godine pojavila se prvi puta na Republika.

Dug Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, zaključno s 30. rujna, iznosi 135.403.815,27 KM, od čega se 124.712.892,61 KM odnosi na glavnicu, a 10.690.922,66 KM na kamate. Usporedbom s krajem 2024. godine, kada je dug iznosio 122,37 milijuna KM, vidljivo je kako je obveza ove zdravstvene ustanove u godinu dana porasla za više od 13 milijuna KM.

Unatoč rastu dugovanja, prema izvješću Ureda za reviziju institucija Federacije Bosne i Hercegovine, Sveučilišna klinička bolnica Mostar tijekom prošle godine zaprimila je 20 milijuna KM. Dodatno, Federalna vlada u svibnju ove godine donijela je odluku o usvajanju Programa utroška sredstava iz tekućih transfera drugim razinama vlasti i fondovima za kliničke centre u Federaciji Bosne i Hercegovine, ukupne vrijednosti 45 milijuna KM, pri čemu je 15 milijuna KM dodijeljeno Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar.

Izvješće Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine pokazuje kako visoka dugovanja imaju i druge zdravstvene ustanove. U Hercegovačko-neretvanskoj županiji Dom zdravlja Konjic duguje 11.311.689,43 KM, dok dug Opće bolnice Konjic iznosi 8.061.698,78 KM.

Među većim dužnicima nalazi se i Kantonalna bolnica “Dr. fra Mihovil Sučić” u Livnu, čiji dug zaključno s 30. rujna iznosi 5.369.535,48 KM. Zbog blokade računa, ova je ustanova ranije obavijestila javnost kako je bila prisiljena smanjiti opseg zdravstvenih usluga, uključujući nabavu lijekova i medicinskog materijala, te obustaviti isplatu plaća zaposlenicima.

Na popisu dužnika su i domovi zdravlja Drvar s dugom od 3.676.963,68 KM te Tomislavgrad s 3.142.574,65 KM. Dom zdravlja Zavidovići duguje 1.872.496,86 KM, Dom zdravlja Livno 1.415.892,57 KM, a Dom zdravlja Glamoč 1.102.550,62 KM. Opća bolnica Jajce evidentirala je dug od 477.956,43 KM.

Iz Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine navode kako se izvješća o dugovanjima poreznih obveznika izrađuju svaka tri mjeseca, a sljedeći pregled stanja bit će objavljen početkom sljedeće godine, prenosi Bljesak.info.

/Desk/

Objava SKB Mostar s rekordnim poreznim dugom u zdravstvu – duguje više od 135 milijuna KM pojavila se prvi puta na Republika.

Porezna uprava Federacije BiH izvijestila je kako su porezni obveznici Federacije BiH u periodu siječanj-travanj 2025. godine uplatili 3.006.820.324 KM javnih prihoda, što je u odnosu na isti period 2024. godine više za navjerojatnih 348.333.005 KM, ili 13,10%.

Koliko poreza je uplaćivano

Kako navode iz Porezne uprave FBiH, struktura uplata javnih prihoda u periodu siječanj-travanj 2025. godine:

-porez na dohodak i zaostali prihodi od poreza fizičkih lica naplaćeni su u iznosu 311.731.697 KM,

-porez na dobit i zaostali prihodi od poreza na dobit naplaćeni su u iznosu 291.271.858 KM,

-porez na imovinu, nasljeđe i poklon naplaćen je u iznosu 25.809.427 KM,

-porez na promet nepokretnosti i prava naplaćen je u iznosu 32.160.926 KM,

-zaostali prihodi od ostalih poreza naplaćeni su u iznosu 143.510 KM,

-takse i naknade su naplaćene u iznosu 262.950.046 KM,

-novčane kazne su naplaćene u iznosu 26.989.986 KM,

-članarine su naplaćene u iznosu 6.455.712 KM,

-ostali javni prihodi naplaćeni su u iznosu 1.073.375 KM.

Za četiri mjeseca upaćeno više od dvije milijarde KM doprinosa

U periodu siječanj-travanj 2025. godine naplaćeni su doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i doprinosi za slučaj nezaposlenosti u ukupnom iznosu 2.047.916.219 KM.

U strukturi doprinosa za period siječanj-travanj 2025. godine naplaćeni su:

-doprinosi za PIO/MIO u iznosu 1.142.788.062 KM,

-doprinosi za zdravstveno osiguranje u iznosu 810.531.919 KM,

-doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti u iznosu 94.596.238 KM.

 Pojačan rad inspekcije

Porezna uprava Federacije BiH je u razdoblju siječanj-travanj 2025. godine izvršila 3.183 inspekcijska nadzora – brzih kontrola. U odnosu na period siječanj-travanj 2024. godine kada je izvršeno 1.339 kontrola, broj kontrola u 2025. godini je veći za 1.844.

U izvršenim brzim kontrolama od siječnja do travnja 2025. godine otkrivena su 44 objekta koja nisu imala odobrenje za rad, a u istom razdoblju 2024. godine otkriveno je 30 objekata. Otkriveno je i više neprijavljenih radnika, u četiri mjeseca ove godine 497, a u istom razdoblju prošle godine 359.

Dok se bilježi i više otkrivenih prevnih subjekata bez fiskalnih uređanja, njih 34, za razliku od prošle godine u istom periodu 27, višestruko je poraslo otkrivanje neevidentiranja prometa preko fiskalnog uređaja – čak 829 obveznika nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja, a u istom periodu prošle godine taj broj je bio 270 obveznika fiskalizacije.

Zapečaćeno je i više objekata zbog raznih nepravilnosti u poslovanju – njih 298, a prošle godine za četiri mjeseca 95. Više nego dvostruko izdano je i i prekršajnih naloga – za četiri mjeseca ove godine čak 1.291, a prošle 546 te je za više od milijun KM više i naplaćenih novčanih kazni nego prošle godine. Naime, u ovom razdoblju po osnovu prekršajnih naloga iznost novčanih kazni bio je 3.313.800 KM, a prošle godine 2.108.600 KM.

Porast broja zaposlenih u Federaciji BiH

Broj zaposlenih prema prebivalištu zaposlenika na dan 30. travnja 2025. godine je 544.613. U odnosu na objavljeni podatak o broju zaposlenih na dan 31. ožujka 2025. godine, kada je broj zaposlenih iznosio 542.803, veći je za 1.810.

Prema službenim evidencijama Porezne uprave Federacije BiH na dan 30. travnja 2025. godine do 35 godina života zaposleno je 168.352, ili 30,91% zaposlenika, a preko 36 godina života zaposleno je 376.261 ili 69,09% zaposlenika. Na dan 30.4.2025. godine zaposleno je 302.284 ili 55,50 % muškaraca i 242.329 ili 44,50% žena.

Više od šest milijardi prometa za četiri mjeseca

Prema službenim podacima Porezne uprave Federacije BiH na dan 30.4.2025. godine na području Federacije BiH instalirano je ukupno 106.658 fiskalnih uređaja, putem kojih je u travnju 2025. godine evidentiran ukupan promet u iznosu 6.094.876.569,75 KM. U odnosu na 30.4.2024. godine broj fiskalnih uređaja je veći za 4.925, a evidentirani promet u travnju 2025. godine je veći u odnosu na travanj 2024. godine za 585.833.978,96 KM.

Općina s najvećim brojem fiskalnih uređaja na dan 30.4.2025. godine je Općina Centar Sarajevo na čijem području je instalirano 7.043 fiskalnih uređaja.

Općina na kojoj je evidentiran najveći ukupan promet putem fiskalnih uređaja u travnju 2025. godine je Općina Ilidža, na čijem području je evidentiran ukupan promet u iznosu 480.211.020,02 KM.

Porezna uprava Federacije BiH poziva sve obveznike da posluju legalno i da svaki pojedinačno ostvareni promet evidentiraju preko fiskalnog uređaja i kupcu izdaju račun. Izdavanjem računa obveznici neće biti izloženi izricanju sankcija i mjera kao što su privremeno zatvaranje objekata i plaćanje visokih novčanih kazni, upozoravaju iz Porezne uprave FBiH.

/Desk/

Objava Zanačajan porast javnih prihoda u FBiH – U prva četiri mjeseca porezni obveznici uplatili više od 3 milijarde KM pojavila se prvi puta na Republika.

Evidentirani promet na području Federacije u četvrtak, 28. studenoga, iznosio je ukupno 227.024.849,12 KM, a u subotu, 30. studenoga, 130.162.427,36 KM, kazali su za agenciju FENA iz Porezne uprave FBiH.

Ukupno evidentirani promet obveznika fiskalizacije na Crni petak na dan 24. studenoga 2023. godine bio je 345.722.560,25 maraka.

Crni petak, koji se obilježava posljednjeg petka u studenom, postao je globalni fenomen poznat po značajnim sniženjima i povećanoj kupovini. Iako je prvobitno nastao u Sjedinjenim Američkim Državama, posljednjih godina sve više dobiva na značaju i među potrošačima u Bosni i Hercegovini.

/Desk/

Objava SVE SE NEMA – Na ‘Crni petak’ kupci u FBiH potrošili nevjerojatnih 275 milijuna KM pojavila se prvi puta na Republika.

”Prošlo je dosta vremena otkako smo bili u Hrvatskoj i odlučili smo se podsjetiti”, navodi se u objavi na engleskoj stranici skupine na Telegram kanalu opremljenoj preslikama srušenih stranica Porezne uprave i HNB-a na kojima je obavijest da stranice nisu dostupne.

Kako piše agencija HINA, objava je od srijede. Skupina objavljuje svoje upade i na računu na platformi X, no tamo se ne spominje upad u hrvatske institucije. Hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova u četvrtak je izvijestilo da je policija po zaprimanju prijave o kibernetičkom napadu na informacijski sustav KBC-a Zagreb počela kriminalističko istraživanje kako bi utvrdila sve okolnosti napada.

No, ističu da zbog tajnosti izvida nisu u mogućnosti otkriti više informacija. Hakerski napad na KBC Zagreb izveden je dan nakon što su hakeri u srijedu popodne izveli napad na nekoliko internetskih stranica hrvatskih institucija, uključujući Ministarstvo financija, Poreznu upravu, HNB i Zagrebačku burzu. Prema podacima na dvije društvene platforme skupina je proteklih dana, osim u Hrvatskoj, srušila niz stranica u Ukrajini, Austriji, Belgiji, Cipru, Bugarskoj i Rumunjskoj.

Prema podacima organizacija koje prate hakerske napade NoName057(16) je proruska hakerska skupina koja se prvi put pojavila u ožujku 2022. i od tada, prema vlastitim tvrdnjama, napada internetske stranice državnih institucija, medija i privatnih tvrtki u Ukrajini, Europi i SAD-u.

/Desk/

Objava Ruski hakeri priznali napad na Poreznu upravu i HNB pojavila se prvi puta na Republika.

No, ono što je posebn zanimljivo je da su svi ovi dužnici, zapravo, vlasništvo Federacije koja imenuje upravljačke i nadzorne strukture te se postavlja pitanje vrijede li zakoni za svakoga isto – kako se može dogoditi da se ponovno imenuju osobe koje su pričinile milijunske dugove, a da istodobno za isto ne odgovaraju? Jesu li ovime diskriminirana privatna poduzeća koja, u slučaju sličnih nezakonitosti, plaćaju visoke kazne?

Na kraju prvog kvartala 2023., 4.756 gospodarskih subjekata imalo je dug po osnovu poreza, doprinosa, pristojbi i drugih naknada veći od 50 tisuća maraka, a njihov ukupan dug bio je veći od 2,69 milijardi maraka.

Najveći dužnik i nadalje je JP Željeznice FBiH, čiji je dug na dan 30. lipanja iznosio 174.066.199 maraka i manji je za oko dva milijuna maraka u odnosu na kraj prvog kvartala, dok je na drugom mjestu Rudnik mrkog uglja Kreka s dugom od 162.625.124 maraka i veći je za oko 3,29 milijuna maraka, objavila je Porezna uprava FBiH.

Treći najveći dužnik po istom osnovu je Rudnik Zenica s dugom od 147.892.994 maraka, koji je, pak, smanjen za oko 486 tisuća maraka, a među najvećim dužnicima je i sarajevsko poduzeće Gras, čiji je saldo duga na kraju lipnja iznosio 117.220.697 maraka te je manji za oko 2,2 milijuna maraka.

Rudnik Breza duguje po osnovu poreza, doprinosa, pristojbi i drugih naknada 115.158.316 maraka (više za oko 1,2 milijuna maraka) Sveučilišna klinička bolnica Mostar 102.804.970 maraka (više za oko 2,8 milijuna maraka), te Rudnik Kakanj 91.478.866 maraka (više za oko sedam milijuna maraka).

Među deset najvećih dužnika su sarajevska Hidrogradnja u stečaju, čiji dug iznosi 66.637.653 maraka, JP Autoceste FBiH s dugom od 61.234.283 maraka i Željezara Zenica u stečaju, čiji je dug po osnovu poreza, doprinosa, pristojbi i naknada na kraju drugog kvartala iznosio 49.188.304 maraka.

/Desk/

Objava MILIJARDA DUGA Najveći dužnici Federacije njezina poduzeća, od Željeznice, rudnika, Grasa do SKB Mostar i Hidrogradnje i Autocesta pojavila se prvi puta na Republika.

Sarajevo i Tuzla sudjeluju s više od polovice u ukupnoj naplati poreza   – 54,43%

Najviše naplaćenih prihoda u 2022. godini je iz Sarajevske županije, 2.381.888.797 KM, koji je s 37,22% najveći učesnik u ukupnoj naplati javnih prihoda. Potom slijedi Tuzlanska županija s naplaćenih 1.101.808.809 KM, te ova županija sudjeluje sa 17,21% u ukupno naplaćenom porezu, te Zeničko dobojska sa 843.415.389 KM, što je 13,18%. Hercegovačko-neretvanska županija s naplaćenih 723.131.654 KM četvrta je po visini naplaćenih javnih prihoda, što je u ukupnoj naplati 11,3%, a Srednjobosanska županija je na petom mjestu s prikupljenih 476.764.420 KM, a što je 7,45.

Potom slijede Unsko-sanska županija koja u ukupnom učešću sudjeluje s 5,96%, potom Zapadnohercegovačka županija s 3,77%, Županija 10 (Hercegbosanska) s 1,82%, Bosansko-podrinjska s 1,07% te posavska županija s 1,02%. U odnosu na 2021. godinu, sve županije bilježe značajno povećanje naplate javnih prihoda.

Tražili dobitak, dobili gubitak – građani u kladionicama ostavili više od 1,7 milijardi

Jedna od zanimljivosti u izvješću PU FBiH je promet i naplata poreza od kladionica – prošle 2022. godine žitelji u FBiH na klađenje su potrošili 1.712.384.153 KM, a od toga je naplaćeno poreza 43.266.443 KM. To je također povećanje u odnosu na 2021. godinu, kada je na klađenje potrošeno 1.598.372.337 KM, a naplaćeno poreza 42.079.161 KM.

Nevjerojatni su iznosi koje su prošle godine ostavljali građani u potrazi za srećom u kladionicama.

Rekorder klađena je Tuzlanska županija s 314.234.689 KM uplata, potom HNŽ s 291.991.845 KM. Žitelji Sarajevske županije treći su po visini uplata u kladionicama – 272.597.672 KM, a slijedi SBŽ, ZDŽ, USŽ, ŽZH, Posavska te na koncu Bosansko-podrinska županija.

Iscrpnije podatke možete pročitati u Izvješću Porezne uprave FBiH.

/Desk/

Objava A SAD, SPEKTAKL – Porezna u FBiH prikupila povijesno rekordan iznos, skoro 6,5 milijardi KM – građani u kladionicama potrošili više od 1,7 … milijarde KM pojavila se prvi puta na Republika.

Iz Porezne uprave stigli su podaci prema kojima je samo u FBiH na igre na sreću, za prvih osam mjeseci, potrošeno više od milijardu maraka, piše Dnevni avaz.

”Prema službenim evidencijama Porezne uprave FBiH, od 1. siječnja do 31. kolovoza 2022. godine priređivači igara na sreću klađenjem ostvarili su ukupan promet u iznosu od 1.094.017.556 KM”, kazali su iz Porezne uprave FBiH.

Najveći promet, u iznosu od 203.815.760 KM, imale su kladionice na prostoru Tuzlanske županije, stanovnici Hercegovačko-neretvanske županije u kladionicama su ostavili 181.287.512 KM, a u Kantonu Sarajevo 175.566.395 KM. Priređivači igara na sreću u Srednjobosanskoj županiji u imali su promet od 145.387.820 KM, u Zeničko-dobojske 133.788.160 KM, a u Unsko-sanske županije 110.184.218 KM.

/Desk/

Objava ŠTO MANJE NOVCA IMAMO, VIŠE SE KLADIMO TRAŽEĆI SREĆU – Za samo osam mjeseci građani FBIH na klađenje dali milijardu KM pojavila se prvi puta na Republika.

Nažalost, ovo za sada ne znači kraj svim financijskim problemima BHRT-a jer i dalje postoji veliki problem s naplatom RTV pristojbe te dugovanjima koja RTRS ima prema BHRT-u.

“Računi su odblokirani. Radnici mogu očekivati normalizaciju rada i da će BHRT konačno s odblokiranim računima se polako vraćati u normalu do okončanja sudskih presuda s RTRS-om i konačnog prijedloga, prije svega državne vlasti i Parlamenta BiH, oko naplate RTV pristojbe jer ovo sada ne funkcionira. Ta sredstva nisu dovoljna za normalnu funkcioniranje BHRT-a, izuzev za isplatu plaća. Nama to nije jedini i primarni cilj jer mi građanima BiH moramo osigurati kvalitetan program i biti javni servis sa svim svojim produkcijskim kapacitetima. Nažalost samo za plaće to nije faktički rješenje. Rješenje je da imamo naplatu RTV pristojbe koja će omogućiti veći proračun BHRT-u, samim tim i za plaće i sve ostale produkcijske potrebe”, rekao je za Klix.ba Seid Masnica, urednik BHRT-a.

Iz Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u ranije su poručili da “neki nijemo promatraju kako se BHRT već godinama i desetljećima sustavno urušava od strane istih sila koje sustavno urušavaju i državu Bosnu i Hercegovinu”.

Iz Upravnog odbora državnog javnog servisa naglasili su ranije da prema BHRT-u postoje višemilijunskim dugovanja koja se ne izmiruju usprkos pokrenutim tužbama još od 2008. godine.

/Republika/

Objava Porezna uprava Federacije BiH odblokirala račune BHRT-a pojavila se prvi puta na Republika.

Ovu informaciju za Novikonjic.ba  potvrdio je direktor Opće bolnice Konjic, dr. Dženan Lepara, kazavši da i dalje čekaju na deblokadu računa.

Prema neslužbenim informacijama, za sada će se tretirati samo otplata tekućeg duga ove dvije zdravstvene ustanove. Ukupan dug obje zdravstvene ustanove prema Poreznoj upravi FBiH iznosi skoro 23 milijuna KM.

U međuvremenu i pripadnici Federalne uprave policije (FUP), kako su to jučer potvrdili iz Sindikata, provode određene istražne radnje, budući da se punih 14 godina nisu uplaćivali doprinosi za uposlenike.

Kako podsjeća ovaj portal, liječnici su jučer najavili da će sutra, definitivno, uručiti otkaze ako danas ne budu deblokirani računi.

Prema neslužbenim informacijama, računi će biti deblokirani tijekom dana, nakon čega bi trebala krenuti isplata zaostalih plaća prema uposlenicima, koji su svoja posljednja primanja dobili u kolovozu.

/Republikainfo.com/

Objava KRIZA JENJAVA Potisan sporazum Porezne uprave FBiH i bolnice i doma zdravlja u Konjicu – stižu plaće medicinarima pojavila se prvi puta na Republika.