Nikad skuplje grijanje i ogrjev

Vlada Republike Srpske (RS) na posljednjoj sjednici ograničila je cijene peleta na 480 KM plus PDV i ova mjera će vrijediti do kraja ožujka sljedeće godine, a donošenje slične odluke očekuje se i u Federaciji BiH (FBiH). Međutim, cijena tone peleta u Federaciji BiH je oko 700 do 750 i više KM, piše Dnevni list.

-U dogovoru sa Vladom Federacije BiH očekujemo da i oni u što skorije vrijeme urade isto. Tako da bi cijena na tržištu u buduće u cijeloj BiH mogla biti ograničena na 480 KM, plus PDV po jednoj toni, što je i usuglašeno sa proizvođačima peleta, rekao je premijer RS Radovan Višković.

Predvišene su i visoke kazne za prekršitelje, od 10.000KM do 20.000 KM, a za odgovorne osobe od 5.000 do 10.000 KM.

Vlada u Sarajevskoj županiji najavila je pomoć najugroženijim Sarajlijama, njih 39 tisuća koji primaju minimalnu mirovinu kao i 2.500 korisnika socijalne pomoći te 1.500 osoba boračke populacije i to po 50 KM za studeni i prosinac za troškove subvencioniranja energenata za grijanja. Naime, od 1. travnja veleprodajna cijena prirodnog plina u BiH poskupjela je za 21,7% i to nakon poskupljenja u siječnju za 14,95% te je došlo je do uvećanja cijena centralnog grijanja za korisnike sarajevskih Toplana za 16,30%.

Mlinari iz RS-a najavljuju poskupljenje brašna

Prije nekoliko dana mediji su prenijeli najavu mlinara iz RS-a o poskupljenju brašna do kraja godine i to zbog povećanja cijena goriva. To bi se odrazilo i na porast cijena u FBiH, nakon čega bi vreća brašna od 25 kg bila skuplja za oko tri do 4 KM, kao i pekarskih proizvoda.

No, poskupljenje se dovodi u svezu i s otežanom dopremom žitarica iz ratom pogođene Ukrajine, a poskupljenja se ne najavljuju samo u BiH – mlinari i pekari na isto potrošače „pripremaju“ i u susjednoj Hrvatksoj i Srbiji.

Primjerice, prema podacima Eurostata, Hrvatska je među zemljama u kojima poskupljenje kruha jedno od najvećih. Uodnosu na kolovoz prošle godine, kruh je najviše, i to čak 66%, poskupio uMađarskoj. Slijedi Litva gdje je kruh skuplji 33%, u Estoniji i Slovačkoj cijene su više za 32%, a u Hrvatskoj 31%, dok je u Francuskoj poskupljenje kruha i peciva samo 8%.

Novo poskupljenje mlijeka

Zbog poskupljenja stočne hrane u velikom su problemu i ono malo farmera u BiH, kojima se ionako plaća niska otkupna cijena mlijeka, a najvišu zaradu imaju otkupljivači i trgovci dok se farmeri u BiH tuže kako jedva uspijevaju održati proizvodnju. Međutim, poskupljenje opravdanima ističu proizvođači u mljekarama, pozivajući se na poskupljenje energenata, radne snage, ambalaže itd.

Naime, a kako je, primjerice,nedavno analizirala Al Jazeera, mljekare faremrima za litar sirovog mlijeka plaćaju 0,46 eura po litru, potom ga prevoze do pogona računajući troškove goriva i amortizacije u iznosu od 0,10 eura po litru, hlađenje, pasterizacju i sterilizaciju koju računaju 0,20 eura po litri zbog poskupljenja te PDV od 17% što, na koncu, uz maržu od 8%, daje zbirni iznos od 0,95 eura po litri mlijeka.

Ali, mlijeko u BiH košta oko 1,27 eura, oko 2,48 KM, te se postavlja pitanje tko ostvaruje taj profit, a inspekcija najavljuje pojačanu kontrolu mljekara. U cijeloj priči farmeri dobijaju namanje te je tu i opravdana bojazan od gašenja farmi i ostanak BiH bez proizvodnje mlijeka.

Ipak, daljnje poskupljenje energenata, ambalaže itd. intenziviralo je nove najave i poskupljenja mlijeka te pojedni očekuju kako će ono do kraja godine poskupjeti na skoro 1,5 eura.

Poskupljenje najavljuju i peradari

I iz Udruženja peradara FBiH pozvali su nadležne institucije na racionalnije upravljanje rudom mrkoga uglja.

-Uslijed nekontroliranog izvoza uglja, koji se udvostručio u odnosu na prošlu godinu, potrebe bosanskohercegovačkog tržišta su ostale „pothlađene“. Najveći uvoznik (prema procjeni oko 90%) bh uglja je Srbija. Usporedbe radi, Srbija je, u jeku aktualne krize, onemogućila izvoz žitarica kako bi, prije svega, osigurala vlastite potrebe. Izvoz žitarica iz Srbije je, potom, omogućen u skladu sa kvotama koje je odredila Vlada Republike Srbije, a sve u cilju zaštite vlastitih potreba. Legitimno i logično. Srbija je važan strateški i ekonomski partner Bosni i Hercegovini i u duhu toga pozdravljamo ekonomsku suradnju naših zemalja. Ali, BiH bi važniji partner morala biti – BiH, istaknuli su iz Udruženja peradara FBiH.

Posebno apeliraju kako je nuužno uvesti kvote i kontrolirati izvoz, kako bi se osigurale vlastite potrebe jer, ističu, deficit uglja ozbiljno narušava stabilnost, ionako nestabilne, peradarske proizvodnje.

-Uzgoj brojlera je sofisticiran proces i zahtjeva uvjete izuzetno visokih temperatura (do 34 C). Stoga, ugalj kao energent je od vitalnog značaja za našu proizvodnju. Nemogućnost kontinuirane nabavke uglja, rokovi isporuke koji prelaze po 30 dana i divlji skokovi cijena itd. dodatno destabiliziraju našu proizvodnju i donose nam neizvjesnu zimu. A, nažalost, i poskupljenje naših proizvoda, najavljuju peradari.

Schmidt pred UN-om: I oni sa stalnim primanjima teško sastavljaju kraj s krajem

No, podsjetimo i na nedavno izvješće visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta Vijeću sigurnosti UN-a u kojem je, između ostaloga, govorio i o socijalno-ekonomskim (ne)prilikama u BiH.

-Stopa registrirane nezaposlenosti je blizu 30 posto, dok udio nezaposlenih mladih osoba u ukupnom broju nezaposlenih prelazi 18 posto. Zbog visoke inflacije, prosječna plaća i mirovina znatno su ispod prosječne potrošačke košarice, što ukazuje na to da čak i oni sa stalnim primanjima teško sastavljaju kraj s krajem, izvijestio je Schmidt Vijeće sigurnosti UN-a.

Pri tom podsjetimo da je sindikalna potrošačka košara potreba i troškova četveročlane obitelji koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za mjesec rujan ove godine 2.852,37 KM.

Pri tom, prosječna plaća u FBiH za mjesec srpanj 2022. je iznosila 1.122,00 KM, dok je minimalna plaća 543 KM. Pokrivenost Sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 39,34%, a pokrivenost Sindikalne potrošačke košarice minimalnom plaćom je 17,99%. Kako preživljava najveći broj bh žitelja – to nikome nije jasno.

/Desk/

Objava Inflacija ne jenjava – Najavljuju se poskupljenja brašna, kruha i peciva, mlijeka, piletine… pojavila se prvi puta na Republika.

On naglašava da se tržište donekle smirilo u odnosu na proljeće kada je došlo do enormnog rasta cijene piletine, te je kilogram pilećeg bijelog mesa koštao i do 16 M.

“Došlo je do pada cijena, što je poprilično relaksiralo džepove potrošača. To je posljedica, prije svega, vrlo siromašnog tržišta i pada prometa. Situacija je poboljšana i kada je riječ o proizvodnji stočne hrane, s obzirom na to da su ukinute potpune zabrane uvoza”, rekao je Miličić za “Glas Srpske”.

On je inaglasio kako ohrabruju i posljednje informacije sa svjetskih burzi da cijene žitarica, koje su u proteklom periodu dostigle povijesni maksimum, polako padaju.

“To nam daje nadu da će i cijene gotovih proizvoda još padati. Kada je riječ o cijenama konzumnih jaja, one nisu ni blizu mogle pratiti rast ulaznih komponenti, imajući u vidu i višak proizvodnje na cijelom području BiH, tako da tek u drugom dijelu godine očekujemo normalizaciju cijena jaja”, rekao je Miličić.

On je ukazao da se, prema trenutnim cijenama jaja, proizvođači nalaze na nuli, pa čak i u minusu, što je, kako kaže, nekolicinu farmi već dovelo do zatvaranja.

Miličić, koji je i direktor poduzeća “Agreks” iz Donjeg Žabara – jedine koja u BiH ima dozvolu za izvoz jaja za preradu u Europsku uniju, kaže da su protekla dva mjeseca bila iznimno teška.

“Uspjeli smo cjelokupan višak poslati na inozemno tržište. U devet pošiljki izvezli smo ukupno 2,72 milijuna komada jaja u Hrvatsku i Italiju za preradu”, rekao je Miličić, naglasivši da je ovaj plasman u dobroj mjeri pomogao svim ostalim proizvođačima u BiH, jer “da su svi morali da boriti za dio domaćeg tržišta, cijene i minusi bili bi još drastičniji”.

/desk/

Objava Piletina pojeftinila za 20-ak posto pojavila se prvi puta na Republika.

Uvoz ulja u BiH većim dijelom vrši se iz Mađarske, Srbije i Hrvatske, a manjim dijelom nabavlja se iz Brčko distrikta BiH. Aktualna cijena uljarica (suncokreta, soje i uljane repice) na burzama nalazi se na višegodišnjoj rekordno visokoj razini, što se u potpunosti odrazilo na rast cijiena jestivog ulja, kako u svijetu i regiji, tako i u BiH, odnosno Federaciji BiH.

“Kada uporedimo podatke Federalnog zavoda za statistiku za srpanj 2021. godine u odnosu na srpanj 2020. godine najveći rast zabilježen je u cijeni ulja. Naime, ulje je u ovom periodu poskupilo za 37%. Vezano za piletinu, evidentiran je porast cijene od početka godine za 66%. Prvenstveni razlog za ovo pokupljenje je poskupljenje hrane za tov pilića, odnosno žitarica pšenice, raži, kukuruza i ječma. To povećanje je premašilo iznos od 60% od početka godine. Ističemo da hrana za tov pilića ima udio od 75% u formiranju maloprodajne cijene piletine. Kad se tome dodaju i značajno povećanje cijene transporta i ambalaže, dolazimo do razloga za navedeno povećanje cijene piletine”, navedeno je za N1 iz Ministarstva trgovine FBiH.

/Republikainfo.com/

Objava U Federaciji za samo godinu dana najviše poskupjela piletina 66% i ulje 37% pojavila se prvi puta na Republika.

Kako je krenula panika od koje se svi još tresemo: Sve je počelo promašajem jednog epidemiologa
Nizozemsko ministarstvo poljoprivrede u četvrtak je naredilo klanje 200 tisuća pilića nakon što je visokozarazna ptičja gripa otkrivena na farmi u gradu Puiflijk na istoku zemlje.

Klanje, koje uključuje i ptice na drugoj farmi u radijusu jednog kilometra, drugo je u zemlji unutar mjesec dana, nakon što je zaraza H5N8 najprije pronađena kod divlje peradi.

Rizik za ljude od zaraze smatra se niskim, no Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kaže da se bolest širi među pticama selicama koje ju onda prenose na domaću perad.

Velika Britanija u petak je naredila klanje 13.000 ptica na farmi u Frodshamu u Cheshireu, nakon što su ondje pronađeni slučajevi zaraze.

Nizozemskim peradarima naređeno je da do daljnjega drže ptice unutra kako bi se spriječio daljnji prijenos.

Farma u Puiflijku udaljena je 3 kilometra od farme na kojoj je prvi put zabilježena zaraza, a 30 kilometara od njemačke granice, blizu Nijmegena. Druge farme u blizini testiraju perad na zarazu, dok je transport peradi zabranjen u radijusu od 10 kilometara.

Peradarstvo je grana industrije koja je u Nizozemskoj vrijedna 1,6 milijardi eura, a zemlja je najveći europski izvoznik pilećeg mesa i jaja te na 2000 farmi zapošljava 10.000 ljudi.

(izvor: Hina)

Objava Najveća europska izvoznica pilećeg mesa i jaja zbog ptičje gripe naredila klanje 200.000 pilića pojavila se prvi puta na Republika.

Potvrdili su to za Glas Srpske u Upravi za neizravno oporezivanje BiH i Vantrgoskovinskoj komori, navodeći kako je domaća piletina plasirana u Njemačku i Hrvatsku. Borba za otvaranje europskog tržišta trajala je tri godine, da bi tek početkom ove godine BiH konačno dobila zeleno svjetlo za izvoz piletine u EU. Dozvolu za plasman mesa na tamošnje tržište dobile su kompanije Madi, Ovako, Brovis i Argeta.

Tešanjska tvrtka Madi prva je iz BiH izvezla pileće meso u EU krajem rujna, a generalni direktor te tvrtke Maid Jabandžić ističe da, iako su tvrtke iz BiH dobile zeleno svjetlo za izvoz, ne ide sve tako brzo. – Nitko nas tamo ne čeka raširenih ruku. Nekoliko kamiona je otišlo u Njemačku, a pripremamo se za izvoz u Švedsku ovih dana. Najintenzivnije radimo na pripremi izvoza u Hrvatsku jer nam je najbliža, a i na tom tržištu smo poslovali i prije nego što je ta zemlja ušla u EU, rekao je Jabandžić.

Istaknuo je da domaći proizvođači nisu ni konkurentni na europskom tržištu s obzirom na to da sve te zemlje značajno subvencioniraju svoje proizvođače, dok je podrška u BiH gotovo nikakva pa su te tržišne utakmice neravnopravne. Osim iz tvrtke Madi, prvi kamioni piletine polovicom listopada su krenuli i iz tvrtke Ovako. Predrag Miličić, direktor tvrtke Agreks iz Donjeg Žabara koja je jedina u BiH dobila zeleno svjetlo za izvoz jaja za preradu u EU, kaže kako će se na plasman na europsko tržište sačekati još neko vrijeme.

/Republikainfo.com/

Objava Počeo izvoz piletine iz BiH u EU pojavila se prvi puta na Republika.