Tako na izbore neće moći: Demokratska stranka invalida BiH, Srpski pokret obnove RS-a, Liberalno-demokratska stranka BiH, Hrvatska stranka prava BiH, Bh. slobodni demokrati, Nova građanska inicijativa Kozarac, Nezavisna stranka dr. Mihajlo Tovirac, Nova snaga BiH, Narodna stranka Novi Grad, Napredna demokratska stranka BiH, Privredni narodni pokret BiH, Lista za Bugojno, Stranka pravedne politike, Demokratska obiteljska stranka, Udar ljevice, Socijaldemokratski front BiH, Pokret za bolje Brčko-Đapo Mirsad, Savez za Stari grad, Snaga centra, Jedinstvena napredna stranka, Nova partija, Aautohtona hrvatska stranka prava BiH, Hrvatska seljačka stranka BiH, Srpska napredna stranka izvorna, Novi bošnjački pokret, Izvorna sprska, Savez mladih snaga, Nezavisna bh. lista, Savez ostanak, Savez komunista Jugoslavije, Ekološki slobodarski pokret, Nezavsina lista pozitivna živinička priča, Patriotski front BiH, Socijalisti SPS, Hrvatski domovinski pokret BiH, Savez demokratskih snaga, Stranka spas, Ekološka demokratska stranka i Naša priča RS.

Kako se navodi, SIP je obustavio postupak izricanja ove administrativne mjere za Demokratsku stranku BiH koja je u međuvremenu dostavila financijsko izvješće, kao i za stranku ‘Za bolje Goražde’ jer je brisana iz registra zbog neaktivnosti, dok je pokrenut postupak utvrđivanja odgovornosti za stranku ‘Povratak otpisanih’.

Objava SIP zabranio kandidiranje na izborima za 39 stranaka pojavila se prvi puta na Republika.

Prema procjenama TI, najutjecajniji politički akteri potrošili su i najviše – najviše do sada potrošio SNSD – 1,6 milijuna KM, potom SDA 1,3 milijun KM, SDP milijun, PDP 713.000 KM, HDZ BiH 643.000 KM.

Političke stranke su potrošile oko 2,6 milijuna KM na predizborne skupove, estradne umjetnike, hranu i piće itd., 6,2 milijuna KM potrošeno je na vanjsko oglašavanje poput evidentiranih oko 4.000 bilboarda, potom fasadnih reklama itd. dok predizborne postere i ostale razne materijale nije bilo moguće ocijeniti.

Što se tiče oglašavanja u medijima, potrošeno je oko 1,6 milijuna KM i to bez uključenih objava koje nisu decidno naglašene kao političko oglašavanja iako im je cilj promoviranje političkih kandidata i njihovih programa, a koje iznosi oko 1,3 milijuna KM. Na online oglašavanje, kojem se političke stranke sve češće koriste, potrošeno je oko 250.000 KM.

Kako je navedeno, mnoge vlasti su se koristile i podjelom jednokratnih pomoći i to upravo u predizborno vrijeme – kojih je bilo čak 330.

/Republika/

Objava TI: Političke stranke na predizbornu kampanju potrošile skoro 11 milijuna KM – najviše SNSD, SDA i SDP pojavila se prvi puta na Republika.

Mnoge njemačke stranke koje sudjeluju na izborima za Europski parlament zalažu se za članstvo zemalja zapadnog Balkana u EU-u, ali pod uvjetom da ispune kriterije. I dok neke misle da će to ojačati EU, drge, a to su stranke radikalne desnice, protiv su proširenja. Što pojedine njemačke stranke misle o širenju Europske unije, analizirao je Deutsche Welle.

CDU/CSU

Demokršćanske stranke CDU/CSU žele “restrukturirati i smanjiti” Europsku komisiju te istovremeno ojačati Europski parlament. Smatraju da je priključenje zemalja zapadnog Balkana, ali i Ukrajine i Moldavije, potrebno jer to leži “u sigurnosnom i geopolitičkom interesu Njemačke i Europe”.
No ističe se da te države prije članstva moraju ispuniti sve pristupne kriterije te da proširenje i reforme Unije moraju ići ruku pod ruku. Za Tursku, iako je od strateškog značaja za Europu, smatraju da trenutno ne može postati članicom Europske unije, jer se udaljila od njenih vrijednosti.

Savez 90/Zeleni – “Uspješna priča”

Proširenje EU-a je za Zelene “uspješna priča“ koja „jača našu sigurnost, našu stabilnost i naše blagostanje“. Zato u svom programu kažu: „Naša e odgovornost aktivno podržavati zemlje s europskom perspektivom.” Zeleni žele proces pristupanja u fazama, a postizanje međuciljeva žele nagraditi poticajima, poput pristupa roamingu, raznim EU-programima ili dijelovima jedinstvenog tržišta.

Stranka je skeptična što se tiče Turske. “Za nas može doći do ponovnog pokretanja pregovora o pristupanju EU-u tek kada Turska vjerodostojno krene putem demokracije i vladavine prava”, kaže se u programu Zelenih.

SPD – “Proširenje motor mira, demokracije i glagostanja”

SPD se pokazuje otvorenim za nove članice: “Politika proširenja EU-a bila je i ostaje motor mira, demokracije, vladavine prava i blagostanja u Europi – želimo nastaviti ovu uspješnu priču.” Proces pristupanja zemalja zapadnog Balkana, kaže se u programu SPD-a, teče previše sporo. Prije više od 20 godina Unija je tim državama dala perspektivu za članstvo. “Nakon godina kašnjenja, krajnje je vrijeme da države zapadnog Balkana brzo uključimo u EU – ako ispune pristupne kriterije.” SPD se želi zauzeti za uspostavu “jasno prepoznatljivih međukoraka u procesu proširenja” i želi ispitati “kako se, na primjer, prije punopravnog članstva, može omogućiti pristup zajedničkom tržištu EU-a”.

DP (liberali) – Da, ali nakon reformi

Kad je riječ o proširenju EU-a ono bi, kako u svom programu za europske izbore navodi FDP, moralo biti popraćeno institucionalnim reformama da bi Unija bila sposobna za prijem novih članica.

AfD: Izričito protiv

AfD je u osnovi protiv proširenja: stranka eksplicitno odbacuje prijem država zapadnog Balkana u EU i zalaže se za “privilegirano partnerstvo sa zemljama ove regije”. Iako prepoznaje Tursku kao važnog strateškog i ekonomskog partnera, AfD smatra da Turska kulturno ne pripada Europi i traži “hitni prekid pregovora o pristupanju Turske EU-u i obustavu financijske pomoći u okviru mjera prilagođavanja”.

Savez Sahre Wagenknecht (BSW) – Nove članice samo bi bile veliki trošak

BSW se protivi proširenju EU-a i zato traži moratorij na primanje novih članica. Ova nova stranka u svom programu izričito odbija započinjanje pregovora o pristupanju s Ukrajinom, Republikom Moldavijom i Gruzijom. Glavni razlog su troškovi koji bi opteretili proračun EU-a zbog pristupanja pet zemalja zapadnog Balkana, Kosova, Ukrajine, Gruzije i Moldavije.

/Desk/

Objava Kakvi su stavovi njemačkih stranaka o proširenju EU-a novim članicama – Ljevica i centar ‘za’, desnica izričito protiv pojavila se prvi puta na Republika.

Ova administrativna mjera je izrečena zbog kršenja odredbi članka 10. stavak (8) Zakona o financiranju političkih stranaka, odnosno zbog nedostavljanja godišnjeg financijskog izvješća za 2022. godinu, priopćeno je iz SIP-a.

Administrativna mjera uskraćivanja prava kandidiranja na sljedećim izborima je izrečena političkim strankama: Srpski pokret obnove Republike Srpske, Liberalno-demokratska stranka BiH, Hrvatska stranka prava BiH, BH slobodni demokrati, Prirodni narodni pokret BiH, Lista za Bugojno, Demokratska obiteljska stranka, Udar ljevice, Savez za Stari Grad, Nova partija, Autohtona hrvatska stranka prava BiH, Hrvatska seljačka stranka BiH, Savez komunista Jugoslavije, Nezavisna lista-Pozitivna živinička priča, Demokratski centar Republike Srpske, Hrvatski domovinski pokret BiH, Demokratska braniteljska stranka BiH i Savez demokratskih snaga – Savez.

Središnje izborno povjerenstvo BiH je također, na današnjoj sjednici donijelo i Odluku o obustavi postupka protiv šest političkih stranaka koje su u tijeku postupka dobrovoljno uklonile nedostatke i podnijele financijsko izvješće za 2022. godinu kako slijedi: Građanski savez, Narodni pokret, Vaš pokret, Srpska napredna stranka Federacije BiH, Nezavisna lista – Hrvatska zvona i Novi europski savez, navedeno je iz SIP-a BiH.

/Desk/

Objava SIP za 18 stranaka nepravomoćno uskratio kandidiranje na izborima – nisu podnijeli godišnje financijsko izvješće pojavila se prvi puta na Republika.

Političke stranke u BiH prijavile su oko 550.000 KM donacija od privatnih poduzeća, dok je devet stranaka primalo zakonom zabranjene priloge od tvrtki koje su dobijale tendere od tijela izvršne vlasti.

Stoga je organizacija Transparency International (TI) u BiH uputila prijave Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) BiH protiv SDP-a BiH, SDA, HDZ-a BiH, NiP-a, Stranke za BiH, HRS-a, Socijaldemokrata BiH, Republičke stranke Srpske i Pokreta za modernu i aktivnu Krajinu.

Donatori SDP-a BiH

Najviše zabranjenih priloga primila je Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, koja je prijavila oko 83.000 KM donacija privatnih poduzeća u poslijeizbornom izvješću za Opće izbore 2022., a među donatorima našlo se i 15 privatnih tvrtki koje su sklapale poslove s državom.

To je, napominje TI u BiH, izričito zabranjeno Zakonom o financiranju političkih stranaka, a zanimljivo je da je većina zabranjenih donatora poslovala s tijelima u kojima SDP čini dio vlasti. Tako je “DINALSA” d.o.o. Sarajevo, koja je financirala SDP BiH, sklopila lani dva ugovora o izvođenju javnih radova s Gradskom upravom Grada Sarajeva vrijedna višeod 113.000 KM, dva ugovora s Općinom Centar Sarajevo vrijedna više od 400.000 KM, četiri ugovora s Općinom Ilidža vrijedna više od 550.000 KM, a tu su i brojni ugovori s ostalim institucijama, čija vrijednost daleko premašuje dozvoljeni zakonski prag od 10.000 KM, zbog čega to poduzeće nikako nije smjelo biti donator političke stranke, prenosi Dnevni list.

Donator SDP-a Dinamico d.o.o. iz Kalesije također je lani dobio ugovore od grada Tuzla, Vlade Tuzlanske županije (TŽ) i drugih tijela izvršne vlasti, što je zakonom zabranjeno. Među donatorima SDP-a je i JATA Group, koja je samo od Grada Srebrenika dobila desetine ugovora ukupno vrijednih više od 3,1 milijun KM.

I poduzeće Behic Sanny boy d.o.o. Bihać dobivalo je, među ostalim, poslove od Grada Bihaća, a osim SDP-a financiralo je i Pokret za modernu i aktivnu Krajinu gradonačelnika Bihaća Šuhreta Fazlića.

Isti slučaj je i s firmama Babilon i Terakop, koje su dobivale ugovore o javnim nabavama od tijela izvršne vlasti a donirala su i SDP i SDA. Nadalje, firma Amitea dobivala je značajne ugovore od Grada Mostara i drugih javnih tijela, a među donatorima je i SDP-a i Stranke za BiH.

SDA prikazala pojedinačno najviše donacija privatnih poduzeća

SDA prikazala je pojedinačno najviše donacija privatnih poduzeća, i to u vrijednosti od 137.800 KM, a među donatorima te stranke je i šest tvrtki koje su poslovale s tijelima izvršne vlasti.

Izuzev spomenuta dva, među zabranjenim donatorima SDA je i poduzeće AGI iz Konjica, koje je samo od Gradske uprave Grada Konjica, u kojem SDA ima gradonačelnika, dobilo šest ugovora vrijednih više od 650.000 KM. Donator SDA je i Širbegović inžinjering iz Gračanice, firma koja je poslovala s lokalnim zajednicama širom BiH.

Stranke ne prijavljuju donacije

Ostale stranke prijavile su samo manje donacije, a brojne velike stranke ni ove godine nisu prikazivale donacije privatnih poduzeća.

Tako SNSD, koji je po procjeni TI BiH na kampanju utrošio više od 2 milijuna KM, u izvješćima nije prikazao ni jednu marku donacija privatnih poduzeća.

HDZ BiH prikazao je svega 6.000 KM donacija privatnih kompanija, a među donatorima te partije je i ‘Vodoprivreda Posavina’, koja je od općine Odžak i Ministarstva poljoprivrede Posavske županije, u kojoj je na vlasti HDZ BiH, dobila ugovore vrijedne više od 84.000 KM.

Narod i pravda (NiP) u izvješću je prijavila nekoliko manjih donacija, a sporna je firma Conram, koja je protekle godine sklopila više ugovora o javnim nabavama s lokalnim zajednicama. Poseban problem je slučaj Tehničkog remonta Bratunac, koji je s 12.000 KM financirao Republičku stranku Srpske, čiji je predsjednik Slaven Risitić ujedno i direktor tog poduzeća.

Ta donacija sporna je po dva osnova, pojašnjava TI: stoga što RS i dalje ima značajan manjinski udio u vlasništvu Tehničkog remonta Bratunac, koji na svom web siteu navodi da RS time pruža podršku pri sklapanju komercijalnih ugovora, te stoga što Tehnički remont godinama dobiva vrijedne poslove od MUP-a RS,-a.

Tako je samo lani dobio ugovor od 49.000 KM i nije se smio naći među donatorima stranaka. Manje donacije privatnih kompanija koje su poslovale sa tijelima izvršne vlasti primali su Hrvatska republikanska stranka (HRS) i Socijaldemokrate (SD) BiH, te je i u tim slučajevima TI BiH prijave proslijedio SIP-u.

‘Rupe’ u zakonu

Nažalost, zakon zabranjuje strankama da primaju donacije samo od onih poduzeća koja su poslovala s tiejlima izvršne vlasti, dok su brojni stranački donatori poslovali i s javnim ustanovama i javnim poduzećima u kojima političke stranke imaju kontrolu nad svim procesima donošenja odluka, što zakon ne tretira.

Iako su stranke prijavile 552.510 KM donacija privatnih poduzeća, što je znatno više no ranijih godina, brojne velike političke stranke koje dugo sudjeluju u vlasti godinama ne prijavljuju donacije privatnih tvrtki.

Tako, osim SNSD-a,i stranka Ujedinjena Srpska i Socijalistička partija nisu prijavile ni jednu marku takvih donacija.

S druge strane, političke stranke teško mogu opravdati ogromne troškove izborne kampanje jer su, prema podacima TI BiH, SNSD, Ujedinjena Srpska i još šest stranaka prikrili najmanje 1,5 milijuna KM troškova protekle izborne kampanje. TI BIH podsjeća da već dugo ukazuje da, zbog lošeg Zakona o financiranju političkih stranaka, stranke uspijevaju sakriti svoje stvarne financijere i iznose prihoda kojima raspolažu, a posebno rashoda koje ni SIP ne uspijeva utvrditi.

/Desk/

Objava TI BIH prijavio devet stranaka: Primale donacije od poduzeća koja su dobivala državne tendere pojavila se prvi puta na Republika.

Međutim, dodaje se kako podaci TIBiH pokazuju da je osam stranaka prijavilo nerealno niske troškove kampanje, odnosno najmanje 1,5 milijuna maraka manje nego što je procijenila ova organizacija.

S obzirom na to da TIBIH nije imao podatke o troškovima oglašavanje na portalima i platformi YouTube, tiskanja i distribucije reklamnog materijala, kao i brojnih drugih vidova oglašavanja, stranke su morale prijaviti daleko veće iznose jer je monitoring TIBIH uključivao samo četiri komponente, piše Dnevni list.

SNSD i SDA

Ipak Savez nezavisnih socijaldemokrata je prijavio 1,54 milijuna maraka ukupnih troškova kampanje iako je TIBIH procijenio da je ova stranka samo na bilborde, oglase u medijima, na Facebooku i predizborne skupove potrošila najmanje dva milijuna maraka.

Tako je SNSD prijavio oko 150 tisuća maraka troškova predizbornih skupova, a podatak je nerealan ako se uzme u obzir da je samo na završnom skupu te stranke u Banjaluci nastupala Svetlana Ceca Ražnatović čiji je nastup, usporedbe radi, Olimpijski centar Jahorina 2018. godine platio 78 tisuća maraka.

SNSD ni ranijih godina, po nalazima revizora SIP-a, nije imao dokaze o plaćanju njenih usluga, a ove godine na skupovima te stranke nastupale su i druge estradne zvijezde.

Promatrači TIBIH ispratili su 99 većih skupova SNSD-a čija je vrijednost, sa uslugama hrane, pića, glazbe, zakupa prostora, iznajmljivanja opreme i šatora, iznosila, prema procjeni TIBIH, najmanje 850 tisuća maraka.

Stvarni troškovi kampanje SNSD-a značajno premašuju prihode koje ova stranka prikazuje, a koji iznose 1,8 milijuna maraka i u njima nije prikazana nijedna marka donacije privatnih poduzeća.

SDA je prikazala 1,5 milijuna maraka troškova kampanje, što je za oko 220 tisuća maraka manje od onoga što je utvrđeno monitoringom TIBIH, a značajno manje iznose od utvrđenih prijavili su PDP i SDS posebno kod oglašavanja u medijima i organizacije predizbornih skupova.

SDP, HDZ, SBiH….

Ujedinjena Srpska, DEMOS i Socijalistička partija nisu prikazale nijednu marku troškova predizbornih skupova iako su promatrači TIBIH ispratili više od 70 skupova ovih stranaka.

US i SP također nisu prijavili nijednu marku troškova internet oglašavanja iako su po javno dostupnim podacima potrošile značajne iznose na Facebook oglase. Značajno manje troškove od uočenih prijavili su još DNS i HDZ 1990.

Od ostalih stranaka, najveće troškove kampanje u svojim izvještajima iskazali su SDP, NIP, SBB, Naša stranka i HDZ BIH, a prijavljeni iznosi su veći od procjene TIBIH s obzirom na to da je monitoring TIBIH obuhvatio samo četiri segmenta troškova kampanje.

Ipak, pogledaju li se pojedine stavke, vidljivo je da je SDP prijavio manje troškove oglašavanja u medijima nego što je procijenila medija monitoring agenciја koju je angažirao TIBIH.

Stranka za BiH prijavila je 427 tisuća maraka troškova izborne kampanje iako je samo par dana pred izbore demantirala podatke TIBIH da je potrošila oko 420 tisuća maraka i tvrdila da je taj iznos svega 106 tisuća maraka.

Na kraju je prijavila cifru koja se približno podudara s podacima TIBIH, ali je interesantno da je ta brojka znatno veća od ukupnih prihoda kojim ova stranka raspolaže a iznose oko 299 tisuća maraka. Sudeći po izvješću, SBiH još nije platila troškove kampanje jer je iskazala dugove veće od 390 tisuća maraka od kojih je najveći dio nastao upravo ove godine.

Brojne stranke nisu mogle objasniti iz kojih izvora su financirale kampanju. Sedam nije podnijelo izvješće SIP-u, dok 26 nije prikazalo nijednu marku troškova kampanje. Izvješća nisu podnijele BH Fuad Kasumović i Platforma za progres koje su, prema procjeni TIBIH, potrošile najmanje 43 odnosno 32 tisuće maraka na bilborde, Facebook oglase i predizborne skupove.

Isto tako, Narodna partija Srpske NPS Darko Banjac koja je nakon izbora postala parlamentarna stranka, nije ni podnijela financijsko izvješće tako da nema objašnjenja iz kojih izvora je  financirala kampanju koja je po procjeni TIBIH 230 tisuća maraka.

Važno je istaći da ni pokret Uspješna Srpska koji je sa NPS-om nastupio u koaliciji, u podnesenom izvještaju nije prijavio ni jednu marku troškova kampanje iako su promatrači TIBIH zabilježili bilborde ovog pokreta vrijedne oko 24 tisuće maraka

Veća transparentnost

Zbog svega navedenog, TIBIH se zalaže za unapređenje Zakona o financiranju političkih stranaka kako bi bili poboljšani transparentnost i uvedena veća kontrola jer ima brojnih dokaza da računi političkih stranaka na kraju budu plaćeni javnim novcem.

SIP BiH je za ove izbore izmijenio obrasce na kojima se prijavljuju troškovi kampanje tako da su stranke prvi put odvojeno prikazale troškove internet oglašavanja.

Stranke su prijavile 933 tisuće maraka, a javno dostupni podaci Facebooka pokazuju da su stranke i kandidati samo na ovoj platformi potrošile oko 491 tisuću maraka na političko oglašavanje. Kako podaci za ostale platforme nisu dostupni, nije moguće ni provjeriti točnost ovih podataka.

Također, problem je i što veliki broj medijskih kuća nije dostavio RAK-u cijene političkog oglašavanja, koje su znatno veće od komercijalnih po kojima je medija monitoring agencija, za potrebe TIBIH radila procjenu troškova oglašavanja u medijima.

Objava Političke stranka za izbornu kampanju potrošile rekordan novac – 11,3 milijuna KM pojavila se prvi puta na Republika.

Radi se o predizbornom videu, koji je plasiran tijekom rujna, uoči općih izbora u Bosni i Hercegovini, 2. listopada ove godine, analizira Radio Slobodna Europa.

U videu, glumci, koji su bili odjeveni kao sportašica, učiteljica, građevinski radnik i umirovljenik, sjede za konferencijskim stolom, na čijem čelu je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a. U monologu, Dodik uvjerava glasače kako je upravo on najbolji kandidat za predsjednika entiteta Republika Srpska.

Tijekom mjesec dana ovogodišnje predizborne kampanje, SNSD je za političku Facebook-promociju platio više od 64.000 KM (32.650 eura). Kada se tome dodaju pojedinačna oglašavanja na stranicama kandidata i općinskih odbora ove stranke, potrošili su oko 40.000 eura.

Tako je ova stranka na prvom mjestu, s oko 18 posto ukupnih ulaganja svih domaćih stranaka u politički marketing na društvenoj mreži Facebook tijekom predizborne kampanje.

Za taj novac je Facebook omogućio da političke poruke SNSD-a na ovoj društvenoj mreži budu pregledane oko 18,8 milijuna puta.

Što je s ostalim strankama?

Tijekom predizborne kampanje poruke tri političke partije- Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) su pregledane više od 26 milijuna puta.

“Prema našoj procjeni, tijekom predizborne kampanje politički subjekti potrošili su oko 438.875 KM (224,200 eura). Međutim, nemamo uvid za još više od 180 pojedinačnih stranica koje su se oglašavale, jer Facebook ne bilježi plaćene iznose koji su manji od 100 maraka (51 euro)”, kaže Biljana Livančić – Milić, predstavnica Udruženja građana “Zašto ne”.

Isplati li se ulagati u Facebook predizbornu kampanju?

Na biračkom spisku za ovogodišnje izbore u Bosni i Hercegovini je bilo 3.368.666 građana sa pravom glasa. Glasala je samo polovica njih. Istovremeno je u rujnu ove godine više od dva milijuna ljudi u Bosni i Hercegovini koristilo Facebook. Ovo je najpopularnija društvena mreža s više od 96 posto udjela na tržištu Bosne i Hercegovine.

“Sigurno je da promovirani sadržaji političkih stranaka stižu do glasača. Hoće li se netko zadržati duže na nekom oglasu, pregledati video, pročitati poruku, to je teško procijeniti”, kaže Livančić – Milić.

Do ‘lajkova’ i dijeljenja sadržaja se može doći i bez izravne promocije oglasa na platformi Facebook, kaže Livančić – Milić.

Ona navodi da službena stranica Bakira Izetbegovića, kandidata za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine nije potrošila ništa na oglašavanje na Facebooku, ali je s prosjekom od tri objavljena sadržaja dnevno bilježila približno isti broj interakcija s korisnicima mreže Facebook kao i SNSD, koji je dnevno objavljivao oko 15 sadržaja.

“Do svih glasača se može doći. Međutim, sumnjam da se može doći do njihovog glasa putem Facebook kampanja, ako su ti glasači ranije bili privrženi nekoj drugoj stranci”, kaže Livančić – Milić.

Prema podacima kompanije Meta, Izetbegovićeva stranka SDA je na prediznorno Facebook oglašavanje potrošila 2.711 KM (1.387 eura), i to isključivo posredstvom općinskih odbora stranke ili stranica pojedinih kandidata.

Iako je Bakir Izetbegović izgubio u utrci za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, njegova stranka je na listopadskim izborima zadržala vodeću poziciju u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i Parlamentu entiteta Federacija BiH, prema dosadašnjim objavljenim prebrojanim glasačkim listićima koje je objavilo Središnje izborno povjerenstvo (SIP).

“Botovi” i “trolovi” s lažnih profila

Izuzev plaćenih oglasa, interakciju s korisnicima mreže Facebook pojačavaju i takozvani “botovi” i “trolovi”, odnosno osobe koji kreiraju i dijele političke poruke i sadržaje s desetina lažnih profila koje svaka od tih osoba kreira.

S ovih profila dijele i hvale sadržaje svojih stranaka i kandidata, te kritiziraju i vrijeđaju političke protivnike, druge stranke i kandidate. Anonimnost im daje slobodu da šire, ne samo stranačku propaganda, već i dezinformacije, klevete i uvrede, bez straha od tužbe.

Radio Slobodna Europa zabilježio je djelovanje više ovakvih profila, koji su najčešće komentirali ili dijelili sadržaje Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Stranke demokratske akcije (SDA) tijekom predizborne kampanje u rujnu.

Što je pokazala analiza Transparency International BiH?

Domaće političke stranke su tijekom prva tri tjedna kampanje potrošile ukupno 9,6 milijuna maraka (4,9 milijuna eura), pokazuje analiza organizacije Transparency International Bosne i Hercegovine (TI BiH).

U iznos nije uračunat iznos novca kojeg su stranke potrošile u posljednjem tjednu kampanje, navela je organizacija TI BiH, posvećena borbi protiv korupcije i izgradnji transparentnijeg i odgovornijeg društva.

“Ovaj iznos potrošen je na bilborde, reklame u medijima (televizija i štampani mediji), Facebook oglašavanje i predizborne skupove”, kažu iz TI BiH.

Najviše novca stranke su potrošile na oglašavanje na bilbordima, a promatrači TI BiH su zabilježili oko 3.500 takvih reklama. Njihova tržišna vrijednost iznosi oko šest milijuna KM (tri milijuna eura), navode u TI BiH.

Istovremeno je za oglašavanje u tiskanim medijima, na televizija i za organizovanje predizbornih skupova potrošeno oko 3,3 milijuna KM (1,7 milijuna eura).

Važnost društvenih mreža u politici

Kompanija Meta, čiji vlasnik Mark Zukerberg (Mark Zuckerberg) upravlja mrežama Facebook i Instagram, izjavila je 29. rujna ove godine da je blokirala prvi pokušaj Kine da utiče na američke izbore zakazane za studeni 2022.

Prema pisanju svjetskih medija, ovo ukazuje na sve veće napore Pekinga da putem međunarodnih društvenih mreža širi dezinformacije s ciljem produbljivanja podjela u američkom društvu.

Kolika je važnost društvenih mreža u politici pokazao je i primjer bivšeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donald Trumpa iz siječnja 2021. godine.

Društvene mreže Facebook, Instagram i Twitter tada su blokirale službene račune tadašnjeg predsjednika SAD-a, tijekom posljednja dva tjedna njegovog mandata.

Trump je tada osporavao službene rezultate izbora i pobjedu protiukandidata Joe Bidena.

Na nepopularnu cenzuru ove kompanije odlučile su se kako bi suzbili Trampove neutemeljene tvrdnje o američkim predsjedničkim izborima dok su stotine Trumpovih pristaša jurišale na američki Capitol, kako bi spriječili prijenos vlasti na novog predsjednika.

Zuckerberg je tada rekao da će Trumpov račun ostati blokiran, jer je Trump koristio Facebook za poticanje nasilne pobune protiv demokratski izabrane vlade.

Grafikone o utrošenom novcu za političke stranke i kandidate u BiH tijekom predizborne kampanje možete vidjeti

OVDJE.

/Desk/

Objava Koliko su stranke i kandidati potrošili na oglašavanja putem Facebooka – skoro pola milijuna KM na ‘klikove’ i ‘lajkove’ pojavila se prvi puta na Republika.

Ovo su politički subjekti kojima je SIP ovjerio prijavu za učešće na izborima u listopadu ove godine na razinama od Predsjedništva BiH, Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, predsjednika RS i zastupnike u Narodnoj skupštini RS do zastupnika u županijskim skupštinama FBiH:

1. HKDU BIH
2. SDP BIH
3. SDS
4. HDZ BIH
5. DNZ BIH KRAJIŠKA STRANKA
6. SELJAČKA STRANKA
7. SOCIJALISTIČKA PARTIJA
8. SDA
9. PDP
10. SPU STRANKA PENZIONERA/UMIROVLJENIKA
11. SNSD MILORAD DODIK
12. HDU BIH, HRVATSKA DEMOKRATSKA UNIJA BIH
13. HDZ 1990
14. NAŠA STRANKA
15. ASDA, STRANKA DEMOKRATSKE AKTIVNOSTI
16. HSP DR. ANTE STARČEVIĆ BIH
17. SAVEZ ZA DEMOKRATSKU SKUPŠTINU
18. HSS STJEPAN RADIĆ
19. POSAVSKA STRANKA
20. RADNIČKA PARTIJA
21. HSS, HRVATSKA SELJAČKA STRANKA
22. NAPREDNA STRANKA
23. DF, DEMOKRATSKA FRONTA
24. LABURISTIČKA STRANKA BIH, LABURISTI
25. ZA PRAVU I RED LISTA NEBOJŠE VUKANOVIĆA
26. HNL, HRVATSKA NEZAVISNA LISTA
27. HRS, HRVATSKA REPUBLIKANSKA STRANKA
28. NDP, NARODNI DEMOKRATSKI POKRET
29. SRS DR. VOJISLAV ŠEŠELJ
30. UJEDINJENA SRPSKA
31. GRAĐANSKI SAVEZ
32. NB, NEZAVISNI BLOK
33. NAROD I PRAVDA, NIP
34. BNS, BOSANSKA NARODNA STRANKA
35. PLATFORMA ZA PROGRES
36. PDA, POKRET DEMOKRATSKE AKCIJE
37. ŽUPANIJSKA NEOVISNA LISTA
38. NAŠA PRIČA REPUBLIKA SRPSKA
39. SMS
40. DEMOKRATSKI SAVEZ DEMOS
41. POMAK, POKRET ZA MODERNU I AKTIVNU KRAJINU
42. GLAS NARODA BIH
43. KRUG
44. SDB, SOCIJALDEMOKRATE BIH
45. OTADŽBINSKA STRANKA
46. NOVO DOBA
47. NEZAVISNI-NEOVISNI
48. BOSANSKOHERCEGOVAČKI DEMOKRATI DŽEDRAIL BAJRAMOVIĆ
49. HNP, HRVATSKI NACIONALNI POMAK
50. NARODNA PARTIJA SRPSKE DARKO BANJAC
51. REPUBLIČKA STRANKA SRPSKE, RSS
52. NOVA POLITIČKA INICIJATIVA
53. NEZAVISNA GRAĐANSKA LISTA
54. NEZAVISNA LISTA HRVATSKA ZVONA
55. REPUBLIKANSKA STRANKA
56. SRPSKI NACIONALNI POKRET FEDERACIJE BIH
57. ZA NOVE GENERACIJE
58. ZELENI POKRET
59. NOVI POČETAK

Objava DONOSIMO POPIS 59 stranaka kojima je SIP danas ovjerio prijave pojavila se prvi puta na Republika.

SIP je ovjerio prijave za učešće na izborima za 8 neovisnih kandidata koji u potpunosti ispunjavaju zakonom propisane uvjete, a zbog nedostataka u prijavi, 9 neovisnih kandidata će biti obaviješteno da u ostavljenom roku iste ukloni.

Odbijena je i prijava jednog neovisnog kandidata za člana Predsjedništva BiH jer je prijava imala manji broj potpisa podrške birača od Zakonom propisanog.

Dok je ovjera svih 58 stranaka protekla glatko, razlog prijepora među članovima SIP-a bila je Srpska radikalna stranka (SRS) dr. Vojislav Šešelj, odnosno, ime četničkog vojvode koji je i danas politički aktivan u susjednoj Srbiji i predsjednik je stranke s istim imenom.

Ali, nakon nekoliko pauza zbog rasprave, SIP je s 4 glasa ‘za’ i dva ‘protiv’ ipak izglasao da SRS dr. Vojislav Šešelj može sudjelovati na listopadskim općim izborima.

/desk/

Objava SIP ovjerio 59 političkih stranaka za izbore, a 32 zbog nedostataka poslao na ‘popravni’ do ponedjeljka – “Šešelj” se izvukao pojavila se prvi puta na Republika.

Večernji list BiH imao je uvid u odluku SIP-a pod nazivom “Pravilnik o prijavi i uvjetima za ovjeru političkih subjekata”, a iz koje je vidljivo da je sudjelovanje na izborima poskupjelo od dvije do pet tisuća maraka, ovisno o tome o kojoj se razini vlasti radi, odnosno radi li se o pristojbama koje plaćaju političke stranke ili pak neovisni kandidati.

Objašnjenje iz SIP-a

Glasnogovornica Središnjeg izbornog povjerenstva Maksida Pirić objasnila je razloge donošenja odluke o povećanju iznosa pristojbi.

– SIP je donio odluku o povećanju iznosa pristojbi u skladu sa značajem razine organa vlasti za koje se prijavljuju za ovjeru, ali i zbog realnih situacija da se pojedini politički subjekti, uglavnom neovisni kandidati, prijavljuju na sudjelovanje na izborima zbog mjesta koja im po zakonu pripadaju u biračkim odborima, a što zna biti izvor zloupotreba u izbornom procesu, posebno na dan izbora – kazala je ona. Dodala je kako će, tamo gdje budu ispunjeni zakonski uvjeti, plaćeni iznos za pristojbe biti vraćen.

Usporednom analizom pravilnika iz ove s onim iz 2018. godine vidljivo je kako je do povećanja iznosa pristojbi došlo u svim kategorijama. U kontekstu političkih stranaka, stranke će sada morati plaćati 25 tisuća maraka za izbore za člana Predsjedništva BiH dok su 2018. plaćale 20 tisuća. Isti iznos sada će se morati plaćati i za sudjelovanje u utrci za Zastupnički dom Parlamenta BiH, a za što je 2018. također trebalo izdvojiti 20 tisuća maraka. Poskupjela je i pristojba za Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH, predsjednika Republike Srpske i zastupnike u Narodnoj skupštini RS-a, pa će tako stranke umjesto 14 tisuća, sada morati plaćati 18 tisuća maraka. Skuplje je i sudjelovanje u izbornoj utrci za županijske skupštine koje će ove godine stranke koštati 13, umjesto 10 tisuća maraka.

Kada je riječ o neovisnim kandidatima, pristojba za kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iznosi 13 tisuća dok je 2018. godine taj iznos bio 10 tisuća, a istovjetna situacija jest i kada je riječ o pristojbi za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH.

Ove je godine iznos pristojbe za Zastupnički dom Parlamenta Federacije, predsjednika Republike Srpske, kao i Narodnu skupštinu RS-a 9 tisuća maraka, dok je četiri godine ranije pristojba iznosila sedam tisuća KM. Konačno, poskupjela je i pristojba neovisnim kandidatima za županijske skupštine – sada će plaćati sedam, umjesto dosadašnjih pet tisuća maraka.

Povrat sredstava

U kontekstu povrata iznosa od pristojbi na snazi je članak 4.16 Izbornog zakona BiH, a koji precizira uvjete i način na koji stranke i kandidati mogu računati na uplaćena sredstva.

Uplaćeni novčani iznos pristojbe za ovjeru vraća se ako politička stranka ili neovisni kandidat osvoje za članove Predsjedništva BiH 1/3 glasova od ukupnog broja glasova koje je osvojio izabrani član Predsjedništva BiH na izborima, a za predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske 1/3 glasova od ukupnog broja glasova koje je osvojio izabrani predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske na izborima, iz odgovarajućeg konstitutivnog naroda.

Novac se vraća i ako politička stranka ili neovisni kandidat za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Zastupnički dom Parlamenta FBiH, za Narodnu skupštinu RS-a i za skupštine županija u Federaciji BiH osvoje više od 3% od ukupnog broja važećih glasova u toj izbornoj jedinici. Neovisno o ovoj odluci, a u kontekstu samog raspisivanja izbora, treba ukazati na činjenicu da je Ustavni sud BiH izbrisao dva članka Izbornoga zakona BiH, proglasivši ih prethodno neustavnim te samim tim nema ni mogućnosti implementacije izbornih rezultata, piše Večernji list BiH.

/Desk/

Objava Poskupjelo sudjelovanje na izborima – tko želi biti biran, mora više platiti pojavila se prvi puta na Republika.