”Uslijed nedavnih kiša taj šećer se počeo topiti i nastale su ogromne lokve. Pčele su navalile na njega i veliki broj se njih je uginuo. To je veliki problem, stradala je velika količina izrodnice i za koji dan opet će kiša, nastat će nove lokve i bojimo se da će stradati milijuni pčela”, kazali su za Bljesak iz Pčelarskog društva Vrijesak Mostar.

Više od 50 tona šećera šećer koji je ispao iz vagona teretnog vlaka u Opinama svakodnevno ubija milijune pčela. pic.twitter.com/cCgE6NU0cV

— Bljesak.info (@Bljesak) April 8, 2024

Pčelari su jučer ujutro sve prijavili inspekciji Grada Mostara koja je kontaktirala Željeznice Federacije, ali još nije poznato kad će se šećer ukloniti. Za sada više od 50 tona šećera, izmiješan s uljem iz vagona i nečistoćama, stoji na mjestu nedavne nesreće dijelom pokriven najlonom.

Lokalni pčelari strahuju i zbog kontaminiranog šećera koji u velikim količinama pčele donose u košnice, što će itekako utjecati na kvalitetu ovogodišnjeg meda. Mnogi pčelari iz Opina i lokalnih mjesta premjestio je svoje košnice s pčelama na sigurnija mjesta, ali isto tako veliki broj pčelara nažalost nije upoznat s ovim.

”Kranje je vrijeme da se nešto poduzme oko ovoga”, upozorili su iz Pčelarskog društva Vrijesak Mostar. Pet vagona teretnog vlaka Željeznica FBiH koji su bili natovareni šećerom je prije točno mjesec dana iskočilo iz šina i prevrnulo se u mostarskom naselju Opine, a sav teret rasuo se uokolo.

Na sreću, ljudskih žrtava nije bilo. Iz Željeznica FBiH su naveli kako će visina nastale štete biti poznata nakon sveobuhvatne analize, te da im je prioritet normalizacija prometa. Zbog ove nezgode željeznički promet na pruzi Sarajevo–Čapljina i dalje prema Pločama u potpunosti je bio obustavljen puna tri dana. Iz Željeznica su kazali kako se pristupilo sanaciji oštećenog kolosijeka, pragova, skretnica, ali šećer je i dalje ostao rasut po tlu.

/Desk/

Objava U Mostaru teretni vlak izletio iz tračnica, 50 tona šećera rasuto po tlu, milijuni pčela će uginuti pojavila se prvi puta na Republika.

Sud je proučio učinkovitost mjera Europske komisije (EK), objedinjenih u Inicijativi EU-a za oprašivače u cilju zaštitite pčela, osa, leptira i drugih kukaca, i zaključio da mjere nisu pomigle u zaštiti oprašivača.

Europska komisija preporučila je u travnju 2018. zabranu triju aktivnih substanci pesticida nakon što je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) zaključila da tri najčešća neonikotinoida (klotianidin, imidakloprid i tiametoksam) štete središnjem nervnom sustavu kukaca, uključujući pčele. Njihova vanjska upotreba je tada zabranjena, ali je više država članica zatražilo hitno izuzeće u pogledu upotrebe tih pesticida na svojem teritoriju.

Spomenuti se pesticidi i dalje koriste u plastenicima i staklenicima.

Pčelari u zapadnoj Europi upozorili su na stalni pad broj pčela i kolonija unazad 15 godina.

Ugroženo 76 posto proizvodnje hrane u Europi

Zastupnici u Europskom parlamentu (EP) ističu da se time ugrožava čak 76 posto proizvodnje hrane u Europi koja ovisi o oprašivanju odnosno oprašivačima, jednom od najugroženijih čimbenika u ekosustavima diljem EU-a.

Revizori su zaključili da ne samo da EU nije uspio zaustaviti pomor pčela i ostalih kukaca već da su europska pravila o pesticidima jedan od glavnih uzroka drastičnog pada oprašivača u prirodi.

Zakoni koji su trenutno na snazi, obrazlaže ECA, “uključuju procjene rizika na temelju smjernice koja je zastarjela i nije u skladu s pravnim zahtjevima i najnovijim znanstvenim spoznajama”.
Sud ističe da zemlje članice i dalje, potpuno legalno, koriste pesticide za koje se vjeruje da su odgovorni za pomor pčela i košnica.

EK najavljuje smanjenje upotrebe pesticida za 50 posto i umjetnog gnojiva za 20 posto do 2013.

EP je u prosincu 2019., usvojio rezoluciju u kojoj se ističe da se Inicijativom EU-a za oprašivače trenutačno ne može zaštititi pčele i ostale oprašivače od brojnih uzroka njihova uništavanja, uključujući intenzivnu obradu zemljišta, pesticide, klimatske promjene, prenamjenu zemljišta, gubitak staništa i invazivne vrste, te su zastupnici zatražili od Komisije da predstavi sveobuhvatan akcijski program s dostatnim sredstvima.

“Kako bi se pridonijelo smanjenju ostataka pesticida u staništima pčela, manja upotreba pesticida mora postati glavni cilj buduće Zajedničke poljoprivredne politike”, poručili su zastupnici u rezoluciji.

U EU-u, oko 84 % vrsta usjeva i 78 % vrsta divljeg cvijeća ovisi, barem djelomično, o oprašivanju putem životinja. Skoro 15 milijardi eura godišnje poljoprivredne proizvodnje EU-a izravno se pripisuje oprašivačima iz životinjskog svijeta.

(Izvor: HINA)

Objava IAKO NE IZGLEDA VAŽNA VIJEST EU nije uspio zaštititi pčele i leptire, ugroženo 74% proizvodnja hrane u Europi pojavila se prvi puta na Republika.