Privremeno jedinstvo vodećih kompanija umjetne inteligencije oko potrebe za suočavanjem s mogućim prijetnjama tehnologije počelo se raspadati. Samo četiri dana nakon što su OpenAI, Anthropic i Elon Musk zajednički podržali poziv na usporavanje razvoja umjetne inteligencije, sudionici summita POLITICO Decoded u Washingtonu nisu uspjeli postići dogovor o načinu reguliranja tog sektora.

Iako se većina sudionika složila da je potrebno poduzeti određene mjere, razlike u pristupu postale su očite.

Različiti stavovi tehnoloških kompanija

Sarah Heck, direktorica za javne politike u Anthropicu, odbila je podržati prijedlog o zakonski obveznom neovisnom nadzoru umjetne inteligencije, koji je OpenAI podržao dan ranije.

Istodobno, demokratski zastupnik Greg Casar zagovara obvezna ograničenja za umjetnu inteligenciju i osnivanje savezne agencije koja bi nadzirala tu tehnologiju. Republikanski zastupnik Brett Guthrie, predsjednik Odbora za energetiku i trgovinu Zastupničkog doma, poručio je da je važnije pravilno oblikovati politiku nego djelovati što brže.

Dvojica zastupnika sukobila su se i oko pitanja treba li Sjedinjenim Američkim Državama prioritet biti pobjeda u tehnološkom natjecanju s Kinom.

David Sacks, bivši dužnosnik Bijele kuće zadužen za umjetnu inteligenciju i kriptovalute, smatra da je medijska kampanja potaknula paniku među političarima. Pohvalio je predsjednika Donalda Trumpa zbog, kako tvrdi, otpora takvom pristupu.

Trump odbacuje strahove od umjetne inteligencije

Sacks je na summitu izjavio da mediji šire strah među američkim građanima, što zatim utječe na rezultate anketa i potiče političare da zahtijevaju djelovanje.

Prema njegovim riječima, Trump omogućuje preispitivanje takvih narativa i otkrivanje njihovih slabosti.

Trump je u ponedjeljak na društvenoj mreži Truth Social rastuću zabrinutost zbog umjetne inteligencije više puta nazvao „prijevarom“ (hoax). Također je poručio da je jedina kontrola koja je tehnologiji potrebna „snažan i pametan predsjednik“.

Takve izjave dodatno su umanjile očekivanja da će američki Kongres uskoro donijeti sveobuhvatne propise o umjetnoj inteligenciji.

FRONTIER Act u središtu rasprave

Jedan od ključnih prijedloga o kojem se raspravlja na Capitol Hillu jest FRONTIER Act, zakon koji su podržali republikanski zastupnik Jay Obernolte i demokratska zastupnica Lori Trahan.

Prijedlog bi uspostavio prvi savezni okvir Kongresa za sigurnost umjetne inteligencije, no njegova budućnost i dalje je neizvjesna.

OpenAI je podržao odredbu kojom bi vodeće kompanije umjetne inteligencije bile obvezne surađivati s neovisnim procjeniteljima sigurnosti. Međutim, Anthropicova predstavnica Sarah Heck nije podržala iste odredbe tijekom rasprave na summitu, iako je istaknula da je njezina kompanija oduvijek podržavala neovisne procjenitelje.

Greg Casar zagovara znatno stroži pristup. Zajedno sa senatorom Berniejem Sandersom prošlog je tjedna predstavio prijedlog kojim bi se zaustavio razvoj napredne umjetne inteligencije te trajno zabranila takozvana „superinteligencija“ – sustavi čije bi sposobnosti nadmašile ljudsku mogućnost kontrole.

Stranačke podjele koče zakonodavne promjene

Iako u Kongresu ne nedostaje prijedloga, demokrati i republikanci i dalje se značajno razlikuju u pogledu hitnosti i opsega regulacije.

Više od 100 demokratskih zastupnika pozvalo je predsjednika Zastupničkog doma Mikea Johnsona da zadrži Kongres na zasjedanju dok se ne donese dvostranački zakon o sigurnosnim mjerama za umjetnu inteligenciju. Umjesto toga, Johnson je u srijedu skratio radni tjedan i poslao zastupnike na sedmotjednu stanku.

Republikanci, koji kontroliraju oba doma Kongresa, nisu pokazali jednaku razinu hitnosti.

Brett Guthrie odbio je navesti rok za glasovanje o dvostranačkom prijedlogu zakona. Kazao je da bi se glasovanje moglo održati tek sljedeće godine, istaknuvši da je riječ o zakonu velikih razmjera koji zahtijeva dodatni rad.

Pitanje odgovornosti i kibernetičke sigurnosti

Clem Delangue, suosnivač i izvršni direktor kompanije Hugging Face, smatra da bi stroži zakoni o odgovornosti mogli potaknuti tehnološke kompanije da veću pozornost posvete kibernetičkoj sigurnosti.

Njegova se kompanija našla na meti dosad nezabilježenog kibernetičkog napada koji su izveli autonomni AI agenti.

Delangue je upozorio da bi, bez jasnih pravila odgovornosti, mogao nastati svijet u kojem agenti umjetne inteligencije napadaju jedni druge, a nije jasno tko je za to odgovoran. Ipak, ocijenio je da postojeći zakonski okvir za kibernetički kriminal trenutačno dobro funkcionira, iako će ga možda trebati prilagoditi budućim izazovima.

Washington bez zajedničkog rješenja

Stručnjaci i političari upozoravaju na moguće posljedice razvoja umjetne inteligencije za gospodarstvo, nacionalnu sigurnost i čovječanstvo. Unatoč tome, američki politički vrh i dalje nije postigao konsenzus o tome koliko stroga regulacija treba biti i tko bi je trebao provoditi.

Podjele bi mogle predstavljati propuštenu priliku za obje političke stranke, posebno uoči izbora za Kongres, kada bi umjetna inteligencija mogla postati važna tema među biračima.

Reid Hoffman, suosnivač LinkedIna i veliki donator Demokratske stranke, smatra da nedostatak dogovora otvara prostor kandidatima koji bi pitanje umjetne inteligencije mogli postaviti u središte svojih političkih programa. Ujedno je istaknuo da bi tehnološki optimist mogao pokušati vratiti povjerenje javnosti u industriju koja se suočava s ozbiljnom krizom odnosa s javnošću.

Objava Strah od umjetne inteligencije nakratko ujedinio političare i tehnološki sektor, a sada se jedinstvo raspada pojavila se prvi puta na Republika.

“Rusija je jača, Ukrajina gubi teritorij, vrijeme im istječe”

Govoreći o ratu u Ukrajini, Trump je bez dileme rekao da je u pregovorima “u boljoj poziciji” Rusija.

“Ne može o tome biti nikakve sumnje. Rusija je u jačoj pregovaračkoj poziciji. To je puno veća država. Ovo je rat koji se nikad nije smio dogoditi. Da sam ja bio predsjednik, ne bi se dogodio – i četiri godine dok sam bio predsjednik nije se dogodio”, rekao je Trump.

Tvrdi da se rat mogao pretvoriti u “Treći svjetski rat” i da bi, da on nije na vlasti, svijet danas imao “puno veći problem nego sada”, ali dodaje da je i sada “ogroman problem za Europu” i da se “ne rješava dobro”.

Trump kaže da njegov tim već mjesecima kruži između Moskve i Kijeva s nacrtima mirovnog prijedloga te da “ljudi oko” Volodimira Zelenskog podržavaju najnoviju verziju, ali da je ukrajinski predsjednik navodno još nije ni pročitao.

“Njegovi su ljudi oduševljeni prijedlogom. Rekli su mi da im se sviđa, ali da ga on još nije pročitao. Mislim da bi trebao naći vremena da ga pročita. Puno ljudi umire”, rekao je Trump, dodajući da Zelenski “mora početi prihvaćati stvari” jer je “u situaciji gubitnika”.

Na pitanje je li Ukrajina već izgubila rat, odgovara da je “već prije 10 mjeseci izgubila ogroman pojas morske obale” i da je taj pojas sada “još širi”.

“Ne možete to nazvati pobjedom. Pokazao bih vam kartu, to je stvarno puno izgubljenog teritorija”, rekao je.

“Vrijeme je da održe izbore”

Trump otvoreno optužuje Kijev da izbjegava izbore pod izlikom rata:

“Mislim da je vrijeme da održe izbore. Prošlo je puno vremena. Govore o demokraciji, ali dođe trenutak kad to više nije demokracija. Mislim da bi ukrajinski narod trebao imati taj izbor. Možda bi Zelenski pobijedio, ne znam. Ali izbori su važni.”

Istodobno tvrdi da SAD više ne plaća Ukrajini:

“Ovo na nas ne utječe. Naša zemlja više ne plaća nikakav novac otkad im je Biden dao 350 milijardi dolara, tako stupidno. Da im to nije dao, možda bi se nešto drugo dogodilo”, rekao je, opetovano hvaleći “hrabrost” ukrajinskih vojnika, ali uz zaključak: “U nekom trenutku, veličina obično pobijedi.”

Mržnja između Putina i Zelenskog i sporni početak rata

Trump veliki dio odgovornosti za pat poziciju svaljuje na osobni odnos između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Zelenskog.

“Razina mržnje između Putina i Zelenskog je golema. To je jedan od razloga zašto je ovaj rat toliko težak za riješiti”, tvrdi.

Ponovno je iznio svoju verziju početka sukoba, tvrdeći da je “rat zapravo počeo” kad je administracija Baracka Obame “dala Krim” Rusiji.

Govoreći kao “nekadašnji čovjek iz nekretnina”, Krim opisuje kao “najvrijedniji komad u tom dijelu svijeta”, “okružen morem sa četiri strane, s najboljom klimom i ogromnim potencijalom”, i tvrdi da je upravo Obama “natjerao Ukrajinu da ga se odrekne”.

Trump je također ispričao svoju verziju prvog sastanka Putina i Zelenskog:

“Kad je Zelenski prvi put došao i sreo Putina, rekao mu je dvije stvari: želim natrag Krim i hoćemo u NATO. Nije to rekao ni na osobito lijep način. On je sjajan prodavač, zovem ga P. T. Barnum. Uspio je isposlovati da mu korumpirani Joe Biden da 350 milijardi dolara. A pogledajte što je dobio – oko 25 posto zemlje mu nedostaje.”

Smatra da je davno prije Putina postojao “neizrečeni dogovor” da Ukrajina neće ulaziti u NATO:

“Dugo prije Putina postojalo je razumijevanje da Ukrajina neće ići u NATO. I sad se to guralo.”

O “slaboj Europi”, migracijama i ratu

Možda i najveći dio intervjua Trump je posvetio kritici Europe. Dok većina europskih vlada govori da će “podržavati Ukrajinu dok ne pobijedi”, on taj stav ismijava:

“Kažu da će podržavati Ukrajinu dok ne pobijedi – ja kažem, dok ne padnu. Ako tako misle, neka je podržavaju. Ali oni puno govore, a malo rade.”

Tvrdi da europske države “ne rade dobar posao” ni u ratu ni u vođenju politika općenito:

“Poznajem ih sve jako dobro. Neke volim, neke su mi OK. Znam dobre lidere i loše, pametne i glupe – ima stvarno jako glupih. Europa ne radi dobar posao. Previše pričaju, premalo proizvode.”

Posebno napada europsku migracijsku politiku, koju opisuje kao “katastrofu”:

“Ako nastave ovim putem, mnoge europske države više neće biti održive. Njihova politika prema imigraciji je katastrofa. U Europu dolaze ljudi iz cijelog svijeta – ne samo s Bliskog istoka, dolaze iz Konga, i to iz zatvora u Kongu i mnogim drugim zemljama. Puštaju ih unutra neprovjerene, ne vraćaju ih natrag. To uništava Europu.”

Za Švedsku, koju je nekad smatrao “najsigurnijom zemljom u Europi”, kaže da je postala “vrlo nesigurna država”. Za Njemačku tvrdi da je Angela Merkel napravila “dvije goleme greške – imigracija i energija”.

Posebno se obrušio na gradonačelnika Londona Sadika Khana:

“Imate gradonačelnika koji se zove Khan. On je užasan gradonačelnik, nesposoban, ali i odvratan, gadan tip. Napravio je grozan posao. London je danas drukčije mjesto. Volim London, volim ga, i mrzim gledati što mu rade”, rekao je, dodajući da se Khan “održava na vlasti” zahvaljujući novim migracijskim zajednicama koje glasaju za njega.

Za Pariz kaže da je “drugačiji grad nego što je bio”, a cijelu sliku sumira porukom:

“Ovo je jedan od najljepših dijelova svijeta i mrzim gledati što se događa. Dopuštaju ljudima da ulaze nekontrolirano i neprovjereno. Ako žele spasiti svoje zemlje, moraju izbaciti sve koji su ušli ilegalno.”
O novom američkom dokumentu u kojem se propisuje “otpor trenutnoj europskoj putanji”

Trumpova administracija nedavno je objavila novu strategiju nacionalne sigurnosti u kojoj se navodi da bi jedan od stupova američke vanjske politike trebao biti “poticanje otpora trenutnoj europskoj putanji unutar europskih država”. Dokument je izazvao šok u mnogim europskim prijestolnicama, dok je Kremlj tu promjenu javno pozdravio kao “pozitivan korak” koji je “uglavnom u skladu s moskovskom vizijom”.

Trump odbacuje tumačenje da ima strategiju slabljenja Europe:

“Nemam nikakvu viziju Europe, osim da bude snažna. Moja vizija je Amerika na prvom mjestu. Ali imam oči i uši, dobijam izvješća koja vi nikad nećete vidjeti. I mislim da je ono što se događa Europi užasno i opasno. Europa bi mogla postati posve drukčije mjesto.”

Istodobno kaže da bi “volio gledati snažnu Europu”, ali uz radikalne promjene, prije svega deportacije:

“Mislim da bi trebali izbaciti ljude koji su ilegalno ušli u njihove zemlje. Ako to ne učine, više neće imati jake nacije, promijenit će se i ideologija jer ljudi koji dolaze imaju potpuno drukčiju ideologiju.”

“NATO me zove tata”, hvali Orbana i napada širenje saveza

Trump je i u ovom razgovoru naglasio da se Europa po pitanju sigurnosti previše oslanja na SAD i da je upravo on natjerao saveznike da više plaćaju.

“NATO me zove tata”, rekao je, tvrdeći da je podigao izdvajanja izvan nekadašnjeg cilja od 2 posto BDP-a: “Onih 2 posto nisu plaćali, a onih 5 posto sada plaćaju.”

Kaže da mu se sviđaju vođe koji, po njegovom uvjerenju, provode strogu migracijsku politiku, pa tako hvali mađarskog premijera Viktora Orbana i poljske vlasti:

“Orban je napravio sjajan posao po pitanju imigracije. On praktički nikoga ne pušta u zemlju. I Poljska je tu napravila dobar posao. Ali većina europskih država propadaju, trunu.”

Potvrdio je da se u europskim izbornim kampanjama već miješao kroz javne preporuke, ponoseći se svojevremenom podrškom argentinskom predsjedniku Javieru Mileiju, za kojeg tvrdi da je u trenutku njegova javnog odobravanja “gubio, a onda pobijedio u potopu”.

Orban je ranije rekao da mu je Trump obećao pristup američkom “financijskom štitu” vrijednom do 20 milijardi dolara. Trump to poriče:

“Nisam mu to obećao, ali naravno da je tražio. Ono što mogu reći jest da radi jako dobar posao po pitanju imigracije.”

Kad je riječ o budućem širenju NATO-a, Trump kaže da “više nije ostalo puno država” koje bi mogle ući, ali podsjeća da je “odavno prije Putina postojalo razumijevanje da Ukrajina neće biti članica”.

Švedsku, koja je nedavno ušla u savez, opisuje kao primjer zemlje koja je zbog migracija postala “opasna”, ali ne kaže izričito da bi je izbacio iz NATO-a. Turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana naziva “prijateljem” i “tvrdom osobom” s kojom “brzo rješava probleme” kad ga europski saveznici zamole da posreduje.

O Venezueli

U Venezueli, Trump poručuje da su “dani Nicolása Madura odbrojani”, ali odbija otkriti bi li poslao američke snage na teren. Umjesto jasnog odgovora, vraća se na priču da je Maduro poslao “milijune ljudi” u SAD, uključujući zatvorenike, dilere, narko-bossove i osobe iz psihijatrijskih ustanova, te da venezuelanske bande i dalje šalju drogu i “najgore ljude” preko granice.

Kontroverzne napade na navodne narko-brodove pravda tvrdnjom da “svakim potopljenim brodom spašavaju 25.000 američkih života”, iako američke službe procjenjuju da je glavnina ilegalnog fentanila povezana prije svega s Meksikom i Kinom. Pomilovanje bivšeg honduraškog predsjednika Juana Orlanda Hernándeza, osuđenog u velikom narko-slučaju, opisuje kao ispravak “politički montiranog procesa” na koji su ga, kaže, nagovorili saveznici u Hondurasu.

Republikanci

Na kraju razgovora, na pitanje ima li u Republikanskoj stranci nekoga tko bi mogao ponoviti njegovu mobilizaciju birača, Trump odgovara da “se nada da postoji”, ali da se to “nikad ne zna dok ne budu testirani”. Podsjeća da danas ima “puno više iskustva nego prvi put”, hvali svoj sadašnji kabinet kao bolji od prvog i usput naglašava da “usput uređuje i Bijelu kuću”, uključujući veliku dvoranu za bal koji “pokušavaju napraviti već 150 godina”.

(Izvor: Index.hr)

Objava Trump: Europa propada pojavila se prvi puta na Republika.

Više od 270 vozila oštećeno je u Berlinu, Brandenburgu, Bavarskoj i Baden-Württembergu. Saboteri su prskali građevinsku pjenu u ispušne cijevi automobila, čineći vozila neupotrebljivima, rekla je lokalna policijska uprava za Spiegel.

Kako bi odvratili istražitelje, vandali su oblijepili automobile lažnim eko-naljepnicama s likom ministra gospodarstva Roberta Habecka i sloganima poput “budite zeleniji!” Prema vlastima, njihov je cilj bio izazvati bijes javnosti protiv njemačke Zelene stranke uoči nacionalnih izbora 23. veljače.

Otkako je izvršila invaziju na Ukrajinu 2022., Rusija je pojačala diverzantske operacije diljem Europe, ciljajući na kritičnu infrastrukturu poput podvodnih kabela i čak planirajući atentate na prebjege i europske proizvođače oružja.

Zapadni dužnosnici povezuju ta djela s moskovskom strategijom hibridnog ratovanja, čiji je cilj destabilizirati zemlje NATO-a, poremetiti opskrbu energijom i potkopati potporu Ukrajini. Kao odgovor, saveznici su intenzivirali razmjenu obavještajnih podataka kako bi se suprotstavili rastućoj prijetnji.

Kako javlja Spiegel, počinitelji su bili mladići iz Srbije, BiH i Njemačke. Oni nisu bili ideološki aktivisti, već unajmljeni radnici, koje su ruski operativci regrutirali po stopi od 100 eura po vozilu putem aplikacija za razmjenu poruka poput Vibera.

Njemački obavještajni dužnosnici upozoravaju kako se Rusija sve više oslanja na takozvane agente niske razine za operacije utjecaja. Ovo nisu uvježbani špijuni već sitni kriminalci amateri, spremni izazvati kaos i nemire za brzu isplatu.

Istražitelji su pretražili kuće povezane s osumnjičenicima, zaplijenivši mobilne telefone, prijenosna računala i limenke građevinske pjene. Iako do sada nitko nije uhićen, dvojica osumnjičenika su pobjegla iz zemlje, navodi Spiegel.

Jedan od privedenih osumnjičenika je navodno priznao, tvrdeći da im je obećano nekoliko tisuća eura i zajamčena pravna podrška ako budu uhvaćeni. Upute su, prema priznanju, stigle izravno od ruskog kontakta, prenosi Politico pisanje Spiegela.

/Republika/

Objava Spiegel: Niz sabotaža u Njemačkoj koje kontrolira Rusija – počinitelji sitni kriminalci iz BiH, Srbije i Njemačke pojavila se prvi puta na Republika.

Kao razlog su naveli želju da naprave mjesta za druge medije, prenosi Reuters. U memorandumu o “Novom godišnjem programu rotacije medija” stoji da će također ukloniti nacionalni javni radio – NPR, NBC News i Politico koji svoje prostore moraju napustiti do 14. veljače, prenose agencije.

Umjesto njih uredski prostor dobit će New York Post, One America News Network, Breitbart News Network i HuffPost News.

– Razočarani smo odlukom da nam se uskrati pristup kabini za emitiranje u Pentagonu koju smo koristili desetljećima, rekao je e-poštom glasnogovornik NBC Newsa. Unatoč značajnim preprekama koje ovo predstavlja našoj sposobnosti prikupljanja informacija i izvještavanja o novostima od nacionalnog javnog interesa, nastavit ćemo izvještavati s istim integritetom i strogošću koje je NBC News uvijek imao.

New York Times je ustvrdio da ostaje predan “potpunom i poštenom” izvještavanju o Pentagonu unatoč tom potezu. Koraci osmišljeni da ometaju pristup očito nisu u javnom interesu, stoji u priopćenju Timesa.

NPR je pozvao Ministarstvo obrane da proširi raspoloživi uredski prostor kako bi svi mediji koji pokrivaju Pentagon imali jednak pristup. Ova odluka ometa mogućnost milijuna Amerikanaca da izravno čuju vodstvo Pentagona, navodi NPR.

Anita Kumar iz Politica, u bilješci osoblju, istaknula je da je organizacija uznemirena ovom odlukom, prenosi Reuters.

Više od dvadeset novinskih redakcija iz Pentagona izvještava o svakodnevnim aktivnostima američke vojske.

/Desk/

Objava Trump ide dalje: Uredi redakcija New Yortk Times, NBC News, NPR, Politico uklanjanju se iz Pentagona pojavila se prvi puta na Republika.

Prema navodima IPAC-a, najmanje osam političara, uključujući one iz Bosne i Hercegovine, Slovačke, Sjeverne Makedonije, Bolivije i Kolumbije, kontaktirano je putem SMS-a, telefonskih poziva ili preko vodstva svojih stranaka. Jedan od političara bio je zamoljen da putuje u Kinu umjesto na summit na Tajvanu.

Slovačka europarlamentarka Mariam Lexmann, koja je kopredsjedateljica IPAC-a, osudila je ove pokušaje kineskog pritiska, naglašavajući kako Komunistička partija Kine vjeruje da može koristiti pritisak i prisilu kako bi zaustavila demokratski izabrane zakonodavce od okupljanja. “Nećemo biti zastrašeni, niti će naša predanost radu s našim partnerima na obrani slobode i demokracije oslabiti,” napisala je Lexmann na društvenoj mreži X.

IPAC, grupa koja okuplja stotine zakonodavaca iz 35 zemalja, fokusira se na interakciju demokracija s Kinom. Neposredno nakon izvještaja Associated Pressa, IPAC je objavio da su Kolumbija, Irak, Malavi, Solomonski Otoci, Gambija i Urugvaj pristupili organizaciji, što predstavlja njihovo najveće proširenje do sada.

/Desk/

Objava Politico: Kina vrši pritisak na bh političare da ne idu na summit na Tajvan pojavila se prvi puta na Republika.

EU je Bosni dodijelio status kandidata u prosincu 2022. Europska komisija sada će susjednoj zemlji dati pozitivnu preporuku za početak službenih pregovora o pristupanju, rekla su za POLITICO dva dužnosnika EU-a i jedan diplomat EU-a.

Ukrajina i Moldavija također bi trebale krenuti korak dalje u procesu proširenja.

Europska komisija u utorak će predložiti tzv. pregovaračke okvire koji određuju smjernice i temeljna načela njihovih pristupnih pregovora. Zatim je na zemljama EU-a da raspravljaju o tim tekstovima. Diplomati i dužnosnici EU-a upozoravaju da se dogovor između 27 europskih prijestolnica, koji je potreban za službeni početak pregovora, vjerojatno neće dogoditi prije europskih izbora u lipnju.

Za neke zemlje EU-a, uključujući Austriju, bilo je od vitalnog značaja da napredak u Ukrajini i Moldaviji ide ruku pod ruku s napretkom u budućem pristupanju Bosne i Hercegovine.

Sljedeći korak sada je da čelnici EU-a raspravljaju o preporuci za BiH na svom sastanku u Bruxellesu sljedećeg tjedna, javlja Politico.

/Desk/

Objava Politico: EU Komisija će objaviti početak pregovora s BiH pojavila se prvi puta na Republika.