Prema investing.com, raspon cijena TTF futuresa tijekom posljednja 52 tjedna kreće se između 26,55 i 69,35 eura po MWh. Kroz Hormuški tjesnac normalno prolazi oko 20% svjetskog ukapljenog prirodnog plina (LNG), a prema procjenama MUFG banke, energetski direktori upozoravaju da potpuna normalizacija opskrbe s Bliskog istoka vjerojatno neće biti moguća do 2027. godine. Kada je riječ o kapacitetima europskog tržišta, plinska skladišta u Europi trenutno su popunjena oko 38%, što je ispod petogodišnjeg prosjeka koji za ovo doba godine iznosi nešto iznad 50%.

Blokada Hormuškog tjesnaca utjecala je na energetske troškove i gospodarstva diljem svijeta. Prema Axiosu, u SAD-u je zabilježena prosječna maloprodajna cijena goriva oko 1,50 dolara po galonu viša nego prije rata, dok se istovremeno svjetske zalihe sirove nafte troše rekordnim tempom. Prema analizi S&P Global Energyja, više od 1,2 milijarde barela nafte već je isključeno iz prometa od početka rata, a kako se blokada tjesnaca produžuje, ovaj broj raste. Prosječno kućanstvo u Europi troši otprilike 10 do 15 MWh plina godišnje, pa u konačnici svaki porast od 10 €/MWh znači između 100 i 150 eura više na godišnjoj razini po kućanstvu, samo u pogledu sirovine, prije distribucije i poreza.

Objava Cijene plina idu prema 48 eura, europska skladišta popunjena s manje od 40 posto pojavila se prvi puta na Republika.

Armenija je članica ekonomske unije koju predvodi Rusija i uvelike ovisi o ruskoj energiji, ali posljednjih godina teži dubljim vezama s Europskom unijom, među kojima je i prošlogodišnje donošenje zakona o pokretanju procesa za pristupanje bloku, prenosi HINA.

“Postoji vrlo, vrlo atraktivna i više nego povlaštena cijena za ruski plin”, rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kada su ga pitali o odnosima s Armenijom.

“Ali, naravno, ti uvjeti nisu dostupni sudionicima u drugim integracijskim okvirima. Ondje je struktura cijena potpuno drugačija i temelji se na tržištu”, kazao je.

Armenski ministar vanjskih poslova Ararat Mirzoyan rekao je kako Armenija nema interes prekinuti političke i ekonomske veze s Rusijom.

“Želimo i nastojat ćemo očuvati i produbiti naše uobičajene odnose”, citirala je ruska novinska agencija Interfax u ponedjeljak njegovu izjavu novinarima u Erevanu.

Veze između Rusije i Armenije, u kojoj se nalazi nekoliko ruskih vojnih baza, zategnute su otkako je Azerbajdžan u rujnu 2023. prisilno ponovno preuzeo odcijepljenu regiju Gorski Karabah unatoč prisutnosti ruskih mirovnih snaga.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo je pitanje cijene plina na sastanku s armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom u travnju, rekavši da Erevan plaća 177,50 dolara za 1000 prostornih metara plina iz Rusije koji bi u Europi stajao više od 600 dolara, prenosi HINA.

/Desk/

Objava UCJENA Odustane li od integracije s Moskvom, Armenija gubi jeftin ruski plin pojavila se prvi puta na Republika.

Do sada se taj uzlet nije dogodio. Proizvodnja plina u Kini raste, ali je 2025. godine činila samo 6% svjetske proizvodnje. To je daleko od američkog udjela od 25%. Za to postoji niz razloga, uključujući složeniju geologiju i dublje rezervoare, ali jedan faktor dobiva daleko manje pozornosti nego što zaslužuje.

Veliki dio kineskih resursa škriljevca nalazi se u regijama gdje je voda oskudna. Hidrauličko frakturiranje zahtijeva goleme količine vode, a u tim područjima ona jednostavno nije dostupna u količini potrebnoj za brzi razvoj. Ovaj primjer ukazuje na širi problem koji se počinje pojavljivati u cijelom globalnom energetskom sustavu.

Ignorirano ograničenje

Obično razmišljamo o energiji kroz prizmu resursa, tehnologije i kapitala. To je ključno, ali nije cijela slika. Proizvodnja energije ovisi o cijelom nizu pratećih inputa, od kojih je jedan od najvažnijih voda.

Ovo još nije dominantna tema na tržištima, ali već utječe na rezultate. Oblikuje gdje se projekti grade, koliko brzo napreduju i, u nekim slučajevima, hoće li uopće biti realizirani. Kako potražnja raste, a uvjeti postaju nestabilniji, ovo ograničenje postaje sve teže ignorirati.

Manje očito ograničenje škriljevca

Procvat američkog škriljevca uspio je zahvaljujući spoju nekoliko faktora: povoljne geologije, razvijene infrastrukture, pristupa kapitalu i – što je važno – dostupnosti vode. Operateri su također mogli reciklirati proizvedenu vodu i koristiti izvore vode koji nisu za piće.

Tu kombinaciju je teško ponoviti. Argentina je postigla određeni napredak, ali logistika vode i dalje je izazov u određenim područjima. Meksiko ima veliki potencijal škriljevca, ali razvoj zaostaje. Pristup vodi jedno je od ograničenja.

Čak i u Permskom bazenu, troškovi upravljanja vodama i odlaganja vode rastu. Regulatorni nadzor se pojačava. Voda nije jedino ograničenje, ali u mnogim regijama značajan je faktor koji izravno utječe na ekonomiju projekata.

Proizvodnja električne energije također pati

Ovo nije problem samo u fazi eksploatacije. Termoelektrane – bez obzira na to koriste li velike količine prirodnog plina, ugljena ili nuklearne energije – uvelike ovise o vodi za hlađenje.

Učinci su već vidljivi. U Europi su toplinski valovi prisilili nuklearne elektrane na smanjenje proizvodnje jer su temperature rijeka porasle iznad dopuštenih granica. u Sjedinjenim Državama energetske kompanije već počinju uzimati u obzir dostupnost vode u dugoročnom planiranju, posebno u područjima s oskudicom vode. Ovo su rani signali, ali svi upućuju u istom smjeru.

Stvarnost vodika

Vodik se često predstavlja kao ključni element energetske tranzicije, posebno za sektore koje je teško elektrificirati. Međutim, proizvodnja vodika elektrolizom zahtijeva vodu.

Za svaki kilogram proizvedenog vodika potrebno je otprilike devet litara vode, ne računajući dodatne količine za hlađenje i obradu. Mnogi od planiranih centara za proizvodnju vodika nalaze se u regijama sa snažnim obnovljivim izvorima energije, ali ograničenim zalihama vode. To ne znači da su ovi projekti neizvedivi, ali povećava troškove i složenost – što se često podcjenjuje.

Podatkovni centri povećavaju pritisak

Istodobno, brzo širenje podatkovnih centara dodaje novi sloj potražnje. Većina pozornosti usmjerena je na potrošnju električne energije, ali je i potrošnja vode značajna. Mnogi veliki podatkovni centri koriste sustave za hlađenje na bazi vode. U velikim razmjerima ta potražnja postaje ozbiljna i u nekim regijama već izaziva zabrinutost lokalnih zajednica.

Drugim riječima, jedan od glavnih pokretača rasta potrošnje električne energije istodobno povećava pritisak na drugi ključni resurs.

Implikacije za investitore

Dostupnost vode neće zamijeniti tradicionalne faktore poput cijena sirovina ili politike, ali postaje dodatni filtar. Regije s pouzdanim pristupom vodi ili mogućnošću korištenja reciklirane ili nepitke vode imaju prednost. Kompanije koje ulažu u učinkovitost vode i alternativne tehnologije hlađenja vjerojatno će dugoročno biti u boljoj poziciji.

S druge strane, projekti u područjima s ograničenim vodnim resursima suočavaju se s većim troškovima, dužim rokovima i većim regulatornim rizikom.

Šira slika

Ovo nije predviđanje neposredne krize, već prepoznavanje ograničenja koja postaju sve relevantnija. Kinesko iskustvo sa škriljevcem samo je jedan primjer, ali neće biti posljednji. Kako potražnja za energijom raste, a klimatska varijabilnost se povećava, voda će igrati sve važniju ulogu u određivanju što će se graditi i gdje.

Za investitore je poruka jednostavna: Sljedeća faza razvoja energetike neće ovisiti samo o količini dostupnih resursa, već i o tome koliko je izvediva njihova eksploatacija. U sve većem broju slučajeva ta će izvedivost ovisiti o nečemu što i dalje dobiva daleko manje pozornosti nego što zaslužuje – vodi.

Objava Zašto goleme rezerve plina u Kini i dalje ostaju neiskorištene pojavila se prvi puta na Republika.

Podsjetimo kako su nakon smoinicijativnih i antidaytonskih odluka poput nevažećih odluka državnog suda i državnih pravosudnih institucija i SIPA-e n području RS-a, uslijedile i odluke visokog predstavnika u BiH koje su bile provod sudskog procesuiranja Milorada Dodika. On je potom i osuđen te mu je oduzet mandat predsjednika RS-a.

Dodik je na mimohod došao u društvu supruge, kao i predsjednik Narodne Skupštine RS-a Nenad Stevandić. U izaslanstvu iz RS-a bio je i predsjednik RS-a Siniša Karan. U Moskvi je bio i slovački premiejr Robert Fico, ali ne na mimodu – njega je, kao i ostale goste, Putin primio u Kremlju.

Kako je rekao za Dodik RT Balkan, Dodik je s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom razgovarao o nekoliko važnih tema. Potvrdio je kako se nastavlja kontinuirana suradnja RS-a i Rusije, ali da se ostalo i na istim pozicijama po pitanju Daytonskog sporazuma, čiji je Rusija, kako je rekao, jamac.

“Za koji dan će sastanak u Vijeću sigurnosti UN posvećen BiH i vjerujemo da će Rusija, shodno ranijim stavovima, tražiti da sve odluke Christiana Schmidta budu ništavne i pravno nevažeće”, rekao je Dodik.

On je rekao kako je izaslanstvo Republike Srpske prenijelo Putinu zahvalnost za isporuke plina koji stiže u kontinuitetu, a da s druge strane RS neće sudjelovati u “sramnim sankcijama prema Rusiji”, niti će “dati suglasnost da izaslanstva BiH sudjeluju u antiruskom forumima”.

Dodik je kazao kako su u Moskvi na svečanom mimohodu povodom Dana pobjede nad fašizmom bili samo predstavnici Republike Srpske, a da je “Bošnjacima poniženje biti u Moskvi razgovarati razgovaraju sa tako moćnom zemljom”.

“Ali im ne smeta da sve ove godine, od početka specijalne vojne operacije (izraz koji Rusija koristi za agresiju na Ukrajinu op. a.), koriste jeftin plin u Sarajevu i da na taj način pokazuju cinizam. Oni troše više plina od Republike Srpske”, naglasio je Dodik.

Dodik je napomenuo kako je ekonomska suradnja Rusije i RS-a otežana zbog sankcija, ali kako se trude suradnju održati na razini, te dodao i kako se “ogroman broj mladih ljudi želi školovati u Rusiji”.

Na pitanje tko osporava zasluge Crvene armije u Drugom svjetskom ratu, Dodik je rekao kako to “čine oni koji su danas na vlasti u Europi, posebno u Njemačkoj, čiji su preci bili u nacističkoj Njemačkoj”.

“Oni su smislili ciničan pristup 9. svibnju i umjesto da slave pobjedu nad fašizmom, oni slave Dan Europe. Mi Srbi moramo ostati privrženi ideji o pobjedi koja je izvojevana kroz žrtve”, rekao je Dodik te kritiziravši i EU. Ovo je još jedan od niza njegovih napada na Njemačku i njemačke dužnosnike.

/Desk/

Objava Dodik: Rusija će od UN-a zatražiti poništavanje Shmidtovih odluka…Bošnjaci cinični, koriste više ruskog plina nego RS” pojavila se prvi puta na Republika.

“Kako bismo razbili naftnu blokadu i zajamčili sigurnost energetske opskrbe Mađarske, sada su potrebne nove mjere”, rekao je u videu objavljenom na Facebooku.

Ukrajinske vlasti ustvrdile su da je naftovod Družba, koji prolazi kroz njihov teritorij, oštećen u ruskim napadima 27. siječnja.

Mađarska i Slovačka, koje su dobile izuzeće od Europske unije kako bi mogle nastaviti kupovati rusku naftu, optužuju Kijev da ne poduzima ništa kako bi ga popravio.

Kao odmazdu, Orban blokira europski zajam od 90 milijardi Ukrajini.

Prošlog tjedna predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je da će EU pomoći u ponovnom otvaranju tog naftovoda.

Budimpešta i Bratislava također blokiraju, iz istih razloga povezanih s naftovodom Družba, službeno usvajanje novih gospodarskih sankcija protiv Rusije koje su potvrdile ostale zemlje EU-a.

Prema analitičarima mađarske zaklade Oeconomus Economic Research Foundation, koja se smatra bliskom vlastima, Mađarska je postala jedan od glavnih dobavljača plina Ukrajini.

“Obujam i udio prirodnog plina koji dolazi iz Mađarske neprestano raste od 2022. godine, popevši se s 2,5 na 14 posto u prvih deset mjeseci 2025. godine”, navodi se u analizi objavljenoj u veljači.

/Desk/

Objava Nakon blokade EU zajma od 90 milijardi, Orban prijeti Ukrajini smanjenjem isporuke plina pojavila se prvi puta na Republika.

Kremlj tvrdi da je rat u Iranu povećao potražnju za ruskim energentima, dan nakon što je američko Ministarstvo financija izdalo 30-dnevno izuzeće kojim se Indiji dopušta kupnja ruske nafte koja je trenutačno zaglavljena na moru.

Sukob je gotovo potpuno zatvorio Hormuški tjesnac, ključni pomorski prolaz, zbog čega je velik dio svijeta odsječen od oko petine globalnih zaliha nafte i ukapljenog prirodnog plina.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da je Rusija bila i ostala pouzdan dobavljač nafte i plina, i putem cjevovoda i u ukapljenom obliku.

“Bilježimo značajan porast potražnje za ruskim energetskim resursima u vezi s ratom u Iranu”, rekao je.

/Desk/

Objava Rusija profitira od američko-izraelskog rata protiv Irana: Raste potražnja za ruskim energentima pojavila se prvi puta na Republika.

Iran zatvorio glavnu rutu za prijevoz energenata – Hormuški tjesnac

Iran je zatvorio Hormuški tjesnac, objavile su snage Revolucionarne garde te zemlje. Dodali su da će vojska zapaliti svaki brod koji pokuša proći, prenosi HRT.

Zatvaranje Hormuškog tjesnaca moglo bi imati veliki utjecaj na tokove nafte i prouzročiti nagli porast cijena.

Tjesnac je najvažnija svjetska ruta za izvoz nafte, koja povezuje najveće proizvođače nafte u Perzijskom zaljevu, poput Saudijske Arabije, Irana, Iraka i Ujedinjenih Arapskih Emirata, s Omanskim zaljevom i Arapskim morem.

Cijena barela nafte tijekom vikenda porasla je oko 10 posto. Sad iznosi više od 80 američkih dolara, a analitičari predviđaju da bi mogla premašiti sto.

Hormuškim tjesnacem prolazi petina svjetske nafte, pa se stručnjak Davor Štern pita – hoće li je biti dovoljno.

“Iran sam po sebi nije veliki proizvođač nafte, on je 4. na listi OPEC-a s jedno 3 posto svjetske proizvodnje, ali njegova strateška pozicija u tom zaljevu gdje prolazi 20 posto svjetske nafte je vrlo osjetljivo2, rekao je Davor Štern, naftni stručnjak.

Još više od nafte – porasla je cijena plina – čak 20 posto.

Dugogodišnji stručnjak za plinsko tržište smatra da to neće utjecati na daljnji rast cijena plina. Podsjeća da je plin bio višestruko skuplji uoči početka ruske agresije na Ukrajinu.

“Mi ne znamo što se može dogoditi bilo gdje na drugim tržištima koja danas također jesu prilično napeta. Možemo reći da, ako ne dođe do određenih situacija, i ako se ovo smiri, da će cijena padati prema niže, s obzirom na značajna nova nalazišta, kaže Dalibor Pudić”, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin.

Turbulentno je diljem svijeta i na tržištima kapitala.

Indeksi Futures su pali, dok dionice tvrtki iz energetskog i obrambenog sektora profitiraju – na krilima povećane potražnje za energentima.

“Kako Donald Trump zna da će ovaj rat trajati četiri tjedna? Sumnjam da ga se može shvatiti ozbiljno. Dugotrajan sukob na Bliskom istoku značio bi veliku neizvjesnost, ne samo zbog cijene nafte. Trenutačno svjedočimo eskalaciji, jutrošnji napad na Cipar u cijelu priču uključuje i Europsku uniju. To bi ondje moglo relativno brzo eskalirati, a ako preraste u regionalni sukob, izazvati veliku neizvjesnost, ne samo za globalno gospodarstvo”, kazao je Oliver Roth, glavni predstavnik investicijske tvrtke ODDO BHF.

Najpoznatija kriptovaluta Bitcoin u prva dva sata od početka invazije na Iran izgubila je na vrijednosti 2 posto. Bitcoin se vrlo brzo oporavio, te sad vrijedi više nego prije početka rata. Plemenite kovine dosežu nove rekorde. Danas unca zlata vrijedi oko 5 tisuća 400 američkih dolara.

“Pljačka” na benzinskim crpkama u Njemačkoj

Sukob s Iranom osjeti se na svakoj benzinskoj crpki, ali je li to poskupljenje uopće opravdano? Jedan njemački političar koristi vrlo drastične riječi za ono što se trenutno događa na tržištu, prenosi Fenix-magazin.

Tijekom vikenda točenje goriva postalo je znatno skuplje. Super E10 poskupio je za 1,6 centi, a dizel za 1,3 centa. U ponedjeljak su cijene benzina i lož ulja još snažnije porasle.

“Jednostavno rečeno – pljačka”

Iz redova SPD-a stižu oštre kritike na račun operatera benzinskih crpki koji su zbog rata s Iranom podigli cijene. “Ono što doživljavamo na mnogim crpkama u našoj zemlji je jednostavno rečeno – pljačka!”, izjavio je Esra Limbacher, glasnogovornik SPD-a. On ističe da su benzin i dizel, koji se sada prodaju, nabavljeni ranije po znatno nižim cijenama sirove nafte. Tražiti doplate već sada, samo u očekivanju rasta cijena, za njega je neprihvatljivo.

Limbacher naglašava da između tržišta sirove nafte i benzinske crpke obično prođe nekoliko tjedana. “Nedopustivo je da se geopolitička nesigurnost koristi kao izgovor za pretjerane marže. Tko odmah prenosi rast cijena na svjetskom tržištu na kupce, morao bi to činiti i kada cijene padaju.”

Gorivo bi moglo biti još skuplje

Rast cijena mogao bi se nastaviti: “Ako cijena nafte uskoro ne padne, uzlazni trend može potrajati i sljedećih dana”, kažu stručnjaci. Tek kada se situacija u Perzijskom zaljevu smiri, na vidiku je poboljšanje.

Nada leži u kartelu OPEC+ koji planira povećati proizvodnju, ali vozači moraju biti strpljivi. Poznato je pravilo: koncerni rast cijena nafte prenose na kupce odmah, a pojeftinjenja tek s velikim zakašnjenjem.

Rekordne cijene od 2024. godine

Točenje goriva nije bilo ovoliko skupo gotovo dvije godine. U nedjelju je litra Supera E10 u prosjeku koštala 1,794 eura, a dizela 1,759 eura. Za E10 to je najviša razina od svibnja 2024., a za dizel od travnja 2024. Ako cijene nastave rasti, dizelu prijeti rekordna vrijednost – najskuplje gorivo još od 2023. godine.

Lož ulje poskupljuje još brže

Kod lož ulja je trenutni porast cijena znatno jači. Internetski portal Heizoel24 naveo je u ponedjeljak cijenu od preko 120 eura za 100 litara. Još u petak su cijene bile znatno ispod 100 eura. Uz to, zabilježena je iznimno velika potražnja jer građani u strahu od novih poskupljenja masovno naručuju zalihe, piše Fenix.

/Desk/

Objava Rat na Bliskom istoku donosi nagli rast cijene plina i nafte pojavila se prvi puta na Republika.

Ta sarajevska tvrtka ruski plin za potrebe BiH kupuje još od 80-ih godina prošlog stoljeća. BiH i dalje potpuno ovisi o jednom plinovodu izgrađenom u razdoblju socijalizma prema Srbiji i to je ujedno jedini pravac za opskrbu ovim energentom čiji uvoz iz Rusije EU planira u cijelosti zabraniti 2027. godine.

Primjena te zabrane u slučaju BiH stupila bi na snagu 1. siječnja 2028. godine s obzirom da ta zemlja ima potpisan dugoročni ugovor o opskrbi prirodnim plinom s Rusijom, pojasnili su iz “Energoinvesta”.

“Ovaj rok predstavlja ključni element u planiranju narednih koraka i definiranju strategije sigurne i stabilne opskrbe za Bosnu i Hercegovinu”, naveli su.

Dodali su da, iako Bosna i Hercegovina nije članica Europske unije pa njena odluka formalno ne obvezuje tržište u BiH, ona ima značajan neizravni utjecaj jer se europski energetski tokovi i regulativa u sve većoj mjeri reflektiraju i na zemlje zapadnog Balkana.

BiH se toga, kako su istaknuli, mora postupno prilagoditi novim europskim okolnostima pa se stoga projekt Južne plinske interkonekcije izdvaja kao infrastrukturni prioritet od strateške važnosti.

Pozdravili su najave da bi američka privatna tvrtka mogla dobiti posao izgradnje i upravljanja plinovodom koji bi povezao plinske mreže Hrvatske i BiH preko Zagvozda i Posušja.

U “Energoinvestu” vjeruju da će na taj način provedba ovog projekta biti značajno ubrzana, a energetska sigurnost BiH poboljšana pa su iskazali spremnost surađivati sa svima koji budu uključeni u projekt Južne interkonekcije.

Američki otpravnik poslova u BiH John Ginkel u proteklim je tjednima organizirao niz sastanaka s političarima u BiH kako bi ih potaknuo na poduzimanje koraka kojima će se osigurati što brži početak gradnje novog plinovoda.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković ovog je tjedna kazao kako vjeruje da bi prvi metri tog plinovoda ka Hrvatskoj mogli biti izgrađeni već početkom 2026. godine.

Plinovod bi se od Posušja račvao ka Mostaru i Novom Travniku, a tim bi se pravcem onda mogao povezati s plinskom mrežom u drugim dijelovima BiH.

/Desk/

Objava BiH bez ruskog plina do 2028. godine? pojavila se prvi puta na Republika.

Ovisnost o ruskoj energiji

Orban održava bliske odnose s Moskvom unatoč ratu u susjednoj Ukrajini, a Mađarska je i dalje uvelike ovisna o ruskoj energiji, unatoč naporima Europske unije da smanji ovisnost.

Orban je objavio svoj plan sastanka s Putinom u video intervjuu na svojoj Facebook stranici. “Idem (u Moskvu) kako bih osigurao opskrbu Mađarske energijom za zimu i sljedeću godinu”, rekao je. Na pitanje hoće li mirovni napori u Ukrajini također biti na dnevnom redu, Orban je rekao: “Teško da to možemo izbjeći.”

Trump mu dao izuzeće od sankcija

Sjedinjene Države ovog su mjeseca Mađarskoj dale izuzeće od sankcija za korištenje ruske nafte i plina, nakon što je Orban inzistirao na odgodi tijekom sastanka s predsjednikom Donaldom Trumpom u Washingtonu.

Mađarska je također potpisala sporazum o suradnji u području nuklearne energije sa Sjedinjenim Državama.

Sporazum predviđa da Mađarska kupi američko nuklearno gorivo i tehnologiju za skladištenje istrošenog goriva u ruskoj nuklearnoj elektrani, poznatoj kao Paks I. Ruski Rosatom gradi proširenje elektrane, projekt iz 2014. koji je znatno odgođen.

Ne odustaje od “mirovnog summita” u Budimpešti 

Orban je već ranije rekao da želi oživjeti planove za “mirovni summit” u Budimpešti između Trumpa i Putina o Ukrajini, koji je ove godine odgođen. Za razliku od većine čelnika NATO-a i Europske unije, Orban je održavao srdačne odnose s Rusijom, istovremeno kritizirajući zapadnu vojnu pomoć Kijevu.

Mađarska je ove godine iz Rusije uvezla 8,5 milijuna tona sirove nafte i više od 7 milijardi kubičnih metara prirodnog plina, priopćilo je u petak njezino ministarstvo vanjskih poslova, piše index.

/Desk/

Objava Orban ide na sastanak s Putinom – Ide dogovoriti plin i naftu – Trump mu je svakako dao izuzeće od sankcija, dok proziva EU pojavila se prvi puta na Republika.

Ukrajina je osigurala uvoz američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Grčke da bi pokrila zimske potrebe od prosinca do ožujka sljedeće godine, rekli su u nedjelju grčki i ukrajinski dužnosnici za vrijeme posjeta Ateni predsjednika Volodimira Zelenskog.

Ukrajina će uvoziti plin plinovodom koji prolazi preko Balkanskog poluotoka da bi osigurala kritičnu opskrbu nakon ruskih napada na energetsku infrastrukturu i postrojenja za proizvodnju plina. Grčka plinska tvrtka DEPA i ukrajinska državna tvrtka Naftogaz u zajedničkoj su izjavi izvijestili da sporazum na snagu stupa od prosinca. Volodimir Zelenski je, u zajedničkoj izjavi za novinare s grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom, rekao da će isporuke početi u siječnju.

“Pripremili smo sporazum s Grčkom o plinu za Ukrajinu. To će biti još jedna ruta opskrbe plinom kako bismo, što je moguće više, osigurali uvoz za zimu. Već imamo dogovorene sporazume o financiranju – pokrit ćemo gotovo dvije milijarde eura potrebne za uvoz kako bismo nadoknadili gubitke u ukrajinskoj proizvodnji prouzročene ruskim napadima”, rekao je ranije Zelenski.

(izvor: energetika-net.com)

Objava Američki plin za Ukrajinu ići će preko Grčke pojavila se prvi puta na Republika.