Prema OFAC-ovom popisu sankcioniranih osoba i pravnih subjekata dominiraju osobe i pravni subjekti iz RS-a, a značajan je broj i onih koji se dovode u svezu s terorizmom, ali je zamjetan broj bivših visokih dužnosnika SDA-a koji su sankcionirani. Što se tiće Hrvata, oni su daleko malobrojniji – tek dvije osobe su pod američkim sankcijama te jedan pravni subjekt: bivši predsjednik FBiH Marinko Čavara i član Predsjedništva HDZ BiH, bivša glavna tužiteljica Tužiteljstva BiH Gordana Tadić i zaštitarska agencija Puma Security.

Popis izgleda ovako (abecednim redom):

1. Agape Gorica Dodik i Ivana Dodik, S.P. Banja Luka
2. Agro Voće doo Laktaši
3. Al Furqan iz Sarajeva i Zenice
4. Al Harmain & Al Masjed Al-Aqsa Charity Fondation Bosnia branch iz Sarajeva
5. Al-Haramain islamic Foundation iz Travnika
6. Alternativna televizija doo Banja Luka
7. Benevolence International Foundation s ispostavama diljem svijeta (Azerbajdžan, BiH, Kanada, Rusija, Hrvatska, Georgija, Nizozemska, Pakistan, Sudan, Saudijska Arabija, Tadžikistan, Ujedinjeno Kraljevstvo, Palestina, Yemen, SAD)
8. Best Service doo Banja Luka
9. Bio Corporation, Bjelica Milovan, Sokolac
10. Bojanić Radmila
11. Bosanska idealna futura (Sarajevo, Zenica, Breza)
12. Bukejlović Miloš
13. Čavara Marinko
14. Čičić Milenko
15. Ćorović Pavle
16. Cvijanović Željka
17. Svijetinović Savo
18. Đokić Petar
19. Dobrić Aleksandar
20. Dobrić Mirko
21. Dodik Gorica
22. Dodik Igor
23. Dodik Milorad
24. Dodik Siniša
25. Dragičević Danijel
26. Elpring doo Laktaši
27. Filipović Goran
28. Fruit eco doo Gradiška
29. Gačanin Edin (BiH, UAE, Nizozemska)
30. Global Liberty doo Laktaši
31. Global relief fondation INC s podružnicama u: Albanija, BiH, Belgija, Srbija, Pakistan Afganistan, Azerbajdžan, Turska, Afganistan, Bangladeš, Rusija, Kina, Eritrea, Etiopija, Georgija, Irak, Jordan, Libanon, Sierra Leone, Somalija, Sirija, Francuska
32. Golić Srebrenka
33. Gujančić Marko
34. Hotel Casa Grande – Sarajevo BIh
35. Infinity International Group doo Banja Luka
36. Infinity Media doo, Banja Luka
37. Inženjering – BN Bijeljina doo
38. K-2 Audio services Banja Luka doo
39. Kajmaković Diana
40. Kaldera Company EL PGP doo, Laktaši
41. Karan Siniša
42. Kelmendi Naser
43. Košarac Staša
44. Krunić Savo
45. Kuzmanović Rajko
46. Mehmedagić Osman
47. Milanković Dijana
48. Nimbus Innovations doo Banja Luka
49. Fadil Novalić
50. Okuka Branislav
51. Pajić Bastinić Jelena
52. Panić Dalibor
53. Perović Duško
54. Prontier ITSS doo Banja Luka Clan infinity International Group
55. Puma Security Company i ispostave u: Mostar, Čapljina, Stolac, Široki Brijeg
56. Raković Goran
57. Reljin Nemanja
58. Revival od islamic heritage society i ispostavama u: Kuvajt, BiH, Albanija, Kosovo, Libanon, Kambodža, Somalija, Gana
59. Sarajlić Asi
60. Selman Džerard
61. Šeranić Alen
62. Srpska demokratska stranka (SDS), Banja Luka
63. Sirius 2010 doo Banja Luka
64. Spasojević Dragan
65. Stanković Dragan
66. Stevandić Nenad
67. Tadić Gordana
68. Taibah international Bosnia Branch iz Sarajeva
69. Una World Network doo, Banja Luka
70. Vasić Dragomir
71. Višković Radovan
72. Vorto doo
73. Vukotić Vlatko
74. Zelena jabuka doo iz Gradiške

/Republika/

Objava KAKAV JE ‘PRAVI’ SRBIN BEZ AMERIČKIH SANKCIJA? Sankcionirane čak 74 osobe i pravna subjekta iz BiH – predvode Srbi, od Hrvata samo Čavara i Tadić pojavila se prvi puta na Republika.

Podsjećamo na tekst Dnevnog lista na temu promjene nacionalnosti kao načina zloupotebe u cilju osobnih, financijskih ili stranačkih ciljeva kojima se koriste pojedinci  – na jednom izbornom ciklusu, primjerice, izjašnjavaju se kao ‘Hrvati’, ‘Srbi’ ili ‘Bošnjaci’, a na drugom jednostavno promijene nacionalnost kako bi popunili nacionalne kvote i ostali u nezasluženim foteljama:

“Nestalo milijun Jugoslavena”

Bosnu i Hercegovinu potresaju skandali oko promjene izjašnjavanja o nacionalnosti dužnosnika, a sve kako bi ostvarili političke mandate ili bili imenovani ne neku dužnost. Srbin, Bošnjak, Hrvat ili, neodređeno, Ostali, nacionalni su početak i kraj bilo kakvog, a posebice političkog bivstvovanja u BiH. Međutim, na pitanje “A, gdje su se izgubili Jugoslaveni”, nitko niti postavlja, a još manje daje bilo kakav odgovor.

Statistički podatci petog popisa stanovništva tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) iz 1981. pokazuju da je ‘Juga’ tada imala 22.424.711 stanovnika i, do tada najbrojnije izjašnjavanje stanovništva Jugoslavenima – točno njih  1.219.045 tako se izjasnilo.

Prema udjela u broju stanovništva, najviše Jugoslavena bilo je u Hrvatskoj i Vojvodini, po 8,2%, te potom u Bosni i Hercegovini, 7,9%.

To je prema tadašnjem popisu, primjerice, izgledalo ovako: U Hrvatskoj sa 379.057 Jugoslavena to je bila treća, najbrojnija nacija, nakon 3.454.661 Hrvata i 531.502 Srba. (Muslimanima se opredijelilo 23.740).

U BiH se tada Jugoslavenima izjasnilo 326.316 i bili su četvrta ‘nacionalnost’ po brojnosti: Srba je bilo 1.320.738, Muslimana-Bošnjaka 1.630.033, a Hrvata 758.140.

Slično je bio i u tadašnjoj jugoslavenskoj Republici Srbiji gje je bilo 441.941 Jugoslavena koji su više od trostruko bili brojniji od Hrvata (149.368) i dvostruko više od Muslimana-Bošnjaka (215.166).

Međutim, kako izgleda, za samo 10 godina “nestalo” je skoro  milijun Jugoslavena s prostora bivše Jugoslavije.

Nakon 90-tih skoro nitko više nije želio biti Jugoslaven

Uspoređujući popise samo iz tri današnje države, Hrvatske, BiH i Srbije iz 1991. godine dolazi se do zaključka da su se i tada Jugoslaveni, manje-više “dobro držali”, da bi potom i to samo za jedno desetljeće, skoro u potpunosti “isparili”.

Naime, već te, 1991. godine, zamjetan je nagli “nestanak” Jugoslavena. Najviši pad broja stanovništva koji se tako izjašnjavao bilježi se u susjednoj Hrvatskoj, od nekadašnjih 379.058, po popisu iz 1991. Jugoslavenima se izjašnjavalo tek 106.041 stanovnika Hrvatske. U BiH se također drastično smanjio njihov broj i tada se Jugoslavenima izjasnilo 242.682 bh. državljanina, a u Srbiji njih 323.555. Međutim, po brojnosti, Jugoslaveni 1991. i dalje u Hrvatskoj po brojnosti bili treća nacija, ispred Bošnjaka (43.469). U BiH su po brojnosti na četvrtom mjestu, a u Srbiji su tek deveti.

Međutim, a brojke su neumoljivo činjenične, već po popisima iz 2011. i 2013. pokazalo se da Jugoslaven, jednostavno, više nije bilo ‘in’. Tako ih je po popisu iz 2011. godine, u Srbiji bilo tek 23.303, a u Hrvatskoj i BiH sveli su se u kategoriju ostalih – tek na nevjerojatno male brojke od oko 50 ili 100 (!).

U periodu od samo 30 godina, Jugoslaveni su potpuno nestali. Ili ipak nisu?

Poruka države

“Identitet je nešto što varira kroz vrijeme. Devedesetih godina Jugoslaveni su nestali kao da ih Bog nikada nije dao i to pokazuje značaj utjecaja sredina i događaja oko nas. Netko je procijenio da se biti Jugoslaven više ne isplati i da se sada isplati biti Srbin, Bošnjak ili Hrvat i da je pitanje identiteta pitanje opstanka. Kao što je to bilo i sa “Jugoslavenima”. Ovdje mi imamo i poruku Države i Daytonskog ustava gdje, ako niste Bošnjak, Srbin ili Hrvat, ne možete ništa biti”, za Dnevni list ovaj fenomen “nestanka” Jugoslavena iz popisa stanovništva komentira Srđan Puhalo, psiholog, novinar i bloger.

Puhalo smatra da je i samo današnje društveno uređenje takvo da bilo kakvu pripadnost okolini uvjetuje nacionalnom pripadnošću.

“Koliko znam i poznajem, i Milorad Dodik i Dragan Čović prije 90-tih bili su poprilično anacionalni i u ta vremena nisu se posebno ili nikako dičili svojom nacionalnošću. Ali, danas je pitanje identiteta, a posebno nacionalnog, isključivo postalo političko pitanje. Jednostavno d  zaključim, Jugoslaven se više ne isplati biti, sada je neko drugo vrijeme i neke druge “isplativosti”, zaključuje Puhalo.

Preobražaj od Jugoslovena do Hrvata, Bošnjaka i Srba

“Naravno, to je poznato da su u bivšoj, zajedničkoj državi Jugoslaveni bili značajan udio u stanovništvu i da se to dupke mijenja nakon 90-tih godina i da su danas apsolutno “izvjetrili”. Jugoslaveni su se identificirali s državom, no danas u ovakvom uređenju, postoje druge identifikacije, nacionalne, koje se najčešće povezuju s konfesionalnim identitetom”, za Dnevni list kaže akademik, sociolog i čest komentator političkih prilika, Slavo Kukić.

On također smatra da se dogodio “preobražaj”, možda i radikalniji nego onaj iz najslavnijeg djela Franza Kafke, kao odgovor na novonastale (ne)prilike, ali i ostanak “na površini” u novonastalim političkim tokovima.

Jugoslovena imamo isto kao i Klingonaca

Primjerice, u Federaciji BiH prema posljednjem popisu iz 2013. godine živi tek oko 10-ak Jugoslavena, isto kao i, zamislite Klingonaca. Sva raskoš slobode i prava na etničko izražavanje ogleda se i u Polutanima kako se izjasnilo 6 državljana BiH, Balkancima njih 5, isto koliko i Švabama, Rokerima, a imamo i 4 Kelta i Bušmana, ali i 3 Vulkanca. Imamo i samo 6 Ljudskih bića u cijeloj Federaciji, ali i po dva Voganca, Tatara, Mohikanca, Metalca, ali i po jednog Sijuksa, Suhodolca, Ćifuta, Hipika, Rimljanina, Bengalca, pa čak i jednog Mostarskog Hrvata i Trebižačanina, a na kraju, a možda i na sreću, tek jednog – Papka po nacionalnosti.

/Republika/

Objava „Nestalo“ više od milijun Jugoslovena: Sada su među Hrvatima, Bošnjacima ili Srbima pojavila se prvi puta na Republika.

Ovo je jedini zabilježeni slučaj objave svih građana u kućnoj izolaciji. Ministar unutarnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač je izjavio da će Republički stožer za izvanredne situacije javno objavljivati imena i prezimena, te adresu samo onih ljudi koji krše kućnu izolaciju, s obzirom da su primjećena nepošptivanja mjera kućne izolacije u RS-u, piše BIRN-Detektor.ba,

Na jučerašnjoj konferenciji za novinare ministar unutarnjih poslova Kantona Sarajevo Ismir Jusko je kazao kako su pripadnici MUP-a KS-a tijekom 24 sata izvršili provjeru preko 700 osoba koje su dobile upute o samoizolaciji i da njih 60 nisu pronađeni na adresama. Dodao je da su pripadnici MUP-a spremni privoditi neodgovorne pojedince kada se to na višoj razini odobri. Direktor Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH Petar Kovačević je rekao da kada je u pitanju objavljivanje osobnih podataka onih koji krše zakon – tu nema dvojbe da se to može uraditi u skladu sa zakonom o zašiti osobnih podataka i da se ne krši taj zakon, jer je to nešto što poznaje i zakon o slobodi pristupa informacijama.

”Kada je objavljivanje podataka onih koji se nalaze u izolaciji po nadležnim rješenjima postavlja se pitanje što je svrha obrade osobnih podataka na takav način. Da li se moglo manje invazivnom mjerom postići ta svrha“, kazao je on u razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Govoreći o objavi Vlade Hercegbosanske županije, Kovačević je istaknuo da je ovo možda prerano donesena odluka jer može doći do suprotnog učinka u vidu da građani radi ovakvog vida javnog izlaganja ne traže zdravstvenu zaštitu.

”Mi smo u izvješću još 2012. godine ukazivali o značaju osobnih podataka u zdravstvenom sektoru – profesionalna tajna, povjerenje liječnika i pacijenta, jer možemo doći u situaciju da građani izbjegavaju odlazak liječniku jer će njihovi osobni podaci biti na taj način dostupni javnosti. Odgovorno bi se trebalo tome pristupiti kada se odluči da se objavljuju ti podaci“, pojasnio je on. Zakon o zaštiti osobnih podataka, prema njegovim riječima nije suspendiran, te ima dovoljno prostora da ne sprječava mjere koje se provode u suzbijanju pandemije.

”U demokratskom društvu  država se treba organizirati, a ne da to prebacuje na građane da se susjedi špijuniraju“, kazao je on.

Kršenje građanskih prava – nema opravdanja za ovjavu identiteta

Odvjetnica Tatjana Savić smatra da se radi o kršenju prava osoba koje u cjelosti postupaju u skladu sa izdanim rješenjima. ”Objavljivanje osoba koje krše mjere ima određenog smisla, međutim obajvljivanje imena osoba koje postupaju u cijelosti u skladu sa rješenjima o samoizloaciji je zaista kršenje njihovih prava“, rekla je ona, dodavši da je država ta koja treba osigurati način kontrole. Ona smatra kako je većina ovih osoba dobila rješenja o izolaciji iz razloga što su u posljednjih nekoliko tjedana bili izvan BiH, te da nema opravdanja za objavljivanje njihovog identiteta.

”Oni koji krše to ima određenog smisla. To je na državnim organima da utvrde kršenje. Ne može se sad očekivati od svih građana BiH da budu policija tako što će provjeravati sve redom koji imaju ta rješenja. Zaista se na neki stub srama stavljaju ljudi koji su nekom pukom slučajnošću posljednja dva tjedna bili van BiH“, istaknula je Savić.

Programska savjetnica za ljudska prava pri Civil Rights Defenders Ena Bavčić je navela kako mjere koje se donose moraju biti pažljivo odmjerene i s jasnim ciljem.

”Ne vidimo svrhu ove mjere, obzirom da ne postoji plan koji pokazuje na koji će način poznavanje imena i ostalih privatnih informacija pomoći zaštiti građana i građanki BiH. Bojim se da će ove informacije samo doprinijeti javnom linču ljudi koji su ionako u teškoj situaciji. Obveza je organa vlasti nadgledati provođenje naredbi u ovom periodu, to nije obveza građana“, rekla je ona.

Bavčić je pojasnila da je prije nekoliko dana Europski odbor za zaštitu podataka usvojio Izjavu o obradi osobnih podataka u kontekstu izbijanja COVID-19, kojom ističe važnost usvajanja procedura koje će jamčiti da se osobni podaci ne otkrivaju neovlaštenim stranama.

”Ono što može spadati u javni interes jeste objavljivanje imena zaraženih političara i osoba koje obavljaju dužnosti  od javnog značaja, kao i dobrovoljna objavljivanja imena od strane samih osoba koje su zaražene virusom zarad podizanja svijesti o opasnostima i bitnim mjerama“, navodi Bavčić.

Maloljetnici na popisu

Pregledom jučeršanjeg popisa objavljenog na stranici Vlade Hercegbosanske županije BIRN BiH je uočio imena više od tri maloljetnika, što predstavlja ozbiljan problem prema mišljenju odvjetnice Nine Kisić. Ona smatra da objavljivanje imena osoba u izolaciji nije nužno u suprotnosti sa garancijama ljudskih prava. Ipak smatra problematičnim što BiH nije poslala derogaciju Vijeću Europe.

”U skladu sa Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava bilo kakva derogacija primjene bilo kog člana mora biti ratificirana u skladu sa članom 15. Vijeća Europe. To se u slučaju BiH nije dogodilo. Veliki broj drugih zemalja koje su u sličnoj situaciji je to uradio i samim tim su legalizirali mjere koje donose u smislu ljudskih prava“, pojasnila je ona.

Kada je u pitanju objavljivanje imena osoba koje krše izolaciju, Kisić je naglasila da ne vidi što se time postiže.

”Je li to neki pokušaj da se ljudi putem srama natjeraju na praćenje izolacije? Imajući u vidu naše društvo mi ćemo izazvati samo stigmatiziranje i poziv na linč, a ne bilo kakvu konkretnu razumnu mjeru“, navela je ona. Kao pozitivnu stavar je istaknula primjere slavnih osoba koje su se ”maltene odrekle zakona o zaštiti osobnih podataka“, te same objavile da su zaražene koronavirusom. Inicijativa za monitoring europskih integracija BiH je u svom priopćenju osudila odluku Stožera civilne zaštite Hercegbosanske županije, te istaknula kako smatra da će objavljivanje imena osoba u izolaciji prouzročiti više štete nego koristi.

”Upozoravamo javnost i nadležne stožere civilne zašitite u BiH da bi objavljivanje imena osoba kojima je određena mjera izolacije moglo izazvati etiketiranje, stigmatiziranje i eventualni poziv na linč, kako onih koji se te mjere ne pridržavaju, tako i onih koji je se pridržavaju“, navodi se.

Od straha od stigmatiziranja građani će izbjegavati odlazak liječniku

Iz Inicijative kažu kako ih posebno brine što bi ova mjera mogla dovesti do obeshrabrivanja građana i građanki koji imaju simptome koronavirusa da se jave nadležnim službama i podvrgnu testiranju, u želji da izbjegnu javnu stigmatizaciju i objavljivanje njihovog imena. Jučer je na sjednici Stožera civilne zaštite Hercegbosanske županije donesena naredba da se zabranjuje ulazak državljana BiH na područje ove županije koja je nakon brojnih kritika i povučena uz obrazloženje da je bila donesena radi zaštite stanovništva ove županije i sprječavanja širenja pandemije virusa, te da nije imala političkih ili drugih konotacija.

Ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić je najavio da će bez obzira na povlačenje ove naredbe podnijeti krivičnu prijavu protiv zapovjednika Stožera Ivana Jozića. Na jutrošnjoj konferenciji za novinare nakon sastanka Kriznog stožera Ministarstva rada, zdravstva, socijalne skrbni i prognanih Hercegbosanske županije, na kojem se analiziralo poduzimanje mjera na prevenciji od korona virusa, govorili su Vasilija Broćeta, ministrica rada, zdravstva, socijalne skrbni i prognanih Hercegbosanske županije, Dijana Mamić ravnateljica Županijskog zavoda za javno zdravstvo Hercegbosanske županije, Ivan Cikojević ravnatelj Županijske bolnice dr. fra Mihovil Sučić u Livnu, Darinko Mihaljević ministar MUP-a Hercegbosanske županije, te predsjednik Vlade Hercegbosanske županije Ivan Jozić.

Ove prilike je rečeno da ”možda odluka nije bila ustavna“, te je upućen apel BiH za potrebnom opremom. Istaknuto je i da je jedini cilj bio spasiti živote na području ove županije. Do trenutka pisanja ovog teksta iz Vlade Hercegbosanske županije nisu odgovorili na pitanja BIRN-a BiH-a u vezi sa objavljenim popisom, niti povučenom naredbom.

(Izvor: BIRN)

Objava Prekršena prava maloljetnika u izolaciji objavom njihovih podataka pojavila se prvi puta na Republika.