Nakon gotovo godinu dana kaotičnih i isprekidanih napora da se posreduje u prekidu vatre u Ukrajini, Trumpova administracija i dalje je duboko uključena u razgovore o zaustavljanju rata. Očekivano, najosjetljivija tema ostaju teritorijalni ustupci — ili „razmjena teritorija“, kako to Trump naziva. Diplomati do sada nisu osmislili ništa što bi vjerojatno moglo riješiti taj problem.

Nesklad između izvornog proruskog plana od 28 točaka koji se pojavio u studenom 2025. i dorađene ukrajinsko-američko-europske verzije rječito govori o tome koliko su Ukrajina i Rusija još uvijek udaljene. Plan od 28 točaka traži međunarodno priznanje svih trenutno okupiranih teritorija, kao i pripajanje cijele Luhanske i Donecke oblasti Rusiji. Taj plan zapravo predstavlja ultimatum za predaju ukrajinskih snaga i savršeno pozicionira Rusiju da s vremenom ponovno pokrene svoju kampanju s boljeg položaja.

Protu-prijedlog od 20 točaka poziva na prekid borbi na trenutnim linijama bojišnice. Odbija priznati bilo kakve ruske dobitke u istočnoj Ukrajini ili na Krimu kao zakonite. Ukrajina navodi da može prihvatiti demilitarizirane zone i slobodnu gospodarsku zonu u dijelu Donecke regije koji kontrolira, ali pod uvjetom da i teritorij pod ruskom okupacijom jednake veličine bude uključen u taj dogovor.

Model Rezolucije 1244

U prazninu između ovih prijedloga uskočio je Edward P. Joseph, američki analitičar i bivši pregovarač na Balkanu. Joseph predlaže korištenje predloška Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, usvojene u lipnju 1999., koja je potvrdila suverenitet i teritorijalni integritet SR Jugoslavije, ali je pozvala na “suštinsku autonomiju i smislenu samoupravu za Kosovo”. Nakon glasovanja u UN-u, Kosovo je ispražnjeno od srpskih i kosovskih vojnih snaga i stavljeno pod privremenu upravu UN-a s međunarodnim sigurnosnim snagama.

Gotovo 27 godina kasnije, Kosovo je i dalje pod protektoratom UN-a — iako onim u kojem izabrani kosovski dužnosnici široko upravljaju i sami provode policijske zadaće. Joseph tvrdi da je logika Rezolucije 1244 o odgađanju pravnog pitanja suvereniteta — odnosno pitanja čije je Kosovo — ključ relativnog mira koji tamo vlada od 1999. godine.

Primjena na Ukrajinu

Primijenjeno na Ukrajinu, dogovor bi mogao uključivati međunarodne mirovne snage pod vodstvom UN-a ili OESS-a koje bi zamijenile ukrajinske oružane snage u onim dijelovima zapadnog Donbasa koji su dio Donecke oblasti, ali nisu pod ruskom okupacijom. Ruske trupe ostale bi tamo gdje se sada nalaze. Sva pitanja suvereniteta bila bi stavljena po strani dok referendumi u cijeloj istočnoj Ukrajini i na Krimu konačno ne odrede suverenitet.

Za Ukrajinu bi to bila gorka pilula jer bi izgubila čak i simbolični suverenitet nad Donbasom. No, to bi omogućilo predsjedniku Zelenskom da zaustavi rat koji je imao okrutne posljedice za njegov narod. Unatoč uvjetima koji su neprihvatljivi većini Ukrajinaca, Zelenski bi to mogao prodati građanima jer cijeli Donbas ne bi odmah postao ruski, a ruski “lažni referendumi” iz 2014. i 2022. postali bi nevažeći.

Izazovi i prepreke

Teže bi bilo pridobiti Rusiju, iako bi i ona imala koristi: rat koji iscrpljuje njezinu krv i bogatstvo bi prestao, a ukrajinske trupe bi nestale iz regija koje Rusija priželjkuje. Ipak, analitičari poput Ulfa Brunnbauera ističu ključnu razliku: Srbija je bila prisiljena prihvatiti Rezoluciju 1244 jer nije imala vojna sredstva za borbu protiv gubitka kontrole, dok Rusija trenutno nije pod takvim pritiskom.

Volodimir Horbač, ukrajinski analitičar, tvrdi da “kosovski presedan” ne može riješiti problem jer je na Kosovu bio etnički sukob, a u Ukrajini se radi o vanjskoj agresiji i pokušaju aneksije. Također, postavlja se pitanje valjanosti bilo kakvog referenduma s obzirom na to da su milijuni Ukrajinaca pobjegli, a Rusija je naselila pro-moskovsko stanovništvo.

Zaključak

Bilo koji razuman promatrač priznat će da takav dogovor nudi Rusiji legitimitet koji potkopava međunarodno pravo. No, Ukrajina bi mogla imati šanse za preživljavanje samo ako Sjedinjene Države ostanu na njezinoj strani. Možda je najbolja opcija za Ukrajinu da pristane na ovakav dogovor — a zatim dopusti da on propadne ruskom krivnjom, čime bi Trumpovoj administraciji dokazala da Rusija želi isključivo potpuno pokoravanje Ukrajine.

Objava Ukrajinski odgovor mogao bi biti Kosovo pojavila se prvi puta na Republika.

Cilj je bolja spremnost Saveza za napad i poboljšana logistika. Prvi put od hladnog rata ažuriraju se planovi o tome kako odgovoriti u slučaju ruskog napada.

– Osnovna razlika između upravljanja krizom i kolektivne obrane je sljedeća: nismo mi ti, nego naš neprijatelj, koji određuje kada – rekao je admiral Rob Bauer, jedan od glavnih vojnih dužnosnika u NATO-u.

NATO to naziva “regionalnim planovima”, a u sklopu njih će NATO članicama dati smjernice. “Saveznici će točno znati koje su snage i kapaciteti potrebni, uključujući što, gdje i kada rasporediti”, komentirao je Jens Stoltenberg, šef NATO-a, povjerljive dokumente. Time će se formalizirati proces započet nakon ruske aneksije Krima 2014., kada su zapadni saveznici prvi put poslali borbene jedinice na istok i kada su Britanija, Kanada i Njemačka preuzele ulogu lidera u trima baltičkim zemljama.

Savez, slažu se stručnjaci, više se ne priprema za veliki napad, nego za više manjih, regionalnih kriza, za koje će biti potrebne snage za brzo raspoređivanje. Uostalom, zemljovidi su znatno drukčiji nego u hladnom ratu, s obzirom na više članica i finsko pristupanje. Sada je i ta granica znatan dio slagalice, a prije je glavno potencijalno bojište bila Njemačka.

Velika je novost i postojanje dronova, hipersoničnog oružja i brzo kolanje informacija. Izazova je mnogo – treba staviti 300.000 vojnika u stanje pripravnosti, od ranijih 40.000, a tu je i proizvodnja streljiva i oružja, iscrpljena ratom u Ukrajini, prenosi Jutarnji list.

/Desk/

Objava NATO JE SPREMAN 300 tisuća vojnika s novim oružjima i brzi odgovor u slučaju ruskog napada pojavila se prvi puta na Republika.

Prije dva mjeseca počeli ste pratiti online treninge. U danu izdvojite 15 minuta za niz kratkih vježbi, slijedite plan koji je trener objavio na Instagramu, ali rezultata i dalje nema. Nakon prvotnog ushićenja zbog upuštanja u novi set treninga iz udobnosti vlastitoga doma, slijedi razočarenje rezultatima, a potom i odustajanje. U čemu je problem?

Realnost je takva da online treninzi jednostavno nisu prikladni za svakoga, što tvrdi i poznata njujorška trenerica Jessica Mazzucco.

– Online treninzi prihvatljivi su isključivo za osobe koje imaju naprednu razinu kondicije – kazala je Mazzucco za U.S. News & World Report.

No, opet, zašto su online treninzi tako popularni? Tijekom lockdowna ova opcija obuhvatila je sve više pristaša koji su unutar četiri zida odlučili održati tijelo u formi. Primjerice, fitness aplikacija Freeletics, koja ima više od dva milijuna korisnika u Ujedinjenom Kraljevstvu, između ožujka i lipnja prošle godine zabilježila je povećanje upotrebe od 50 posto, izvijestio je BBC.

Trend se prolongirao i nakon otvaranja teretana. Brojne fitness influencerice su na svojim profilima svakodnevno bilježile sve veći rast pratitelja te su počele uzastopno izbacivati nova kratka videa koja garantiraju preobrazbu tijela u mjesec dana. Mnogima se trening unutar doma dopao, no njegovi rezultati često su daleko ispod očekivanog.

No, zašto vaš online trening ne dovodi do željenog napretka? Ovo su neki od razloga.

Kod vježbanja uz svima dostupne treninge raznih fitness influencerica često dolazi do pogrešnog izvođenja vježbi. Nedostatak stručne pomoći i naputaka ne samo da neće rezultirati željenim napretkom, već može biti i prilično opasan. Primjerice, loša tehnika izvođenja čučnja može dovesti do ozlijede koljena, a savijanje leđa pri mrtvom dizanju može uzrokovati ozljedu kralježnice.

Još jedan od problema kod vježbanja uz videa na društvenim mrežama jeste slaba motivacija. Naime, kako tvrdi Mazzucco, posjedovanje osobnog trenera čini vas odgovorim i teže ćete otkazati trening ukoliko vas netko čeka u teretani.

Takva razina odgovornosti izostaje kod online treninga, čije vrijeme i mjesto izvođenja sami birate. Upravo zbog toga dolazi do gubitka kontinuiteta vježbanja jer ponekad jednostavno bivate lijeni pokrenuti se pa umjesto treninga izaberete ostajanje u krevetu bez grižnje savjesti.

Nadalje, mnogi od dostupnih fitness videa nose oznaku „no equipment“ što bi značilo da je riječ o treningu za koji osim težine vlastitog tijela nije potrebna nikakva dodatna oprema. Teoretski, takve vježbe jeste moguće izvesti bez profesionalne opreme kao što su trake i utezi, no činjenica je da one neće dati velike rezultate. Naime, ukoliko želite raditi na oblikovanju mišića ili dobiti na mišićnoj masi, nužan je trening s utezima i specijaliziranom opremom.

Također, ozbiljne rezultate nije moguće postići s treninzima od 15-ak minuta, koliko u prosjeku traje jedan video neke od popularnih fitness influencerica. Za poboljšanje fizičkog izgleda ipak se potrebno malo više oznojiti, a kvalitetan trening trebao bi trajati oko sat vremena te uključiti razgibavanje i zagrijavanje.

U videu koji traje tako kratko predviđeno je par sekundi za izvođenje svake vježbe. No, svatko ima različite mogućnosti, pa je nekome za pravilno izvođenje deset ponavljanja pojedinog pokreta potrebno više vremena. Zbog brzine videa velika većina ljudi ne izvede predviđen broj ponavljanja vježbe, već se po isteku predviđenog vremena prebaci na sljedeću. To uzrokuje nedovoljnu aktivaciju mišića i samu vježbu čini neučinkovitom.

Često zanemarivana činjenica jeste i ta da se do rezultata ne dolazi isključivo treningom. Ključ u izgradnji figure i dovođenju tijela u formu jest i pravilna prehrana. Za slaganje dnevnog jelovnika po osobnim potrebama pojedinca ne pomažu nikako trikovi influencera niti savjeti s Tik-Toka.

Ako se tek upuštate u fitness izazove, radi sigurnosti i vlastitog zdravlja umjesto trošenja vremena na vježbu uz video s YouTube-a, odlučite se za trening uživo uz stručnu pomoć.

Objava Redovito vježbate kod kuće, no rezulatata ni na vidiku? Provjerite radite li ove greške pojavila se prvi puta na Republika.

Očekujući kritike zbog toga što će novi plan povećati zaduženost zemlje i opteretiti javne financije, izabrani predsjednik je istaknuo da će “vraćanje ulaganja na polju zapošljavanja i rasne jednakosti dugoročno spriječiti gospodarske štete”.

“Korist će biti znatno veća od troškova” tog plana, dodao je na tiskovnoj konferenciji.

Paket pomoći nazvan “plan za spašavanje” koji je Biden predstavio u svojoj izbornoj jedinici u Welmingtonu, u državi Delawareu, trebao bi izvući Sjedinjene Države iz najveće krize od 30-ih. Plan će u idućim tjednima pratiti investicijski plan za pokretanje gospodarske djelatnosti.

No sada treba uvjeriti zastupnike u Kongresu da odobre 1900 milijarda dolara za plan žurnog oporavka.

Republikanci bi mu se mogli usprotiviti, iako su proljetos glasovali za plan pomoći republikanskog predsjednika Donalda Trumpa vrijedan 2200 milijarda dolara.

Tekst predviđa da Amerikanci dobiju još jedan ček na 1400 dolara po osobi ovisno o prihodima.

Naknada za nezaposlene od koje živi 18 milijuna Amerikanaca isplaćivat će se do kraja rujna, dokad je moguće i plaćeno bolovanje zbog zaraze koronavirusom.

U tekstu se spominje i produljenje moratorija na otkaz ugovora o najmu stana i na ovrhu nad nekretninama do kraja rujna te povećanje pomoći u hrani. Joe Biden želi ubrzati i testiranje i cijepljenje protiv covida-19 kako bi se mogla nastaviti gospodarska aktivnost.

Izabrani predsjednik se nada i da će zastupnici prihvatiti povećanje minimalne plaće sa sadašnjih 7,25 dolara na 15 dolara po satu, što je dvostruko više.

Predviđa i sredstva koja će mjesnim i nacionalnim vlastima omogućiti da sačuvaju radna mjesta odgajatelja, policajaca, vatrogasaca i zaposlenika u javnom zdravstvu.

Ta bi mjera mogla naljutiti republikance u Senatu koji su krajem 2020. blokirali svaki plan gospodarske pomoći koji uključuje financijska sredstva za mjesnu upravu.

Povećanje poreza predviđeno u njegovu predizbornom programu za najveća poduzeća u zemlji i za pojedince koji zarađuju više od 400.000 dolara na godinu, ipak se ne spominje.

Objava Biden predstavio plan za oporavak Amerike, vrijedan 1.900 milijardi dolara pojavila se prvi puta na Republika.

SpaceX-ovi Starlink sateliti ovih dana nadlijeću i Hrvatsku i svojim sjajem zbunjuju ljude. Jer nije baš često da na noćnom nebu možemo promatrati objekte koji su sjajniji od zvijezda.

Neobična pojava na nebu uznemirila je ljude diljem svijeta, a vidljiva je i iz Hrvatske: Evo kada je možete ponovno vidjeti
Upravo se zbog tog blještavila satelita SpaceX našao na meti astronoma i znanstvenika koji su u nekoliko navrata upozoravali da zbog tih satelita ne mogu promatrati zvijezde i planete.

SpaceX pronašao (nekakav) način da umiri astronome koji bjesne zbog blještavih satelita Starlink
Elon Musk je priznao da su Starlinkovi sateliti možda malo previše uočljivi te najavio njihovom zatamnjivanje, a na virtualnoj konferenciji ovaj je tjedan otkrio još detalja o ublažavanju utjecaja Starlinkovih satelita na promatranje neba.

“VisorSat” kako bi se ta zaštita za satelite zvala, zapravo bi štitila reflektivne antene satelita od Sunca i tako sprječavala da odbljesak bude vidljiv na Zemlji. No, ti će dodaci biti ugrađeni na buduće satelite, dok će se utjecaj postojećih pokušati smanjiti promjenama u orijentaciji satelita u orbiti.

Kako je Musk istaknuo na konferenciji, krajnji je cilj učiniti satelite “nevidljivima golom oku unutar tjedan dana, te tako smanjiti njihov utjecaj na astronomiju”. Pri tome će se posebno fokusirati na to da sateliti ne ometaju znanstvenike u istraživanju svemira.

“VisorSat” sustavi bit će testirani prilikom sljedećeg lansiranja Starlink satelita koje se očekuje u svibnju 2020. Ako se pokaže uspješnim, svaki sljedeći Starlinkov satelit bit će opremljen “VisorSatom”. A sateliti koji su već u orbiti će i dalje blještati na noćnom nebu. Barem još tri do četiri godine, koliko im je predviđen životni vijek.

(izvor: zimo.hr)

Objava Musk ima zanimljiv plan kako smanjiti vidljivost Starlinkovih satelita na noćnom nebu pojavila se prvi puta na Republika.

“Europski zeleni plan naša je nova strategija rasta koja daje više nego što oduzima. U planu je opisano kako ćemo preobraziti naš način života i rada te proizvodnje i potrošnje kako bismo zdravije živjeli i inovativnije radili. Svi možemo sudjelovati u tranziciji i imati koristi od mogućnosti koje ona donosi”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je plan predstavila na izvanrednoj sjednici Europskog parlamenta u Bruxellesu.

“Ako krenemo prvi i djelujemo brzo, pomoći ćemo našem gospodarstvu da bude svjetski predvodnik. Odlučno smo naumili u tome uspjeti radi našeg planeta i sveg života na njemu, radi europske prirodne baštine i biološke raznolikosti, radi naših šuma i naših mora. Kad ostatku svijeta pokažemo da je moguće biti održiv i konkurentan, moći ćemo uvjeriti druge zemlje da slijede naš primjer”, naglasila je.

Von der Leyen je iz Europskog parlamenta poručila da Komisija ovim planom, koji se sastoji od 50 praktičnih koraka do 2050., odgovara na veliku zabrinutost javnosti zbog klimatskih promjena.

Upozorila je da njegovo ostvarenje neće biti lagano i da će za to trebati više od jedne generacije, ali i izrazila uvjerenost da je to izvedivo i da još nije prekasno.

“Želimo biti ambiciozni koliko god možemo i realni koliko god možemo”, kazala je, upozorivši da bi cijena nedjelovanja bila prevelika.

Klimatska i ekološka kriza

Izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans upozorio je, u priopćenju, da proživljavamo klimatsku i ekološku krizu.

“Europski zeleni plan prilika je za poboljšanje zdravlja i dobrobiti naših građana kroz preobrazbu našega gospodarskog modela. Razradili smo plan kako smanjiti emisije, poboljšati stanje prirodnog okoliša, zaštititi divlje životinje, stvoriti nove gospodarske mogućnosti i poboljšati kvalitetu života naših građana. U tome svi imamo važnu ulogu. Ta će preobrazba obuhvatiti sve industrije i sve zemlje. K tome, naša je odgovornost osigurati da ta tranzicija bude pravedna i da u provedbi europskog zelenog plana nitko ne bude zanemaren”, poručio je.

Europski zeleni plan predviđa mjere za poticanje učinkovitog korištenja resursa prelaskom na kružno gospodarstvo, za zaustavljanje klimatskih promjena, preokretanje trenda gubitka bioraznolikosti i smanjenje zagađenja okoliša.

Navodi potrebne investicije i dostupne financijske instrumente te objašnjava kako osigurati pravednu i uključivu tranziciju.

Plan pokriva sve sektore gospodarstva, od prometa, energetike, poljoprivrede i građevinarstva do industrija kao što su proizvodnja čelika, cementa, tekstila, kemikalija te ICT.

Europski zakon o klimi

Europska komisija predstavit će u roku od 100 dana prvi “europski zakon o klimi” kako bi cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. dobio zakonsku snagu.

Komisija će pripremiti i strategiju za bioraznolikost do 2030., novu industrijsku strategiju i akcijski plan za kružno gospodarstvo.

Najavljuje također strategiju za održivu proizvodnju i distribuciju hrane “Od farme do vilice” te prijedloge za smanjenje zagađenja okoliša.

Odmah će započeti i s radom na planu za smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 50 posto do 2030., sa željom da to bude 55 posto, u odnosu na razine iz 1990.

Da bi se postigla klimatska neutralnost, emisije iz prometa trebat će, primjerice, smanjiti za 90 posto do 2050. Promet je odgovoran za četvrtinu emisija u EU.

Komisija predviđa i moguće proširenje europske sheme za trgovanje emisijama na nove sektore, a mogla bi predložiti i uvođenje poreza na ugljik na granici kako bi se zaštitilo europske proizvođače čelika i druge energetski intenzivne industrije od jeftinijeg uvoza iz zemalja s manje strogim politikama za zaštitu klime.

Velika ulaganja

Za ostvarenje tih ciljeva bit će potrebna velika ulaganja. Da bi se ostvarili sadašnji klimatski i energetski ciljevi do 2030. procjenjuje se da će biti potrebno 260 milijarda eura dodatnih ulaganja na godinu, a za to će trebati mobilizirati i javni i privatni sektor.

Komisija će početkom 2020. predstaviti investicijski plan koji bi trebao pomoći da se to ostvari. Najavljuje i plan za sudjelovanje privatnog sektora u financiranju zelene tranzicije koji bi trebao biti predstavljen u trećem kvartalu 2020.

Komisija smatra da bi barem 25 posto dugoročnog proračuna EU-a, Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027., trebalo biti posvećeno mjerama za klimu, a potpora se očekuje i od Europske investicijske banke (EIB), kao i sudjelovanje nacionalnih proračuna putem sufinanciranja projekata.
Pravedna tranzicija

Za regije koje jako ovise o fosilnim gorivima i koje će biti najteže pogođene klimatskom tranzicijom, Komisija predviđa potporu putem Mehanizma za pravednu tranziciju koji će uključivati poseban fond u sklopu kohezijske politike u novom dugoročnom proračunu EU-a.

Komisija želi pomoći mobilizaciji investicija u tim regijama u ukupnoj vrijednosti od 100 milijardi eura kroz idućih sedam godina.

Za najugroženije građane predviđaju se programi za stjecanje novih vještina kako bi mogli pronaći posao u novim gospodarskim sektorima.

U ožujku 2020. Komisija će pokrenuti “klimatski pakt” kako bi se građanima omogućilo da sudjeluju u pripremi novih mjera, kako bi se potaknula razmjena informacija, pokrenule građanske inicijative i prezentirala rješenja koja se mogu kopirati.

Globalno djelovanje

Komisija upozorava da su izazovi klimatskih promjena i degradacije okoliša globalni problem koji zahtijeva globalni odgovor i poziva treće zemlje i međunarodne organizacije da ulože veće napore u borbu za spas planeta.

Mjere za smanjenje emisija na globalnoj razini treba utrostručiti kako bi se globalno zatopljenje ograničilo na ispod dva stupnja Celzijevih, a ako se zatopljenje želi ograničiti na 1,5 stupnjeva, potrebno je uložiti pet puta veće napore, ističe Komisija.

(Izvor: HINA)

Objava EK predstavila Green Deal za spas planeta, 50 praktičnih koraka do 2050. pojavila se prvi puta na Republika.