Vlada premijera Narendre Modija pristala je odmah smanjiti porez na ograničen broj automobila iz 27-članog bloka čija je uvozna cijena viša od 15.000 eura, izjavila su dva izvora upućena u pregovore. Ta bi se stopa s vremenom trebala dodatno spustiti na 10%, čime bi se olakšao pristup indijskom tržištu europskim proizvođačima poput Volkswagena, Mercedes-Benza i BMW-a.

“Majka svih sporazuma”

Očekuje se da će Indija i EU u utorak objaviti zaključak dugotrajnih pregovora, nakon čega će obje strane finalizirati detalje i ratificirati pakt koji se već naziva “majkom svih sporazuma”. Ovaj bi dogovor mogao značajno proširiti bilateralnu trgovinu i potaknuti indijski izvoz robe poput tekstila i nakita, sektora koji su pogođeni američkim carinama od 50% uvedenim krajem kolovoza.

Indija je treće najveće tržište automobila na svijetu (nakon SAD-a i Kine), ali njezina je domaća autoindustrija jedna od najzaštićenijih. New Delhi trenutno naplaćuje carine od 70% i 110% na uvezene automobile, što su često kritizirali brojni direktori, uključujući šefa Tesle, Elona Muska.

Detalji kvota i električna vozila

New Delhi je predložio trenutno smanjenje carina na 40% za oko 200.000 automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem godišnje. Ova kvota je još uvijek podložna promjenama u posljednjem trenutku.

Međutim, baterijska električna vozila (EV) bit će izuzeta od smanjenja carina u prvih pet godina. Cilj ove odluke je zaštititi ulaganja domaćih igrača kao što su Mahindra & Mahindra i Tata Motors u ovom sektoru u razvoju. Nakon pet godina, i električna vozila će pratiti sličan plan smanjenja carina.

Prilika za europske marke

Niži uvozni porezi bit će vjetar u leđa europskim proizvođačima. Trenutno europski brendovi drže manje od 4% udjela na indijskom tržištu od 4,4 milijuna vozila godišnje, kojim dominiraju japanski Suzuki te domaći brendovi Mahindra i Tata (zajedno drže dvije trećine tržišta).

Budući da se očekuje da će indijsko tržište do 2030. narasti na 6 milijuna jedinica godišnje, tvrtke već pripremaju nove investicije. Renault se vraća s novom strategijom, dok Volkswagen grupa finalizira sljedeću fazu ulaganja kroz svoj brend Škoda.

Objava Indija drastično smanjuje carine na automobile na 40% u sklopu trgovinskog sporazuma s EU pojavila se prvi puta na Republika.

Snižavanje troškova za električnu energiju u Njemačkoj je vruća tema i sve su češće kritike prema Saveznoj vladi. Tako se sve više zahtijeva snižavanje poreza kako bi se time snizile konačne cijene električne energije, ponajprije za gospodarstvo. “Ako se ne provedu sveobuhvatne, više puta obećane mjere pomoći dok se istodobno ostvaruju skupi politički projekti, povjerenje tvrtki u vjerodostojnost političkog djelovanja u cjelini bit će poljuljano,” upozorio je Jörg Dittrich, predsjednik Središnjeg saveza njemačkih obrtnika (ZDH).

Čelnici vodećih njemačkih političkih stranaka još nisu uspjeli postići dogovor o daljnjem snižavanju poreza na električnu energiju. Za sada se planira samo oslobađanje od dijela poreza na električnu energiju za industriju, poljoprivredu i šumarstvo. Naime, u koalicijskom sporazumu sadašnjih stranaka na vlasti stoji: “Želimo trajno smanjiti opterećenje tvrtki i potrošača u Njemačkoj za najmanje 0,05 EUR/(kW h) paketom mjera.” Ipak, dodano je kako će uvođenje bilo kakvih olakšica za potrošače i cijelo gospodarstvo uslijediti čim “…bude postojao financijski manevarski prostor.”

Zbog toga je predsjednik Njemačkog saveza trgovaca Alexander von Preen poslao sljedeće upozorenje: “Ako se ne ispuni čak ni ključno obećanje o olakšanju iz koalicijskog sporazuma, vidim sumorne izglede za Njemačku kao poslovnu lokaciju.” Predsjednik Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHT) Peter Adrian također je upozorio Saveznu vladu: “Gotovo ni u jednoj drugoj zemlji tvrtke ne moraju plaćati toliko za električnu energiju kao u Njemačkoj. Stoga nam je hitno potrebno olakšanje troškova za energiju za cijelo njemačko gospodarstvo.”.

No, snižavanje cijena električne energije potrebno je i građanima. “Čak ni nakon višednevnih rasprava koalicija se nije mogla natjerati da snizi porez na električnu energiju za sve i time rastereti kućanstva,” naglasila je predsjednica Potrošačke središnjice Njemačke. Istodobno (kao što se to uobičajeno radi u nekim zemljama jugoistočno od Njemačke), Savezna vlada se okrenula umirovljenicima i odlučila proširiti određena mirovinska prava, objavila je njemačka novinska agencija DPA.

(izvor: DPA)

Objava Porezi na električnu energiju su preveliki pojavila se prvi puta na Republika.

“I to vam je suština nedostatka ekonomske vizije”, rekao je Raguž.

Pojašnjavajući svoju inicijativu predsjednik i federalni zastupnik HRS-a se osvrnuo i na poslovanje bankarskog sektora:

“Ako vidite njihovo ponašanje prema bankama i kladionicama, nitko ih ne spominje. Postavio sam pitanje Federalnoj agenciji za bankarstvo koliko su realni troškovi komercijalnih banaka prema Središnjoj banci na osnovu tarifa i nisam još dobio odgovor. Banke same kreiraju tarifnu politiku, nitko ih ne kontrolira. Oni naplaćuju porez na dobit, nema dividende. Javni sektor ima 4,4 milijarde KM depozita u komercijalnim bankama, a banke nas kreditiraju našim novcem. Zašto ova sredstva nisu operativna? Radimo li mi za aktivu komercijalnih banaka ili one koji su nas birali?”, rekao je Raguž.

Dalje je istaknuo: “Kladionice su posebna priča. Uputit ću inicijativu da se kladionice oporezuju po osnovu prometa, kao što je slučaj u EU, neka ostane porez na dobit od 10 posto. Mislim da je 1,7 milijardi KM bio promet kladionica u 2023. Taj segment nitko ne dira. Tko se opterećuje? Opterećuje se samo realni sektor koji vuče i to vam je suština nedostatka ekonomske vizije”.

Raguž je rekao kako izglasani proračun nije potrošački, a kako ga nazivaju pojedini ekonomski analitičari.

“On je stranački – “daj da pometemo što se može pomesti”, jer pitanje je hoće li ova koalicija trajati. Najbolji podatak koji govori o prirodi ovog proračuna je rast plaća u javnom sektoru. U proračunu 440 milijuna KM iznos je plaća u javnom sektoru, prošle godine je bio 346 milijuna – to je skoro 100 milijuna KM više. U godini prije korone na plaće se izdvojilo 257 milijuna KM. To je rast od 70 posto za samo pet godina. Od 2020. do 2024. BiH je napustilo skoro 150.000 ljudi, to su registrirani državljani koji su napustili Federaciju, imamo indeks proizvodnje koji je u padu, a imamo rast plaća u javnom sektoru. I onda govorimo o nekom uspjehu ove Vlade i hvalimo se rekordnim proračunom”, komentirao je Raguž.

/Desk/

Objava Slaven Raguž: “Uputit ću inicijativu da se kladionice oporezuju po osnovu prometa” pojavila se prvi puta na Republika.

Nakon što je UNO u osam mjeseci ove godine gospodarstvu vratila 1 milijardu i 367 milijuna KM po osnovu povrata PDV-a, neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima (država, entiteti i Distrikt Brčko) iznosili su 5 milijardi i 70 milijuna KM i veći su za 665 milijuna KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2021. godine.
Samo u mjesecu kolovozu 2022. prikupljeno je 906 milijuna KM neizravnih poreza što je za 138 milijuna KM više u odnosu na isti mjesec lani.

Za financiranje državnih institucija u periodu januar-avgust 2022. raspoređen je iznos od 574 milijuna KM. Ostatak prikupljenih prihoda od neizravnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila 2 milijarde 767 milijuna KM, Republika Srpska 1 milijardu i 537 milijuna KM i Brčko distrkt 155 milijuna KM.

Po osnovu posebne cestarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 136 milijuna KM, Republika Srpska 90 milijuna KM i Distrikt Brčko 4,6 milijuna KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM, priopćeno je iz UNO BiH.

/Desk/

Objava GDJE JE ROBIN HOOD? Država sve više zarađuje na porezima, političari sebi povećavaju plaće mladi odlaze, stari jedva preživljavaju – prikupljeno više 1,73 milijarde KM nego lani pojavila se prvi puta na Republika.

Pojedine tvrtke iz trenutne napete gospodarske situacije uspijevaju izvući enormnu ekonomsku korist. One bi sada mogle postati predmet takozvanog “poreza na višak dobiti”. Nakon stranaka Ljevice i Zelenih, i čelnik njemačkih socijaldemokrata (SPD) Lars Klingbeil sada je također otvoren za uvođenje takvog instrumenta: “Porez na ratni i krizni profit je instrument koji je na stolu i mislim da je itekako vrijedan razmatranja”, rekao je on novinama medijske grupe Funk. Velika Britanija i Italija već su uvele takav porez, a za to je bila i Europska komisija. “Naravno da se i mi u Njemačkoj moramo pozabaviti tim problemom”, rekao je Klingbeil.

S obzirom na pakete pomoći u milijardama eura, on je rekao da se intenzivno bavi tom problematikom i pitanjem “kako se nositi s onima koji su profitirali od krize i rata, te izvukli veliku korist iz sadašnje situacije”, objasnio je Klingbeil. “Oni se moraju uključiti u financiranje općeg dobra.”

Ljevica i dijelovi Zelenih već tjednima traže uvođenje “poreza na višak dobiti”. Čelnica Zelenih Ricarda Lang pojasnila je sredinom tjedna da je takav porez logičan korak “ako naftne kompanije očito iskorištavaju trenutnu krizu kako bi ostvarile ogroman profit”. Savezni ministar financija Christian Lindner, međutim, odbacuje “porez na višak dobiti”. To bi “također utjecalo na proizvođače cjepiva, vjetro- i solarnih elektrana ili poluvodiča”, tvrdi političar vladajućih liberala. „Oni ostvaruju profit jer koriste svoje znanje kako bi spriječili nestašice. Ne želim im oduzeti impulse da proizvode više”, rekao je još njemački ministar.

Bremen namjerava podnijeti zahtjev Bundesratu

Sljedećeg tjedna savezna pokrajina Bremen želi pokrenuti inicijativu u Bundesratu (domu saveznih pokrajina) za uvođenje “poreza na višak dobiti”. Cilj inicijative je da se uvede poseban namet na udjele u dobiti koji su ostvareni isključivo zbog ruskog agresorskog rata u Ukrajini.

“Ne smije se dogoditi da pojedine kompanije ostvaruju zaradu u milijardama samo zbog poskupljenja uzrokovanih ratom, dok savezne i pokrajinske vlade moraju izdvajati milijarde za podršku privatnim domaćinstvima i kompanijama koje su posebno pogođene povećanjem cijena”, rekao je gradonačelnik Bremena Andreas Bovenschulte.

Posebni porezi u Italiji i Mađarskoj

Italija je jedan od pionira u uvođenju “poreza na višak dobiti”. U ožujku je ova zemlja usvojila porez na dodatnu dobit energetskih kompanija. U početku je on iznosio deset posto, a sada se na prihod od prometa naplaćuje 25 posto, ako je promet bar deset posto veći nego u istom razdoblju prethodne godine i iznosi više od pet milijuna eura. Prema procjenama, u državnu blagajnu će se, zahvaljujući tome, sliti oko šest i po milijardi eura.

I Mađarska je ostvarila dobit od energetskih kompanija i banaka naplatom zbog dodatnog ratnog profita. One će tijekom ove i naredne godine državi morati plaćati posebne namete. Vlada u Budimpešti se nada prihodu većem od dvije milijarde eura. “MI ne oduzimamo profit, nego njegov višak”, rekao je Marton Nagy, ministar za gospodarski razvoj.

I u Americi se vodi rasprava o porezima

S obzirom na visoke cijene energenata, i američka vlada razmatra uvođenje posebnih poreza za proizvođače nafte i plina kako bi taj novac dala siromašnijim građanima. “Postoji niz zanimljivih prijedloga i mogućnosti za porez na višak dobiti,” rekao je Bharat Ramamurti, zamjenik direktora Nacionalnog ekonomskog vijeća. “Sve ih pažljivo ispitujemo i u pregovorima smo s Kongresom o načinu njihove izrade.” Međutim, za sada je nejasno mogu li takve mjere uopće dobiti većinu u Kongresu, piše DW.

/desk/

Objava ZA OZBILJNO RAZMIŠLJANJE “Ratni profiteri” će plaćati veći porez? pojavila se prvi puta na Republika.