Američki predsjednik Donald Trump služio bi kao njegov prvi predsjedatelj, a svaka država članica imala bi mandat od najviše tri godine od stupanja ovog statuta na snagu, uz mogućnost obnove koju odobrava predsjedatelj, navodi se u izvješću.

Reuters nije mogao odmah potvrditi ove navode.

Bijela kuća nazvala je izvješće “zavaravajućim” i poručila da ne postoji minimalna članarina za pridruživanje “Odboru za mir” (Board of Peace).

“Ovo jednostavno nudi stalno članstvo partnerskim zemljama koje pokažu duboku predanost miru, sigurnosti i prosperitetu”, objavila je Bijela kuća na platformi X.

Američko Ministarstvo vanjskih poslova (State Department) odgovorilo je na Reutersov upit upućivanjem na prethodne objave Trumpa i njegovog posebnog izaslanika Stevea Witkoffa na društvenim mrežama, u kojima se taj iznos ne spominje.

Objava Trump želi da države plate milijardu dolara za ostanak u njegovom mirovnom odboru pojavila se prvi puta na Republika.

Švedska grupacija Klarna, brzorastući pružatelj usluga digitalnog i odloženog plaćanja, objavila je uvjete javne ponude dionica (IPO) prema kojima očekuje interes ulagača u visini od najmanje 1,2 milijarde dolara. Ulagačima će, naime, biti ponuđeno 34,3 milijuna dionica Klarne u cjenovnom rasponu od 35 do 37 dolara po dionici.

Istodobno s objavom okvira za IPO, Klarna je izvijestila da su joj američki regulatori odobrili prospekt i druge potrebne dokumente za uvrštenje na njujoršku burzu. Prema istom izvoru, partneri švedske kompanije u izlasku na tržište kapitala su, među ostalima, Goldman Sachs, J.P. Morgan i Morgan Stanley.

• Klarna, koju podržava Sequoia Capital, cilja na kotaciju na američkoj burzi u vrijednosti do 14 milijardi dolara. Riječ je o dugoočekivanom debiju na tržištu jer se interes investitora za brzorastuće tehnološke dionice oživljava nakon višegodišnjeg sušnog razdoblja – navodi agencija Reuters pozivajući se na izvore u samoj švedskoj kompaniji.

Uspon do jednoroga
Portal Yahoo.finance podsjeća da je Klarna svojim digitalnim rješenjima transformirala online kupovinu modelom kratkoročnog financiranja poznatog i pod krilaticom “kupi sada, plati kasnije”. Dodaje kako je tvrtka osnovana 2005., kada je e-trgovina bila u povojima te je dosegnula vrijednost “jednoroga” već 2012.

“Tvrtka, koju vodi suosnivač Sebastian Siemiatkowski, među svojim najistaknutijim i dugogodišnjim dioničarima ubraja diva rizičnog kapitala iz Silicijske doline, Sequoiu. Privukla je pozornost investitora nakon što je njezina vrijednost porasla s 5,5 milijardi na 46,5 milijardi dolara u samo otprilike dvije godine, nakon tri kruga financiranja između sredine 2020. i 2021.”, navodi Yahoo.finance.

Najave izlaska Klarne na burzu lansirane su, među ostalim, i proljetos, ali su Šveđani odgodili IPO zbog radikalnog zaokreta američke državne administracije u carinskoj politici. Prije četiri godine na tržištu kapitala pojavile su se procjene da bi Klarna mogla izaći na burzu bez IPO-a i pokušati prikupiti oko 6,7 milijardi dolara od ulagača na burzi.
“Analitičari ocjenjuju da bi uspješan IPO Klarne mogao ukazivati na obnovljeno povjerenje investitora u fintech tvrtke s visokim rastom, a mlaka bi reakcija mogla signalizirati zabrinutost zbog visokih procjena i regulacije sektora”, piše Yahoo.finance.

Suradnja s Visom
Klarna si je označila cilj postati do kraja tekuće godine globalni lider u digitalnim plaćanjima. Trenutačno uslužuje više od 100 milijuna potrošača, 720 tisuća partnera te upravlja s 2,9 milijuna kupnji dnevno. Neki od partnera su im H&M, Ikea, Booking.com i Adidas.

Uoči objave IPO-a Klarna je promovirala svoju debitnu karticu na europskom tržištu i dosadašnje rezultate ponude kartice u SAD-u.

“Klarnina kartica izaziva tradicionalne pružatelje kreditnih kartica dajući potrošačima mogućnost plaćanja unaprijed ili fleksibilno, a 685.000 Amerikanaca već se prijavilo za karticu u srpnju”, poručili su iz švedske kompanije. Karticu, pojasnili su, pokreće Visa Flexible Credential, debitna je prema zadanim postavkama, omogućujući korisnicima trenutno plaćanje vlastitim novcem. Kartica istovremeno nudi i fleksibilne opcije, omogućava potrošačima da pokriju sve, od svakodnevnih potrepština do većih jednokratnih kupnji, a prihvaća se na više od 150 milijuna Visinih trgovačkih lokacija diljem svijeta, online i u trgovinama.

(izvor: jutarnji.hr)

Objava Najpoznatiji servis za kupovinu na rate, partner Ikee, H&M-a i mnogih poznatih brandova – ulazi u posao stoljeća pojavila se prvi puta na Republika.

U cilju povećanja sigurnosti i uštedu vremena naših korisnika iz JP Autoceste FBiH sugeriraju korištenje mobilne aplikacije za brzu i sigurnu dopunu korisničkog računa, bez dolaska na naplatno mjesto.

Pristup aplikaciji

Korisnik pristupa ACC mobilnoj aplikaciji  uz pomoć korisničkih podataka koje je dobio prilikom kupovine ACC TAG uređaja. Ukoliko postoje poteškoća s prijavom na aplikaciju preporuča se kontakt putem besplatnog telefona 080 02 03 06 opcija 1 ili putem e-maila help.desk@jpautoceste.ba .

Mobilnu aplikaciju za Vaš mobilni uređaj možete besplatno skinuti u trgovini aplikacijama google play ili app store u ovisnosti od modela uređaja koji koristite.

Online dopuna korisničkog računa

Korisnici mogu koristiti novu funkcionalnost online dopune uz sigurno korištenje platnih kartica koje podrazumijeva dopunu u stvarnom vremenu. Jednostavno i brzo, uz posjedovanje bankovne kartice izvršite dopunu vašeg računa. U slučaju da nakon izvršene uplate dobijete poruku „transakcija neuspješna“ potrebno je kontaktirati banku izdavatelja kartice kako bi se provjerilo ima li kartica aktivirano online plaćanje.

Nakon uspješno izvršene uplate putem e-maila ćete dobiti račun za izvršenu dopunu.

Korisnik putem ove aplikacije ima opcije:

• dopuniti korisnički račun online načinom plaćanja,
• upravljati TAG-ovima,
• vršiti kontrolu i uvid u kretanje vozila
• pregled uplata
• dokumenti
• pristupiti interaktivnoj karti Koridora 5c

/Desk/

Objava ACC MOBILNA APLIKACIJA – Nadopuna računa na jednostavan, siguran i brz način pojavila se prvi puta na Republika.

Uređaj za naplatu cestarine će biti dostupan na naplatnim mjestima Svilaj, Ljubuški, Zenica jug i Tarčin u periodu 0-24h.

Obaveze korisnika su: Prilagođenom brzinom ući u naplatnu traku označenu kao “Only CARD” i magnetnu karticu, preuzetu na ulaznoj stanici autoceste A1, umetnuti u odgovarajuće mjesto na platomatu.

Na osnovu ulazne stanice i kategorije vozila korisniku će biti određena cijena cestarine koja će biti ispisana na ekranu platomata.

Nakon toga, korisnik treba bankovnu karticu nasloniti na POS terminal nakon čega će transakcija biti naplaćena, a korisniku izdat račun i slip, izvijestili su iz JP Autoceste FBiH.

/Desk/

Objava ONLY CARD – naplata cestarine bez posredovanja blagajnika pojavila se prvi puta na Republika.

Ručaju i u Dubaiju, plaćaju radne ručkove u Beogradu iako su tamo gosti, a mnogi od njih imaju i svoje omiljene restorane po Bosni i Hercegovini. Iznosi nekih računa dosežu i nekoliko tisuća KM.

Nisu svi odgovorili

Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Šerif Špago rekao je kako je prije više od tri mjeseca postavio pitanje u vezi s korištenjem poslovnih kartica u institucijama vlasti BiH, ali nisu svi odgovorili. Nakon što je uputio zahtjev Upravnoj inspekciji, stigli su odgovori, ali ne i od Ministarstva financija i trezora te Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

”Način na koji su pojedini ministri i njihovi zamjenici koristili poslovne kartice budi sumnju u rastrošnost, fiktivne troškove i nečasno korištenje”, rekao je Špago, te potom pročitao odgovore.

Ministarstvo komunikacija i prometa BiH

”Zamjenik ministra čest je gost restorana u Istočnom Sarajevu s predstavnicima drugih institucija vlasti BiH ili nižih razina. Ministar je koristio poslovnu karticu za plaćanje ručkova i večera na brojnim svjetskim destinacijama, a putovanja je bilo u izobilju.

Šefica Kabineta ministra Edina Forte također ima pravo korištenja poslovne kartice kojom je platila ručak u Dubaiju. Razlog je bio radni sastanak s direktorom IDDEEA-e. Karticu je koristila i za sastanak s predstavnicima Ministarstva građevinarstva, prometa i infrastrukture Srbije u restoranu u Beogradu. Dobro je kada gost plaća, zar ne, u Beogradu?!”, rekao je Špago.

Ministarstvo pravde

”U Ministarstvu pravde poslovnu karticu koristio je ministar u raznim restoranima, najčešće u Mostaru i Istočnom Sarajevu, a njome je plaćena i kupnja poklona.”

Ministarstvo civilnih poslova

”Karticu koriste ministrica i šefica kabineta, vrlo izdašno i često s predstavnicima ureda ministara i Parlamenta, uz obrazloženje ‘poslovni sastanak’, bez navođenja s kim.”

Ministarstvo obrane

”Rastrošnost s vrlo sumnjivim razlozima u Ministarstvu obrane – to pokazuju troškovi koje pravi zamjenik ministra Aleksandar Goganović – plaća u restoranima i hotelima u Doboju i po nekoliko tisuća KM za službenu večeru s predstavnicima Vlade RS u srpnju 2024. i u rujnu 2024. s predstavnicima institucija RS.

Ali, vidjet ćete da je u tim danima, u predizborno vrijeme, bila sjednica Glavnog odbora SNSD-a”, rekao je Špago.

Za ministra Zukana Heleza navodi da ima ”omiljene restorane na putu od Sarajeva do Bugojna, u kojima je nekoliko puta održavao sastanke s braniteljskim udrugama, ali i s bivšim ministrom sigurnosti, usred njihovih međusobnih prepucavanja, u Istočnom Sarajevu”.

”Zamjenik ministra Slaven Galić pratio je svoje kolege na službene sastanke u restoranima, uglavnom u Mostaru i Širokom Brijegu”, dodao je Špago.

Ministarstvo sigurnosti

”Jedini ministar koji nije koristio poslovnu karticu bio je Nenad Nešić”, naglasio je Špago.

Odgovore nisu dostavili ministar Staša Košarac i Srđan Amidžić, zbog čega je zastupnik Špago pozvao Ured za reviziju institucija BiH da izvrši reviziju korištenja poslovnih kartica, ali je i Tužiteljstvu BiH uputio poziv da preuzmu sve odgovore koje je dobio i istraže slučajeve zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja.

/Desk/

Objava Rastrošni ministri službenim karticama ručkove plaćali tisuće KM, a dobro se jelo na račun poreznih obveznika i i u Dubaiju, Beogradu… pojavila se prvi puta na Republika.

Rusija će dopustiti državama da svoja dugovanja za dobavu ruskog plina podmire u stranoj valuti, zahvaljujući odluci koju je u petak donio ruski predsjednik Vladimir Putin, a kojom je poništio prijašnji dekret o plaćanju isključivo u rubljama, prenosi HINA.

U dokumentu je pojašnjeno i da podmirenje dugova ne podrazumijeva automatski nastavak slanja ruskog plina prema državama dužnicima. Iako je dopušteno dugovanja podmiriti u stranoj valuti, Putinova odluka ne mijenja prijašnji dekret o plaćanju u rubljima za moguće isporuke novih količina ruskog plina.

Putin je spomenuti dekret potpisao u ožujku, prisiljavajući europske kupce da otvore račune u rubljama pri Gazprombanku i plaćaju za ruski plin u ruskoj valuti.

Doprema plina je ukinuta za neke tvrtke i neke države, kao što su Poljska i Finska, koje su odbile pristati na takve uvjete.

/Desk/

Objava  ZNAKOVITO Putin povukao svoju odluku o plaćanju plina u rubljama – sada može i u stranoj valuti pojavila se prvi puta na Republika.

Prema ruskoj uredbi s kraja ožujka, kupci iz “neprijateljskih zemalja” moraju u Gazprombanci otvoriti račun na koji doznačuju novac u ugovorenoj valuti, većinom eurima i dolarima. Banka ih potom prodaje na dražbi na burzi i rublje doznačuje na račun dobavljača Gazproma.

Moskva “neprijateljskim” zemljama smatra članice EU-a, SAD, Švicarsku i ostale koje su Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu uvele sankcije, isključivši velike ruske banke iz globalnog financijskog sustava.

Uredba je podijelila zemlje EU-a. Tako su Poljska, Bugarska i Finska odbile plaćati ruski plin prema novim pravilima i Gazprom im je u svibnju obustavio isporuke. Ovog tjedna ruska kompanija najavila je da više neće plinom opskrbljivati ni nizozemsku GasTerru ni danski Oersted.

Njemačka je veliki uvoznik ruskog plina koji je prošle godine činio više od polovine njezinog uvoza tog energenta, a značajan dio naručivali su upravo Uniper i RWE.

Dvije kompanije već su najavile da će otvoriti račune u Gazprombanci, u skladu s važećim sankcijama Rusiji, kako bi se osigurale kontinuiranu opskrbu Njemačke plinom. “Kao i druge njemačke i europske kompanije, i Uniper je promijenio metodu plaćanja plina isporučenog iz Rusije. Uniper plaća u eurima, u skladu s novim mehanizmom plaćanja”, napisala je kompanija u utorak u izjavi dostavljenoj elektronskoj poštom.

“Prva uplata provedena je krajem svibnja. Uniper zato postupa u skladu sa sankcijama i može i dalje jamčiti pravodobno poštivanje ugovora”, dodali su.

Plaćanje je obavljeno u koordinaciji s njemačkom vladom i u skladu sa smjernicama EU-a, istaknuli su.

Kompanija je u svibnju najavila da će prvu uplatu prema novom modelu provesti u krajem mjeseca, ali nije navela datum. I glasnogovornica RWE-a potvrdila je u utorak da su doznačili eure na račun u Rusiji, otvoren radi plaćanja plina prema novom modelu.

/desk/

Objava Njemački dobavljači plina platili rubljama – kako je naredio Putin pojavila se prvi puta na Republika.

Komisija ističe “da se potpisani ugovori moraju poštovati i da u 97 posto ugovora o nabavi plina stoji da se plaća u dolarima i eurima te da te tvrtke ne bi trebale pristati na ruske zahtjeve”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u četvrtak da je potpisao uredbu prema kojoj kupci iz “neprijateljskih” zemalja ruski plin od početka travnja moraju plaćati u rubljima, preko posredničke banke u Rusiji.

Kupci u posredničkoj banci moraju otvoriti poseban račun i doznačiti iznos utvrđen ugovorom, uglavnom u eurima i dolarima. Banka će ih potom na dražbi u organizaciji Moskovske burze prodati i prihod u rubljima doznačiti na račun dobavljača plina.

Rusija je na popis “neprijateljskih” zemalja uvrstila one koje su joj uvele sankcije, uključujući SAD, članice Europske unije, Britaniju i Kanadu.

Njemačka i Francuska u četvrtak su odbacile zahtjev Rusije, rekavši da se radi o neprihvatljivom kršenju ugovora i “ucjeni”.

Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck rekao je da je Njemačka spremna za sve scenarije, uključujući prekid isporuke ruskog plina Europi.

Pokušaj Rusije da podijeli zapadne saveznike zahtijevajući plaćanje plina u rubljima je propao, kazao je Habeck. Nećemo se dati ucjenjivati, dodao je.

Francuski ministar financija Bruno Le Maire izjavio je da su Francuska i Njemačka odbacile ruski zahtjev, prenose agencije.

Putin je u četvrtak izjavio da je potpisao uredbu po kojoj strani kupici od 1. travnja moraju ruski plin plaćati u rubljima ili će se ugovori u suprotnom raskinuti.

“Da bi kupili ruski plin, moraju otvoriti račun u rubljima u ruskim bankama. I od sutra će se plin plaćati s tih računa”, rekao je Putin na televiziji.

“Ako se ne bude plaćalo na taj način, smatrat ćemo da je greška na strani kupca, sa svim posljedicama koje to sa sobom nosi. Nama nitko ništa ne daje besplatno, pa onda ni mi nećemo biti humanitarna organizacija. Dakle, postojeći ugovori će se raskinuti”.

Putinova odluka dovela je do rasta vrijednosti rublje, koja je pala na povijesno niske razine nakon što je Zapad uveo drastične sankcije zbog ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače.

No, zapadne kompanije i vlade odbacile su takav potez kao kršenje postojećih ugovora po kojima se plin plaća u eurima i dolarima.

Putin je rekao da je cilj uredbe osnažiti suverenitet Rusije koja će ispunjavati svoje ugovorne obaveze. Rusija osigurava oko trećine europskih potreba za plinom.

/Republika/

Objava EK: Ne treba pristati na ruski zahtjev o plaćanju plina u rubljima pojavila se prvi puta na Republika.

Hrvatske tvrtke koje su poslovale s Rusijom trenutačno imaju milijardu i pol razloga za brigu. Toliko je, naime, iznosio lanjski izvoz u tu zemlju, a s obzirom na sankcije Zapada prema Rusiji i odluku ruskog predsjednika da se sva plaćanja iz te zemlje obavljaju u rubljima, uzrok tih briga više je nego jasan. Kako naplatiti poslove napravljene u Rusiji, pitanje je koje muči cijeli niz tvrtki koje su poslovale s najvećom zemljom na svijetu ili to još čine, piše Lider.

Sudeći prema informaciji koju smo dobili iz Hrvatske gospodarske komore, jednoznačan odgovor na to pitanje ne može se dati jer Putinovu uredbu koja je donesena početkom ožujka i prema kojoj se dugovanja državnog i korporativnog duga moraju isplatiti u rubljima kada premašuju 10 milijuna rubalja (oko 120.000 eura) moguće je pojedinim slučajevima i zaobići.

Famozni račun ‘C’

– Prema Uredbi dužnik ima pravo ruskoj kreditnoj organizaciji predati zahtjev za otvaranje (uime stranog vjerovnika ili strane organizacije, koja ima pravo, u skladu sa svojim osobnim pravom, evidentirati i prenositi prava na vrijednosne papire (strani nominalni imatelj), u pogledu kojih se izvršava ispunjenje obveza) računa tipa ‘C’, namijenjenog za namirenje po tim obvezama. U cilju ispunjenja obveza vezanih uz izdavanje vrijednosnih papira, dužnik ima pravo napraviti takav zahtjev nebankarskoj kreditnoj instituciji koja je središnji depozitar u skladu s Federalnim zakonom od 7. prosinca 2011.

Način računa tipa ‘C’ uspostavlja se Odlukom Upravnog odbora Centralne banke Ruske Federacije i podložan je službenoj objavi u skladu s člankom 7. Federalnog zakona od 10. srpnja 2002. ‘O Centralnoj banci Ruske Federacije (Banka Rusije)’. Račun tipa ‘C’ vodi se u rubljima.

Prema tome sve tvrtke iz Rusije koje obavljaju određene financijske transakcije prema EU zemljama podnose zahtjev prema Centralnoj banci RF, koja im daje mogućnost otvaranja posebnog računa preko kojeg se mogu vršiti uplate/isplate, a svaki se slučaj posebno rješava. Prema informacijama s terena, postoji mogućnost odstupanja od navedenih odredbi te uredbe kada je riječ o robi i proizvodima koji su deficitarni za rusko tržište te su moguće novčane transakcije u devizama veće od navedenog iznosa – odgovorila je Suzana Knežević, voditeljica Odjela za internacionalizaciju u Hrvatskoj gospodarskoj komori, te dodala da svaka tvrtka svoje načine poslovanja s ruskim tržištem trenutačno rješava prema modelu koji joj najviše odgovora u dogovoru s ruskim gospodarskim entitetima, svojom poslovnom bankom i Centralnom bankom RF.

Zaštita osiguranjem

Naplata zamrznutih sredstava u Rusiji olakšana je onim tvrtkama koje su preko HBOR-a ili osiguravateljskih tvrtki osigurale svoja izvozna potraživanja te se tako zaštitile od rizika neplaćanja iz inozemstva.

– Osiguranici po HBOR-ovim programima mogu biti izvoznici koji prodaju svoje proizvode i usluge uz odgodu plaćanja te se policama osiguranja štite od rizika neplaćanja iz inozemstva. HBOR izdaje police osiguranja i bankama koje kreditiraju kupce hrvatske robe i usluga u inozemstvu te na taj način osigurava povrat kredita, a omogućeno je i osiguranje činidbenih garancija. Policom HBOR-a izvoznik ili banka mogu osigurati i do 90 posto iznosa izvoznog potraživanja – objasnili su iz HBOR-a.

– Trenutačna HBOR-ova izloženost u poslovima osiguranja izvoza prema dužnicima u Ukrajini, Rusiji i Bjelorusiji odnosi se na izvozne poslove šest izvoznika i iznosi više od 15 milijuna eura. S obzirom na ratno stanje u Ukrajini te uvođenje sankcija Rusiji i Bjelorusiji, neupitno je da će uslijediti otežano plaćanje kupaca iz tih zemalja. Istekom tri mjeseca od dospijeća potraživanja koje nije plaćeno osiguranici mogu podnijeti odštetni zahtjev HBOR-u, odnosno zahtjev za isplatu i do 90 posto osiguranog, a nenaplaćenog potraživanja – dodaju u HBOR-u.

Vjerojatno poučena ranijim lošim iskustvima, tvrtka Jadran Galenski laboratorij, koja čak 40 posto prihoda ostvaruje na ruskom tržištu, osigurala je svoja izvozna potraživanja.

– U Rusiji poslujemo bez teškoća, ali je znatna izloženost valutnom riziku. No JGL je sva svoja izvozna potraživanja osigurao preko banaka i osiguravajućih društava, a nema svoju proizvodnju u Rusiji već je riječ uglavnom o prodaji i marketingu – naveli su iz JGL-a.

Tečajne razlike

S obzirom na to da su iz HBOR-a naveli da je njihova izloženost poslovima osiguranja izvoza prema dužnicima u Ukrajini, Rusiji i Bjelorusiji oko 15 milijuna eura, a ukupni izvoz hrvatskih tvrtki u Rusiju iznosi oko 200 milijuna eura, razvidno je da većina domaćih tvrtki nije osigurala svoja potraživanja i pitanje je kako će ih naplatiti. Ako u tome i uspiju, mnoge od njih će prilično izgubiti na tečajnim razlikama. Prema Zakonu o računovodstvu iznosi u poslovnim knjigama i godišnjim financijskim izvještajima, kao i druge financijske informacije izražavaju se u kunama. Međutim, kad obveznici iz RH obavljaju transakcije s inozemnim partnerima te se upotrebljavaju strane valute, obvezno je uskladiti vrijednost imovine i obveza iskazanih u stranoj valuti. Pritom je obvezno i primjenjivati odredbe HSFI-ja i MSFI-ja (za obveznike tih odredbi).

– Prilikom usklađenja nastaju pozitivne ili negativne tečajne razlike. Prema definiciji, tečajna razlika je razlika koja proizlazi iz svođenja jednakog broja jedinica jedne valute u drugu prema različitim tečajevima. Valuta u kojoj će se ugovarati obveze predmet je ugovornog odnosa između isporučitelja i primatelja usluga/dobara. Ako se odredi da plaćanja moraju biti u rubljima, nastat će tečajne razlike prilikom konverzije u valutu koja je određena kao ona u kojoj se mora obaviti plaćanje. Ti iznosi mogu biti veliki s obzirom na to da smo trenutačno svjedoci velikih oscilacija, pogotovo što se tiče rublja kao valute – pojasnio je Davora Brkić, vlasnik i osnivač tvrtke RB Unigenito.

Dio dugova ruskih tvrtki prema hrvatskim vjerojatno neće niti biti naplaćen, pa će u konačnici biti potrebno i otpisivati takve dugove. Hoće li se neke tvrtke odlučiti i na taj korak, naravno ovisi o individualnoj procjeni i specifičnim okolnostima poslovanja pojedinog subjekta, ali ni to nije baš jednostavno provesti.

Kako otpisati ruski dug

– Prema HSFI-ju 11 poduzetnik će prestati priznavati potraživanja u bilanci kad je potraživanje naplaćeno, potraživanja su prodana, otpisana, nastupila je zastara ili su potraživanja na drugi način otuđena. Kod otpisa potraživanja osobito valja voditi računa o tome je li navedeni otpis porezno priznati ili porezno nepriznati. Na primjer, da bi otpis potraživanja bio porezno priznati rashod, porezni obveznik do trenutka nastupa zastare mora poduzeti sve radnje za naplatu potraživanja. Smatra se da je to učinio ako su potraživanja utužena ili se zbog njih vodi ovršni postupak, prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom ili je postignuta nagodba s dužnikom, koji nije povezana osoba, u postupku sanacije ili stečaja. Iznimka od navedenog je u situaciji gdje se bez pokretanja navedenih postupaka kao porezno priznati rashod poslovanja mogu otpisati potraživanja od kupaca nepovezanih osoba koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5000 kn po pojedinom dužniku, koji je obveznik poreza na dobit ili poreza na dohodak po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti – objasnio je Brkić.

Napomenuo je da postoji i odredba iz čl. 9. st. 8 Zakona o porezu na dobit koja propisuje da je porezno priznati rashod i otpis potraživanja od nepovezane osobe, ako porezni obveznik dokaže da troškovi troškovi pokretanja određenih postupaka premašuju iznos potraživanja ili je pažnjom dobroga gospodarstvenika pokrenuo određene radnje radi naplate potraživanja, pri čemu je utvrdio konačnu nemogućnost naplate otpisanog iznosa potraživanja, piše Lider.

/Republika/

Objava Lider piše: Je li moguće u nekim slučajevima zaobići naplatu u rubljama? pojavila se prvi puta na Republika.

“Nama nitko ništa ne daje besplatno, pa se nećemo ni mi baviti humanitarnim radom, što znači da će postojeći ugovori biti prekinuti”, rekao je Putin.

Ipak, detaljnija analiza načina kako će Putinov ukaz biti proveden, sugerira kako će se, zapravo, promijeniti vrlo malo.

Naime, Putin je rekao da će svi kupci ruskog plina morati otvoriti poseban rubaljski račun u Gazprombanci, preko kojeg će se vršiti plaćanja. Ono što nije rečeno jest to da velika većina Gazpromovih europskih kupaca već ima transakcijske račune u toj banci, te preko njih podmiruje fakture za isporučeni plin. Ti računi nisu u rubljima, no teoretski, otvaranjem novih rubaljskih podračuna, za poslovanje tih tvrtki ništa se neće promijeniti, piše Jutarnji list.

Kompanije će uplaćivati novac na eurske račune, a onda će konverziju u rublje raditi sama banka. Pitanje je, dakako, po kojem tečaju, no tehnički gledano, s obzirom na to da Gazprombanka nije obuhvaćena aktualnim sankcijama, europske kompanije kroz takav model plaćanja neće kršiti sankcije – što je bio glavni argument čelnika G7 zemalja da se usprotive Putinovom prijedlogu promjene režima platnog prometa.

Pretpostavka je nekih domaćih trgovaca energijom, koji su razgovarali s Jutarnjim listom pod uvjetom da ne budu imenovani, jest da takav režim neće bitno utjecati na trgovinu ruskim plinom, te da bi tek pojedini kupci takvu promjenu mogli iskoristiti kao pravnu osnovu za raskid ugovora s Gazpromom, s obzirom na to da u njima rubalj nije naveden kao sredstvo plaćanja.

S druge strane, takav model omogućuje Vladimiru Putinu da formalno realizira svoju najavu, ali bez daljnje eskalacije s kupcima ruskog plina u Europi. U smislu očuvanja tečaja rublja – a upravo to su analitičari tumačili kao motiv iz Putinova manevra – sama najava već je dala rezultata jer se posljednjih dana tečaj rublja prema euru i dolaru oporavio, te se ruskom valutom trguje po predratnom tečaju.

Kako će novi platni režim u praksi funkcionirati vidjet ćemo tek u drugoj polovici travnja, s obzirom na to da Gazpromovi klijenti mjesečne fakture za plina u pravilu plaćaju u posljednjim danima tekućeg mjeseca.

Velika Britanija obila plaćanje ruskog plina u rubljama

Velika Britanija ne planira plaćati ruski plin u rubljama, rekao je glasnogovornik premijera Borisa Johnsona, dodajući da vlada prati implikacije Putinove potražnje na europsko tržište.

Ruski predsjednik je rekao da je potpisao dekret prema kojem strani kupci moraju plaćati ruski plin u rubljama od 1. travnja, a ugovori će biti zaustavljeni ako ta plaćanja ne budu izvršena. Upitan postoje li okolnosti u kojima bi Ujedinjeno Kraljevstvo plaćalo ruski plin u rubljama, glasnogovornik je rekao novinarima: “To nije nešto što ćemo nastojati učiniti.”

Inače, cijene nafte pale su u četvrtak na međunarodnim tržištima ispod 108 dolara nakon vijesti da bi SAD na tržište mogao plasirati najviše nafte iz strateških rezervi otkada su osnovane kako bi osigurao dovoljnu opskrbu i ograničio rast cijena, prenose agencije.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 5,91 dolar u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 107,54 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 6,06 dolara nižoj cijeni, od 101,76 dolara.

Tržišta je u četvrtak zaokupila informacija četiri američka izvora da bi SAD u razdoblju od nekoliko mjeseci na tržište mogao plasirati čak 180 milijuna barela nafte iz strateških rezervi, najviše otkako su uspostavljene, kako bi obuzdao rast cijena.

/Republika/

Objava Putin potpisao ukaz – Plaćanje ruskog plina u rubljama – Zašto to nije velika novost za kupce? pojavila se prvi puta na Republika.