Studija je analizirala 85 kliničkih ispitivanja koja su procjenjivala takozvane “IVF dodatke” (add-ons) — dodatne postupke, testove i lijekove koji se nude uz standardni tretman potpomognute oplodnje, često uz znatne financijske troškove za pacijente. Znanstvenici su otkrili da većina njih pruža malu ili nikakvu dokazanu korist, unatoč tome što ih privatne klinike agresivno i široko reklamiraju.

“Oko dodataka za IVF postoje raširene dezinformacije. Web stranice privatnih klinika i forumi pacijenata na društvenim mrežama, koji su glavni izvori informacija, često preuveličavaju koristi, a prešućuju troškove i rizike”, upozorila je Sarah Lensen, autorica studije i znanstvenica sa Sveučilišta u Melbourneu.

Sedam od deset najpopularnijih metoda bez ikakvog učinka

Pregledom je utvrđeno da sedam od deset najčešće korištenih dodataka ili uopće nema mjerljiv učinak na ishod oplodnje ili su podržani isključivo ograničenim dokazima niske kvalitete.

Među tim neprovjerenim metodama nalaze se:

• Akupunktura
• Lijekovi za smanjenje upala
• Biopsija sluznice maternice radi procjene ekspresije gena
• Intravenska primjena otopina sojinog ulja i žumanjka
• Tretmani plazmom bogatom trombocitima (PRP) koji se ubrizgavaju u jajnike ili maternicu

Znanstvenici su također utvrdili da nema dovoljno dokaza koji bi poduprli primjenu preimplatacijskog genetskog testiranja na aneuploidiju (PGT-A), tehnike kojom se provjeravaju kromosomske anomalije embrija prije samog transfera.

Samo tri metode pokazale potencijal, ali uz slabe dokaze

Samo su tri dodatna postupka pokazala ikakvu potencijalnu korist, iako su dokazi i u tim slučajevima ostali na slabim temeljima.

Prva je EmbryoGlue, medij za transfer koji sadrži hijaluronsku kiselinu i dizajniran je da pomogne implantaciji embrija u maternicu. Ova metoda može povećati vjerojatnost trudnoće i rođenja živog djeteta, no znanstvenici napominju da podaci o stopi rođene djece nisu potpuno čvrsti.

Druga metoda je endometrijalni scratching (grebanje sluznice maternice), postupak kojim se namjerno provocira blaga reakcija sluznice maternice prije transfera embrija, što je također povezano s mogućim povećanjem stope trudnoća.

Treća je fiziološka intracitoplazmatska injekcija spermija (PICSI), tehnika odabira zrelijih spermija, za koju postoje slabi dokazi da može smanjiti rizik od spontanog pobačaja.

Pacijenti izloženi lažnoj nadi i golemim troškovima

“Neprovjereni dodaci mogu dovesti do lažne nade, većeg financijskog opterećenja i nepotrebnih medicinskih postupaka u razdoblju koje je za pacijente ionako iznimno teško”, naglasila je Lensen. Dodala je kako bi IVF klinike morale pažljivo razmisliti je li etično nuditi takve tretmane, jer pacijenti samu činjenicu da im je nešto ponuđeno automatski shvaćaju kao potvrdu da to i djeluje.

Unatoč nedostatku znanstvenih dokaza, ovi su zahvati iznimno popularni. Više od 70 % pacijenata na IVF-u u Australiji, Novom Zelandu i Ujedinjenom Kraljevstvu prijavilo je korištenje barem jednog dodatka tijekom svog liječenja.

Kako bi se suprotstavio nedostatku pouzdanih informacija, znanstveni je tim pokrenuo platformu Evidence-Based IVF, neovisnu web stranicu koja nudi provjerene podatke o dodacima u potpomognutoj oplodnji utemeljene na dokazima. Autori ističu kako su ovi podaci, iako prikupljeni u Australiji, primjenjivi i globalno korisni za pacijente i stručnjake diljem svijeta.

Objava Skupi dodaci za medicinski pomognutu oplodnju ne povećavaju šanse za uspjeh, pokazalo novo istraživanje pojavila se prvi puta na Republika.

“Novac mi je dao veću slobodu, a najveći dar je mogućnost davanja, mijenjanja života ljudima. Također podržavamo dobrotvorne udruge za životinje jer volimo pse”, rekao je on, misleći pritom i na svoju suprugu Nehu Kapur. U intervjuu za iPaper je potom otkrio:

“Ono što zaista volim raditi jest navečer otići na GoFundMe i jednostavno platiti nasumičnim obiteljima medicinske troškove. Poput maskiranog osvetnika! Dakle, ne, novac mi nije teret. On je kao milost od svemira.”

Nayyar, čija se neto vrijednost procjenjuje na 45 milijuna dolara, objasnio je da mu njegovo bogatstvo ne pada teško jer može anonimno donirati u vrijedne svrhe. Dodao je i kako vjeruje da bi više sreće proizašlo iz veće velikodušnosti.

“Trenutačno ljudi nisu sretni, jer svi očekujemo da će netko drugi biti velikodušan. Očekujemo da će predsjednik ili političar, nekakav vođa, doći i donijeti nam svjetski mir”, poručio je on, a onda dodao da “nema svjetskog mira ako vam susjed dođe na vrata tražeći šećer za čaj, a vi im zaključate vrata i kažete im ‘Odlazi‘”.

Naglasio je da “nitko neće doći i promijeniti svijet” umjesto nekoga drugog. “Morate to učiniti za sebe”, istaknuo je slavni glumac.

Zvijezda ‘Teorije velikog praska‘: ‘Ležala sam na podu i jecala, život mi je bio uništen‘

Njegov prethodni intervju privukao je pozornost nakon ogromnog uspjeha prikupljanja sredstava za obitelj Jamesa Van Der Beeka, glumca koji je umro 11. veljače nakon borbe s rakom debelog crijeva. Njegova supruga Kimberly i njihovo šestero djece ostali su “bez sredstava” zbog skupog liječenja raka, kako je navedeno na GoFundMe stranici. Akcijom je prikupljeno više od 2,6 milijuna dolara.

Objava Dirljiva gesta zvijezde ‘Teorije velikog praska‘: Novac od slave usmjerio onima kojima je najpotrebnije pojavila se prvi puta na Republika.

Rusija je pozitivno reagirala na kompromis koji su u noći s četvrtka na petak postigle države članice EU-a o financiranju Ukrajine.
“Pravo i zdrav razum zasad su prevladali”, napisao je u petak glavni ruski pregovarač Kiril Dmitriev na Telegramu.

Dogovor nakon 16 sati pregovora u Bruxellesu

Čelnici Europske unije postigli su dogovor o davanju zajma Ukrajini u iznosu od 90 milijardi eura, ali nisu se uspjeli dogovoriti o korištenju zamrznute ruske imovine. Sporazum, za koji su čelnici rekli da će zadovoljiti vojne i ekonomske potrebe Ukrajine za sljedeće dvije godine, postignut je nakon više od 16 sati pregovora u Bruxellesu.

“Države članice dogovorile su financiranje Ukrajine zaduživanjem Europske unije na tržištima kapitala u iznosu od 90 milijardi eura za iduće dvije godine. To ćemo učiniti putem pojačane suradnje uz osiguravanje proračunskog prostora Europske unije i na temelju jednoglasnog dogovora o izmjeni Višegodišnjeg financijskog okvira. Slično kao i kod zajma vezanog uz reparacije, što je ovdje veoma važno, Ukrajina bi trebala vratiti zajam tek nakon što primi reparacije. Do tada će zamrznuta ruska imovina ostati zamrznuta, a Unija zadržava pravo koristiti gotovinska sredstva za financiranje zajma”, rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije.

“Istodobno, dali smo mandat Komisiji da nastavi rad na zajmu za reparacije temeljenom na zamrznutoj ruskoj imovini. Uz to, dogovorili smo produljenje naših sankcija protiv Rusije. Naš cilj nije produljiti rat. Naprotiv, današnje odluke ključan su doprinos postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini”, rekao je Antonio Costa, predsjednik Europskog vijeća.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio je Europskom vijeću na toj odluci.

“Ovo je značajna podrška koja istinski jača našu otpornost, napisao je Zelenskij na aplikaciji Telegram. Važno je da ruska imovina ostane zamrznuta i da je Ukrajina dobila jamstvo financijske sigurnosti za nadolazeće godine”, rekao je.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je čelnike da iskoriste 200 milijardi eura zamrznute ruske imovine, ali Belgija, u kojoj se nalazi najveći dio sredstava, zahtijevala je jamstva o podjeli odgovornosti.

Korištenje ruske imovine “prekomplicirano”

“Ovo su dobre vijesti za Ukrajinu i loše vijesti za Rusiju, a to je i bila naša namjera”, rekao je njemački kancelar Friedrich Merz.

Ulozi za pronalaženje novca za Kijev bili su visoki jer bi bez financijske pomoći EU-a Ukrajina ostala bez novca u drugom tromjesečju sljedeće godine i najvjerojatnije izgubila rat od Rusije. To bi, strahuje EU, moglo učiniti stvarnijom prijetnju ruske agresije protiv Europe.

Odluka je donesena nakon višesatnih rasprava među čelnicima o tehničkim detaljima dosad neviđenog zajma temeljenog na zamrznutoj ruskoj imovini, koji se pokazao previše složenim ili politički zahtjevnim za rješavanje u ovoj fazi.

Glavna poteškoća bila je osigurati Belgiji, gdje se nalazi 185 milijardi eura ukupne ruske imovine u Europi, dovoljna jamstva protiv financijskih i pravnih rizika od potencijalne ruske odmazde za isplatu novca Ukrajini.

“Bilo je toliko pitanja o Zajmu za reparacije da smo morali prijeći na Plan B. Racionalnost je prevladala”, rekao je belgijski premijer Bart De Wever na konferenciji za novinare.

“EU je izbjegao kaos i podjele i ostao ujedinjen”, rekao je.

Mađarska ostvaruje pobjedu

Mađarski premijer Orban nazvao je plan europskog financiranja Ukrajine izgubljenim novcem. Mađarska, Slovačka i Češka bit će izuzete od bilo kakve odgovornosti povezane sa zajmom putem mehanizma pojačane suradnje.

“Mađarska je potpuno izvan toga. Mislim da je to loša odluka. Svi ostali, osim Čeha i Slovaka, smatraju da je to bila dobra odluka. Mislim da je to iznimno loša odluka koja Europu približava ratu. I izgleda kao zajam. Ali, naravno, Ukrajinci ga nikada neće moći vratiti. Dakle, to je u osnovi izgubljen novac. A oni koji stoje iza tog zajma preuzet će odgovornost i financijske posljedice, rekao je Viktor Orban”, mađarski premijer.

“Usvajanjem druge opcije Orban je proglasio diplomatsku pobjedu. Orban je dobio što je želio: bez reparacijskog kredita. I djelovanje bez Mađarske, Češke i Slovačke”, rekao je diplomat EU-a.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron vjeruje kako bi za Europu bilo korisno da nastavi dijalog s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

“Vidim da pojedinci razgovaraju s Vladimirom Putinom, pa smatram da mi, Europljani i Ukrajinci, imamo interes pronaći odgovarajući okvir kako bismo se na ispravan način ponovno uključili u te razgovore. U suprotnom, raspravljamo među sobom dok pojedini pregovarači djeluju samostalno. Razgovori s Rusima nisu savršeni”, rekao je Emmanuel Macron, francuski predsjednik.

“Ne možemo si priuštiti neuspjeh”

Nekoliko čelnika EU-a koji su stigli na summit rekli su da je nužno pronaći rješenje kako bi se Ukrajina financirala i borila sljedeće dvije godine. Također su željeli pokazati snagu i odlučnost europskih zemalja nakon što ih je američki predsjednik Donald Trump prošli tjedan nazvao slabima.

“Jednostavno si ne možemo priuštiti neuspjeh”, rekla je šefica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas.

Američki predsjednik Donald Trump pokušava ubrzati postizanje dogoovra o završetku rata u Ukrajini. Američki i ruski dužnosnici trebali bi se ovog vikenda sastati u Miamiju i razgovarati o mirovnom planu, objavila je Bijela kuća. Ukrajinski predsjednik Zelenski najavio da će ukrajinsko i američko izaslanstvo također održati nove razgovore u Sjedinjenim Državama, prenosi HINA.

Moskva: Prevladali su pravo i zdrav razum

Odluku donesenu u Bruxellesu glavni ruski pregovarač Kiril Dmitriev na Telegramu je opisao kao “smrtonosni udarac ratnim huškačima”, imenujući predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen, njemačkog kancelara Friedricha Merza i britanskog premijera Keira Starmera.

“Nekoliko glasova razuma unutar EU-a do sada je spriječilo da se ruske rezerve ilegalno koriste za financiranje Ukrajine, napisao je Dmitriev.

Rusija je više puta upozorila na “krađu” svoje državne imovine i zaprijetila je da će odgovoriti korištenjem zapadnih sredstava, posebno onih koja pripadaju privatnim investitorima i tvrtkama, za vlastite svrhe.

Dmitriev je objavio da su von der Leyen, Merz i Starmer poraženi. “Cijeli svijet je samo gledao kako ne uspijevate zastrašiti druge kako bi kršili zakon”, napisao je Dmitriev.

/Desk/

Objava EU se zbog pomoći Ukrajini zadužuje za 90 milijardi eura, ali bez Mađarske, Slovačke i Češke pojavila se prvi puta na Republika.

Europske zemlje su do listopada 2025. izdvojile samo 4,2 milijarde eura nove vojne pomoći Ukrajini, što je daleko ispod razine potrebne za kompenzaciju gubitka američke potpore, pokazuje Praćenje podrške Ukrajini (Ukraine Support Tracker) koje provodi taj institut.

“Na temelju podataka dostupnih do listopada, Europa nije uspjela održati zamah iz prve polovice 2025.”, rekao je Christoph Trebesch, voditelj projekta Praćenje podrške Ukrajini.

“Nedavno usporavanje otežava Europi da u potpunosti nadoknadi gubitak američke vojne pomoći u 2025. godini.”

Ako se sadašnji trend nastavi, ukupna vojna izdvajanja za 2025. mogla bi pasti na najnižu razinu od početka rata između Rusije i Ukrajine 2022. godine. Dok su godišnja izdvajanja u razdoblju 2022. – 2024. u prosjeku iznosila oko 41,6 milijardi eura, do sada je u 2025. godini izdvojeno samo 32,5 milijardi eura.

Među najvećim europskim gospodarstvima, Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo značajno su povećale svoja vojna izdvajanja u usporedbi s razdobljem 2022. – 2024.

Njemačka je gotovo utrostručila svoje prosječne mjesečne iznose, dok su Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo više nego udvostručile svoje, navode u svom izvješću iz instituta .

Međutim, ta su povećanja i dalje ispod razine potpore nordijskih zemalja kada se mjere u odnosu na bruto domaći proizvod. Danska, Finska, Norveška i Švedska i dalje predvode europske zemlje u proporcionalnoj vojnoj pomoći Ukrajini, dok su Italija i Španjolska dale minimalne doprinose.

/Desk/

Objava Europa ne može nadoknaditi smanjenje američke pomoći Ukrajini pojavila se prvi puta na Republika.

Tijekom posjeta Pekingu u četvrtak, francuski predsjednik Emmanuel Macron ponovno je pritisnuo kineskog čelnika, Xi Jinpinga, da učini više kako bi pomogao okončati ruski rat u Ukrajini. I opet, gospodin Xi – kojeg zapadni čelnici lobiraju na tu temu otkako je rat počeo – dao je malo naznaka da je zainteresiran za udovoljavanje, piše The New York Times.

Gospodin Macron uputio je svoj apel tijekom trodnevnog posjeta Kini, njegovog četvrtog putovanja u tu zemlju tijekom njegova predsjedništva. Gospodin Xi dočekao ga je crvenim tepihom i počasnom gardom. Oba čelnika ušla su na sastanak spremna za traženje podrške za svoje geopolitičke ciljeve. Kako se rat u Ukrajini približava četvrtoj godini, a predsjednik Trump pokušava predvoditi mirovne pregovore, europski čelnici žure osigurati da bilo kakvo rješenje ne potkopa suverenitet Ukrajine. Dugo su tvrdili da Kina, sa svojim bliskim vezama s Rusijom, može izvršiti veći pritisak na Moskvu da učini ustupke.

Samo nekoliko dana prije putovanja u Peking, gospodin Macron ugostio je ukrajinskog predsjednika, Volodimira Zelenskog, u Parizu. Tijekom tog sastanka, gospodin Macron ponovio je predanost Europe Ukrajini i naglasio da samo Kijev može donositi odluke o tome hoće li ustupiti bilo koji teritorij.

Kineski Odgovor i Geopolitičke Tenzije

Kina, u međuvremenu, pritišće zemlje uključujući Francusku da stanu na njezinu stranu u žestokom diplomatskom sporu s Japanom. Sukob proizlazi iz primjedbi novog japanskog premijera koje sugeriraju da bi Japan mogao rasporediti svoju vojsku ako Kina napadne Tajvan.

Ali u izjavama nakon zatvorenog sastanka, i Xi i Macron sugerirali su da je između njihovih stavova ostala značajna udaljenost. Na konferenciji za novinare nakon sastanka, Xi je o ruskom ratu u Ukrajini rekao: “Kina će nastaviti igrati konstruktivnu ulogu u političkom rješavanju krize, dok će se odlučno protiviti svim neodgovornim akcijama prebacivanja krivnje ili blaćenja.”

Macron je rekao da su dvojica čelnika “nadugo” raspravljala o ruskoj invaziji. Rekao je da se nada da će se gospodin Xi pridružiti naporima za postizanje, “barem”, zaustavljanja napada na ključnu infrastrukturu, uključujući energetsku infrastrukturu za civile. To je bilo posebno hitno s obzirom na to da se zima približava, rekao je. Dodao je: “Vjerujem da obojica imamo mjeru ozbiljnosti situacije.” Ali kasnije je također rekao: “Ništa nije jednostavno. Trenutne neravnoteže, poput geopolitičkih kriza, mogle bi u konačnici dovesti naše zemlje u opasnost da krenu odvojenim putovima.”

Slabija pregovaračka pozicija i ekonomska pitanja

Nedostatak napretka u vezi s Ukrajinom nije bio iznenađenje, rekao je Jean-Pierre Cabestan, izvanredni viši istraživač u Azijskom centru u Parizu. Macron je u relativno slaboj pregovaračkoj poziciji, s obzirom na krhko gospodarstvo i politička previranja kod kuće, rekao je Cabestan. Prijetnje Kine uvođenjem carina na francuske poljoprivredne proizvode izazvale su uzbunu u Parizu.

“Odlazi u Kinu s prilično slabom kartom i nizom zahtjeva koji su jasno usmjereni na poboljšanje francuskog gospodarstva”, rekao je Cabestan.

Bilo je i malo znakova da su kineski dužnosnici osigurali potporu Francuske koju su tražili u vezi s Tajvanom, samoupravnom demokracijom koju Kina polaže. Kineski i francuski ministri vanjskih poslova, Wang Yi i Jean-Noël Barrot, sastali su se na večeri u srijedu, gdje je, prema službenom sažetku kineskog ministarstva vanjskih poslova, gospodin Wang objasnio ono što je nazvao “ozbiljnom štetom” japanskog stava o Tajvanu. “Izrazio je nadu i uvjerenje da će Francuska nastaviti razumjeti i podržavati legitimnu poziciju Kine”, stoji u sažetku.

Francuski službeni sažetak tog sastanka, nasuprot tome, nije izričito spomenuo Tajvan ili Japan, referirajući se samo na Ukrajinu i “međunarodne krize” općenito. Ni gospodin Xi ni gospodin Macron nisu spomenuli Tajvan ili Japan tijekom svojih javnih izjava u četvrtak.

Ekonomski Sporazumi i “Panda Diplomacija”

No, Xi je u više navrata pozvao Francusku da donosi vlastite odluke suočena s nestabilnim međunarodnim okruženjem. Kina je posljednjih godina pokušavala zabiti klin između Sjedinjenih Država i njezinih saveznika, usred zabrinutosti da bi mogli formirati blok kako bi pokušali obuzdati Kinu. Xi je rekao da su prethodni čelnici njihovih zemalja “probili sjenu Hladnog rata” kako bi uspostavili veze. “Trenutno svijet prolazi kroz brze promjene, a čovječanstvo je ponovno na raskrižju”, rekao je.

Macron i Xi činilo se da su pronašli više zajedničkog jezika o ekonomskim pitanjima, koja su također postala točka sukoba jer Kina ograničava izvoz rijetkih zemnih elemenata, a Europa uvodi carine kako bi pokušala usporiti priljev jeftine kineske robe koja prijeti europskim tvrtkama. Kao odgovor, Kina je zaprijetila carinama na francusku svinjetinu i mliječne proizvode.

U četvrtak su predstavnici obiju vlada potpisali sporazume koji se odnose na nuklearnu energiju, poljoprivredu i hranu, obrazovanje i okoliš. Xi je rekao da je Kina spremna uvoziti više “visokokvalitetnih francuskih proizvoda” i da se nada da će Francuska osigurati “pošteno okruženje” za kineske tvrtke.

Macron možda može tražiti još barem jednu pobjedu.

Objava Francuski predsjednik Macron pozvao Xija da pomogne okončati Rat u Ukrajini pojavila se prvi puta na Republika.

Prva opcija je da svaka država članica osigura nepovratnu pomoć Ukrajini. Druga je zajedničko zaduživanje na razini EU-a pri čemu bi države članice morale dati pravno obvezujuća, bezuvjetna i neopoziva jamstva za taj zajam.

I kao treća opcija, Von der Leyen predlaže reparacijski zajam od 140 milijardi eura korištenjem imobilizirane ruske imovine. Ukrajina bi morala vraćati taj zajam tek nakon što Rusija plati ratnu odštetu.

Iako je Ursula von der Leyen navela tri moguća rješenja, u praksi su prva dva gotovo neizvediva s obzirom na fiskalnu situaciju u mnogim državama članicama.

Predsjednica Komisije navodi u pismu da bi prve dvije mogućnosti povećale fiskalno opterećenje, jer bi financijska pomoć dolazila ili od izravnog novčanog doprinosa država članica ili od svježeg novca posuđenog na financijskim tržištima, što bi uključivalo i troškove kamata, dok treća opcija, reparacijski zajam, ne bi uzrokovala dodatne troškove, novo zaduživanje, i ne bi utjecala na nacionalne blagajne.

Von der Leyen u pismu navodi da će Ukrajini trebati u 2026. i 2027. godini 83,4 milijarde eura za potrebe ukrajinske vojske i 52,3 za stabilizaciju gospodarstva i pokrivanje proračunskog manjka, što ukupno iznosi 135,7 milijardi eura.

Čelnici država članica trebali bi donijeti odluku o pomoći Ukrajini na svojem sljedećem samitu 18. i 19. prosinca.

Na zadnjem summitu 23. listopada zatražili su od Europske komisije da što prije predstavi opcije financijske potpore Ukrajine za sljedeće dvije godine, dok je pitanje korištenja zamrznute ruske imovine ostalo otvoreno zbog protivljenja Belgije, gdje se nalazi većina zamrznuti ruskih sredstava.

Belgija želi čvrsta jamstva da će i ostale članice dijeliti rizik s njom u slučaju neke eventualne arbitražne presude da se taj novac mora vratiti Rusiji.

Europsko vijeće se obvezuje riješiti hitne financijske potrebe Ukrajine za 2026. i 2027. godinu, uključujući njezine vojne i obrambene napore, stoji u tekstu koji je na zadnjem summitu podržalo 26 država članica EU-a, sve osim Mađarske.

Von der Leyen u svom pismu čelnicima država kaže kako je jasno da nema jednostavnih rješenja, ali da si Europa ne može priuštiti paralizu zbog oklijevanja ili potrage za savršenim ili jednostavnim rješenjima koja ne postoje.

(izvor: HRT)

Objava Von der Leyen predlaže Europskoj uniji tri opcije za financiranje Ukrajine pojavila se prvi puta na Republika.

Program je usvojen na sjednici Vlade u četvrtak, a ministar gospodarstva Ante Šušnjar je istaknuo da je Vlada posljednjih godina znatno povećala potporu projektima za Hrvate u BiH, potvrđujući tako svoju trajnu predanost jačanju njihovog položaja.

Provedbom programa se želi pridonijeti stvaranju poticajnog poslovnog okruženja, razvoju obrtništva i malog gospodarstva, otvaranju novih radnih mjesta, jačanju infrastrukture i unaprjeđenju lokalnih razvojnih kapaciteta, dodao je.

Korisnici programa su Unsko-sanska, Posavska, Tuzlanska, Zeničko-dobojska, Bosansko-podrinjska, Srednjobosanska, Hercegovačko-neretvanska, Zapadnohercegovačka, Sarajevska i Hercegbosanska županija, koje provode projekte i aktivnosti usmjerene na jačanje poduzetništva,mobrtniđštva i ukupnog gospodarskog razvoja.

Vlada je na sjednici osnovala i prvi Savjet mladih Hrvata izvan Republike Hrvatske – kao svoje savjetodavno tijelo se zadaćom jačanja hrvatskog identiteta među mladim generacijama Hrvata izvan Hrvatske, poticanja povezivanja i suradnje unutar hrvatskih zajednica diljem svijeta, promoviranja kulturnih obrazovnih i poslovnih mogućnosti te osnaživanja povratka i useljavanja u Hrvatsku.

Čine ga predstavnici mladih generacija Hrvata izvan Hrvatske u dobi od 18 do 30 godina te predstavnici državnih tijela i organizacija, naveo je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas. Zajednice Hrvata izvan Hrvatske svoje predstavnike u Savjet predložile su iz redova najznačajnijih najbrojnijih udruga, organizacija i institucija.

Zastupljenost predstavnika Hrvata u Savjetu određuje se sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, naveo je Milas, aktivnosti i povezanosti zajednice s Hrvatskom, kao i radu na promociji i jačanju ugleda interesa Republike Hrvatske. Imenovani su na mandat od četiri godine, prenosi HINA.

/Desk/

Objava Hrvatska za Hrvate u BiH za gospodarski razvoj u tri godine daje skoro 8,7 milijuna eura pojavila se prvi puta na Republika.

Tektonski potresi koje je izazvao novi američki predsjednik teško su pogodili i BiH i broje nevladine organizacije čije je projekte financirao USAID. Mnoge od njih egzistirale su upravo od značajne pomoći USAID-a i sada su doslovno pred gašenjem. Također, i sve razine BiH, lokalnih do državnih, vrlo dobro će osjetiti nedostatak američke pomoći koja je pomagala razvoju svih segmenata – od energetskog sektora, poljoprivrede, infrastrukture, investicijskim projektima, turizmu, unaprijeđenju lokalnih zajednica, nabavci novih tehnologija u izbornom procesu, pojedinim medijima itd. Mnoge organizacije su u panici zbog ovog problema u financiranju te će se morati prilagoditi novonastalim uvjetima rada ili, što je najgore, prestati s radom. Iz USAID-a BiH još se nisu oglasili za javnost o tome, kao i zašto im ne radi web stranica, što je s nastavkom projekata i uopće postojanja ove američke organizacije u BiH.

Dvojica visokih dužnosnika koji su nadgledali sigurnosne operacije agencije su također poslani na administrativni odmor nakon što su odbili predati povjerljive dokumente službenicima Odjela za vladinu učinkovitost (DOGE), čiji je šef Elon Musk.

Nakon odbijanja uručivanja sigurnosnih dokumenata oglasio se i sam Musk.

“USAID je kriminalna organizacija. Vrijeme je da umre”, poručio je on na platformi X.

Kako javlja Reuters, Matt Hopson, kojeg je Trumpova administracija imenovala za šefa kabineta, podnio je ostavku. Izvor iz Kongresa je rekao da je njegova ostavka uslijedila nakon što je osoblje osiguranja upućeno na odmor.

Trump je naredio zamrzavanje cjelokupne američke vanjske pomoći, rekavši kako će njegova administracija preispitati potrošnju kako bi osigurala raspodjelu novca u skladu s njegovom vanjskom politikom “Amerika na prvom mjestu”.

Web stranica USAID-a nije u funkciji i ovo je na tratu najava novog američkog predsjednika Trumpa koji je obećao da će preispitati distribuciju strane pomoći, a čija je administracija prošli tjedan zamrznula pomoć koja je bila namijenjena mnogim zemljama diljem svijeta, između ostaloga i BiH.

„Predsjednik Trump jasno je izjavio da SAD više neće slijepo dijeliti novac bez obveze vraćanja istog američkom narodu“, prema izjavi glasnogovornika State Departmenta Tammyja Brucea.
Američki državni tajnik Marco Rubio, kako je izvijestio State Department, pregledat će i odlučiti hoće li „nastaviti, izmijeniti ili ukinuti programe“.

Koga je USAID najviše financirao

Prema analizi AlJazeere, glavni dio američke pomoći u 2023. podijeljen je u obliku ekonomske pomoći (59,9 milijardi dolara), a Ukrajina je dobila najveći dio od 14,4 milijarde dolara od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Drugi najveći primatelj, Jordan, dobio je 770 milijuna dolara kroz USAID. Jemen je dobio 359,9 milijuna dolara, a Afganistan 332 milijuna dolara pomoći.

Pomoć se dijeli kroz različite savezne odjele kao što je Pentagon i agencije kao što je USAID, koji je dobio najviše sredstava od 42,45 milijardi dolara. Na drugom mjestu je State Department (19 milijardi dolara) i Ministarstvo financija (2,17 milijardi dolara).

Kada je riječ o sektorima, najveća sredstva dodijeljena su za ekonomski razvoj u iznosu od 19 milijardi dolara. Zdravstvo je na drugom mjestu sa 16 milijardi dolara, a za humanitarnu pomoć izdvojeno je 15,6 milijardi dolara.

Pored ekonomske pomoći, SAD je izdvojio 8,2 milijarde dolara vojne pomoći svojim saveznicima diljem svijeta, od čega su gotovo polovicu primili Izrael i Egipat.

Od 1995. SAD se uložile i uputile u BiH više od dvije milijarde dolara, što je nevjerojatan iznos.

Dok Dodik i dalje ne odgovara ‘Gdje je novac’, Veleposlanstvo SAD objavilo koliko su uložili u BiH – 2 milijarde dolara, a 628 milijuna otišlo je za RS

No, nisu samo to promjene. Velike promjene i “rezanje novca” najavljene su i za servise Glas Amerike (Voice of America/VOA) kao i za Radio Slobodna Europa (RSE) uz, naravno, značajnu promjenu uredništva kao i dosadašnje uredničke politike.

(Republika/V.S.H.)

Objava Musk: “USAID kriminalan, vrijeme je da umre” – Brojne nevladine organizacije, ali i cijela BiH ostaju bez milijuna američke pomoći pojavila se prvi puta na Republika.

Ovom odlukom pogođene su i mnoge javne institucije, sve razine vlasti koje koriste razvojne projekte pomoći od USAIDA, ali i nevladine udruge i pojedini mediji koji, putem projekata, promoviraju slobode medija, prava LGBT populacije, prava migranata itd. Mnogi portali, od kojih je najveći broj iz Sarajeva i Banja Luke, a čije egzistiranje se temelji zahvaljujući pomoći USAID-a, sada je pod velikim znakom upitnika.

Kako izvješćuju svjetski mediji, Trump je pozvao djelatnike USAID-a da se pridruže naporima o promijeni dosadašnjih praksi o dodjeli američke pomoći diljem svijeta, a u skladu s njegovom politikom.

Također, Trumpova administracija zaprijetila je “disciplinskim mjerama” svakom osoblju koje ignorira ove naredbe, izdane u prvim danima novog američkog predsjednika.

Ova odluka pogoditi će mnoge zemlje, područja, nevladine udruge i vlasti diljem svijeta koji koriste američku pomoć u svojim projektima. Stopiran je rad i milijarde pomoći kojima SAD pomaže razvoj zemalja diljem svijeta, a ističe se da će visoki dužnosnici „osigurati da se, u najvećoj mjeri dopuštenoj zakonom, ne preuzimaju nove obveze za inozemnu pomoć“ sve dok američki državni tajnik Marco Rubio ne donese odluku nakon revizije.

Sjedinjene Države najveći su pojedinačni donator pomoći na globalnoj razini – u fiskalnoj godini 2023. isplatile su 72 milijarde dolara pomoći.

Od ove odluke Ureda za inozemnu pomoć koju je odobrio američki državni tajnik, izuzeto je vojno financiranje Izraela i Egipta, a Rubio je odobrio izuzeće i za hitnu pomoć u opskrbi hranom. Izrael godišnje prima oko 3,3 milijarde dolara inozemnog vojnog financiranja, dok Egipat prima oko 1,3 milijarde dolara.

Druge države koje su bile predviđene za takvo financiranje u 2025. uključuju Ukrajinu, Gruziju, Estoniju, Latviju, Litvu, Tajvan, Indoneziju, Filipine, Tajland, Vijetnam, Džibuti, Kolumbiju, Panamu, Ekvador, Izrael, Egipat i Jordan, prema zahtjevu koji je Kongresu uputila administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena. Sada su ovi planovi na čekanju i provjeri od strane administracije novog američkog predsjednika.

„Ovo je ludost“, rekao je Jeremy Konyndyk, bivši dužnosnik USAID-a koji je sada predsjednik Refugees Internationala. „Ovo će ubiti ljude. Mislim, ako se provede kako je napisano u toj depeši… mnogi će umrijeti.“

Upozorenje zaposlenicima USAID-a

Oštro sročen dopis poslan u subotu prema više od 10.000 zaposlenika u USAid-u ponudio je daljnje smjernice za direktivu o “prekidu rada”, izdanu dan prije, a koja je učinkovito zamrznula američku inozemnu pomoć diljem svijeta. U memorandumu, koji je Reuters imao na uvidu i potvrđenih od nekoliko izvora, iznesena su očekivanja za radnu snagu o tome kako postići Trumpove ciljeve.

“Imamo odgovornost podržati predsjednika u ostvarenju njegove vizije”, napisao je Ken Jackson, pomoćnik administratora za upravljanje i resurse, u internom dopisu pod naslovom “Poruka i očekivanja od zaposlenika”.

“Predsjednik nam je dao ogromnu priliku da promijenimo način na koji pristupamo inozemnoj pomoći za desetljeća koja dolaze”, stoji u memorandumu.

Nakon što je preuzeo dužnost 20. siječnja, Trump je poduzeo korake prema ispunjenju svog obećanja o preurđenju američke birokracije za koju vjeruje da je bila neprijateljski raspoložena prema njemu tijekom njegovog prvog predsjedničkog mandata od 2017. do 2021. Preraspodijelio je ili otpustio stotine zaposlenih u saveznim agencijama.

Podsjetimo, nekoliko sati nakon što je preuzeo dužnost, Trump je naredio 90-dnevnu pauzu u stranoj pomoći kako bi provjerio je li usklađena s njegovim vanjskopolitičkim prioritetima. U petak je američki State Department izdao nalog za obustavu rada u cijelom svijetu čak i za postojeću i prisvojenu pomoć, dovodeći u pitanje milijarde dolara pomoći koja spašava živote.

Memorandum od petka šokirao je humanitarne skupine i zajednice koje pružaju razvojnu pomoć diljem svijeta. Iako se opseg direktive čini dalekosežnim, neizvjesnosti ostaju oko toga kako će se provoditi u budućnosti.

Pauza u trošenju inozemne pomoći znači “potpuni prekid”, rečeno je. Jedine iznimke su hitna humanitarna pomoć u hrani i vladini službenici koji se vraćaju na svoja radna mjesta, a izuzeća koja dopuštaju dostavu hitne hrane tijekom razdoblja pregleda zahtijevat će, kako se navodi, “detaljne informacije i obrazloženje”.

U memorandumu se navodi da će daljnja izuzeća zahtijevati dva nivoa odobrenja – jedan od čelništva USAid-a i drugi od američkog državnog tajnika Marca Rubia.

“Svi programi inozemne pomoći bit će podvrgnuti “sveobuhvatnom pregledu” tijekom pauze u potrošnji. Svako financiranje mora biti temeljito obrazloženo, svaki program pomno ispitan”, stoji u memorandumu. “Nepridržavanje ove direktive ili bilo koje od direktiva poslanih ranije ovog tjedna i u sljedećim tjednima rezultirat će disciplinskim mjerama”, rečeno je.

Zasebno, USAid je korisnicima programa pomoći poslao obavijest u kojoj im se naređuje da “odmah izdaju naloge za obustavu radova” i da “izmijene ili obustave postojeće ugovore”. Prošle godine SAD je osigurao 42% ukupne humanitarne pomoći Ujedinjenih naroda.

/Republika/

Objava Trump prekinuo milijarde isplate pomoći USAID-ovih programa diljem svijeta – pogođene institucije, nevladine udruge i pojedini mediji u BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Kada bi se taj iznos smanjilo na polovicu ili malo više od polovice, Ukrajina bi se teže branila, rekla je.

Časopis Der Spiegel objavio je u četvrtak da se njemačka vlada spori oko nastavka slanja oružja Ukrajini.

Po medijskom izvješću, Baerbock i ministar obrane Boris Pistorius planiraju mobilizirati gotovo tri milijarde eura dodatnog novca za hitno potrebno oružje za Ukrajinu prije njemačkih parlamentarnih izbora 23. veljače. Međutim, navodi se da kancelar Olaf Scholz blokira te planove i tvrdi da ne želi staviti novu vladu pred gotov čin.

Nakon raspada njemačke tročlane koalicijske vlade u studenom, zemlja nema proračun za 2025. Vlada umjesto toga radi na privremenom proračunu, koji uključuje četiri milijarde eura pomoći za Ukrajinu.

Na pitanje javne televizijske kuće ARD o tom sporu, Scholz je rekao da u nacrtu proračuna manjka 12,5 milijardi eura. Dodatnih tri milijarde eura povećalo bi taj manjak na 15,5 milijardi eura, što se ne može financirati bez novog zaduživanja.

Pitanje kako popuniti tu rupu u proračunu izazvalo je raspad njemačke koalicije. Scholz je htio suspendirati ustavno ograničenje duga, no njegovi koalicijski partneri, Slobodni demokrati (FDP), bili su žestoko protiv toga.

Vladina glasnogovornica rekla je u petak da je vojna pomoć Ukrajini stalna tema na vladi i da vlada o tome vodi interne razgovore.

/Desk/

Objava Scholz blokira 3 milijarde njemačke pomoći Ukrajini, ministri Baerbock i Pistorius protiv pojavila se prvi puta na Republika.