Njemačka je godinama jedno od najvažnijih odredišta za građane Bosne i Hercegovine koji u inozemstvu traže bolje plaće i sigurnije zaposlenje. Međutim, najavljeno smanjenje kvote za radnike sa Zapadnog Balkana moglo bi promijeniti uvjete njihova odlaska već od 2027. godine.

Planirana promjena odnosi se na takozvano Pravilo za Zapadni Balkan, koje državljanima Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova omogućuje zapošljavanje u Njemačkoj pod pojednostavljenim uvjetima.

Riječ je o programu koji se primjenjuje od 2016. godine, a omogućuje zapošljavanje i osobama čije stručne kvalifikacije nisu formalno priznate u Njemačkoj, uz određene iznimke i ispunjavanje propisanih uvjeta.

Godišnja kvota u lipnju 2024. povećana je s 25.000 na 50.000 odobrenja, no njemačke vlasti sada planiraju ponovno je smanjiti na raniju razinu.

Manje mjesta za radnike iz Bosne i Hercegovine

Smanjenje kvote moglo bi posebno pogoditi građane koji tek planiraju odlazak u Njemačku radi zaposlenja. Radnici iz Bosne i Hercegovine već su godinama prisutni u građevinarstvu, ugostiteljstvu, prijevozu i drugim uslužnim djelatnostima.

Smanjenjem broja dostupnih odobrenja povećala bi se konkurencija među kandidatima, a dio zainteresiranih radnika mogao bi dulje čekati na mogućnost zapošljavanja ili morati razmotriti druge načine dolaska na njemačko tržište rada.

Važno je naglasiti da se ograničenje odnosi na godišnji broj odobrenja u okviru Pravila za Zapadni Balkan, a ne na sve mogućnosti zapošljavanja državljana BiH u Njemačkoj. Osobe koje ispunjavaju uvjete za druge vrste radnih dozvola i dalje mogu koristiti odgovarajuće zakonske mogućnosti.

Prema podacima njemačke Savezne agencije za rad, potražnja za zapošljavanjem putem ovog programa znatno premašuje raspoloživu kvotu. Samo u prosincu 2025. godine oko 18.000 zahtjeva nije moglo biti odobreno jer je godišnja kvota već bila iscrpljena.

Hoće li se dio radnika vratiti u Bosnu i Hercegovinu?

Najavljeno smanjenje kvote ponovno je otvorilo pitanje povratka dijela građana koji su prethodnih godina napustili Bosnu i Hercegovinu i druge zemlje regije.

Ekonomski analitičar Dominik Raškaj smatra da je smanjenje kvote bilo očekivano, uzimajući u obzir gospodarske poteškoće i slabiju potražnju za radnicima u pojedinim sektorima njemačkog gospodarstva.

U razgovoru za Euronews Srbija ocijenio je da bi zemlje Zapadnog Balkana mogle iskoristiti promjene na njemačkom tržištu rada kako bi potaknule povratak dijela iseljenog stanovništva.

Prema njegovoj procjeni, u sljedeće dvije do tri godine povratak dijela radne snage mogao bi dosegnuti između 15 i 20 posto.

Ipak, riječ je o procjeni analitičara, a ne o službenoj prognozi njemačkih institucija ili potvrđenom broju ljudi koji planiraju napustiti Njemačku.

Raškaj ističe da bi Bosna i Hercegovina i Srbija morale ponuditi konkretne mjere za poticanje povratka, uključujući veće plaće, bolje uvjete rada i stabilnije mogućnosti dugoročnog zaposlenja.

Bez takvih promjena teško je očekivati da će se veći broj ljudi odlučiti vratiti samo zato što je odlazak u Njemačku postao zahtjevniji.

Njemačka i dalje treba strane radnike

Unatoč najavljenom smanjenju kvote, Njemačka se i dalje oslanja na strane radnike u brojnim gospodarskim sektorima.

Predstavnici njemačke industrije izrazili su nezadovoljstvo planiranom promjenom, upozoravajući na moguće posljedice za poslodavce koji se suočavaju s nedostatkom radne snage.

Odluka tako otvara pitanje kako će njemačko gospodarstvo nadoknaditi potrebu za radnicima, osobito u djelatnostima u kojima su zaposlenici iz inozemstva već godinama važan dio tržišta rada.

Njemačka Savezna agencija za rad navodi da državljani šest zemalja Zapadnog Balkana čine nešto više od četvrtine zaposlenih koji imaju dozvolu boravka ili stalnog nastanjenja na temelju zaposlenja.

To pokazuje koliko je radna migracija iz ove regije važna za njemačko tržište rada, ali i koliko promjene u pravilima mogu utjecati na građane koji planiraju odlazak.

Što građani BiH trebaju znati prije odlaska?

Za građane Bosne i Hercegovine koji planiraju raditi u Njemačkoj najvažnije će biti pratiti konačnu odluku njemačkih vlasti i uvjete za podnošenje zahtjeva tijekom 2027. godine.

Ako se najavljeno smanjenje provede, broj odobrenja u okviru Pravila za Zapadni Balkan bit će prepolovljen u odnosu na trenutačnu kvotu. Zbog toga bi pravodobno informiranje o postupku, potrebnoj dokumentaciji i drugim mogućnostima zapošljavanja moglo postati još važnije.

Istodobno, ostaje otvoreno pitanje hoće li promjene potaknuti veći povratak radnika u Bosnu i Hercegovinu. Takav scenarij ovisit će ne samo o uvjetima u Njemačkoj nego i o tome hoće li zemlje regije ponuditi dovoljno dobre plaće, sigurnost zaposlenja i perspektivu za život.

Smanjenje kvote samo po sebi ne znači da građani BiH više neće moći raditi u Njemačkoj, ali bi njihov odlazak putem ovog programa mogao postati znatno teži.

Objava Njemačka od 2027. prepolovljuje kvotu za radnike sa Zapadnog Balkana: Što to znači za građane BiH? pojavila se prvi puta na Republika.

Upozorenje njemačkog kancelara Friedricha Merza da ekstremizam prodire u njemački parlamentarni sustav najnoviji je pokazatelj da takozvani „vatrozid” glavnih političkih stranaka, kojim nastoje izolirati krajnje desnu Alternativu za Njemačku (AfD), počinje popuštati, piše Reuters.

Čini se da su najmanje četiri zastupnika glavnih političkih stranaka ovog tjedna u istočnoj njemačkoj saveznoj pokrajini Saskoj-Anhaltu prekršila stranačke upute i glasala za to da AfD dobije svojeg prvog predsjednika regionalnog parlamenta. AfD se zalaže za ograničavanje useljavanja i obnovu energetskih veza s Rusijom.

Glasanje je bilo tajno, no sumnja je odmah pala na 15 zastupnika Merzove konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU), kojima je bilo naloženo da budu suzdržani.

Karin Prien, zamjenica predsjednika saveznog CDU-a, izjavila je da će zastupnici te stranke, ako se pokaže da su glasali za AfD, „morati snositi posljedice”.

AfD govori o političkoj prekretnici

AfD već više od godinu dana u nacionalnim anketama bilježi veću potporu od CDU-a, a kao svoj cilj ističe pobjedu na saveznim izborima 2029. godine. Stranka je događaje u Saskoj-Anhaltu proglasila „političkom prekretnicom”.

„Prvi put postalo je jasno da takozvani ‘vatrozid’ ne mora biti jači od slobode djelovanja zastupnika”, izjavio je Martin Reichardt, čelnik AfD-a u Saskoj-Anhaltu.

Povijesni izborni rezultat AfD-a prošlog mjeseca uznemirio je njegove političke suparnike. Oni stranku smatraju antidemokratskom i suprotnom vrijednostima na kojima je Njemačka nakon Drugoga svjetskog rata obnovila svoju državu, odbacivši nacističku ideologiju i njezine nacionalističke i rasističke temelje. AfD odbacuje oznaku „krajnje desnice”, smatrajući je pogrdnom.

Stranka je u Saskoj-Anhaltu ostala nadomak apsolutne većine u pokrajinskom parlamentu. Njezin rezultat diljem Europe i šire protumačen je kao jedan od dosad najočitijih pokazatelja da bi AfD mogao pobijediti na saveznim izborima 2029. godine.

Merzova koalicija suočena sa sve većim pritiskom

Merzova koalicijska vlada sa socijaldemokratima lijevog centra u Berlinu suočava se sa sve većim napetostima. Unutarnje nesuglasice produbljuju se, a potpora vladi pada jer birači, kao i u mnogim drugim zemljama zapadne Europe, glavne političke stranke smatraju odgovornima za pad životnog standarda.

Predstavnici koalicijskih stranaka u srijedu su razgovarali o načinima prevladavanja nesuglasica oko pitanja poput mirovina i poreza. Nakon sastanka poručili su da su „odlučni ne prepustiti našu zemlju ekstremistima”.

AfD je osnovan prije više od deset godina, tijekom dužničke krize u europodručju. Od tada je iz marginalnog pokreta prerastao u jednu od najpopularnijih, a prema pojedinim anketama i najpopularniju političku stranku u Njemačkoj.

Njemačke sigurnosne službe pojedine dijelove AfD-a, uključujući njegovu pokrajinsku organizaciju u Saskoj-Anhaltu, proglasile su ekstremističkima. Takva klasifikacija znači da ih smatraju protivnima ustavnim načelima ljudskih prava, demokracije i vladavine prava.

Savezni ured za zaštitu ustava (BfV), njemačka domaća obavještajna služba, prošle je godine sastavio povjerljivo izvješće na 1100 stranica u kojem je zaključio da AfD potiče netrpeljivost prema migrantima, rasizam i islamofobiju.

AfD, s druge strane, tvrdi da vraća njemački nacionalni ponos i tradicionalne vrijednosti te osigurava da migranti nemaju prednost pred njemačkim državljanima.

Dosadašnja strategija „vatrozida”, prema kojoj etablirane stranke odbijaju suradnju s AfD-om, spriječila je njegov ulazak u bilo koju koalicijsku vladu.

U Saskoj-Anhaltu AfD-u za većinu nedostaju još tri zastupnička mjesta, no i dalje nije jasno kako bi stranka mogla sastaviti vladu. Razgovori o mogućoj koaliciji s populističkim lijevim Savezom Sahre Wagenknecht (BSW) nisu donijeli napredak.

Strah od suradnje s krajnjom desnicom

Ulrich Siegmund iz AfD-a, koji „vatrozid” smatra „djetinjastim”, tvrdi da može uvjeriti dovoljan broj zastupnika drugih stranaka da prekrše stranačke upute i tako mu omoguće da do kraja godine bude izabran za predsjednika pokrajinske vlade.

Na ovotjednom glasanju za predsjednika pokrajinskog parlamenta kandidat AfD-a Tobias Rausch osvojio je 48 glasova, četiri više od ukupnog broja zastupnika AfD-a i BSW-a.

Merz je isključio mogućnost bilo kakvog dogovora s AfD-om, tvrdeći da je cilj te stranke uništiti CDU. O tom bi se pitanju trebalo raspravljati na sastanku vodstva CDU-a u nedjelju i ponedjeljak.

Ipak, sve se češće postavlja pitanje koliko je dugoročno održivo odbijati suradnju sa strankom koja osvaja gotovo trećinu glasova, a u nekadašnjim komunističkim pokrajinama na istoku zemlje, gdje je najjača, i više od toga.

Zamjenica predsjednika CDU-a Karin Prien upozorila je da bi svaki znak popuštanja prema AfD-u mogao produbiti unutarnje podjele i „ugroziti sam opstanak cijele stranke”.

AfD je ojačao na nacionalnoj razini, ali i dalje uživa manju potporu u zapadnoj nego u istočnoj Njemačkoj. Prema trenutačnim očekivanjima, na pokrajinskim izborima sljedeće godine neće ponoviti rezultat ostvaren u Saskoj-Anhaltu.

Ekonomski problemi i podjele hrane uspon AfD-a

Unatoč tome, problemi koji su omogućili brz uspon AfD-a ne mogu se jednostavno riješiti.

Rat u Ukrajini prekinuo je dotok jeftine energije koja je godinama pokretala njemačko gospodarstvo, dok je konkurencija iz Kine oslabila nekoć dominantnu njemačku industrijsku bazu.

Ekonomisti već dugo upozoravaju na potrebu za temeljitim reformama mirovinskog i poreznog sustava kako bi se odgovorilo na potrebe stanovništva koje sve više stari. Istodobno, duboke podjele između istočnog i zapadnog dijela zemlje ostaju prisutne gotovo četiri desetljeća nakon pada Berlinskog zida.

Obilježavajući prošlog tjedna godišnjicu njemačkog ujedinjenja 1990. godine, predsjednik Frank-Walter Steinmeier priznao je da se mnogi građani osjećaju zanemareno od političkog sustava te da je rašireni osjećaj nesigurnosti narušio povjerenje u institucije.

U neuobičajeno sumornoj procjeni upozorio je da bi zaoštravanje političke klime moglo Njemačku ponovno gurnuti u kaos sličan onome koji je doveo do sloma demokracije u Weimarskoj Republici prije dolaska nacista na vlast.

„Danas je riječ o opstanku demokracije”, izjavio je Steinmeier.

„Moramo se zauzeti za ono što je i dalje važno”, poručio je njemački predsjednik.

Objava Njemački politički „vatrozid” protiv AfD-a puca: Merz upozorava na prodor ekstremizma pojavila se prvi puta na Republika.

Dobra vijest za njega je prošlotjedna najava potpisivanja sporazuma Danske, Grenlanda i Sjedinjenih Država o sigurnosti Grenlanda za koji Kopenhagen tvrdi da će sigurnost na Arktiku staviti pod nadzor NATO-a, umjesto da ona bude prepuštena isključivo Danskoj i SAD-u, dok je Trump u objavi na svojoj mreži Truth Social napisao da je sporazum SAD-u dao trajnu kontrolu nad sigurnošću, ali “i svim drugim potrebama na Grenlandu” – koje god to potrebe bile.

I tu završavaju dobre vijesti – dok snažno zagovara izgradnju golemih podatkovnih centara i agresivan razvoj umjetne inteligencije, navodeći kao argument opasnost od kineskog napredovanja, šefovi AI industrije i javnost upozoravaju na sve veće, čak i egzistencijalne opasnosti za čovječanstvo. Rat u Iranu ne ide po planu od samog početka, a prema ključnim pokazateljima, kako je nedavno zaključio Foreign Policy, a o čemu je pisao i Jutarnji list, SAD gubi taj rat koji je Trump u partnerstvu s Benjaminom Netanyahuom pokrenuo.

Ništa bolja situacija nije ni po pitanju njegova angažmana u vezi rata u Ukrajini, gdje ponovno izvršava pritisak na Kijev, okrivivši Ukrajinu, odnosno njezine napade na ruske rafinerije za visoke cijene i nestašice dizela na svjetskom tržištu i da s time mora prestati. Svoju ulogu u tome vezano uz rat protiv Irana i zatvaranje Hormuškog tjesnaca te drugih poremećaja energetske infrastrukture na Bliskom istoku, dakako, nije spomenuo, a Volodimir Zelenski mu je odgovorio da nije Kijev taj koji treba s nečime prestati, nego Vladimir Putin.

Iako tu lošim vijestima ni blizu nije kraj, onda je kao nikad dosad zaratio s medijima. Proveo je zabranu pristupa Bijeloj kući za CNN, MS NOW (ranije MSNBC) i Politico, optuživši te medije za “lažne vijesti”, da ne posvećuju dovoljno pažnje njegovim postignućima te ustvrdivši da predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti.

CNN, MS NOW i Politico u ponedjeljak su odgovorili najavom tužbe protiv njegove administracije kako bi se zaštitila njihova prava po Prvom amandmanu američkog Ustava, a istovremeno je pet najvećih američkih televizijskih mreža odlučilo obustaviti zajedničko praćenje njegovih aktivnosti, nakon što je Bijela kuća odbila dopustiti CNN-u da preuzme svoje “dežurstvo” u zajedničkoj televizijskoj ekipi koja prati predsjednika.

ABC, CBS, CNN, Fox News i NBC godinama čine sastavni dio TV poola iz Bijele kuće i izmjenjuju se u zajedničkom praćenju predsjedničkih događaja. Tako dijele troškove, a svoje snimke ustupaju na korištenje drugim medijima. U ponedjeljak je na redu bio CNN, koji je trebao pratiti Trumpov odlazak na Opću skupštinu Ujedinjenih naroda. No, Bijela kuća nije mu dopustila da obavi tu zadaću. Ostale televizije nakon toga odlučile su da ga neće zamijeniti. “Javnost ima ključan interes dobivati točne i neovisne informacije o svojoj vlasti. Nijedna administracija ne bi trebala ograničavati rad neke medijske organizacije zato što se protivi njezinu izvještavanju”, poručili su.

Udar na medije nakon tjedna neuspjeha

Mnogi su predsjednici imali napete odnose s određenim medijima, no nitko nije otišao toliko daleko kao Trump da im jednostrano onemogući pristup. Naknadno se, pak, požalio da će vjerojatno izgubiti sudski spor koji su pokrenule medijske kuće, okrivljujući za to suca koji vodi slučaj, a kojeg je osobno imenovao i koji je ranije naložio Bijeloj kući da vrati oduzete akreditacije izvjestitelju CNN-a Jimu Acosti, s kojim je Trump “ratovao” u prvom mandatu.

“Dobili su suca koji im itekako odgovara – čovjeka koji je presudio u korist Jima Acoste, za kojeg se čini da je sada nestao s lica zemlje”, napisao je Trump na platformi Truth Social, osvrćući se na tužbu koju je CNN podnio 2018. godine. “Sudac se zove Tim Kelly i njega je, nažalost, imenovao ‘TRUMP‘. Drugim riječima, gotovo je sigurno da ćemo se – kao i obično – žaliti jer predstavnicima i medijima koji šire ‘lažne vijesti‘ i pišu isključivo negativno te ugrožavaju našu nacionalnu sigurnost objavljivanjem lažnih i klevetničkih priča temeljenih na nepoznatim ‘izvorima‘, ne bi smio biti dopušten pristup najvažnijem uredu na svijetu”, napisao je Trump, kako je prenio Guardian.

Trump, kako objašnjavaju autori Jim VandeHei i Mike Allen u svojoj analizi u Axiosu, često poseže za svojim najgorim impulsima upravo onda kada se osjeća najnemoćnije, što pomaže objasniti Trumpovu odluku da zabrani pristup Bijeloj kući medijima čiji je “grijeh” bio izvještavanje o onome što mu se ne sviđa. Trump se, kako se ističe, obrušio na te medije nakon čitavog tjedna neuspjeha – Fed je protiv njegove volje podigao kamatne stope, Vrhovni sud odbacio je njegov plan ograničavanja glasovanja putem pošte, savezni sudac blokirao ga je u pokušaju da svoje ime stavi na Kennedyjev centar, republikanska zastupnica s Floride María Elvira Salazar objavila je predizborni oglas u kojem kaže da je ICE otišao predaleko i da se latinoamerički birači ‘osjećaju izdano‘, dok je galon benzina poskupio 1,24 dolara u odnosu na godinu ranije, a cijena dizela dosegnula je rekordnu razinu.

Axios u svojim posljednjim analizama ocjenjuje da Trump, kako se približavaju izbori na polovici mandata, sve više prkosi američkim biračima, uvjeren u svoju moć i snagu zaleđa lojalista.

Kada je nedavno odbacio zahtjeve čelnika industrije umjetne inteligencije koji su tražili državnu regulaciju u razvoju AI-a, bio je to samo najnoviji primjer njegova izravnog suprotstavljanja stavovima birača. Upozorenja je nazvao “obmanom” i ustvrdio da se “provodi bolesna urota protiv umjetne inteligencije i podatkovnih centara”. Još ranije se obrušio na same građane. “Jedini razlog zašto zajednice diljem SAD-a ne bi željele podatkovne centre jest taj da žele ostati zaostale i siromašne”, napisao je krajem prošlog mjeseca na platformi Truth Social.

Početak kraja

Također je poznata njegova fiksacija na carine. Po pitanju američkog gospodarstva u potpunosti se oslonio na taj mehanizam, inzistirajući na tome da one ne uzrokuju inflaciju, iako se mnogi ekonomisti s tim ne slažu. Samo trećina punoljetnih Amerikanaca odobrava njegov pristup carinama.

No, potez koji je imao najozbiljnije posljedice po pitanju javnog mnijenja bio je ulazak u rat s Iranom. Taj manevar bio je nepopularan na samom početku, a danas je još nepopularniji – trenutačne brojke pokazuju da se 56 posto ispitanika protivi sukobu, a 36 posto ga podržava.

U anketama Trump nikad nije stajao lošije. Postotak Amerikanaca koji podržavaju njegov rad pao je na 32 posto, odnosno najnižu razinu u njegovoj političkoj karijeri, pokazalo je novo istraživanje Reuters/Ipsosa. Samo 17 posto ispitanika u novoj anketi odobrilo je njegovo upravljanje troškovima života – ključnim pitanjem za koje Amerikanci kažu da će odrediti kako će glasati na izborima na sredini mandata 3. studenoga.

VandeHei i Allen u svojoj analizi navode da se Trump očito osjeća i ponaša kao da je nepobjediv – postupa prema vlastitim hirovima, kako god mu odgovara, ne mareći ni za presedane ni za ograničenja. No, kako navode, Trumpova ranjivost sve više izlazi na vidjelo – sudovi ga sve više ograničavaju, republikanski kandidati sve ga otvorenije kritiziraju, a javnost mu sve više okreće leđa.

Moć i potpora, kako podsjećaju, slabe svim američkim predsjednicima u završnoj fazi mandata, odnosno na odlasku (“lame duck” predsjednika), no za Trumpa je to nešto novo i samo će postajati sve izraženije i bolnije, pod pretpostavkom da demokrati osvoje kontrolu nad Kongresom na međuizborima. Ovako, zaključuju autori, izgleda početak kraja, a to je upravo ono što najviše plaši Trumpove savjetnike i bliske suradnike.

Ključ za razumijevanje Trumpova načina razmišljanja, ističu autori, jest shvatiti da on neprestano razmišlja o tome kako ostvariti i demonstrirati moć te da vjeruje kako je moć igra nultog zbroja – postoji pobjednik i postoji gubitnik. A upravo je ostvarivanje moći objašnjenje za zabranu pristupa medijima, nepopularne carine, bombardiranje Irana, rušenje istočnog krila Bijele kuće, opsjednutost novom plesnom dvoranom i pozlaćivanjem Washingtona.

Trump će, kako procjenjuju VandeHei i Allen, nastaviti reagirati impulzivno kako bi ostvario kontrolu koju još ima prostora ostvariti jer je izgubio političku raspravu – ako ne i vojnu – budući da njegov rat protiv Irana neprestano razotkriva netočnost njegovih tvrdnji, podiže cijene goriva i zajedno s njegovim nepopularnim carinama građanima donosi inflaciju. Odluka Feda da podigne kamatne stope može se tumačiti kao znak manjka povjerenja u predsjednikov gospodarski program. Ta bi odluka mogla dodatno podići kamatne stope na hipoteke, koje su već na najvišoj razini u posljednjih 19 mjeseci.

‘Bedwettersi‘ nisu poželjni

Trumpovi savjetnici i bliski suradnici opisuju ga kao osobu koja je uglavnom dobro raspoložena, no neki od njih privatno priznaju da ponekad prebrzo postane razdražljiv te da se na njemu počinje primjećivati njegova dob od 80 godina.

Ipak, visoki dužnosnici administracije očvrsnuli uz iskusne veterane navikle na divlju vožnju Trumpovim “ludim vlakom”, službeno se ponašaju kao da je sve to samo još jedan uobičajen dan u uredu. Prema njihovu mišljenju, Trump bi trebao zabraniti pristup Bijeloj kući još većem broju medijskih organizacija koje ga iritiraju, povećanje kamatnih stopa Feda nije njegova krivnja nego je za to nekako opet kriv Joe Biden, predsjednik treba koristiti svoju moć kako god smatra prikladnim, a njegova opsjednutost plesnom dvoranom zapravo je simpatična.

“Paničari nisu dopušteni”, rekao je jedan dužnosnik ranije za Axios, koristeći trumpovski ekvivalent izrazu “bedwetters” (“oni koji mokre u krevet”), kojim republikanci opisuju pretjerano zabrinute članove vlastitih redova. Istovremeno, demokrati u Zastupničkom domu Kongresu gotovo da već mogu okusiti većinu i pokazuju naznake toga koliko će opsežno istraživati Trumpovu administraciju i njegovu obitelj.

Kao što je to uobičajeno, dio osoblja napušta administraciju dok se Trump približava svojim posljednjim međuizborima. Nije jasno koji će ih ljudi naslijediti niti koliko će biti iskusni – sigurno je jedino da će Trump debelo nagraditi i pomilovati one koji ostanu i koje smatra odanima.

Kao prvi predsjednik koji je dva puta bio opozivan u Zastupničkom domu, Trump je još prošle godine počeo razrađivati scenarije za borbu protiv mogućeg opoziva 2027.–2028., a sve dok republikanci zadržavaju kontrolu nad Senatom – ili dok ne postoji prijetnja da bi nakon opoziva mogao biti smijenjen dvotrećinskim glasovanjem Senata – Trump poručuje da je spreman za bitku.

Trump stoga i dalje uživa veliku lojalnost – ili barem slijepu šutnju – većine izabranih republikanaca, koji ga se boje. No, sa svakim novim danom demokrati, sudovi, kritičari, pa čak i neki republikanci u Kongresu, osjećaju da imaju sve više mogućnosti ograničiti Trumpovu moć i počinju razmišljati o tome što dolazi nakon njega, zaključuju Jim VandeHei i Mike Allen.

Objava Ovako izgleda početak kraja pojavila se prvi puta na Republika.

Privremeno jedinstvo vodećih kompanija umjetne inteligencije oko potrebe za suočavanjem s mogućim prijetnjama tehnologije počelo se raspadati. Samo četiri dana nakon što su OpenAI, Anthropic i Elon Musk zajednički podržali poziv na usporavanje razvoja umjetne inteligencije, sudionici summita POLITICO Decoded u Washingtonu nisu uspjeli postići dogovor o načinu reguliranja tog sektora.

Iako se većina sudionika složila da je potrebno poduzeti određene mjere, razlike u pristupu postale su očite.

Različiti stavovi tehnoloških kompanija

Sarah Heck, direktorica za javne politike u Anthropicu, odbila je podržati prijedlog o zakonski obveznom neovisnom nadzoru umjetne inteligencije, koji je OpenAI podržao dan ranije.

Istodobno, demokratski zastupnik Greg Casar zagovara obvezna ograničenja za umjetnu inteligenciju i osnivanje savezne agencije koja bi nadzirala tu tehnologiju. Republikanski zastupnik Brett Guthrie, predsjednik Odbora za energetiku i trgovinu Zastupničkog doma, poručio je da je važnije pravilno oblikovati politiku nego djelovati što brže.

Dvojica zastupnika sukobila su se i oko pitanja treba li Sjedinjenim Američkim Državama prioritet biti pobjeda u tehnološkom natjecanju s Kinom.

David Sacks, bivši dužnosnik Bijele kuće zadužen za umjetnu inteligenciju i kriptovalute, smatra da je medijska kampanja potaknula paniku među političarima. Pohvalio je predsjednika Donalda Trumpa zbog, kako tvrdi, otpora takvom pristupu.

Trump odbacuje strahove od umjetne inteligencije

Sacks je na summitu izjavio da mediji šire strah među američkim građanima, što zatim utječe na rezultate anketa i potiče političare da zahtijevaju djelovanje.

Prema njegovim riječima, Trump omogućuje preispitivanje takvih narativa i otkrivanje njihovih slabosti.

Trump je u ponedjeljak na društvenoj mreži Truth Social rastuću zabrinutost zbog umjetne inteligencije više puta nazvao „prijevarom“ (hoax). Također je poručio da je jedina kontrola koja je tehnologiji potrebna „snažan i pametan predsjednik“.

Takve izjave dodatno su umanjile očekivanja da će američki Kongres uskoro donijeti sveobuhvatne propise o umjetnoj inteligenciji.

FRONTIER Act u središtu rasprave

Jedan od ključnih prijedloga o kojem se raspravlja na Capitol Hillu jest FRONTIER Act, zakon koji su podržali republikanski zastupnik Jay Obernolte i demokratska zastupnica Lori Trahan.

Prijedlog bi uspostavio prvi savezni okvir Kongresa za sigurnost umjetne inteligencije, no njegova budućnost i dalje je neizvjesna.

OpenAI je podržao odredbu kojom bi vodeće kompanije umjetne inteligencije bile obvezne surađivati s neovisnim procjeniteljima sigurnosti. Međutim, Anthropicova predstavnica Sarah Heck nije podržala iste odredbe tijekom rasprave na summitu, iako je istaknula da je njezina kompanija oduvijek podržavala neovisne procjenitelje.

Greg Casar zagovara znatno stroži pristup. Zajedno sa senatorom Berniejem Sandersom prošlog je tjedna predstavio prijedlog kojim bi se zaustavio razvoj napredne umjetne inteligencije te trajno zabranila takozvana „superinteligencija“ – sustavi čije bi sposobnosti nadmašile ljudsku mogućnost kontrole.

Stranačke podjele koče zakonodavne promjene

Iako u Kongresu ne nedostaje prijedloga, demokrati i republikanci i dalje se značajno razlikuju u pogledu hitnosti i opsega regulacije.

Više od 100 demokratskih zastupnika pozvalo je predsjednika Zastupničkog doma Mikea Johnsona da zadrži Kongres na zasjedanju dok se ne donese dvostranački zakon o sigurnosnim mjerama za umjetnu inteligenciju. Umjesto toga, Johnson je u srijedu skratio radni tjedan i poslao zastupnike na sedmotjednu stanku.

Republikanci, koji kontroliraju oba doma Kongresa, nisu pokazali jednaku razinu hitnosti.

Brett Guthrie odbio je navesti rok za glasovanje o dvostranačkom prijedlogu zakona. Kazao je da bi se glasovanje moglo održati tek sljedeće godine, istaknuvši da je riječ o zakonu velikih razmjera koji zahtijeva dodatni rad.

Pitanje odgovornosti i kibernetičke sigurnosti

Clem Delangue, suosnivač i izvršni direktor kompanije Hugging Face, smatra da bi stroži zakoni o odgovornosti mogli potaknuti tehnološke kompanije da veću pozornost posvete kibernetičkoj sigurnosti.

Njegova se kompanija našla na meti dosad nezabilježenog kibernetičkog napada koji su izveli autonomni AI agenti.

Delangue je upozorio da bi, bez jasnih pravila odgovornosti, mogao nastati svijet u kojem agenti umjetne inteligencije napadaju jedni druge, a nije jasno tko je za to odgovoran. Ipak, ocijenio je da postojeći zakonski okvir za kibernetički kriminal trenutačno dobro funkcionira, iako će ga možda trebati prilagoditi budućim izazovima.

Washington bez zajedničkog rješenja

Stručnjaci i političari upozoravaju na moguće posljedice razvoja umjetne inteligencije za gospodarstvo, nacionalnu sigurnost i čovječanstvo. Unatoč tome, američki politički vrh i dalje nije postigao konsenzus o tome koliko stroga regulacija treba biti i tko bi je trebao provoditi.

Podjele bi mogle predstavljati propuštenu priliku za obje političke stranke, posebno uoči izbora za Kongres, kada bi umjetna inteligencija mogla postati važna tema među biračima.

Reid Hoffman, suosnivač LinkedIna i veliki donator Demokratske stranke, smatra da nedostatak dogovora otvara prostor kandidatima koji bi pitanje umjetne inteligencije mogli postaviti u središte svojih političkih programa. Ujedno je istaknuo da bi tehnološki optimist mogao pokušati vratiti povjerenje javnosti u industriju koja se suočava s ozbiljnom krizom odnosa s javnošću.

Objava Strah od umjetne inteligencije nakratko ujedinio političare i tehnološki sektor, a sada se jedinstvo raspada pojavila se prvi puta na Republika.

Među ključnim temama bili su sahrana Ratka Mladića, teritorijalni integritet BiH, budućnost uloge Ureda visokog predstavnika (OHR) te energetski interesi Sjedinjenih Američkih Država. Istodobno, kandidat za novog američkog veleposlanika u BiH govorio je o američkoj politici prema zemlji, prenosi N1.

Iz rasprava proizlazi da Washington podržava stabilnu i teritorijalno cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, ali da očekuje od domaćih političara da sami rješavaju unutarnje političke probleme.

Južna interkonekcija u središtu političkih pregovora

Zastupnica u Parlamentarnoj skupštini BiH Sabina Ćudić ponovno je istaknula stratešku važnost projekta Južne interkonekcije, plinovoda koji bi povezao Bosnu i Hercegovinu s Hrvatskom.

Ćudić je poručila da Naša stranka, na čijem je čelu, neće podržati ratifikaciju međudržavnog sporazuma s Hrvatskom dok ne dobije jasne odgovore američke administracije o izboru novog visokog predstavnika, pitanju državne imovine i odnosu prema političarima koji podrivaju Daytonski mirovni sporazum.

Prema navodima iz izvještaja, Naša stranka jedina je među vladajućim opcijama zatražila konkretne odgovore američke administracije o tim pitanjima.

Međutim, međudržavni sporazum još nije dostavljen Parlamentu na usvajanje. Ugovor se i dalje usklađuje s Vladom Federacije BiH, iako su predviđeni rokovi već prošli.

Kongresnici upozoravaju na moguće zlouporabe projekta

Američki kongresnici tijekom rasprave izrazili su zabrinutost zbog mogućnosti da se strateški energetski projekt koristi za ostvarivanje financijske koristi privatnih i političkih krugova povezanih s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Kritike su se odnosile i na potencijalno slabljenje pozicije OHR-a te mogućnost da američka administracija izvrši pritisak na domaće političare radi donošenja brzog rješenja o državnoj imovini.

U izvještaju koji je pripremio kongresmen Bill Keating navedeno je upozorenje da bi takav pritisak mogao pogodovati Republici Srpskoj, a istodobno ubrzati realizaciju projekta i osigurati profit američkoj kompaniji.

Iz Federalne vlade BiH komentirali su kritike američkih kongresnika, no sporazum još nije dovršen.

Washington protiv secesionističkih poteza

Saslušanje Ronalda Johnsona, kandidata za novog američkog veleposlanika u Bosni i Hercegovini, kao i ranija rasprava u Kongresu, prema navodima izvještaja, potvrdili su američku potporu teritorijalnom integritetu i stabilnosti BiH.

To znači da potezi koji vode prema secesiji, prema predstavljenim stajalištima, neće imati potporu Washingtona.

Istodobno, američka administracija ne najavljuje povratak širokom međunarodnom intervencionizmu. U tekstu se navodi i procjena da je za administraciju Donalda Trumpa Milorad Dodik politički završen slučaj.

Energetski interesi ostaju važan dio američke politike

Iako su politička stabilnost i teritorijalni integritet BiH bili među glavnim temama rasprave, Južna interkonekcija ostaje konkretan energetski i gospodarski interes SAD-a u Bosni i Hercegovini.

Projekt bi mogao imati važnu ulogu u diversifikaciji opskrbe plinom i jačanju energetskih veza između BiH i Hrvatske. Istodobno, politička pitanja poput državne imovine, uloge OHR-a i ustavne stabilnosti ostaju dio šireg konteksta pregovora.

Rasprave u Washingtonu pokazuju da se odnos SAD-a prema Bosni i Hercegovini oblikuje kroz kombinaciju sigurnosnih, političkih i gospodarskih interesa, dok se od domaćih institucija očekuje da preuzmu odgovornost za rješavanje unutarnjih sporova.

Objava SAD podržava stabilnu BiH, ali Južna interkonekcija ostaje ključni strateški interes pojavila se prvi puta na Republika.

Bjeloruska državna novinska agencija Belta prenijela je Coaleove riječi da su dvije strane postigle privremeni dogovor.

Bjelorusija će pustiti na slobodu 25 osoba, a Sjedinjene Države će ukinuti sankcije dvjema bjeloruskim tvrtkama.

Viasna je navela kako je obiteljima nekih zatvorenika rečeno da mogu doći po svoje bližnje iz kaznenih kolonija u srijedu ujutro.

SAD je prošle godine započeo pregovore s Lukašenkom, bliskim saveznikom ruskog predsjednika Vladimira Putina, te postupno ublažava sankcije Bjelorusiji u zamjenu za puštanje zatvorenika na slobodu.

Viasna, organizacija čiji je rad u Bjelorusiji zabranjen, tvrdi da zemlja i dalje drži u zatočeništvu više od 900 političkih zatvorenika.

Coale je od sredine prošle godine isposlovao oslobađanje stotina osoba.

Među najčešćim optužbama protiv njih su ekstremističko djelovanje, urota radi preuzimanja vlasti, poticanje na mržnju i vrijeđanje predsjednika.

Lukašenko tvrdi da spomenute osobe nisu politički zatvorenici te odbacuje tvrdnje organizacija za ljudska prava i oporbe u egzilu da kontinuirano uhićuje nove ljude kako bi zamijenio one koje pušta na slobodu.

Objava Bjelorusija oslobađa političke zatvorenike u zamjenu za ukidanje sankcija pojavila se prvi puta na Republika.

Novac namijenjen institucijama Europske unije mogao bi se naći među glavnim metama rezova tijekom pregovora o novom dugoročnom proračunu Unije.

Prema povjerljivom dokumentu u koji je imao uvid Euronews, većina država članica smatra da postoji prostor za smanjenje sredstava namijenjenih europskoj administraciji. Rezovi bi mogli pogoditi Europsku komisiju, Europski parlament i Vijeće EU-a.

Države članice trenutno pregovaraju o ukupnom iznosu Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Početni prijedlog iznosio je oko dva bilijuna eura.

U dokumentu pripremljenom za raspravu veleposlanika država članica navodi se da većina zemalja upravo europsku javnu upravu vidi kao područje u kojem bi se mogla provesti smanjenja.

Države ne žele veći broj zaposlenih u institucijama EU-a

Brojne europske vlade dovele su u pitanje planirano povećanje broja zaposlenih u institucijama EU-a.

Argument pojedinih država jest da one istodobno provode mjere štednje i ograničavaju broj zaposlenih u vlastitim državnim službama, pa smatraju da bi se sličan pristup trebao primijeniti i na europsku administraciju.

Rasprava se tako ne vodi samo o ukupnom iznosu proračuna, već i o tome na što bi se europski novac trebao trošiti u idućih sedam godina.

Članice podijeljene oko veličine proračuna

Države članice imaju različite stavove o tome koliki bi trebao biti budući proračun EU-a.

Na jednoj su strani zemlje poput Francuske i Španjolske, koje zagovaraju ambiciozniji proračun i veća ulaganja.

S druge strane nalaze se takozvane štedljive države, među kojima su Njemačka i Nizozemska, koje žele smanjiti predloženi iznos za nekoliko stotina milijardi eura.

U lipnju je tadašnje ciparsko predsjedništvo Vijećem EU-a predstavilo kompromisni prijedlog prema kojem bi ukupni proračun bio smanjen za oko dva posto.

Najveći rezovi prema tom prijedlogu pogodili bi Fond za konkurentnost, iz kojeg se financiraju ulaganja u obranu i industriju, te Global Europe Fund, namijenjen financiranju razvojne pomoći.

Aktualno irsko predsjedništvo sada radi na novom kompromisnom prijedlogu. On bi trebao biti predstavljen početkom listopada, uoči nove rasprave čelnika država članica na sastanku Europskog vijeća 15. i 16. listopada.

Poljoprivreda, siromašnije regije i Ukrajina među prioritetima

Unatoč pritisku na ukupnu potrošnju, među državama članicama postoji relativno široka suglasnost oko nekih područja koja bi trebala ostati prioritet.

Posebno se ističe financiranje nacionalnih i regionalnih partnerskih planova, koji uključuju pomoć siromašnijim europskim regijama, poljoprivredi i ribarstvu. Prema dokumentu, upravo je to „najvažniji prioritet za većinu država članica“.

Podrška postoji i za ciljeve Fonda za konkurentnost, osobito kada je riječ o jačanju europskog istraživanja i obrambene industrije. Međutim, dio država članica spreman je prihvatiti samo umjereno povećanje sredstava.

Među prioritetima međunarodne pomoći nalazi se i daljnja potpora procesu proširenja Europske unije, uključujući pomoć Ukrajini.

Države već provode mjere štednje

Pritisak na proračun institucija EU-a dolazi u trenutku kada mnoge europske države same pokušavaju smanjiti javnu potrošnju.

Razlozi uključuju povećana izdvajanja za obranu, više troškove energije i financijsku pomoć Ukrajini.

Europska komisija već provodi preispitivanje vlastitog funkcioniranja i unutarnje reorganizacije. Ti bi procesi mogli biti povezani i s budućim promjenama u načinu funkcioniranja Europske unije, osobito u slučaju njezina mogućeg proširenja na 30 ili više država članica.

Promjene bi mogle zahvatiti i europsku diplomatsku službu

Pod pritiskom se nalazi i Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS). Prema posljednjem njemačkom prijedlogu, europska diplomatska služba mogla bi biti izravno stavljena pod nadležnost Europske komisije.

Istodobno bi države članice mogle dobiti značajniju ulogu kroz veći broj svojih diplomata koji bi bili upućeni na rad u Bruxelles.

Takva promjena mogla bi predstavljati značajnu reorganizaciju načina na koji EU vodi svoju vanjsku politiku i diplomatske aktivnosti.

Pregovori tek ulaze u ključnu fazu

Pregovori o budućem europskom proračunu nastavit će se sljedećeg tjedna na sastanku Vijeća za opće poslove.

Pred državama članicama sada je težak zadatak: pronaći kompromis između onih koje žele veća izdvajanja za europske programe i država koje traže strožu kontrolu troškova.

Istodobno, EU mora odlučiti kako rasporediti novac za područja koja posljednjih godina dobivaju sve veći značaj – od obrane i industrije do poljoprivrede, razvoja siromašnijih regija i pomoći Ukrajini.

Konačan dogovor o proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. bit će jedan od ključnih financijskih pregovora Europske unije u nadolazećim godinama.

Objava EU steže remen: Bruxellesu prijete veliki rezovi, države članice žele smanjiti troškove pojavila se prvi puta na Republika.

Predstavnički dom Sjedinjenih Američkih Država ponovno je glasao o ratnim ovlastima predsjednika Donalda Trumpa, tražeći povlačenje američkih snaga iz neprijateljstava s Iranom, uz iznimke povezane s obranom američkih i savezničkih baza.

Rezoluciju je predložio demokratski zastupnik Seth Moulton iz Massachusettsa, bivši marinac koji je služio u Iraku. Za njezino usvajanje glasovalo je 220 zastupnika, dok ih je 204 bilo protiv. Sedam republikanaca pridružilo se demokratima.

Treći pokušaj ograničavanja predsjedničkih ovlasti

Ovo je treći put da je Predstavnički dom ove godine usvojio sličnu rezoluciju. Prethodne mjere nisu stigle do predsjednika, a aktualna se također suočava s neizvjesnom sudbinom u Senatu.

Trumpova administracija protivi se ovakvom ograničavanju vojnih ovlasti, a očekuje se da bi predsjednik stavio veto ako bi rezolucija došla do njegova stola.

Moulton je tijekom rasprave podsjetio na ranije Trumpove izjave da bi sukob trebao trajati samo nekoliko tjedana.

S druge strane, republikanski zastupnik Brian Mast, predsjednik Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma, branio je Trumpovu politiku prema Iranu. Rekao je da predsjednik želi okončati ono što je opisao kao „vječne ratove“ te je Iran nazvao kontinuiranom prijetnjom Sjedinjenim Državama.

Sukob traje gotovo sedam mjeseci

Sukob je započeo 28. veljače, a tijekom posljednjih mjeseci nastavili su se povremeni raketni napadi i vojni udari.

Glasanje u Predstavničkom domu održano je uoči povratka zastupnika u njihove izborne jedinice, dok se približavaju izbori za Kongres. Rat s Iranom tako je postao jedna od tema političke kampanje, posebno zbog posljedica na cijene goriva i šire troškove života.

Rat dosad koštao više od 38 milijardi dolara

Prema procjeni nestranačkog Ureda za proračun Kongresa (CBO), američke vojne operacije protiv Irana do 1. kolovoza stajale su više od 38 milijardi dolara.

CBO procjenjuje da bi troškovi mogli nastaviti rasti za oko 2 do 3 milijarde dolara mjesečno, ovisno o intenzitetu sukoba. Ured također očekuje da bi poremećaji povezani s ratom mogli povećati inflaciju u SAD-u za oko 0,5 postotnih bodova početkom 2027. godine.

Jedan od glavnih ekonomskih problema povezan je s poremećajima u transportu energenata kroz Hormuški tjesnac, što je pridonijelo rastu cijena energije na međunarodnom tržištu.

Cijene goriva postale političko pitanje

Pitanje troškova rata posebno je osjetljivo uoči izbora za Kongres.

Predsjednik Predstavničkog doma Mike Johnson govorio je o potrebi stabilizacije cijena energije te rekao da sukob ulazi u novu fazu uz potporu američkih saveznika.

„Kada cijene goriva ponovno padnu, past će i cijene namirnica“, rekao je Johnson, izrazivši želju da se to dogodi što prije.

Što slijedi?

Najnovija rezolucija sada se suočava s daljnjom procedurom u Kongresu. Prethodne slične inicijative nisu uspjele doći do predsjednika, a nije jasno hoće li Senat ovu mjeru uopće staviti na glasanje.

Istodobno, sukob ostaje predmet rasprave oko ustavnih ovlasti Kongresa i predsjednika, ali i oko ekonomskih posljedica dugotrajnog američkog vojnog angažmana.

Za sada je jasno samo da je Predstavnički dom treći put poslao poruku da želi veću ulogu Kongresa u odlučivanju o nastavku američkih vojnih operacija protiv Irana.

Objava Novi pritisak na Trumpa: Američki Kongres treći put glasao za ograničavanje rata s Iranom pojavila se prvi puta na Republika.

„Seizmički“, „društveno-politički potres“, „prijelomni trenutak za Njemačku“.

Tako su politički analitičari i brojni mediji opisali iznenađujuću pobjedu antiimigracijske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) na lokalnim izborima u Njemačkoj u nedjelju. Je li to pretjerivanje?

Saska-Anhalt jedna je od najmanjih od 16 njemačkih saveznih pokrajina. Ima tek 1,7 milijuna birača s pravom glasa, od ukupno 59 milijuna na razini cijele zemlje.

Koliko su onda njezini politički stavovi značajni, osobito s obzirom na to da AfD nije uspio osvojiti apsolutnu većinu?

Odgovor je: vrlo značajni.

Prije svega, unutar same Njemačke.

Iako su izbori bili regionalni, njihov se učinak osjeća na nacionalnoj razini. Uvjerljiva pobjeda AfD-a dodatno povećava pritisak na već oslabljenu centrističku koalicijsku vladu u Berlinu. Mogla bi se pokazati kao posljednji udarac za političku karijeru duboko nepopularnog njemačkog kancelara Friedricha Merza, koji je obećao smanjiti popularnost AfD-a.

Ove političke teškoće dodatno će oslabiti i odvratiti pozornost Njemačke, najmoćnije članice EU-a, u trenutku kontinentalne krize – dok se Europa pokušava nositi s ruskom agresijom, carinskom politikom američkog predsjednika Donalda Trumpa i gospodarskom prijetnjom iz Kine.

Rezultat u Saskoj-Anhaltu također pokreće preispitivanje diljem Njemačke, gdje nacistička prošlost i dalje ima snažnu prisutnost.

Ovo je prva velika izborna pobjeda tvrdo desne nacionalističke stranke koja joj daje stvarnu priliku za preuzimanje vlasti, u ovom slučaju na regionalnoj razini, od pada Trećeg Reicha 1945. godine.

Njemačke vlasti AfD su, među ostalim, označile kao protudemokratsku stranku, dok su pojedine regionalne organizacije, uključujući onu u Saskoj-Anhaltu, označene kao krajnje desničarske i ekstremističke.

AfD je posebno popularan u istočnoj Njemačkoj, ali sada je prema anketama i najveća politička stranka na nacionalnoj razini.

Čini se da je politički mainstream u Njemačkoj iznevjerio birače. Što sada može učiniti najveće europsko gospodarstvo i najmnogoljudnija europska država, ne računajući Rusiju?

Trumpov interes za AfD

Mala Saska-Anhalt izaziva reakcije i izvan Njemačke.

Nitko drugi nego američki predsjednik brzo je u nedjelju na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio izlaznu anketu iz Saske-Anhalta.

Antiimigracijska, antiwoke poruka AfD-a i slogan „Njemačka za Nijemce“ vrlo su bliski poruci Donalda Trumpa i njegovu pokretu MAGA („Make America Great Again“).

AfD, kao i niz drugih nacionalističkih stranaka u Europi, uvelike preuzima Trumpov politički model – od napada na mainstream medije i propitivanja neovisnosti sudaca do obećanja da će „Njemačku ponovno učiniti velikom“.

Zanimljivo je, međutim, da se američkog predsjednika rijetko izravno spominje u europskim predizbornim kampanjama. Političari su svjesni koliko je nepopularan među biračima.

Ubrzo nakon Trumpove objave oglasio se i utjecajni ruski biznismen Kirill Dmitriev, izvršni direktor Ruskog fonda za izravna ulaganja. Rezultat AfD-a nazvao je „povijesnim“, njemačku saveznu vladu „diskreditiranom“, a kancelara Friedricha Merza „poniženim“, usporedivši ga s bivšim britanskim premijerom Keirom Starmerom, koji je ovog ljeta bio prisiljen podnijeti ostavku.

Zašto je Rusija zainteresirana?

Možda se pitate kakav interes Rusija ima za regionalne izbore u Njemačkoj i na što je Dmitriev mislio kada je povukao paralelu s Velikom Britanijom.

Njemačka vlada najveći je pojedinačni donator Ukrajine, dok je poznato da je Velika Britanija Kijevu osigurala projektile kojima se napadaju ciljevi unutar ruskog teritorija. To je duboko razljutilo Moskvu.

AfD je, s druge strane, izrazito skloniji Rusiji. Stranka želi zaustaviti slanje vojne pomoći Ukrajini, ukinuti sankcije Moskvi i ponovno početi kupovati znatno jeftiniju rusku energiju.

Energetski intenzivna njemačka industrija pretrpjela je veliki gospodarski udar nakon što je zemlja zaustavila uvoz ruskih energenata poslije ruske invazije na Ukrajinu punog opsega 2022. godine.

Reuters

Mnoštvo ljudi mahalo je njemačkim zastavama na izbornoj proslavi nakon zatvaranja birališta, dok je bila istaknuta poruka AfD-a „Sve je moguće“.

AfD-ov blaži pristup Rusiji ima dodatnu privlačnost u istočnoj Njemačkoj, koja je i dalje znatno siromašnija od zapada zemlje.

To je tako unatoč činjenici da je Njemačka potrošila između 2,3 i 3 bilijuna eura, ovisno o izvoru i tome uračunava li se inflacija, kako bi pomogla integrirati bivši komunistički dio zemlje nakon pada Berlinskog zida 1989. godine.

Saska-Anhalt najsiromašnija je njemačka savezna pokrajina i ondje, kao i u velikom dijelu istočne Njemačke, među biračima se često može susresti ono što se naziva „Ostalgie“ – svojevrsna nostalgija za istočnom Njemačkom i, prema mišljenju dijela stanovništva, stabilnijim vremenima tijekom komunizma.

Stranke diljem Europe reagiraju

Izbore u Saskoj-Anhaltu pomno je pratila i Europska unija.

Pred Europom je sljedećih 12 mjeseci razdoblje velikog broja izbora. Očekuju se glasovanja u ključnim državama poput Francuske, Italije, Španjolske i Poljske.

U Bruxellesu strahuju da bi „ekstremnije“ stranke, i s lijeve, ali posebno s desne strane političkog spektra, mogle profitirati diljem Europe.

Vođa španjolske nacionalističke stranke Vox Santiago Abascal u nedjelju je na X-u napisao da je pobjeda AfD-a u Saskoj-Anhaltu „velika nada za Njemačku i Europu“.

S druge strane, francuski ministar za Europu Benjamin Haddad, saveznik centrističkog predsjednika Emmanuela Macrona, upozorio je:

„Ovo je ozbiljan trenutak za Europu, vidjeti krajnju desnicu kako pobjeđuje na regionalnim izborima u Njemačkoj.“

Ni AfD ni druge europske stranke koje se označavaju kao „krajnja“ ili „tvrda desnica“ ne prihvaćaju takve oznake. Također se međusobno razlikuju po tonu i političkom programu.

Francuski Nacionalni skup Marine Le Pen izbacio je AfD iz svoje skupine u Europskom parlamentu prije dvije godine jer je smatrao da je previše „radikalan“.

Ono što te stranke uglavnom dijele jest antiimigracijska platforma i snažna nacionalistička retorika. A upravo to zabrinjava Europsku uniju.

Bilo da je riječ o pozivima „Njemačka na prvom mjestu“, „Italija na prvom mjestu“ ili „Francuska Francuzima“, u Bruxellesu strahuju da rast nacionalističkih stranaka narušava europsko jedinstvo u trenutku kada ga vanjske okolnosti zahtijevaju više nego ikada.

Nacionalističke stranke poput AfD-a ili talijanske Lige uglavnom su izrazito euroskeptične, dok Bruxelles ističe da Europa mora djelovati ujedinjeno kako bi se, primjerice, suprotstavila pritiscima Donalda Trumpa ili učinkovito zaštitila europske kompanije od plasiranja kineske robe na tržište po dampinškim cijenama.

Europski obrambeni krugovi također upozoravaju da bi podjele oko europskih sankcija Rusiji ili zemlje koje imaju mlakiji stav prema članstvu u NATO-u – poput Nacionalnog skupa Marine Le Pen ili njemačkog AfD-a – mogle samo ohrabriti Moskvu.

Sigurnosni dužnosnici tvrde da države moraju ostati ujedinjene kako bi zaustavile Rusiju u Ukrajini jer bi u protivnom Kremlj mogao biti potaknut na napad unutar teritorija NATO-a, primjerice na baltičke države.

No europski birači vrlo su svjesni tih vanjskih prijetnji i njihova utjecaja na svakodnevni život. Brinu ih posljedice ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, sve slabije zdravstvene usluge, kao i sve manja gospodarska sigurnost njih i njihovih obitelji.

Nekontrolirana imigracija i sigurnost na ulicama također su među najvećim brigama.

Upravo se zato značaj izbora u Saskoj-Anhaltu pokazuje tako jasno – oni predstavljaju veliko upozorenje tradicionalnim političkim strankama, ali i institucijama diljem Europe, uključujući pravosuđe i sigurnosne službe, koje AfD odbacuje kao sebični „establishment“.

Birači na ovom kontinentu osjećaju se izgubljeno i iznevjereno od stranaka kojima su desetljećima iznova davali svoje povjerenje.

To što na izborima sada gledaju ulijevo ili udesno ne znači nužno da su odjednom postali ekstremisti.

Izborni slogan AfD-a u Saskoj-Anhaltu bio je optimističan: „Sve je moguće!“ Uz to je stranka obećala ponovno probuditi ponos Nijemaca prema vlastitoj zemlji.

Do sada neiskušana i neprovjerena na vlasti, stranka očito sve većem broju birača djeluje kao opcija kojoj su spremni dati priliku.

(izvor: Reuters)

Objava Koliko su značajni povijesni rezultati AfD-a za Njemačku i ostatak Europe? pojavila se prvi puta na Republika.

Konaković je rekao da će iz veleposlanstva povući sve zaposlenike za čije je imenovanje nadležan, dok će veleposlanik Aleksandar Vranješ i konzul ostati u Beogradu. Njih imenuje Predsjedništvo BiH, zbog čega ministar vanjskih poslova nema ovlasti za njihovo povlačenje.

Konzularne poslove BiH u Srbiji ubuduće bi, prema njegovim riječima, trebali preuzeti zaposlenici veleposlanstava BiH u Hrvatskoj i Crnoj Gori, prenosi Klix.ba.

„Da mogu, odmah bih prekinuo diplomatske odnose“

Konaković je odluku donio nakon Mladićeva sprovoda u Beogradu, kojem su nazočili brojni srpski dužnosnici, ali i pojedinci iz BiH.

Posebno je osudio javno veličanje Mladića i njegovih zločina.

„Kulminacija je bila sinoć na utakmici Crvene zvezde s porukom ‘Pravac Potočari’. To je zadnji alarm za uzbunu“, poručio je Konaković.

Kazao je i da bi, kada bi imao potrebne ovlasti, odmah prekinuo diplomatske odnose sa Srbijom.

„Ono što mogu, radit ću na tome da odnose smanjim na najmanju moguću mjeru. Smanjit ćemo komunikaciju i povući sve ljude koje možemo povući“, rekao je.

Priprema diplomatsku ofenzivu

Ministar je najavio i slanje niza diplomatskih nota te razgovore s europskim i drugim međunarodnim partnerima.

Od Europske unije će tražiti odgovor na pitanje hoće li tolerirati postupke koje, kako smatra, ne bi tolerirala unutar svojih granica.

Konaković planira kontaktirati i članice Organizacije islamske suradnje, tvrdeći da je Srbija godinama bila aktivnija u međunarodnom promoviranju svoje verzije događaja, dok je BiH, prema njegovim riječima, bila previše pasivna.

„Sad ćemo im objasniti da je ta laž bila podvala“, poručio je šef bosanskohercegovačke diplomacije.

Objava BiH povlači osoblje iz veleposlanstva u Beogradu. Konaković: „Da mogu, odmah bih prekinuo sve…“ pojavila se prvi puta na Republika.