“23.03.2026.godine, oko 14,55 sati, PU Čapljina je obaviještena od strane građana da NN muška osoba hoda s nožem u mjestu Počitelj brdo. Odmah su na lice mjesta izašli djelatnici policije i Hitne pomoći koji su na licu mjesta zatekli M.J. (1967.) kojeg su stavili pod kontrolu i V.B.(1966.) koji je zatečen ispred vrata obiteljske kuće kako leži u besvjesnom stanju. Dežurna liječnica na licu mjesta konstatirala je smrt V.B. dok je M.J. lišen slobode i predan djelatnicima Odjela kriminalističke policije PU Čapljina koji će izvršiti kriminalističku obradu. Očevid je izvršen pod nadzorom dežurnog tužitelja”, izvijestili su iz MUP-a HNŽ-a.

Na području HNŽ-a danas se, u jutarnjim satima i pred svjedocima odigravao razbojnički napad na vozača E.O. (1990.) koji se nalazio za upravljačem vozila citroen na magistralnoj cesti M-17 u mjestu Potoci kod Mostara. Ozlijeđeni vozač zbrinut je u Županijskoj bolnici ‘Dr. safet Mujić’ u Mostaru.

Napad nekoliko maskiranih osoba palicama na vozača i vozilo kojeg su potom bakljom i zapalili, snimili su svjedoci te je snimka uskoro objavljena i u medijima. Nakon napada napadači su s otetim torbama udaljili s mjesta događaja udaljili sa dva vozila.

No, napadnuti vozač je u trenutku napada prouzročio prometnu nesreću udarivši u vozilo renault u kojem je bila vozačica A.P. (2001.) koja je, prema informacijama iz policije, lakše ozlijeđena.

Indicije pokazuju kako je ovaj razbojnički napad pomno isplaniran, uz prethodnu upućenost kada i kojim smjerom će se napadnuta oaoba kretati. Drski napadači bili su “nesmotreni” te su se s mjesta događaja udaljili u dva vozila kojima su svjedoci snimili registarske oznake. Prema neslužbenim informacijama, već su poznati vlasnici vozila.

Uskoro se očekuju rezultati istrage u oba slučaja.

/Desk/

Objava Ubojstvo u Počitelju, razbojnički napad na sred ceste u Potocima pojavila se prvi puta na Republika.

Plenković boravi u dvodnevnom radnom posjetu BiH, prvom takve vrste u njegovu trećem premijerskom mandatu.

U srijedu je prvi sastanak imao s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto. Nakon toga održani su i razgovori u širem sastavu u kojemu su sudjelovali ministri mora prometa i infrastrukture Oleg Butković, vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, prenosi Hina.

Plenković je pred novinarima kazao kako su prijateljski odnosi dvije države neupitni. BiH je najvažniji hrvatski susjed pa je stoga i posjet Sarajevu bio logičan izbor da se pošalje takva poruka.

“Želimo biti stalna, čvrsta i kontinuirana potpora BiH na njezinu putu prema Europskoj uniji”, kazao je Plenković.

Očekuje da će sada slijediti nova faza odlučnije provedbe reformi u BiH. Hrvatska joj u tome kani pomoći zbog čega je s BiH i potpisan ugovor o europskom partnerstvu pa će povjerenstvo u kojemu su i hrvatski stručnjaci raditi kako bi pomoglo znanjem i iskustvom u pregovaračkom procesu.

Kazao je kako je u planu još jedna zajednička sjednica vlada dviju država s ciljem da se intenzivira suradnja, a podsjetio je i da gospodarska razmjena stalno raste pa Hrvatsku pozicionira kao najvažnijeg vanjskotrgovinskog partnera BiH.

Istaknuo je potrebu donošenja reformskih zakona, uključujući izborni.

“On je ključan za kvalitetno funkcioniranje svih institucija BiH. Smatramo da sva tri konstitutivna naroda trebaju biti ravnopravna”, kazao je Plenković istaknuvši kako sadašnji način biranja članova Predsjedništva BiH stvara lošu atmosferu i šteti uzajamnim odnosima u BiH.

Pohvalio je napore koje BiH poduzima na gradnji infrastrukture pa tako i gradnju koridora V c, što je i u interesu Hrvatske koja će autocestu na svom teritoriju, kako je najavio, dovršiti do proljeća iduće godine.

Ponovio je ponudu BiH da se prirodnim plinom opskrbljuje preko Hrvatske novim plinovodom od Zagvozda prema Posušju oko čega se moraju dogovoriti u BiH.

“Želimo unutarnji konsenzus i spremni smo pomoći sa svoje strane”, kazao je Plenković.

On vjeruje kako BiH ima dobre izglede nastaviti svoj europski put jer i novu Europsku komisiju predvode pučani, odnosno Ursula von der Leyen koja je dokazani zagovornik proširenja Unije.

Plenković želi da BiH u narednih pet godina bude među zemljama koje će biti dio procesa proširenja.

Izborna kampanja usporava sve

Hrvatska je bila među državama koje su snažno zagovarale da BiH dobije status kandidata za članstvo u EU i da joj se odobri početak pristupnih pregovora, što se i dogodilo u ožujku, ali od tada zbog unutarnjih prijepora u toj zemlji nisu napravljeni bitni pomaci u provedbi reformi nužnih za formalno otvaranje pregovaračkog procesa.

Svađe političara u BiH učestale su od proljeća pa zbog toga nije usuglašen ni program reformi koji bi trebao omogućiti pristup fondu vrijednom šest milijardi eura, osmišljenom kao potpora Planu rasta za zapadni Balkan.

Nisu usvojeni ni zakoni koje je EU postavila kao uvjet za formalni početak pregovora poput zakona o sudovima, a BiH do danas nema pregovarački okvir niti je imenovala osobu koja bi trebala biti glavni pregovarač.

Neki od ključnih političara u BiH, mediji i analitičari sve to pripisuju kampanji uoči lokalnih izbora zakazanih za 6. listopada uz ocjenu kako će se i retorika i postupci promijeniti kada se završe.

Bosanskohercegovačka premijerka Krišto potvrdila je ocjenu da su reformski procesi u zemlji u blokadi istaknuvši da na njihovom otklanjanju i osobno pokušava raditi.

“U situaciji smo, dobro poznatoj, pred lokalne izbore i BiH svake dvije godine imamo kampanje pa je u takvim trenucima zbog složenih odnosa donošenje odluka u BiH otežano, odnosno gotovo nemoguće”, kazala je Krišto. Dodala je da se ipak nada napretku nakon izbora, uključujući i izborni zakon.

“To jako opterećuje odnose u BiH pa tako i njen europski put”, kazala je Krišto dodajući kako je nužno napokon riješiti pitanje legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u tijelima vlasti na svim razinama.

Most kod Počitelja

Hrvatski je premijer tijekom posjeta Sarajevu imao i odvojeni sastanak s članovima vodstva obadva doma parlamenta BiH.

Članovi hrvatskog vladina izaslanstva predvođeni Plenkovićem nakon Sarajeva putuju za Mostar da bi u večernjim satima sudjelovali na svečanosti otvaranja novog mosta na autocesti na koridoru V c kod Počitelja.

Most trebao olakšati putovanje iz BiH u Hrvatsku jer predstavlja sastavni dio već izgrađene suvremene prometnice koja se nastavlja na autocestu Dalmatina. Plenković je kazao kako tamo ide kao promatrač i “čestitar” pa to ne treba politizirati kako to čine neke oporbene stranke u BiH s bošnjačkim predznakom.

Za četvrtak su planirani susreti s predstavnicima lokalnih vlasti u Mostaru, rektorom sveučilišta i ravnateljem mostarske bolnice čiji rad financijski podupire Hrvatska sredstvima iz državnog proračuna.

/Desk/

Objava Plenković u Sarajevu: Podrška BiH na putu prema EU pojavila se prvi puta na Republika.

Efendić je podsjetio da je izgradnja autoputa kroz BiH započela izdvajanjem novca iz profita BH Telecoma na dionici Sarajevo – Zenica.

Istaknuo je da HT Eronet za te svrhe nije uplaćivao ništa iako je firma u vlasništvu Vlade Federacije BiH, kao i BH Telecom.

“Kada su se ugledali prvi kilometri autoputa i počeli koristiti krenulo se dalje, a kreditori su pokazali spremnost da odobre kredite za izgradnju koridora Vc kroz BiH. Tada na scenu stupa politika HDZ-a, i popustljivost iz Sarajeva, pa umjesto da se nastavi graditi autoput od Zenice prema sjeveru i Europi, počinju se izdvajati sredstva i uzimati krediti za dionice autoputa u Hercegovini, i to ne od Mostara prema Sarajevu, nego od Mostara prema Hrvatskoj. Uzalud je rahmetli profesor Ibrahim Bušatlija objašnjavao da autoput mora ići prema Neumu, jedinom bh. gradu na moru, a ne prema Zvirovićima, HDZ je svoje progurao”, stava je Efendić, prenio je sarajevski portal Klix.

Posljedica toga je, dodaje, most kojim je upropašten krajolik Počitelja.

“Ogromnu cijenu njegove izgradnje nisu platili ostaci Herceg-Bosne koji danas prave ceremoniju otvaranja s Andrejom Plenkovićem, nego naravno građani Sarajevskog, Zeničkog i Tuzlanskog kantona u kojem nema ni milimetra autoputa. Dakle, autoput ne gradi se od Mostara prema Sarajevu, nego prema Hrvatskoj, i zato na otvaranje dolazi premijer Hrvatske. Ima li potrebe naglašavati da je trojka sastavljena od NiP, SDP i NS HDZ-u poklonila Autoceste Federacije BiH pored Cesta FBiH kojima odavno upravljaju, pa su sada počeli davati i imena mostovima po Federaciji BiH. Fali još jedino da na ovaj most postave neki veliki križ i osvijetle ga po noći”, zaključuje Efendić.

Podsjetimo, puštanje za redovni promet poddionice Počitelj- Zvirovići i mosta “Hercegovina” predviđeno je 5. rujna od 12 sati.

Most “Hercegovina” dio je autoceste na pan-europskom koridoru Vc koji prolazi kroz BiH, te je sastavni i najznačajniji objekt na poddionici Počitelj – Zvirovići. Dužina poddionice iznosi 11,07 km i podijeljena je na dva LOT-a.

/Desk/

Objava Nevjerojatan govor mržnje i huškanja bh političara – Efendić: Neka na mostu Hercegovina stave još i križ i osvijetle ga pojavila se prvi puta na Republika.

Za ovu priliku na gradilište je stiglo 12 kamiona težine po 40 tona, kojima se provodilo ispitivanje u suradnji sa stručnjacima s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Mostaru. Probno opterećenje provodilo se na ciljanim točkama konstrukcije u pokretu.

“Završeno je ispitivanje mosta Hercegovina probnim opterećenjem. Rezultati ispitivanja su pokazali da se most ponaša u skladu s projektnim uvjetima tj. da su ugibi u projektiranim granicama i da su zaostale deformacije u projektiranim granicama kao i ponašanje konstrukcije uslijed dinamičkog opterećenja mosta. Nakon ovoga slijedi tehnički prijem koji će dati rezultate takve da se može most pustiti u promet, odnosno poslije toga će se dobiti upotrebna dozvola i investitor može pustiti most u promet svima nama na korištenje”, kazao je Ismet Hajduk, glavni inženjer za mostove i objekte na dionici Počitelj – Zvirovići.

JP Autoceste FBiH podnijele su zahtjev za tehnički prijem prema resornom ministarstvu te očekujemo da će to biti završeno uskoro i da ćemo dobiti upotrebnu dozvolu nakon čega će most i cijela dionica Počitelj – Zvirovići biti u prometu, naglasili su iz Autocesta FBiH.

Most Hercegovina dio je autoceste koji se gradi na pan-europskom Koridoru Vc koji prolazi kroz BiH. Sastavni je dio dionice Počitelj – Zvirovići koja je duga je 11,07 kilometara, a najznačajniji objekt na dionici je upravo most Hercegovina čijom će izgradnjom biti spojene dvije obale rijeke Neretve.

Kolosalni most Hercegovina je jedan od najvećih u regiji, s dužinom od skoro jedan kilometar i visinom višom od 100 metara, te je jedan od najkompleksnijih objekata na cijelom Koridoru Vc. Most je kontinuirani prednapeti armiranobetonski most sandučastog poprečnog presjeka, građen tehnologijom slobodne konzolne gradnje i jedinstven je po tome što se sve četiri trake autoceste nalaze na jednoj konstrukciji.

Ukupna količina materijala ugrađena u most je 38.000 kubnih metara betona, 9.000 tona armature, 1.500 tona kablova za prednaprezanje i 20.000 kvadratnih metara asfalta i hidroizolacije.

Izvođač radova na mostu je konzorcij Azvirt Limited Liability Company, Sinohydro Corporation Limited i Powerchina Roadbridge Group Co. Ltd, dok nadzor nad gradnjom vrši kompanija IRD Engineering S.R.L.

Izgradnja mosta financira se iz sredstava osiguranih u okviru Ugovora o zajmu sklopljenog s Europskom investicijskom bankom (EIB) i bespovratnim sredstvima Europske unije koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za zapadni Balkan (WBIF).

Ukupna vrijednost radova za izgradnju mosta Hercegovina je 32.894.420,75 eura s PDV-om.

/Desk/

Objava Probno opterećenje na mostu Hercegovina – izdržao 12 kamiona teških 480 tona – Autoceste podnijele zahtjev za tehnički prijem pojavila se prvi puta na Republika.

Objava Oštećen novi most Počitelj – Još nije ni u funkciji, čeka se izgradnja dionice od tunela Kvanj do Bune pojavila se prvi puta na Republika.