U Engleskoj i Walesu broj ljudi koji prakticiraju šamanizam narastao je u 10 godina za više 1230 posto što su neki britanski mediji već nazvali kontroverznim. Iako je riječ o nevjerojatnom porastu, to i dalje ne znači da je takvih ljudi mnogo, 2021. kada se provodio posljednji popis bilo ih je tek 8000 međutim riječ je u ogromnom skoku u odnosu na desetljeće ranije kad ih je bilo tek 650.

Sve je više i pripadnika različitih sekti. U Engleskoj i Walesu tako danas živi i 13.000 sljedbenika wicce, koju se opisuje kao čarobnjačku tradiciju čiji korijeni leže u pretkršćanskim vjerskim tradicijama, folkloru, narodnom vještičarenju i ritualnoj magiji.

I broj pogana je u porastu. Dok ih je na prošlom popisu bilo 57.000, u 2021. se tako izjasnilo 74.000 ljudi. Riječ je opet o maloj skupini, ali velikom porastu od 129 posto.

Osim promjena u religijskom sastavu stanovništva, dogodile su se i promjene u jezičnoj strukturi države. Danas se u Velikoj Britaniji manje govore Francuski i Bengalski, što odgovara i padu u broju nacionalnih manjina koje se tim jezicima služe.

U porastu je, međutim, poljski, sada najpopularniji glavni jezik nakon engleskog i velškog. U nekim djelovima zemlje, kao što je Boston u Lincolnshireu, čak 5,7 posto stanovništva govori poljski kao glavni jezik.

Iako Poljski govori najviše ljudi, najbrži rast govornika na “otoku” doživio je rumunjski koji sada govori 472.000 ljudi u odnosu na tek 62.000 prije 10 godina, prenosi Dnevnik.hr pisanje Guardiana.

/Desk/

Objava Popis stanovništva u V.Britaniji – Šamanizam i čarobnjačke religije imaju sve više pristalica, kršćana sve manje pojavila se prvi puta na Republika.

Prema Popisu 2021., Republika Hrvatska ima 3.871.833 stanovnika, od čega 1.865.129 muškaraca (48,17%) i 2.006.704 žena (51,83%). U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413.056 osoba ili 9,64%.

U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28%), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04%), Požeško-slavonskoj županiji (17,88%), Brodsko-posavskoj županiji (17,85%) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05%).

Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63%, Srba 3,20%, Bošnjaka 0,62%, Roma 0,46%, Talijana 0,36% i Albanaca 0,36%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30%. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33%, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58%.

Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97%, pravoslavaca 3,32%, muslimana 1,32%, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71%, dok se 1,72% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.

Za usporedbu, 2011. godine je broj katolika bio viši za 7,3 posto, kada ih je bilo 86, 28%. Broj ateista, agnostika i skeptika je nešto porastao.

No, smanjen je broj i pravoslavaca i muslimana – 2021. pravoslavaca je 128.395 ili 3,32%, a prema popisu iz 2011. bilo ih je 190 143 ili 4,44%. Muslimana je 50.981 ili 1,32%, a prije deset godina taj broj je bio 62 977 ili 1,47%.

/Desk/

Objava Alarmantne brojke popisa stanovništva: Hrvatska za 10 godina ostala bez 413.056 ljudi, skoro 10% pojavila se prvi puta na Republika.

Hrvatska ima 3. 888. 529 milijuna stanovnika, pokazuju prvi rezultati Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. kojeg je tijekom prošle godine proveo Državni zavod za statistiku (DZS), prenosi Politikaplus.com.

Prema prethodnom Popisu 2011., Republika Hrvatska imala je 4.284.889 stanovnika, od toga 2.066.335 muškaraca (48,2 posto) i 2.218.554 žene (51,8 posto).

U 2011. stanovništvo Hrvatske prosječno je bilo staro 41,7 godina (muškarci 39,9, a žene 43,4), što ga je tada svrstavalo među najstarije nacije Europe.

Zbog pandemije bolesti covida-19, Popis stanovništva 2021. provodio se od 13. rujna do 14. studenoga u dvije faze – samopopisivanje te popisivanje na terenu.

Popis se provodio prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom. Istraživanje je po prvi put provedeno “bez papira”, odnosno potpuno digitalno.

– Usporedimo li podatke s konačnim podacima popisa iz 2011. godine, vidimo da se broj stanovnika smanjio za 9,25%, odnosno za 396.360 stanovnika, izjavila je Lidija Brković, ravnateljica Državnog zavoda za statistiku.

Dodala je kako je smanjenje broja stanovnika posljedica, između ostalog, prirodnog kretanja stanovništva u razdoblju od 2011. do 2020. godine, kao i prirodni prirast odnosno razlika između rođenih i umrlih (- 141.707 Pridodamo li tome i privremene podatke za 2021. godinu koje je Zavod do sada objavio, prirodni prirast je – 164.641 stanovnik. Prema objavljenim podacima DZS-a o vanjskim migracijama stanovništva RH, migracijski saldo u razdoblju od 2011. do 2020. iznosi -11.922 stanovnika, kazala je Brković.

Prema prvim službenim rezultatima Popisa stanovništva 2021. u Hrvatskoj su 1.438.423 kućanstva, a stambenih jedinica je 2.350.444.

Broj kućanstava smanjen je za 80.615 (5,31%), a broj stambenih jedinica povećan je za 103.534 (4,61%). Najmanji pad ostvaren je u Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj te u Zadarskoj županiji. Najveći pad je u Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko-moslavačkoj i Brodsko-posavskoj županiji.

Objava PRVI REZULTATI POPISA Hrvatska ima 3.888.529 stanovnika – skoro 10% manje nego prije 10 godina pojavila se prvi puta na Republika.

Vučić je rekao kako su Hrvati uključeni u razgovore o situaciji u vezi BiH i dodao kako za to imaju svoje vitalne interese, prenio je srbijanski TANJUG.

“Ali, naravno je da su vitalno zainteresirani za opstanak svog naroda u BiH. Potpuno su logično zainteresirani, nemam im što zamjeriti po tom pitanju”, kazao je Vučić

Također, Vučić je kazao da prema popisu iz 1991. godine, u BiH bilo 725.000 Hrvata, a 530.000 po popisu iz 2013. godine, te je istanuo kako je realno da puno manje Hrvata od toga broja živi danas u BiH, pri tom se ne osvrćući zašto je to tako ikoju ulogu u egzodusu Hrvata ima Rešublika Srpska.

No, u ovoj izjavi koju prenose mnogi hrvatski mediji smatrajući je podrškom za bh Hrvate u poboljšanju njihovog političkog položaja, Vučić je propustio kazati koliko je Hrvata protjerano ili iselilo iz Republike Srpske u posljednjem ratu, a tijekom kojeg je srbijanski predsjednik, tada kao mladi političar, bio član Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja.

Na popisu stanovništva u BiH 1996. godine, koji je proveden od strane UNHCR-a (popis nije službeno priznat), Bosna i Hercegovina je imala 3.919.953 stanovnika. Od toga broja, Hrvata je bilo 571.317 ili 14,57 % ukupnog stanovništva te zemlje.

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine zabilježeno je da u RS-u živi 2,4% hrvatskog stanovništva, odnosno 29.645, no procjenjuje se da je taj broj daleko manji. Nevjerojatni su podatci da se za tri godine, od 2014. do 2016, u RS-u rodilo samo 103 djece hrvatske nacionalnosti, što je 0,37% od sve rođene djece u RS-u. Ove brojke potvrđuju da j hrvatsko stanovništvo u RS-u najčešće starije životne dobi.

Od prijeratnih oko 220.000 Hrvata katolika koji su živjeli na području Republike Srpske, a prema podacima Katoličke crkve danas ih ima tek oko 15.000, ali i njihov broj se iz godine u godinu smanjuje.

Također, prema popisu iz 1991. godine, na prostoru današnje RS živjelo je 440.000 Bošnjaka, tadašnjih muslimana, što znači da je s tog prostora praktično nestalo (ubijeno, protjerano ili se iselilo) 245.000 osoba bošnjačke nacionalnosti.

/Republika/

Objava KROKODILSKE SUZE Vučić govori koliko je Hrvata manje u BiH – ništa ne kaže o njihovom egzodusu iz RS-a pojavila se prvi puta na Republika.

Popis obuhvaća tri jedinice – stanovništvo, kućanstva i stanove, a u prvoj fazi, do 26. rujna, građani se mogu samostalno popisati kroz sustav e-Građani.

U drugoj fazi, od 27. rujna do 17. listopada, popisivanje će provoditi popisivači na terenu, osobnim intervjuom sa stanovništvom te uz pomoć prijenosnih računala, popisati će sve popisne jedinice koje se nisu samostalno popisale, prenosi HINA.

U upitniku 60-ak pitanja, svi popisni podaci su službena tajna

Građani će u prvoj fazi, samopopisivanjem, moći popuniti upitnik o svom stanu i kućanstvu, a u njemu je ukupno šezdesetak pitanja na koja odgovara jedna osoba iz kućanstva.

Pravilo je samopopisivanja, naime, jedna vjerodajnica – jedno kućanstvo. Što znači da, ako se i više članova u kućanstvu koristi sustavom e-Građanima, samo jedan član kućanstva popisuje ostale članove, kućanstvo i stan.

Nakon uspješnog ispunjavanja upitnika, zaključavanja i slanja, e-ispitanik će dobiti kontrolnu šifru koju treba zapisati, spremiti i čuvati do druge faze terenskog popisivanja kada će ju predati popisivaču.

Jedinstvene šifre moguće je osobno uručiti popisivaču kada on dođe na adresu, a može ju se i ispisati te ostaviti na vidljivu mjestu kako bi je popisivač mogao preuzeti.

Popisivači na terenu zaduženi su za određene popisne krugove, a jedna osoba može joj dati vlastite podatke, podatke o stanu i kućanstvu te podatke za sve članove kućanstva.

Ako su u trenutku popisivanja prisutni i ostali članovi kućanstva, svaka osoba može popisivaču dati vlastite podatke.

Popisom neće biti popisivani građani u iseljeništvu – svrha popisa nije popisivanje svih državljana neke države u svijetu, nego popisivanje stanovništva koje živi u državi prema strogo određenim međunarodnim definicijama.

Svi popisni podaci su službena tajna, iskazuju se u obliku u kojem statističku jedinicu nije moguće identificirati ni izravno niti neizravno te ne mogu biti podloga za utvrđivanje bilo kakvih prava i obveza, kao što su upravne, pravne ili porezne svrhe, ili za bilo kakvu provjeru.

Cilj je popisa utvrditi podatke o broju i prostornom rasporedu stanovništva, njegovim osnovnim demografskim, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim i drugim obilježjima te o obilježjima kućanstava i stanova, a njegovi rezultati služe i za analizu promjena u odnosu na prethodne popise te za prognoze budućih kretanja.

Popis se provodi prema stanju na dan 31. kolovoza 2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom.

Angažirano 8000 popisivača i 1100 kontrolora

U provedbi popisa bit će angažirano oko 8000 popisivača, 1100 kontrolora, 170 instruktora i 45 koordinatora, a osim njih bit će angažirani i članovi županijskih popisnih povjerenstava, ispostava i popisnih centara, tako da će sveukupno biti angažirano oko 9500 osoba.

Popisuje se fizičke osobe koje su državljani Hrvatske, strani državljani i osobe bez državljanstva koje imaju prebivalište u Hrvatskoj, te osobe koje u referentnom trenutku imaju boravište u Hrvatskoj.

Prvi rezultati bit će objavljeni najkasnije 60 dana od završetka popisivanja, a konačni rezultati bit će objavljeni prema programima publiciranja i kalendarima objavljivanja statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku.

Državni zavod za statistiku poduzet će u provedbi popisa mjere za uspješnu provedbu preporuka Stožera civilne zaštite, s obzirom na epidemiju koronavirusa.

/Republikainfo.com/

Objava U Hrvatskoj počinje prvi digitalni popis stanovništva pojavila se prvi puta na Republika.

Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko sudjelovala je u razmjeni mišljenja s predsjedavajućima parlamenata zemalja Zapadnog Balkana tijekom Summita predsjedavajućih Zapadnog Balkana u Europskom parlamentu.

Predsjedavajući parlamenata iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije raspravljali su s članovima Odbora za vanjske poslove o europskim mogućnostima zemalja Zapadnog Balkana.

Tijekom rasprave, zastupnica Zovko je kao pregovarač EPP-a za Rezoluciju o Sjevernoj Makedoniji i Albaniji naglasila nadu kako će tijekom predsjedanja Vijećem EU, Republika Hrvatska imati značajnu ulogu u procesu otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Tom prilikom istaknula je kako sve zemlje Zapadnog Balkana djeluju slušajući preporuke Europskog parlamenta, osim Bosne i Hercegovine.

„Što se događa s Bosnom i Hercegovinom, imamo četiri rezolucije Europskog Parlamenta koje se tiču Bosne i Hercegovine, što se događa s milijun hrvatskih građana koji žive u Bosni i Hercegovini?“, upitala je Zovko.

Demantira ju prvi poslijeratni popis stanovništva, prema kojem u BiH živi 3.791.662 stanovnika, od toga Bošnjaka 1.769.592 ili 50,1%, Srba 1.086.733 ili 30,8%, Hrvata 544.780 ili 15,4 % i Ostalih 139.054 ili 3,7%.

Inače, Željana Zovko je i bivša veleposlanica BiH u Italiji te je tu dužnost napustila zbog mjesta zastupnice Republike Hrvatske (HDZ). Je li njezina izjava samo nesmotren ‘lapsus linguae’ ili Zovko zaista nije znala koliko njenih sunarodnjaka živi u BiH u ime kojih, na kraju krajeva, je i bila imenovana ne brojne dužnosti?

/Republikainfo.com/

Objava Željana Zovko kaže da u BiH živi milijun Hrvata pojavila se prvi puta na Republika.