Sporazum, koji se odnosi na Federalnu upravu policije i sudsku policiju Federacije BiH, predviđa utvrđivanje osnovice u iznosu od 540 KM za obračun plaća policijskih službenika te da se ova osnovica primjenjuje od 1. siječnja 2026. godine, prenosi Klix.ba.

Prema dostupnim informacijama, osnovica za prethodnu godinu bila je 480 KM. S obzirom na to da je najniži koeficijent za policijske službenike u Federaciji BiH 2,70 (čin policajca) s novom osnovicom federalni policajac, imat će osnovnu plaću 1.450 KM na što idu brojni dodaci kao što su noćne smjene, rad vikendima i praznicima.

S ciljem utvrđivanja osnovice za obračun plaća policijskih službenika sačinjen je prijedlog predmetne odluke, čiji je sastavni dio Sporazum o osnovici za obračun plaća policijskih službenika koji se zaključuje između Vlade Federacije BiH i Sindikata službenika FMUP-a.

Predlagač u razlozima za donošenje odluke, između ostalog, navodi da je Zakonom o plaćama i naknadama policijskih službenika Federacije BiH propisano da se visina osnovice za obračun plaće policijskih službenika utvrđuje na osnovu najniže neto satnice dogovorene između Vlade Federacije BiH i sindikata, a na način da se najniža neto satnica množi s fondom radnih sati u mjesecu.

/Desk/

Objava Povećava se osnovica za plaću policajcima FUP-a i sudskoj policiji FBiH pojavila se prvi puta na Republika.

Podaci Trading Economicsa kažu kako su u Bosni i Hercegovini plaće povećane za 16,2 posto u listopadu 2025. godine u odnosu na isti period 2024. godine.

Bosna i Hercegovina je u ranijoj analizi ostvarila rast od 15 posto, čime je također bila u vrhu ove liste.

Inače, minimalna plaća u oba entiteta u Bosni i Hercegovini povećana je početkom 2025. godine, a najavljuju se i nova povećanja.

Na drugom mjestu, prema posljednjim podacima, nalazi se Bjelorusija s 15,95 posto, a dalje slijede zemlje iz našeg okruženja – Srbija (12,3 posto), Hrvatska (9,7 posto) i Sjeverna Makedonija (devet posto).

Foto: Trading Economics

Objava Trading Economics: U BiH najviši rast plaća na svijetu pojavila se prvi puta na Republika.

“Ovo je užasno stanje jer naši učenici moraju nastaviti učiti. U siječnju ste svi dobili pune plaće, a za veljaču će biti toliko koliko ste radili. A kako će djeca nastaviti školu, želite li raditi s njima i u lipnju, srpnju, kolovozu? Njihov posao je da djecu podučavaju, a što će ta djeca znati, nije poanta da im zaključite peticu“, rekao je Vučić na Pinku.

Kako prenosi Nova.rs, Vučić je rekako i kako se “nada da će uskoro prestati blokade, koje štete svakom građaninu Srbije i razaraju ekonomiju”, naglasivši da je  “zbog blokada, siječanj bio ekonomski najgori mjesec”, ali i kako “Srbiju čekaju veliki problemi u svezi s naftnom industrijom”.

/Desk/

Objava Vučić poručio profesorima: Dobit ćete onoliku plaću koliko ste radili pojavila se prvi puta na Republika.

Prilikom izrade sindikalne potrošačke košarice u obzir je uzeta prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH te minimalni troškovi života četveročlane obitelji koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno srednjoškolskog, a drugo osnovnoškolskog uzrasta.

U potrošačkoj košarici troškovi prehrane su 43,74 posto, stanovanje i komunalne usluge čine 13,30 posto, higijena i održavanje zdravlja 8,77 posto, slijedi obrazovanje i kultura s udjelom od 10,75 posto, odjeća i obuća 12,09 posto, prijevoz 4,63 posto, a na održavanje kućanstva, prema podacima sindikalne košarice, otpada 6,72 posto.

Prosječna plaća isplaćena u Federaciji BiH za svibanj 2024. iznosila je 1.384 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku), a minimalna plaća prema Odluci Vlade FBiH 619 KM, što znači da pokrivenost Sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je manja od polovice – tek 46,48 posto, a minimalnom plaćom tek nevjerojatnih 20,79 posto.

/Desk/

Objava Troškovi rastu – plaće stagniraju – prosječna plaća ne može pokriti niti polovicu potreba potrošačke košarice pojavila se prvi puta na Republika.

Službeno su ugašeni svi računi poduzeća u vlasništvu Gorice i Igora Dodika djece predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, doznaje CAPITAL. Posljednji u nizu su ugašeni računi restorana „Agape“ u vlasništvu Gorice i Ivane Dodik kćeri i snahe predsjednika Republike Srpske, kao i računi poduzeća „Fruit eco“ čiji su vlasnici Igor Dodik i Mirko Dobrić.

Milorad Dodik je najavio osnivanje banke za unutarnji platni promet za sankcionirane osobe.

O osnivanju nove banke govorilo se i ranije. U lipnju prošle godine premijer Republike Srpske, Radovan Višković, izjavio je kako treba formirati banku u vlasništvu Republike Srpske, kako bi se izbjegle “ucjene pojedinih banaka” na financijskom tržištu.

Dodik je istaknuo da SAD “tu neće moći ništa učiniti, iako su moćne i neprijateljski raspoložene prema Republici Srpskoj”.

Američke sankcije nisu bezazlene

Pravila koja regulišu bankarske transakcije s osobama na crnoj listi mogu se razlikovati ovisno o jurisdikciji i vrsti sankcija. U nekim slučajevima, banke mogu biti dužne blokirati ili zatvoriti račune koje povezuju s osobama ili entitetima na crnoj listi, analizira Forbes.

Milorad Dodik suočava se s hitnom potrebom pronalaženja rješenja za osobe i poduzeća čiji su bankovni računi ugašeni zbog američkih sankcija. Ovo pitanje postaje sve urgentnije kako vrijeme prolazi. Predsjednik Republike Srpske, čiji su također računi ugašeni, istaknuo je nekoliko potencijalnih rješenja, no svako potencijalno rješenje donosi određene izazove.

Najnovija Dodikova najava o osnivanju nove banke za unutarnji platni promet postavlja se kao jedno od mogućih rješenja. Međutim, stručnjaci upozoravaju da, iako je formiranje nove banke tehnički izvedivo, nosi sa sobom značajne troškove i potencijalne rizike. Također se postavlja pitanje dugoročne održivosti takvog rješenja.

S druge strane, korištenje usluga Pošta Srpske za isplatu plaća predstavlja drugu opciju. Međutim, postoji zabrinutost da bi Pošta mogla biti izložena američkim sankcijama, što bi moglo imati ozbiljne posljedice ne samo za Poštu nego i za ljude na njezinu čelu.

Pravni rizici i nemogućnost otvaranja računa u bankama

Američke sankcije su instrument vanjske politike koje koristi vlada Sjedinjenih Američkih Država kako bi izvršila pritisak na entitete, pojedince, bili oni iz svijeta politike ili biznisa, i potaknula promjene u njihovom ponašanju. Ove sankcije obično uključuju ograničavanje ili zabranu trgovine, financijskih transakcija ili drugih oblika ekonomske interakcije s ciljem postizanja određenih političkih ili sigurnosnih ciljeva.

Otvoriti bankovni račun za osobe ili entitete koji su na američkoj crnoj listi, odnosno koji su pod sankcijama, obično je izuzetno teško ili čak nemoguće iz nekoliko razloga:

Pravne obveze i rizici

Bankarske institucije su obvezne poštovati nacionalne i međunarodne zakone te regulative, uključujući one koje se odnose na sankcije. Saradnja s osobama ili firmama koje su pod sankcijama može dovesti do ozbiljnih zakonskih problema, uključujući novčane kazne i gubitak reputacije.

Zakonska ograničenja

Nacionalni i međunarodni zakoni mogu zabraniti bankama otvaranje ili održavanje računa za osobe ili entitete koji su pod sankcijama. Ova ograničenja su uvedena kako bi se spriječila financijska podrška sankcioniranim pojedincima ili organizacijama te kako bi se provodile politike sankcija koje su usvojene s ciljem promicanja nacionalnih sigurnosnih interesa ili političkih ciljeva.

Rizik po poslovanje

Bankarske institucije žele izbjeći rizike koji proizlaze iz poslovanja s osobama ili firmama koje su pod sankcijama. Ovo uključuje mogućnost da se nađu na meti nadzora i inspekcija regulatornih tijela te da se suoče s ozbiljnim financijskim gubicima ili oštećenjem reputacije.

Kompleksnost provjere identiteta

Bankarske institucije moraju provesti temeljitu provjeru identiteta i pozadine svojih klijenata kako bi osigurale usklađenost s regulativama protiv pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma. Provjera identiteta osoba na crnoj listi može biti vrlo teška ili nemoguća zbog nedostupnosti pouzdanih informacija ili zbog pokušaja takvih osoba kako bi sakrile svoj identitet.

Sve navedeno čini otvaranje bankovnog računa za osobe ili entitete na američkoj crnoj listi vrlo izazovnim ili nemogućim, a bankama predstavlja značajan rizik za poslovanje.

Izravan utjecaj američkih sankcija na građane

Dok su sankcije namjenjene izvršavanju pritiska na vladu ili političare određene zemlje zbog postizanja promjena u njihovom ponašanju, one često imaju izravan utjecaj na građane te zemlje. Sankcije mogu ograničiti trgovinu, izazvati inflaciju, smanjiti ekonomski rast i prouzročiti nezaposlenost, što izravno pogađa životni standard građana.

Sankcije mogu otežati pružanje humanitarne pomoći, što može imati ozbiljne posljedice po zdravlje i dobrobit civilnog stanovništva. Građani mogu imati otežan pristup osnovnim potrebama poput hrane, lijekova i drugih nužnosti zbog poremećaja u opskrbi prouzročenih sankcijama.

Povećanje ekonomske nesigurnosti i opće nezadovoljstvo mogu potaknuti političke nemire ili promjene koje nisu uvijek u interesu stabilnosti. Sankcije mogu imati i socijalne posljedice, uključujući smanjenje pristupa obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, piše Forbes N1 BiH.

/Desk/

Objava Kako izbjeći američke sankcije – Dodik u osnivanju banke za sankcionirane pojavila se prvi puta na Republika.

Prema navodima medija u BiH, računi Integral inženjeringa blokirani su kao dio mjera koje je SAD 2022. uveo protiv pokojnog vlasnika te tvrtke Slobodana Stankovića. On je označen kao blizak suradnik već sankcioniranog čelnika bosanskih Srba Milorada Dodika i slovio je za Dodikovog “omiljenog tajkuna”, koji je redovito dobivao najunosnije poslove financirane javnim novcem, piše Index.hr.

Stanković je preminuo u veljači 2023., no problemi za Integral inženjering nisu nestali, a sada je, zbog sankcija pod kojima je ta tvrtka, u pitanju opstanak oko dvije tisuće njenih zaposlenika.
“Vi ste krivi”

Dodik je na sjednici parlamenta Republike Srpske, održanoj u četvrtak, potvrdio kako je poslovanje Integral inženjeringa ugroženo, optužujući SAD da na taj način vrši pritisak na entitetske vlasti, a kao sukrivce je optužio i oporbu.

“Vi ste krivi za te sankcije”, vikao je Dodik na oporbenog zastupnika Nebojšu Vukanovića nakon što je on kritizirao vlasti RS-a zbog neodgovornog ponašanja kojim taj entitet vode u izolaciju.

Dodik je na popisu osoba pod američkim sankcijama još od 2017., kada je označen osobom čije je djelovanje prijetnja provedbi Daytonskog sporazuma. Naknadno je dodatno sankcioniran pod sumnjom na korupciju, a na popis osoba pod kaznenim mjerama Ministarstva financija SAD-a dospjeli su i svi drugi važniji dužnosnici iz RS-a, uključujući entitetskog premijera, nekoliko ministara, predsjednika parlamenta te članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović.

Ozbiljnije posljedice nego što su mislili

Svima je onemogućeno putovanje u SAD, zamrznuta imovina koju tamo eventualno imaju, ali je nametnuta i zabrana svim američkim državljanima da s njima posluju.

Dodik i njegovi suradnici godinama su pokušavali minimizirati značenje američkih sankcija, no nakon posjeta pomoćnice američkog tajnika za financije Anne Morris Sarajevu početkom ožujka postalo je jasno kako će to sada imati puno ozbiljnije posljedice nego što su oni mislili.

Nakon što je Morris javno upozorila kako bi se svi oni koji posluju sa sankcioniranim osobama i sami mogli suočiti s kaznenim mjerama, poslovne banke u BiH počele su masovno zatvarati račune Dodiku i njegovim suradnicima, ali i drugima, uključujući one koji su odavno kažnjeni zbog potpore ratnim zločincima.

Entitetska ministrica financija Zorana Vidović potvrdila je kako će sve to imati ozbiljne posljedice i po fizičke osobe i po tvrtke jer banke mogu birati hoće li ostaviti otvorene račune sankcioniranima, čak i kada su u pitanju veliki klijenti, ali će im u tom slučaju biti ukinuti SWIFT kodovi s korespondentnim bankama u inozemstvu, pa će biti isključene iz međunarodnog platnog prometa.

Dodik više ne može dobiti kredit, plaću prima preko pošte

“Primjer je Integral inženjering kao najveća tvrtka u RS-u koja ima kredite Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za velike poslove koje rade”, kazala je Vidović.

Milovan Bjelica, načelnik Općine Sokolac i nekadašnji bliski suradnik osuđenog ratnog zločinca Radovana Karadžića, potvrdio je ovog tjedna kako je i njemu banka ugasila račun. “Pozvali su me iz banke prošlog tjedna i iz toga razloga (sankcija) moj je račun ugašen”, potužio se Bjelica, član oporbene Srpske demokratske stranke (SDS). Njegov slučaj potvrđuje da SAD teško uklanja sankcije jer je on i dalje pod kaznenim mjerama iako je Karadžić uhićen još 2008.

Dodik se za sada snašao tako što plaću prima preko pošte, ali je potvrdio kako ne može više nigdje dobiti kredit ni platne kartice, piše Index.hr na kraju teksta.

Blokiran i sankcionirani Čavara

Također, portal Raport.ba prenosi pismo predsjedavajućeg Zatupničkog doma Parlamenta BiH Marinka Čavare koje je on uputio Vijeću ministara BiH u kojem se žali kako više ne može primati plaću. Podsjetimo da je i Čavara je na crnoj listi SAD-a zbog, kako je navela američka administracija, blokade funkcioniranja FBiH, odnosno, odbijanja predlaganja sudaca za Ustavni sud FBiH, a sad je zbog toga ostao i bez računa u banci.

On je pismo uputio predsjedavajućoj Borjani Krišto, ministru financija Srđanu Amidžiću te ministru pravde Davoru Bunozi.

“Dana, 6. 6. 2024. godine sam uvršten na tzv. crnu listu Vlade SAD. Plaću sam do tada primao putem računa otvorenog kod Addiko Bank, a nakon spomenutih sankcija mi je otkazana poslovna suradnja od navedene banke i otvorio sam račun u Nova banka AD. Kod spomenute banke posjedujem račun putem kojeg sam primao plaću, a pri čemu mi je bilo onemogućeno posjedovanje bankovne kartice, dakle račun kod Nova banka AD je imao isključivo svrhu da primam svoju plaću svaki mjesec”, objašnjava Čavara u pismu.

No, sada se stvar zakomplicirala te Čavara navodi kako je prije deset dana dobio telefonski poziv.

“Dana 18. 3. 2024. godine sam telefonskim putem obaviješten da mi Nova banka AD želi zatvoriti račun zbog prijetnje sankcijama jer imam otvoren račun kod njih. Pokušao sam riješiti novonastali problem kontaktirajući druge poslovne banke, ali nijedna banka mi ne želi otvoriti račun”, piše Čavara.

“S obzirom na navedeno, nemam mogućnosti da svoju mjesečnu plaću primam putem računa. Želim istaknuti, kako je na ovaj način došlo do grubog kršenja mojih prava ostvarenih na osnovu radnog odnosa, jer se u konkretnom ne radi o bilo kakvom transferu novca, niti sličnom poslovanju s poslovnim bankama. Prema odredbama Zakona o unutarnjem platnom razredu (Službene nov. FBiH broj 48/15 i Ispravka 79/15 i 4/21) pod unutarnjim platnim prometom se podrazumijeva sva plaćanja u konvertibilnim markama između sudionika u unutarnjem platnom prometu, a preko računa kod ovlaštenih organizacija za obavljanje poslova unutarnjeg prometa”, ističe Čavara.

Dalje navodi kako su mu ugrožena ljudska prava.

“Pravo na plaću je moje ljudsko pravo garantirano Europskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, a koja je dio Ustava BIH (EKLJP) Naime, Protokolom 1 na EKLJP propisano je i zajamčeno da svatko ima pravo na neometano, mirno uživanje na svoju imovinu. Tog prava ne može nitko biti lišen, ograničen, ako to nije u javnom interesu i pod uvjetima propisanim zakonom i općim standardima međunarodnog prava. Pri tome ograničenje ovog prava u javnom interesu mora biti nužno u demokratskom društvu”, kaže Čavara.

On traži od institucija BiH da mu omoguće primanje plaće.

“U konkretnoj situaciji institucije Bosne i Hercegovine su dužne omogućiti mi da ostvarim jedno od svojih osnovnih ljudskih prava, omogućiti mi da primam mjesečne plaće iz radnog donosa te od vas tražim da osigurate isplatu moje plaće. Nadam se skorom rješenju ove novonastale situacije, a u skladu s Ustavom BiH i zakonima BIH”, naveo je Čavara, prenosi Raport.

/Desk/

Objava Posljedice američkih sankcija snažnije nego se mislilo: Dodik i ostali dižu plaću preko pošte, ne mogu podignuti kredit, Čavara pisao Vijeću ministara… pojavila se prvi puta na Republika.

Američko upozorenje ujedno znači i opasnost za funkcioniranje bankarskog međunarodnog platnog prometa, ali i probleme u unutarnjem poslovanju.

“Pa dobro, vidite da su Amerikanci pobjesnili. Predsjednik im pada po stepenicama, provaljuje se, ne može suvislo tekst pročitati koji netko napiše. Naravno da su poludjeli. Ići će do kraja. Šta ima veze, ja ću primati plaću predsjednika preko pošte. Neće valjda zatvoriti poštu, a ako i to zatvore onda imam blagajnu, pa ću svoju plaću uzeti na blagajni. Šta da radim, ali neće nam promijeniti stav”, komentirao je Dodik.

Pri tom je prisutne novinare upitao: “A vi iz medija ste mogli, kada ste već tako solidarni, upitati se zašto su prema Alternativnoj televiziji uvedene sankcije. Zašto njih ne oslobode? Je li to demokracija koju oni nama šire iz te Amerike? Postoji li ijedan medij koji je u Americi blokiran? I to kad prođe Murphy, proći će i ta priča”.

On je pri tom osvrnuo i na američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja kojeg nije propustio izvrijeđati, a osvrnuo se i na “uvjete” suradnje s nekim budućim američkim veleposlanikom.

“Kada dođe novi veleposlanik Amerike sjest ćemo s njim. Jedini uvjet će biti – povuci ove sankcije. Nećeš? Nisi s nama, nećemo razgovarati s vama. Ja sam pun ponosa što ne razgovaram s takvim kretenom kakav je Murphy, ali nisam siguran da je on. On je ljut, on je kreten koji samo smišlja kako će dalje. Naravno, nitko nije lud da neka banka izgubi prava. Zamislite dokle to ide, da oni sada putem swifta i međunarodnog transfera žele to kontrolirati. Bili bi spremni sve ukinuti, da izguraju svoje politike. Je li to politika? To je brutalna upotreba američke sile, ali propada i taj svijet. Dobro, mi ćemo možda biti pojedinačne žrtve, ali i taj svijet propada, ne ide im baš od ruke i još dugo im neće ići”, zaključio je Dodik.

/Desk/

Objava Dodik o američkom upozorenju bankama za suradnju s osobama s ‘crne liste’: “Šta ima veze, primati ću plaću preko pošte. Neće valjda zatvoriti poštu” pojavila se prvi puta na Republika.

Pokrivanje troškova poput povrata hipotekarnih kredita i prijevoza na posao brine 48 posto ispitanika, a 37 posto njih koristi ušteđevinu kako bi spojilo kraj s krajem, pokazalo je istraživanje Ipsosa, prenosi HINA.

Inflacija u EU-u ojačala je nakon pandemije zbog naglog oporavka potražnje koji ponuda nije pratila. U 2022. rast cijena dodatno je ubrzao, potaknut skokom troškova proizvodnje, hrane i energije koji su potaknuli ruska invazija na Ukrajinu i zapadne sankcije Moskvi.

Kako bi ukrotila inflaciju, Europska središnja banka (ECB) promijenila je smjer monetarne politike i podigla kamatne stope, pa 10 posto ispitanika zbog ugovora s promjenjivim kamatnim stopama sada mora plaćati više kamate na hipotekarne kredite.

Skok cijena energije utjecao je na životni standard građana u EU-u i 71 posto ispitanika pokušava smanjiti potrošnju, a njih 28 posto promijenilo je način prijevoza.

Ipsos je proveo istraživanje u listopadu i studenom prošle godine u ime Europske komisije, na uzorku od po tisuću ispitanika po zemlji, uključujući 27 zemalja EU-a, Island i Norvešku.

Hrvatska ispod prosjeka EU-a

U Hrvatskoj je 16 posto ispitanika reklo da je bilo prisiljeno posegnuti za štednjom kako bi se moglo nositi s višim troškovima života, što je najmanji udio među zemljama obuhvaćenim istraživanjem.

Samo tri posto ispitanika u Hrvatskoj navelo je da im se zbog promjenjivih kamatnih stopa u proteklih šest mjeseci povećala rata hipotekarnog kredita, a 16 posto njih strahuje da će imati problema s povratom.

Na europskoj razini višu ratu hipotekarnog kredita plaća danas 10 posto građana, a njih 19 posto strahuje od teškoća s povratom.

Novi zajam ili kreditnu karticu zatražilo je na europskoj razini sedam posto ispitanika, a isti udio zabilježen je i u Hrvatskoj.

Nešto više od trećine ispitanika u Hrvatskoj, njih 37 posto, strahuje da neće moći platiti račune u idućih šest mjeseci, a isti postotak nije siguran hoće li si moći priuštiti prehrambene proizvode koje voli.

Njih 40 posto strahuje da si neće moći priuštiti odlazak na ljetovanje, a 20 posto brine otplata dugova po zajmovima i kreditnim karticama i trošak prijevoza do posla.

/Desk/

Objava Skoro polovica Europljana strahuje da neće moći platiti račune pojavila se prvi puta na Republika.

Kako je priopćeno, Uredba sadrži niz mjera usmjerenih podršci stanovništvu posebno pogođenom rastom indeksa potrošačkih cijena, a o istoj će se raspravljati na sjednici Vlade Federacije BiH u četvrtak.

Istom se predviđa novčana podrška umirovljenicima, pripadnicima braniteljske populacije, primateljima stalne novčane i druge materijalne pomoći te civilnim žrtvama rata i neratnim invalidima i to u iznosu od 100 KM.

Kao jedna od mjera predviđa se i da Direkcija robnih rezervi FBiH putem Crvenog križa osigura pakete pomoći osnovnih životnih namirnica, u visini šestomjesečne potrošnje.

Međutim, mjera koja je već u medijima naišla na kritike, je prijedlog poslodavcima da svojim uposlenicima isplate jednokratne podrške u visini prosječne neto plaće u FBiH, a da će Vlada FBiH na sebe preuzeti odgovornost u vidu oslobađanja plaćanja doprinosa poslodavaca na ove isplate svojim radnicima.

“Naravno da građani traže i moraju dobiti adekvatan odgovor vlasti na ove teške izazove. Mi u Vladi Federacije ovom uredbom nastavljamo s provođenjem mjera na ublažavanju posljedica poskupljenja izazvanih globalnom inflacijom. Na ovome nećemo stati. I sa ostalim resorima poput energetike i rudarstva, te obrazovanja, već iznalazimo i druge načine pomoći našim građanima”, izjavio je federalni premijer Novalić.

/desk/

Objava Mjere Vlade FBiH: Poslodavcima poručili da radnicima isplate još jednu plaću, a oni će umirovljenicima i braniteljima dati 100 KM pojavila se prvi puta na Republika.

Riječ je o 56 izaslanika koja su, prema informacijama iz ovog izvješča, po jednoj sjednici zarađivali više od 5.000 KM.

Kada je riječ o primanjima, Tomislav Martinović iz HDZ-a, predsjedavajući Doma naroda je u 2021. godini najviše je zaradio tako da mu je ukupno isplaćeno 57.409 KM na osnovu svih gore pobrojanih stavki. Dakle, isplaćeno mu je 42.058 KM po osnovu plača te još 15.351 KM naknada.

Odmah iza njega je Mladen Lonić iz SDP-a koji je inkasirao 954.836 KM u prošloj godini, dok je njegov stranački kolega Dragan Stevanović (SDP) najmanje zaradio pa mu je tako u protekloj godini isplaćeno 1.554 KM po osnovu plaća i paušal od 319,36 KM.

Drago Puzigaća, samostalni izaslanik je također bio jedan od onih koji je prošle godine zaradio popriličnu sumu novca, pa mu je tako ukupno isplaćeno 52.908 KM uz sve naknade. Iza njega po primanjima je i Marija Iličić iz HDZ-a koja je u protekloj godini uz sve naknade ukupno zaradila 50.709 KM.

Svi ostali izaslanici su također u prosjeku zarađivali ukupno od 40.000 pa do 50.000 KM.

Ukoliko bi se sabrale sve gore navedene stavke, važno je istaknuti da je samo na odvojeni život izaslanika iz proračuna plaćeno 163.095 KM, ali uz napomenu da postoje zaista i oni koji dolaze iz brojnih krajeva Federacije BiH.

Dalje je za paušal uplaćeno 137.137 KM, a za smještaj 42.100 KM.

Na regres je “otišlo” 23.736 KM, dok je za plaćene vikende uplaćeno 86.475 KM. Tu su još korištenje službenih vozila (5.411 KM), zatim, topli obrok (110.260 KM), komisije (5.851 KM), dnevnice (87,50 KM) i ostali troškovi te kada se sve zbrojui dobije se brojka nešto veća od 2,2 milijuna KM koja je u protekloj godini uplaćena na račun federalnih izaslanika.

Ništa ne bi bilo sporno u ovim plačama i brojkama da su federalni izaslanici bili ažurni protekle godine u zasijedanju s obzirom na to da je prema statistici, Dom naroda Parlamenta FBiH održao samo sedam sjednica, uzimajući u obzir da su se ostale sazvane često prekidale ili se nisu održavale.

To se može najbolje uočiti ukoliko se uzme u obzir dnevnik sazivanja sjednica, pa se tako na službenoj stranici Parlamenta FBiH može zamijetiti da su proteklu godinu počeli sazivanjem 8. redovne sjednice, a završili je 15. redovnom sjednicom koja je održana polovicom prosinca, piše N1.

Izvješće o primanjima, u cijelosti možete pogledati OVDJE i OVDJE.

/Republika/

Objava ‘ALAJ VOLIM OVAJ REŽIM, PLAĆA IDE, A JA LEŽIM’ – NEVJEROJATNO- U 2021. za sedam sjednica federalnim izaslanicima isplaćeno 2,2 milijuna KM – za jednu sjednicu više od 5.000 KM pojavila se prvi puta na Republika.