podjela – Republika

CIJELA FEDERACIJA (I VIŠE) Bivši američki veleposlanik u BiH: “Izetbegović je rekao da bi mogao živjeti s podjelom BiH jer bi njegov dio bio veličine Slovenije”

republika — Mon, 25 May 2026 11:50:05 +0000

Predsjednik najveće oporbene bošnjačke stranke u BiH Bakir Izetbegović suočio se s ozbiljnim optužbama kako u tajnosti prihvaća mogućnost konačne etničke podjele zemlje dok javno osuđuje takve pojekte, a to je postalo povodom novih preizbornih obračuna.

Ovakve optužbe na Izetbegovićev je račun izrekao bivši američki veleposlanik u Sarajevu Michael Murphy koji je, tu dužnost napustio početkom 2025. godine nakon smjene vlasti u SAD-u.

U objavi na društvenoj mreži X Murphy je napisao kako je Izetbegović tijekom pregovora o ustavnoj reformi vođenim 2021. i 2022. tadašnjim američkim dužnosnicima “rekao da bi mogao živjeti s podjelom BiH jer bi njegov dio bio veličine Slovenije”.

Ovom izjavom Bakir Izetbegović otkrio je kako smatra da polaže pravo na cijelu Federaciju BiH kao na “svoj dio”. Naime, iako je on za “svoj dio” BiH naveo kako bi bila veličine Slovenije (čija je površina 20.273 km), jasno je kako pod time misli na cijelu Federaciju BiH (čija je površina 26.110 km), a možda i dio Republike Srpske. Izetbegović je ovime pokazao kako isključivo on (Bošnjaci) polaže apsolutno pravo na “svojatanje” cjelokupnog jednog entiteta kojeg dijeli sa Hrvatima (ali i Srbima i Ostalima), što je skandalozno i vrlo prijetvorno.

Murphy je zapravo kritički reagirao na izvješće State Departmenta o stanju na zapadnom Balkanu. Smatra da sadržaj tog dokumenta potvrđuje kako Trump i njegovi suradnici zapravo nemaju nikakvu strategiji za zapadni Balkan pa tako i za BiH. po njegovom mišljenju, u Bijeloj kući ne razumiju kolika je opasnost od etničkih napetosti u BiH i sve pokušavaju riješiti “komercijalnim” pristupom.

Za Milorada Dodika kaže kako i dalje predstavlja daleko najveću prijetnju stabilnosti i kritizira to što su mu SAD pod Trumpom ukinule sankcije. Pita se jesu li SAD danas doista posvećene očuvanju cjelovitosti BiH kako to tvrde predstavnici sadašnje administracije.

Na samom kraju objave Murphy je spomenuo Izetbegovića kao jednog od etnonacionalističkih lidera kojima takav pristup zapravo odgovara i onda navodi što je on navodno izrekao tijekom neuspjelih pregovora o izmjenama izbornog zakona vođenih prije pet godina.

Na Murphyjevu su objavu odmah reagirali iz tri bošnjačko-građanske stranke koje su sada dio vlasti uz tvrdnju kako je to krunski dokaz kakvu prijetvornu politiku vode SDA i njen lider dok je Izetbegović navode bivšeg veleposlanika opisao kao puke laži.

“Nikada ni s američkom administracijom, niti s bilo kojim drugim međunarodnim sugovornikom, nisam razgovarao o podjeli Bosne i Hercegovine. Nitko tako nešto nije ni spominjao, a kamoli predlagao”, izjavio je Izetbegović.

On sada kaže da je odbio zahtjeve HDZ-a BiH za izmjene izbornog zakona “upravo zato što bi vodili dodatnim etničkim podjelama i cementiranju diskriminacije”.

No “trojka” ne sumnja u Murhyjeve tvrdnje. Čelnik SDP-a BiH i premijer Federacije BiH Nermin Nikšić kazao je kako u toj stranci od ranije imaju informacije da Izetbegović u svom uredu drži karte BiH s iscrtanim etničkim podjelama.

Što je napisao bivši američki veleposlanik u BiH?

“Jučer je američka administracija izvijestila Kongres o politici prema zapadnom Balkanu. U kratkom izvješću navedeno je nekoliko stvari o BiH. Administracija kaže da je i dalje predana Daytonskom mirovnom sporazumu i teritorijalnom integritetu BiH.

Također tvrdi da je riješila najakutniju krizu u BiH od rata, a istovremeno očuvala “pravnu koheziju” BiH, što je neobičan izbor riječi.

Ovo je referenca na sporazum administracije s g. Dodikom iz 2025. (tj. ukidanje američkih sankcija protiv njega, kao i smjena visokog predstavnika u zamjenu za ukidanje nekih, ali ne svih, zakona RS-a protiv Daytonskog mirovnog sporazuma i ostavku g. Dodika na mjesto predsjednika RS-a).

Ovaj sporazum nije dobro funkcionirao za administraciju koja je navodno zabrinuta zbog prijetnji koje predstavljaju “etničke pritužbe” i “destabilizirajući akteri” američkim interesima na zapadnom Balkanu. Dodikov etnonacionalizam ostaje najdestabilizirajuća sila u BiH, a on ostaje vrlo otvoren o svom cilju – neovisnosti RS-a. Plaća lobiste u Washingtonu da to i zagovaraju.

Nije potrebno puno istraživanja da bi se utvrdilo da gospodin Dodik i dalje širi litaniju lažnih povijesnih, političkih i pravnih narativa. Naravno, uvijek možete odlučiti ne tražiti. Administracija kaže da potiče „aktere na izbjegavanje destabilizirajuće i razdorne akcije“, ali teško je pronaći puno dokaza za to.

Retorika ima posljedice i, poput ranih znakova raka, opasno ju je ignorirati. Administracija naziva „kraj ere izgradnje nacije“, ali za Sjedinjene Države to je doba završilo prije puno godina s dolaskom Obamine administracije. Sadašnja administracija brka, možda namjerno, prošle američke napore da očuvaju Daytonski mirovni sporazum i teritorijalni integritet BiH s „izgradnjom nacije“.

To nije ista stvar, a prvo je ključno za sprječavanje etnonacionalista koji prijete stabilnosti BiH. Teško je izbjeći zaključak da je gospodin Dodik prisvojio ublažavanje sankcija i druge ustupke te se odmah vratio potkopavanju DPA, BiH i institucija BiH potrebnih za održavanje stabilnosti koju administracija tvrdi da traži i koja joj je potrebna za uspjeh njezine komercijalne agende u BiH.

Dodik i drugi etnonacionalistički akteri sada se čine ohrabrenijima i posljedično sklonijima izazivanju krize. To ne rješava najakutniju krizu u BiH od rata. Intervencija SAD-a 12. svibnja u Vijeću sigurnosti UN-a sugerira da predanost administracije teritorijalnom integritetu BiH nije toliko čvrsta kao što se navodi u izvješću Kongresu.

Izvješće se pojavilo nakon intervencije, ali iskustvo sugerira da je izvješće sastavljeno prije intervencije i da su oni koji su vodili politiku prema BiH oblikovali ono što je, a što nije rečeno u UN-u. Etnonacionalistički politički čelnici BiH bez sumnje su to pozdravili, možda čak i gospodin Izetbegović koji je američkim dužnosnicima tijekom pregovora o ustavnoj reformi 2021.-2022. rekao da može živjeti s podjelom BiH jer bi njegov dio bio veličine Slovenije.

Možda je isto signalizirao i sadašnjoj administraciji. U svakom slučaju, izvješće u najboljem slučaju sugerira da je američka politika prema BiH zbrka, ali postoje uznemirujuće slamke u vjetru o tome što je Washington spreman tolerirati. Izvješće nije učinilo ništa da to otkloni”, napisao je u svojoj objavi bivši američki veleposlanik Michael Murphy.

/Desk/

Objava CIJELA FEDERACIJA (I VIŠE) Bivši američki veleposlanik u BiH: “Izetbegović je rekao da bi mogao živjeti s podjelom BiH jer bi njegov dio bio veličine Slovenije” pojavila se prvi puta na Republika.

Još jedna godina, još jedna kontroverza za Euroviziju ali obožavatelji ne odustaju

republika — Sun, 10 May 2026 09:51:03 +0000

Pjesma Eurovizije 2026. službeno započinje u Beču ove nedjelje paradom na “tirkiznom tepihu”. Iako je riječ o jubilarnoj 70. obljetnici natjecanja, slavlje je u sjeni žestoke rasprave o sudjelovanju Izraela.

Pet redovitih sudionica – Island, Irska, Nizozemska, Slovenija i Španjolska – bojkotiraju događaj. Prisutnost Izraela izaziva kontroverze od početka njihove vojne ofenzive u Gazi u listopadu 2023. godine. Iako je sporazum o prekidu vatre na snazi od 10. listopada 2025., napetosti ne popuštaju.

“Nikada nismo bili ovoliko podijeljeni”

Eurovizija je neraskidivo povezana sa svojom zajednicom obožavatelja. Fan stranice i blogovi u press centrima imaju isti status kao i veliki mediji poput BBC-ja.

“Baza obožavatelja je ključna za komercijalnu dimenziju Eurovizije”, objašnjava Dean Vuletic, autor knjige o povijesti natjecanja. “Oni su ti koji kupuju ulaznice i suvenire, čak i kada je natjecanje ogrezlo u političke kontroverze.”

Međutim, zbog bojkota, neki su portali obustavili rad:

Eurovision Hub: “Ovo više nije Eurovizija u koju smo se zaljubili prije toliko godina.”
Eirevision podcast (Irska): “Natjecanje utemeljeno na jedinstvu i miru nikada se nije činilo ovoliko podijeljenim.”

Neki obožavatelji, poput Philipa Dorea, ističu važnost Eurovizije za LGBTQ+ zajednicu i neurodiverzitet, predlažući “srednji put” – praćenje priprema, ali odustajanje od gledanja samog finala u znak prosvjeda.

“Nisam to mogao propustiti”

Unatoč svemu, interes javnosti je golem. Sve ulaznice za veliko finale u Beču planule su u samo 14 minuta.

“To je snažan podsjetnik na ono što Eurovizija predstavlja – radost i zajedničko iskustvo u vremenima kada je to najpotrebnije”, izjavio je direktor natjecanja Martin Green.

Ipak, atmosfera je daleko od opuštene. Rob Lilley-Jones, voditelj podcastera Euro Trip, kaže da se u tjedan Eurovizije ulazi s osjećajem strepnje: “U Malmöu (2024.) je bilo najgore do sada. Osiguranje je bilo posvuda, a prosvjednici su vikali na nas na ulazu u dvoranu.”

Povijest političkih sukoba

Vuletic podsjeća da Eurovizija nije prvi put politički obojena. Slično je bilo u Moskvi 2009. zbog gušenja gay parade, te u Azerbajdžanu 2012. zbog kršenja ljudskih prava. “Mediji teže senzacionalizmu, ali obožavatelji su se uvijek vraćali”, kaže on.

Austrijska televizija (ORF) potvrdila je da neće zabraniti palestinske zastave niti će cenzurirati zvižduke publike u dvorani Wiener Stadthalle. Ipak, gledanost će neizbježno pasti jer javni servisi u Španjolskoj, Sloveniji i Irskoj neće prenositi natjecanje.

Najveća nepoznanica ostaje: što ako Izrael pobijedi? Njihova predstavnica Noam Bettan s baladom “Michelle” jedan je od favorita, što fanove ostavlja u neizvjesnosti kakvu natjecanje u svojih 70 godina još nije doživjelo.

Objava Još jedna godina, još jedna kontroverza za Euroviziju ali obožavatelji ne odustaju pojavila se prvi puta na Republika.

Jutarnji list: Dodik pred Vučićem pokušao uvući Hrvatsku u dijeljenje BiH; Hrvatski državni vrh: ‘Teze su mu sulude!‘

republika — Thu, 27 Aug 2020 13:48:37 +0000

“Hrvatski stav je jasan: BiH je cjelovita i nedjeljiva država, tri ravnopravna naroda”, kažu u Vladi Republike Hrvatske, prenosi Jutarnji list.

– Kako je moguće da međunarodna zajednica dozvoljava da se izdvoji Kosovo, a Republika Srpska tog prava nema? Zato je sasvim normalno da u Republici Srpskoj razmišljamo o novom modelu ako se ovaj ne poštuje, izjavio je u srijedu Milorad Dodik, srpski vožd u Bosni i Hercegovini te član tamošnjeg Predsjedništva, na sastanku s Aleksandrom Vučićem u Beogradu, piše Jutarnji list.

Vučić je diplomatski odgovorio da Srbija priznaje BiH, ali i da će još pojačati odnose s tamošnjim srpskim entitetom. Međutim, Dodik je ovih dana upleo i Hrvatsku u svoje teorije o potrebi razgradnje susjedne države jer je izjavio kako je predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću poslao dokumente u kojima ukazuju na “antidaytonsko ponašanje visokog predstavnika” u BiH te dodao kako će spomenutu dokumentaciju poslati i “hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću”.

Riječ je o zaključcima parlamenta Republike Srpske u kojima se, uz ostalo, spominju pravo na samoopredjeljenje, autonomija entiteta i slično. Ti zaključci su naišli na oštre kritike u BiH, ali i međunarodne zajednice.

Politički direktori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira priopćili su da zaključci predstavljaju direktni udar na autonomiju dužnosnika na državnoj razini. Da bi pojačao dojmove, Dodik je zatražio odlazak visokog predstavnika za BiH (koji je predstavnik međunarodne zajednice i kontrolira provedbu Daytonskog sporazuma) pa dodao: “Koliko sam razumio, i Hrvatska je nezadovoljna ponašanjem visokih predstavnika, barem su to iskazivali kroz određene stavove. Isto tako, Srbija, Republika Srpska i polovina Federacije BiH oličene u Hrvatima smatraju da visoki predstavnik treba otići”.

Nastup je zaključio optužbom da treba zapitati “kako je moguće da se na Kosovu pokušava bezočno razoriti teritorijalni integritet Srbije, a da se u BiH pokušava napraviti unitarna država”. Njegove teze izazvale su snažne reakcije visokog predstavnika i vlasti u Sarajevu, ali i dovele u neugodnu poziciju Republiku Hrvatsku jer ispada da Zagreb nešto muti u suradnji s Miloradom Dodikom.

Jutarnji list je od Ureda predsjednika i Vlade zatražio odgovore jesu li stvarno u kontaktima s čelnikom Republike Srpske. Odgovori su negativni, i to decidirano: “Nismo dobili nikakvo pismo, niti znamo o čemu se uopće radi”, rekao je Nikola Jelić, glasnogovornik Ureda predsjednika.

Još su precizniji bili u Vladi gdje smo razgovarali s jednim od suradnika premijera Andreja Plenkovića, koji je odrješito demantirao vezu s najnovijim Dodikovim nastupima, ali i objasnio pozadinu.

– Četvrtog rujna u Washingtonu će se održati pregovori između Kosova i Srbije, a na ovaj način se pokušava pojačati srpska pozicija. Međutim, Dodikove teze su sulude, kao i uvlačenje Hrvatske u njegove priče o podjeli BiH. Hrvatski stav je jasan: BiH je cjelovita i nedjeljiva država, tri ravnopravna naroda, komentirao je sugovornik Jutarnjeg lista.

/Republikainfo.com/

Objava Jutarnji list: Dodik pred Vučićem pokušao uvući Hrvatsku u dijeljenje BiH; Hrvatski državni vrh: ‘Teze su mu sulude!‘ pojavila se prvi puta na Republika.

Ruski veleposlanik i Borrell se slažu: Podjela Kosova može ako se slože Beograd i Priština…, ali posljedice može osjetiti i Balkan

republika — Sun, 10 May 2020 22:10:09 +0000

Aleksandar Bocan-Harčenko je ruski operativac za prostor bivše Jugoslavije. Ili je na službi u nekoj od ambasada na ovom područuju ili u Moskvi vodi odjel za ovaj dio svijeta. Negdje oko godinu dana je ambasador u Beogradu, tiši i blaži u javnim nastupima od svojih prethodnika, ali njegov utjecaj zbog toga nije ništa manji. Upravo obrnuto.

Za Dan pobjede nad fašizmom dao je veliki intervju beogradskoj Politici iz kojeg se jasno može detektirati ruska politika prema regiji. Ali i neki globalni trendovi, prenosi Euractiv.hr.

Za Politku je i dalje ključno pitanje rješavanje problema Kosova. I tu je Bocan-Harčenko iznio nekoliko izuzetno interesantnih ideja. Koje, sasvim sigurno, nisu samo njegove: ako i jesu vrlo je izgledno da će dobiti podršku u Moskvi. Moskva trenutno nije uključena u proces rješavanja kosovskog pitanja. Dijalog Beograda i Prištine se vodi pod okriljem EU koja je imenovala i posebnog izaslanika, bivšeg slovačkog ministra vanjskih poslova Miroslava Lajčaka (koji je bio i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH). Bilo je prigovora njegovom imenovanju jer je Slovačka jedna od pet zemalja EU koje ne priznaju Kosovo. No, i visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell je Katalonac iz Španjolske koja ne priznaje Kosovo. I zbog stava Madrida na prošlotjednom summitu EU i Zapadnog Balkana nije bilo zastava i državnih obilježja kako bi Kosovo moglo sudjelovati. Upravo na tom summitu je Lajčak dobio snažnu podršku njemačke kancelarke Angele Merkel. Prije nekoliko mjeseci u kosovsko se pitanje snažno uključio Washington i to primarno preko američkog ambasadora u Njemačkoj Richarda Grenella koji je posebni izaslanik predsjednika Donalda Trumpa.

Rusije tu nema.

Bocan-Harčenko na to reagira: “Moskva ima samostalnu viziju situacije. Za naše pridruživanje (pregovorima) potreban je prije svega poziv Beograda. Pri tome, sam pregovarački proces treba se voditi u razumljivom, za nas prihvatljivom međunarodnopravnom okviru, na osnovu Rezolucije Vijeća Sigurnosti UN 1244, i treba imati prihvatljivu formu i sadržaj”. Nakon ovog diplomatskog odgovora, slijedi snažan ubod: “Da dodam bez ikakve zluradosti, da zasad rezultati diplomatskih aktivnosti nisu suviše očigledni. Zasad, naprotiv, na samom Kosovu samo je više kaosa”.

Politiku je zanimalo kakav je ambasadorov stav o podjeli Kosova. Bocan-Harčenko je tu oprezan, ali jasan: “Podjela Kosova, kao i bilo koje druge ideje, ovisi o Beogradu i Prištini”. Te navodi da je u tom procesu ključno izbjeći “nametanje vanjskih shema ili vremenskih okvira”. A stav Moskve glasi: “Za nas je glavni kriterij da rješenje treba biti prihvatljivo za Srbiju”.

Dakle, može podjela Kosova koja se već ranije javila kao ideja “korekcije granica” pri čemu bi sjever Kosova (gdje nikako da se formira Zajednica srpskih općina) postao dio Srbije dok bi Priština dobila Preševsku dolinu gdje Albanci predstavljaju većinu. SAD je snažno zagovarao tu tezu, ali je naišla na jednoglasno odbijanje EU. No, čini se da na tom planu dolazi do promjena. Josep Borrell za prištinski dnevni list Koha Ditore nije isključio ideju o promjeni kosovskih granica ukoliko se Kosovo i Srbija slože oko toga. “Ako se stranke slažu, EU ne može biti papskija od Pape”, rekao je Borrell.

I nastavlja: “Nije na nama da kažemo Srbima i Kosovarima oko čega bi se trebali dogovoriti. Naša će uloga biti olakšavanje dijaloga. Ako se dogovore oko nečega, trebali bismo pomno proučiti taj dogovor, jer svaki sporazum Srbije i Kosova ima utjecaj na regiju”.

Iz navednog se može izvući zaključak da unutar EU dolazi do promjene stava. Njemačka je dosad bila snažno protiv takvog razvoja događaja, ali teško će moći protiv svih ako i unutar EU dođe do promjene mišljenja. Iako je jasno da bi takva odluka mogla imati dalekosežne negativne posljedice ne samo na Balkanu nego i globalno.

Jer, postoji niz međunarodnih kriznih žarišta gdje barem jedna strana vidi promjenu granica kao moguće rješenje. Situacija je u svakome od njih drukčija, ali tu je pitanje Izraela i aneksije Zapadne obale (što također zagovara sadašnja američka administracija), zatim niz zamrznutih sukoba na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza gdje bi se, primjerice, Gruzija trebala odreći Južne Osetije i Abhazije. A tu je i pitanje svih pitanja: Krim.

Ne treba zaboraviti da je Međunarodna krizna skupina (ICG, koji ima velik utjecaj na kreatore politike) nedavno objavila analizu stanja u Ukrajini sa sljedećim zaključkom: “Kako bi pomogli Ukrajini da pronađe mir, EU, NATO i države članice moraju tražiti nove pristupe raspravi o kontroli oružja s Rusijom, kao i o europskoj sigurnosti u cjelni. Trebali bi također razmotriti fleksibilniju politiku sankcija, tako da napredak u Ukrajini može dovesti do postepenog ublažavanja”. Interes da se Rusija vrati u modalitet suradnje s EU mogao bi nadvladati rezerve koje imaju neke članice prema promjeni granica. Kako na Balkanu, tako i na Crnom moru.

U tom je kontekstu posebno važna sljedeća izjava ruskog ambasadora: “Nepromjenljiva pozornost Vijeća Sigurnosti UN-a prema kosovskoj tematici jedan je od preduvjeta za reguliranje problema. Definitivno rešenje kosovskog pitanja treba biti utvrđeno u VS UN-a donošenjem nove rezolucije koja bi zamijenila važeću Rezoluciju 1244”. A ta je rezolucija, koju je podržavao na početku intervjua, potvrđivala “suverenitet i teritorijalni integritet SR Jugoslavije (danas Srbije)”.

I na nju se Moskva cijelo vrijeme pozivala. Sada traži novo rješenje.

Bijes jer je Češka srušila spomenik sovjetskom maršalu

Aleksandar Bocan-Harčenko se osvrće i na pitanje tumačenja povijesti Drugog svjetskog rata gdje je Rusija bila ozbiljno kritizirana kad je gotovo izravno optužila Poljsku za početak rata te branila Pakt Molotov–Ribbentrop. “Nažalost, nastavlja se s pokušajima da se falsificira povijest Drugog svetskog rata, da se izlažu sumnji njegovi neosporni međunarodnopravni rezultati, uključujući i presude suda u Nürnbergu, da se ospori odlučujući doprinos sovjetskog naroda Pobjedi, da se opravdaju nacistički zločinci i njihovi pomagači, da se umanji uloga UN-a, stvorenog zahvaljujući Pobjedi i koji je postao kamen temeljac suvremenog svjetskog poretka”.

A zatim prijelaz s općeg na pojedinačno. Rusiju strašno smeta stav bivših članica SSSR-a ili lagera koje tvrde da dolaskom Crvene armije nije nastupilo oslobođenje nego zamjena jedne okupacije drugom, jedne dikature drugom. “Među posljednjim primjerima je situacija oko demontaže spomenika maršalu Ivanu Konjevu u Pragu. Vidimo u tome neposrednu prijetnju ne samo po humanističke vrednosti već i međunarodnu sigurnost”. Više na Euractiv.hr.

Što je ipak pretjerano. Posebno ako se prisjetimo gušenja Praškog proljeća.

Svoj ekspoze na tu temu Bocan-Harčenko zaključuje pohvalom Srbiji: “Visoko cijenimo to što se u Srbiji čuvaju tradicije antifašizma, odlučno se suprotstavlja reviziji povijesti, pažljivo odnosi prema spomenicima palima za oslobođenje Jugoslavije u Drugom svetskom ratu”.

(Izvor: Euractiv.hr)

Objava Ruski veleposlanik i Borrell se slažu: Podjela Kosova može ako se slože Beograd i Priština…, ali posljedice može osjetiti i Balkan pojavila se prvi puta na Republika.