Čak 654.953 KM isplaćeno je izaslanicima Doma naroda Parlamenta FBiH od od 1. siječnja do 31. ožujka ove godine i to za samo jednu održanu sjednicu. U ovaj iznos uključene su plaće, topli obrok, odvojen život, smještaj, paušal…, a za ponoviti je – samo jednu održanu sjednicu krajem ožujka. S obzirom na ovu činjenicu, izaslanici u Domu naroda Parlamenta FBiH, može se slobodno kazati, u vrhu su najplaćenijih parlamentaraca svijeta. Vrijede li tog novca tema je za raspravu, no činjenica je da su ovaj potpuno zakonski naplatili.

Nakon parlamentarnog kruha – ‘bijeli kruh’

Prema podacima koje je objavio Dom naroda Parlamenta FBiH o iznosima primanja izaslanika, većina od ukupnog isplaćenog novca, točnije 635.397 KM, isplaćeno je na račune 66 izaslanika koji su profesionalizirali svoje izaslaničke dužnosti, dok je ostatak novaca isplaćen neprofesionalnim izaslanicima i savjetnicima.

Rekorder po naplaćenom je izaslanik Tomislav Martinović koji je za tri mjeseca ukupno naplatio 15.466,35 KM – uz mjesečnu plaću od 4.110 KM, iznos toplog obroka od 733 KM, 1.635 KM za odvojeni život itd. Drugi po visini primanja je također Tomislav, ali sada Mandić, koji je za tri mjeseca ukupno naplatio 13.479 KM, a slijedi ga Ilija Ilić s ukupno naplaćenih 13.130 KM.

Međutim, ovo su iznosi plaća bh parlamentaraca koje su javno objavljene na službenoj stranici Doma naroda, dok ostale institucije, većinom, tu praksu nemaju.

Ali, to nije sve. Još jednu pogodnost koju uživaju bh parlamentarci financiranju iz džepova “običnih smrtnika”, a koji sami istu nemaju, je i isplata tzv. ‘ bijelog kruha’ nakon što im je istekao izaslanički mandat.

Tu pogodnost iskoristilo je 12 izaslanika iz prošlog saziva. Tako je u istom periodu, od 01. siječnja do 31. ožujka Edina Abdić Pleho naplatila 7.563  KM, Senad Ahmetović 8.511 KM, Jasmin Duvnjak 8.269 KM, Alisa Hajdarović 8.338 KM, Damir Jurišić 7.909 KM, Hadis Jusić 8.273 KM, Rasim Kantarević 7.843 KM, Zvonko Marić 8.617, Rasim Pajić 7.959 KM, Sejad Tatarin 7.618 KM, Mirela Trepenić Grebešić 7.502 KM i Elvis Živković 7.920 KM. Ovim bivšim izaslanicima ukupno je isplaćeno 96.325 KM kako bi im se omogućio “lakše privikavanje na običan život”, što je ujedno i “slobodan prijevod” tzv. ‘bijelog kruha’.

Treća najsiromašnija zemlja u Europi – raj za političare

Zanimljivo je podsjetiti da su plaće federalnih parlamentaraca “prava sitnica” prema iznosima koje primaju njihove kolege u državnom parlamentu. S osnovicom od 5.40 KM, paušalom od 900 KM, toplim obrokom od 132 KM i dodatkom za minuli rad od nešto više od 500 KM, dolaze se do iznosa višeg od 6.500 KM. Potom idu i naknade za odvojeni život, prijevoz, onda se dolazi do iznosa od oko 8.000 KM. Mjesečno. To je ujedno i iznos plaće jednog vrlo uspješnog menadžera.

A jesu li bh političari uspješni menadžeri? Zasigurno da – kada je riječ o brizi za svoje osobne-privatne interese, a dok se o učinkovitosti u zastupanju interesa bh građana itekako može raspravljati.

I tu dolazimo do rezultata da samo jedan državni parlamentarac mjesečno naplati godišnju minimalnu plaću jednog radnika ili šest prosječnih plaća, u vremenu galopirajuće inflacije, gdje potrošačka košarica, samo s najosnovnijim životnim potrebama jedne četveročlane obitelji iznosi skoro tri tisuće KM, a samo na hranu se utroši skoro polovica. Ova neumoljiva statistika više nego dobro pokazuje kolika je, zapravo, (ne)kvaliteta života kojeg vodi ‘običan čovjek’ u BiH.

I to se događa u državi koju je Međunarodni monetarni fond (MMF) rangirao kao treću najsiromašniju zemlju u Europi u 2023. godini, nakon Albanije i Kosova. Tim više, u državi prožimanoj premamentim političkim krizama, međunacionalnim tenzijama i blokadama od strane upravo onih koji su “masno” plaćeni, a s jedinim ciljem – ostanku na vlasti, zadržavanjem utjecaja i vojske dobro plaćenih stranačkih članova iz javnih proračuna. Država – raj za političare. Nevjerojatan apsurd, zar ne?

Izaslanici u Federalnom parlamentu s najvišim primanjima

Još 21 izaslanika koji su prešli “psihološki prag” od 10 tisuća naplaćenih KM-ova za tri mjeseca, dok su ostali naplatili od nešto više od 6.000 do 10.000 KM. Među ovih 21 ‘najsretnijih’ su:

Senad Alić – 12.559 KM
Ljubinka Atanasijević 12.362 KM
Almir Babajić 10.508 KM
Goran Broćeta 12.567 KM
Dragana Damjanović 12.913 KM
Damir Džeba 11.225
Dževan Hadžić 11.712 KM
Slađan Ilić 12.457 KM
Ivan Ivić 10.636 KM
Mladen Lonić 11.490 KM
Damir Marjaović 10.371 KM
Nikola Materić 10.971
Daliborka Milović 11.796
Miroslav Mitrović 10.063
Ilija Nakić 11.097
Ivica Pavković 10.281
Iva Raguž 10.220 KM
Vesna Saradžić 11.479 KM
Halil Selimbašić 11.231 KM
Mladen Simić 10.555 KM
Ivo Tadić 12.644

(Izvor: Dnevni list)

Objava BiH – treća najsiromašnija zemlja u Europi i raj za političare – Kada ‘obični smrtnici’ financiraju ‘bogovski život’ pojavila se prvi puta na Republika.

Koliko su “teški” bh. političari, koliko mjesečno troše na gorivo i telefon – istraživali su novinari CIN-a i BIRN-a Milena Mitrović i Semir Mujkić te su o tome govorili za N1 BiH.

Gostujući u programu N1, na početku se osvrću na jučerašnje sankcije predsjedniku Federacije BiH Marinku Čavari. Troškovi samo za naknade, mimo plaća, u njegovom kabinetu prelaze 90.000 godišnje, ustvrdili su na osnovu revizorskog izvješća.

Tako i, primjerice, kabinet predsjednika Federacije BiH za komunalne usluge godišnje izdvoji 18.000 KM, dok za korištenje telefona nema nikakvih ograničenja.

“U bližoj prošlosti je izdvojeno 6.000 KM u kabinetu predsjednika i potpredsjednika FBiH na nabavku mobilnih telefona. Problem koji imamo s tim kabinetom je da su javne nabavke jako netransparentne, one pribjegavaju izravnim postupcima gdje ne možete dobiti ni tendersku dokumentaciju i vrlo paze da idu do tog iznosa od 6.000 KM, kako ne bi prešli prag i morali napraviti transparentniju nabavku. Vidite da je to potpun sustav koji njima i Čavari omogućava da bez ikakvih posljedica radi taj posao na način da blokira državu i društvo, a da svo vrijeme prima naknade”, kazao je Mujkić.

“BiH zaostaje po svemu, dok je vodeća po plaćama dužnosnika”

Posebna priča su primanja u državnim institucijama, a nju trenutno pripremaju novinari BIRN-a i CIN-a. Podijelili su neke od najupečatljivijih detalja, koji mogu poslužiti i kao svojevrstan apel građanima na buđenje.

“Najmanja plaća u državnim institucijama je 475 KM, nju primaju higijenski radnici. Postoje i referenti sa 600, 700 KM, oni eventualno zarade do 2000 KM. Na kraju, tu su naši političari koji imaju plaću u prosjeku od četiri do pet tisuća. Mi u svim parametrima zaostajemo za drugim državama, ali po pitanju primanja političara, tu smo u rangu Hrvatske koja je u Europskoj uniji”, objašnjava Milena Mitrović.

Tko je bh. političar s najvećom imovinom?

Brojni spomenute plaće ni ne troše, oslanjajući se na prihode od nekretnina i ostale stečene imovine. Na pitanje koji su to bh. dužnosnici s najvećom imovinom, teško je odgovoriti, s obzirom da je često ni ne prijavljuju. Ipak, Mitrović se potrudila izdvojiti neke od njih.

“Mislim da je jedan od političara s najvrijednijom imovinom Vojan Mitrović, državni ministar komunikacija i prometa. On je svoju imovinu u imovinskom kartonu od 2018. godine procijenio na 4,1 milijun KM. On se bavio i privatnim biznisom”, objasnila je novinarka Mitrović.

No, neki su većinu svog bogatstva stekli upravo baveći se politikom.

“Pada mi na pamet Asim Sarajlić. On je početkom 2000-tih godina počeo političku karijeru, kada nije imao nijednu nekretninu, osim dionica u jednoj firmi. Kasnije se to povećavalo na stan, na dvije garaže, na apartman na Bjelašnici, na stan na hrvatskom primorju, kojeg nije prijavio u imovinskom kartonu”, priča novinarka CIN-a.

Očigledno je i domet novinara po ovom pitanju ograničen, pa BIRN-ov Mujkić poručuje da se tek treba soznati koliko imovine bh. političara se krije po Uniji, Rusiji, i ostalim zemljama.

“Na službenim automobilima izgubimo tri ili četiri potpuno nove bolnice godišnje”

Tu su i službeni automobili, za koje još uvijek ne postoji službeni registar.

“Mi smo pokušali da samo u jednoj godini zbrojimo troškove za službene automobile. Došli smo do iznosa od 37 milijuna KM. To sigurno nije ni blizu stvaran iznos, ti troškovi prelaze stotine milijuna godišnje. Mi na službenim autima izgubimo tri ili četiri potpuno nove i izgrađene bolnice godišnje, s ukupnom opremom”, poručuje Mujkić građanima.

Kada je u pitanju trošak putovanja, tu prednjači predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. Pored nekoliko skupocjenih vozila, on na raspolaganju ima i helikopter, za kojeg Mujkić ističe da treba izdvojiti minimalno 700 KM kako bi stigao iz Banja Luke u Sarajevo.

“Ta brojka izađe na dvije ili tri tisuće KM kada zbrojite sve. U Europi ima svega nekoliko zemalja koje ovo mogu priuštiti dužnosnicima”, pojasnio je Mujkić.

Koliko su radili, a koliko zaradili protekle godine parlamentarci?

Kako bi došli do statističkih podataka o tome kako bh. parlamentarci zarade vrtoglave cifre, novinari CIN-a i BIRN-a su analizirali period od tri godine, počevši od trenutka polaganja zakletve zastupnika i izaslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH.

“Približno smo izračunali da je u 2021. godini minuta rada izaslnika iznosila oko 680 KM. U ovom periodu oba doma su održala nekih 60 sjednica. Kada te sate pretvorimo u dane – to je oko 34 radna dana – za to su plaćeni deset milijuna”, pojasnila je Mitrović.

Od tih deset milijuna, dodala je ona, osam milijuna je otišlo na plaće, a čak dva na različite naknade – od paušala, do prijevoza, stanovanja…

“Kao da žive u nekom paralelnom univerzumu s ostalim ljudima – oni poskupljenja ni ne mogu osjetiti”, zaključuje Mitrović.

Podsjećanja radi, najniža mirovina u FBiH iznosi 386 KM, dok je ovaj iznos u entitetu RS još i niži – 202 KM.

Paralelno s ovim poražavajućim iznosima, bh. dužnosnici se odlučuju uzeti otpremnine koje u nekim slučajevima iznose i do 30.000 KM, nakon čega ostaju u parlamentarnim klupama. Na takav potez se ove godine odlučilo šest parlamentaraca. Sankcije za to postoje u listopadu, poručili su sagovornici N1.

/desk/

Objava Minuta rada bh političara kao skoro dvije najniže mirovine u FBiH – Na službenim vozilima godišnje izgubimo 3 ili 4 nove bolnice pojavila se prvi puta na Republika.

“Pozivam vas da u Parlamentarnoj skupštini BiH usvojite zakon kojim bi se zabranili određeni oblici govora mržnje, uključujući i negiranje svakog genocida i veličanje osuđenih ratnih zločinaca. Ukoliko se novi Zakon usvoji, odnosno ukoliko bude u skladu s međunarodnim standardima, aktualni Zakon o zabrani negiranja genocida koji je proglasio bivši visoki predstavnik Valentin Inzko, bit će poništen”, navodi se u pismu koje je visoki predstavnik Schmidt uputio zastupnicima.

On u pismu navodi da se međunarodna zajednica tijekom posljednjih 150 godina obvezala da će uspostaviti pravila za izbjegavanje sukoba i utvrditi humanitarne standarde koji se primjenjuju tijekom rata i sukoba obilježenih nasiljem, a kako bi se osiguralo poštivanje potreba za humanim postupanjem i vodila briga o osobama koje su se našle u ratnim okolnostima.

Schmidt navodi da negiranje dobro dokumentiranih i utvrđenih činjenica o ratnim događajima, uključujući i genocide, sprječava društva u suočavanju s kolektivnom prošlošću i predstavlja nastavak zlostavljanja žrtava.

“Izmjene Kaznenog zakona BiH donesene u srpnju 2021. godine zasnivaju se na principu očuvanja temeljnih vrijednosti. Zakonodavni akti mogu ostvariti svoj potencijal u smislu promoviranja mira i pomiranja jedino ukoliko, paralelno s njima, u društvu postoji osnovni koncenzus, kao i zajednička spremnost za razumjevanje i saosjećanje, posebno među mladim ljudima koji su sljedeća generacija. Smatram da je uloga Parlamenta kao političkog zastupničkog tijela da pokuša donijeti vlastiti zakon o ovom pitanju”, naveo je Schmidt.

On ističe kako je “poželjno koristiti demokratski institucionalni proces”. “To neće biti lako i zahtjevat će da se u Parlamentu i u društvu izvrši trezvena priprema koja će biti okrenuta ka postizanju koncezusa. To zahtjeva angažman koji se neće ograničiti samo na političke predstavnike. U svezi s tim, ocijenio bih namjeru Parlamenta da se izmjene Kaznenog zakona donesene odlukom visokog predstavnika zamijene zakonom koji će donijeti Parlamentarna skupština BiH. Bit ću spreman ukinuti postojeći Zakon kada na snagu stupi novi zakon usklađen s europskim i međunarodnim standarima koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH”, naveo je visoki predstavnik u BiH, a pri tom je naglasio kako se ovaj zakon odnosi na pojedince koji su počinili ratne zločine, a ne na narode ili etničke grupe u cijelini te da zakon ne pravi razliku po osnovu etničke pripadnosti žrtava jer, kako je naveo, svaka žrtva i njena obitelj zaslužuju bezuvjetno poštovanje.

Schmidtovu inicijativu podržali iz američkog veleposlanstva

Na ovu temu oglasili su se i iz američkog veleposlanstva u BiH te pozvali bh parlamentarce da uvaže Schmitovu inicijativu te

“poduzmu aktivnosti koje se tiču izmjena i dopuna Kaznenog zakona koje će ispuniti standarde za nastavak europskog puta BiH i pomirenja u državi”.

“Sjedinjene Američke Države snažno podržavaju rad kroz institucije BiH kako bi se postigao sporazum o pitanjima koja se tiču građana Bosne i Hercegovine. Negiranje genocida i ratnih zločina te veličanje ratnih zločinaca vrijeđa žrtve i njihove obitelji te BiH drži zarobljenu u prošlosti.
Priznavanje individualne krivice doprinosi međusobnom povjerenju. Uspostavljanje institucionaliziranog procesa za pomirenje i hitno rješavanje problema tranzicijske pravde pomoći će da sve žrtve dobiju poštovanje koje zaslužuju”, zaključuje se u priopćenju Veleposlanstva SAD-a u BiH.

/Republika/

Objava Schmidt pisao parlamentarcima i dao im nemoguć zadatak: Vi usvojite Zakon o zabrani negiranja genocida, a ja ću povući Inzkov pojavila se prvi puta na Republika.

“Nakon jasnih zaključaka rasprave u utorak u Europskom parlamentu, široka koalicija koju čine ključni zastupnici iz četiri najveće političke skupine u EP-u sada konkretno poziva ministre vanjskih poslova EU-a da provedu sankcije gospodinu Dodiku. Ishod prošlotjednog sastanak ministara EU pokazuje da još uvijek nedostaje osjećaj hitnosti u pogledu ozbiljnosti situacije u BiH. Ovo pismo je poziv na buđenje ministrima i podsjetnik na posebnu odgovornost koju međunarodna zajednica i EU imaju za zaštitu Daytonskog mirovnog sporazuma i suvereniteta, teritorijalnog integriteta, ustavnog poretka i međunarodne osobnosti BiH. Svatko tko to osporava, kao što Dodik trenutno čini, mora se suočiti s posljedicama i treba ga dočekati čvrste sankcije EU”, istaknula je europarlamentarka Tineke Strik.

U pismu upućenom i Josepu Borrellu, visokom predstavniku EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjedniku Europske komisije i
Johannu Sattleru, šefu Izaslanstva EU-a u BiH i posebnom predstavniku EU-a u BiH stoji:

“Kao što ste nesumnjivo svjesni, Bosna i Hercegovina se od tada suočava s najozbiljnijom političkom krizom od završetka rata, izravno prouzročenom djelovanjem srpskog člana tročlanog Predsjedništva, Miloradom Dodikom i njegove stranke SNSD. Protuustavni bojkot legitimnih državih
institucija koji je uveden prošlog srpnja zbog zakonitog donošenja zakona o negiranju genocida, pokazao se kao prvi korak u konkretizaciji njegove secesionističke agende za Republiku Srpsku”.

U pismu se podsjeća kako je tijekom prošlog mjeseca Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) izglasala jednostrano povlačenje iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, te da je najavljeno i jednostrano povlačenje RS iz federalnih nadležnosti iz Uprave za neizravno oporezivanje, pravosuđa i vojske BiH, čime se krši ustavni poredak BiH.

“Nedavna najava stvaranja vojske entiteta Republike Srpske i provokativna paravojne vježbe koje su Policijske snage RS provele u blizini Sarajeva pokazale su da gosp. Dodik ne odustaje i spreman je upotrijebiti silu kako bi ostvario svoje ciljeve, osjećajući se ojačanim izravnom i neizravnom podrškom Srbije i Rusije, kao i izostankom odgovora od strane EU. I 26 godina nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, BiH je još uvijek uvelike pod međunarodnim nadzorom, s visokim predstavnikom i vojnim snagama EUFOR-a koji su, na žalost, još uvijek potrebni za nadzor provedbe Mirovnog sporazuma. Međutim, ovaj međunarodni nadzor nosi veliku odgovornost. Odgovornost aktivnog i izravnog angažmana u BiH kako bi se pomoglo zemlji na njenom putu ka funkcionalnoj demokraciji. To uključuje potrebu reagiranja i vraćanja odredbi Daytonskog mirovnog sporazuma, u slučaju da postoji prijetnja miru uništenjem teritorijalne cjelovitosti i uspostavljene zajedničke strukture zemlje”, navodi se u pismu.

Naglašava se da tijekom posljednjih mjeseci međunarodna zajednica, a posebno EU, nisu uspjeli ispuniti tu odgovornost i do sada nisu uveli bilo kakve posljedice za teška kršenja Daytonskog mirovnog sporazuma koje provodi političko vodstvo RS-a.

“O situaciji u BiH raspravljalo se prošlog ponedjeljka na Vijeću za vanjske poslove, ali bez konkretnog rezultata. Zaključcima je izrazito nedostajao osjećaj hitnosti, pa čak i nisu bili u stanju jednostavno navesti odgovorne političare i uzroke aktualne krize. Gospodin Dodik se očito osjeća ohrabren ovim nečinjenjem EU i ponovno je potvrdio nastavak ranije najavljenih aktivnosti u NSRS-a.

Očigledno je da gospodin Dodik nije zainteresiran za izgradnju demokratskih institucija i inkluzivne, jedinstvene i mirne BiH. Potreban je ozbiljan međunarodni pritisak kako bi se zaustavio u toj igri slijedeći svoju secesionističku i etnonacionalističku agendu. Stoga vas pozivamo da podržite
nametanje čvrstih sankcija gospodinu Dodiku i svim drugim osobama u i bliskim rukovodstvu RS-a koji su odgovorni za kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma. To je jedini održiv način očuvanja mira i teritorijalnog integriteta BiH”, zaključuje se u pismu.

EU ministrima se upućuje hitan poziv da iskoriste Odluku Vijeća (CFSP) 2021/543 od 26. ožujka 2021. o izmjeni Odluke 2011/173/CFSP o restriktivnim mjerama, a s obzirom na stanje u BiH, a koja se odnosi na sankcioniranje pojedinaca čije aktivnosti potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni integritet BiH.

“S obzirom da djelovanje rukovodstva RS-a i njihovih simpatizera ispunjava sve navedene kriterije, pozivamo vas da predložite Vijeću za vanjske poslove uspostavu popisa osoba odgovornih za krizu koja je u tijeku, kao i s njima povezane fizičke ili pravne osobe, uključujući na primjer dužnosnike, političare, sigurnosno osoblje, tvrtke, sportaše i sportske institucije, na koje se odnose sankcije utvrđene prethodno navedenom Odlukom Vijeća”, navodi se u pismu.

Ovo pismo zajednički potpisuju:

Tineke Strik (Zeleni/EFA, izvjestiteljica u sjeni BiH)
Michael Gahler (EPP, koordinator za vanjske poslove)
Tonino Picula (S&D, koordinator za vanjske poslove)
Hilde Vautmans (Renew, koordinatorica vanjskih poslova)
Reinhard Bütikofer (Zeleni/EFA, koordinator za vanjske poslove)
Paolo Rangel (EPP, izvjestitelj BiH)
Dietmar Köster (S&D izvjestitelj u sjeni BiH)
Klemen Grošelj (Obnovi, izvjestitelj u sjeni BiH)
Romeo Franz (Zeleni/EFA, predsjedavajući Izaslanstva za odnose s BiH)

/Republikainfo.com/

Objava EU parlamentarci traže oštre sankcije za Dodika i njegove suradnike pojavila se prvi puta na Republika.

Tučnjava, pucnjava, reketiranje, prijetnje, uništavanje imovine i zloupotreba položaja – kaznena su djela zbog kojih je najmanje 11 parlamentaraca aktualnog saziva Federalnog parlamenta kazneno gonjeno i osuđivano tijekom mandata ili ranije. Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine (SIP BiH) je zbog pravomoćnih presuda oduzela mandate samo izaslaniku Dušku Radunu i zastupniku Senaidu Begiću.

Raduna je Općinski sud u Livnu osudio na zatvorsku kaznu od osam mjeseci zbog zloupotrebe položaja na poziciji načelnika Bosanskog Grahova, a Begića Kantonalni sud u Zenici na dvije i pol godine zatvora zbog zloupotrebe položaja na poziciji direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona (ZDK).

Izbornim zakonom BiH je predviđeno da se mandat oduzima dužnosnicima danom pravomoćnosti sudske presude kojom su osuđeni na zatvorsku kaznu od šest mjeseci ili duže.

Tako izaslanici: Ramo Isak, Ilija Ilić, Edim Fejzić, Sejad Tatarin, Jasenko Tufekčić, Boris Krešić i zastupnici Hamdija Abdić i Eldin Vrače neometano izglasavaju zakone u Federalnom parlamentu, bez obzira na to što su tijekom mandata ili ranije osuđivani. Zastupnik Salmir Kaplan jedini ima nepravomoćnu presudu.
Krajišnik Hamdija Abdić Tigar, zastupnik Stranke demokratske akcije (SDA) i ratni zapovjenik Armije BiH, ima najdeblji dosje među političarima u Federalnom parlamentu. Zbog različitih kaznenih djela osuđivan je ukupno pet puta. Najstrožija kazna mu je izrečena 2007. godine za razbojničku krađu u Bihaću nakon završetka rata.

Pročitajte priču u cijelosti:

https://cin.ba/zakonodavci-s-druge-strane-zakona/

/Republikainfo.com/

Objava ZAKONODAVCI S DRUGE STRANE ZAKONA Svaki 14-ti parlamentarac u FBiH osuđivan, a izglasavaju zakone pojavila se prvi puta na Republika.

Zastupnici u hrvatskom Saboru imaju manja primanja, iako je Hrvatska država s višim standardom i članica EU (prosjek plaća je u odnosu na BiH veći za 800 KM). U Srbiji je plaća zastupnika čak četiri puta manja u odnosu na BiH, a u Crnoj Gori i Makedoniji do tri puta. Iako je rad u Parlamentu BiH u proteklom mandatu ocijenjen kao ispodprosječan, plaće izabranih dužnosnika, odnosno, državnih parlamentaraca su redovite i u odnosu na regiju najviše.

Naime, svaki zastupnik i izaslanik u Parlamentu BiH u startu ima oko 4.500 KM, a većina njih mjesečno naplaćuje oko 7.000 KM. U najgoroj poslijeratnoj godini, kakva je nesumnjivo bila 2020., tijekom koje je desetine tisuća radnika u BiH ostalo bez posla i primanja, za 57 izabranih izaslanika i zastupnika Parlamentarne skupštine BiH iz proračuna je isplaćeno skoro 3,6 milijuna KM za njihova mjesečna primanja, skoro bez ikakva učinka, a održali su tek pola planiranih sjednica, istražio je portal Inforadar.ba.

Međutim, to je samo jedna kap u moru jer bh. političari na svim razinama, na svojim džepovima uopće nisu osjetili pandemijsku krizu.za razliku od bh građana koji strepe za svaki novi dan. Upravo suprotno – političari su pokazali socijalnu neosjetljivost, plaće su sebi povećali ili ih zadržali na istoj razini, dok su istodobno odbili povećati minimalnu plaću. Iznose koji bh. parlamentarcima liježu na račune ‘običan čovjek’ može samo sanjati, a novac isplaćen iz proračuna svrstava ih u sami vrh najbogatijih ljudi u BiH i to – bez ikakve odgovornosti, bez ijednog zaposlenog, bez rige oko plaćanja poreza jer država plaća porez za njih i, na koncu, bez ikakvog konkretnog, pozitivnog napretka i rezultata rada što pokazuju svi dubinski, relevantni rezultati socijalno-političko-ekonomskog i svakog drugog stanja Bosne i Hercegovine.

Politička elita u pandemijskom dobu

U ovom kontekstu Dnevni list podsjeća da je u listopadu prošle godine objavio analizu i istraživanje bh stručnjaka, prof. dr. Ante Domazeta, prof. dr. Vjekoslava Domljana, prof. dr. Almira Pešteka i mr. Faruka Hadžića u studiji ‘Održivost emigracija iz BiH’, a koja značajnim dijelom upravo govori i o ovom “bh. fenomenu”.

“Kada je riječ o socijalnom kutu gledanja na korona krizu, u analizi se navodi da su vlade pokazale socijalnu neosjetljivost u poduzimanju mjera protiv krize. U FBiH „korona zakonom” nisu uvaženi prijedlozi za povećanje minimalne plaće i njeno izjednačavanje sa razinom u RS-u, za dodjelu jednokratne pomoći trajnije nezaposlenim osobama, a odloženo je korigiranje mirovina prema indikatorima rasta i inflacije iz prethodne godine.

Vlade su se fokusirale na redovito servisiranje obveza iz socijalnog dijela proračuna (mirovine, socijalna davanja, obrazovanje, zdravstvo, javne službe), ali su ostale potpuno neosjetljive na ogromnu populaciju nezaposlenih i prekarijat, koji je u krizi izložen dodatnom siromaštvu, a nije zaštićen nikakvim mjerama vlada.

Uz sve to, zaposleni u javnom sektoru i politička elita s visokim plaćama i privilegijama ostala je potpuno pošteđena bilo kakvih restriktivnih mjera”, navedeno je u ovoj analizi bh. stručnjaka.

Međutim, tu nije kraj. Naime, oni navode da se privilegirana politička elita “našla u prilikama da koristi dodatni obim javnog novca namijenjen državnim intervencijama na ublažavanju krize, što je dodatna prijetnja razbuktavanju korupcije i netransparentnosti njegovog korištenja novca, a za što već postoje brojne indicije navedene u nabavkama medicinskih sredstava”.

Oporba i vlast složni u jednome – ne žele smanjenje plaća

Također, Inforadar podsjeća da su početkom listopada prošle godine izaslanici Doma naroda Parlamenta BiH odbili usvojiti niz prijedloga za smanjenje privilegija dužnosnicima. Primjera radi, odbili su Prijedlog zakona o vanrednim mjerama štednje u institucijama BiH, zabrani korištenje sredstava za reprezentacije do kraja godine, ukidanju prava na regres, jubilarnih nagrada, te ukidanju naknada za obrazovanje i stručno usavršavanje, odvojeni život, stimulacije, službena putovanja, itd.

Kada su u pitanju primanja i privilegije, ovdje, izuzev nekoliko pojedinačniih stavova, nema razlike između parlamentaraca vladajućih stranaka i oporbe. Oporba se priklonila stavu vladajuće većine da smanjenja neće biti i da bi to bila isključivo populistička odluka.

Predsjednik HDZ-a i izaslanik u Parlamentu BiH Dragan Čović u prošloj godini naplatio 76.608 KM, a naplatio i odvojen život, oko 2.628 KM, a predsjedavajući Doma naroda i predsjednik SDA Bakir Izetbegović godišnje naplati 69.293 KM. Inforadar postavlja pitanje i o lažnom prijavljivanju odvojeng života u Sarajevu po kojem parlamentarci također naplaćuju značajne iznose te navodi da su ovoj “praksi” pribjegli broji parlamentarci.

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić je nešto skromnije godišnje zastupničke plaće, svega 66.664 KM, predsjednik Naše stranke Predrag Kojović inkasirao je još nekoliko tisuća manje (61.503 KM), dok je, recimo, Nikola Špirić (SNSD) lani naplatio 78.285 KM, a SDA-ovi zastupnici Amir Fazlić i Nermin Mandra 71.061, odnosno 64.665 KM. Zastupnik SNSD-a Nebojša Radmanović od države je naplatio 71.819 KM, Asim Sarajlić (SDA) 64.616 KM, Sredoje Nović (SNSD) 72.600 KM, a Obren Petrović (Srpski klub) 74.987 KM, itd. Borjana Krišto, sa 76.364 KM naplaćenih sredstava poreznih obveznika BiH je u samom vrhu po visini primanja, kao i njen oporbeni kolega Zlatko Miletić koji naplati 76.670 KM godišnje.

I Marina Pendeš je u vrhu po visini isplaćenog novca – ona godišnje, uz mjesečnu neto plaću od 4.575 KM, topli obrok od 125 KM, prijevod od 105 KM i 273 KM isplaćenih za odvojeni život te zastupničkom paušalu od 713,54 KM, naplati ukupno 74.299 KM, Safet Softić je prošle godine naplatio 68.532 KM.

U godini pandemije nitko od njih, izuzimajući Mirsada Kukića, nije se odrekao regresa.

Parlamentarni veterani – jesu li vrijedni stotine tisuća KM?

Državni parlament obiluje veteranima u parlamentarnim klupama, poput neprikosnovenog Halida Genjca, ili Dušanke Majkić, Adila Osmanovića, Nikole Lovrinovića, Šemsudina Mehmedovića, itd.

Za ovih 26 godina doživotnog uhljebljenja, njihov posao je bio da donose zakone kojima bi olakšali i poboljšali kvaliteta života građana, međutim, na prste jedne ruke se mogu prebrojati kvalitetni zakoni koje su usvojili, a neki desetljećima čekaju da dođu na dnevni red.

Da će nerad potrajati, što na ruku ide vladajućoj koaliciji, najbolje dokazuju i mlade snage, poput Sanje Vulić, nadaleko poznate po izjavi da je za nju Dodik „bog“. Ona je u državnom Parlamentu jedna od najglasnijih u rušenju države koja je debelo hrani. Njena prošlogodišnja zarada, bez obzira što je bez ikakvog političkog iskustva, iznosila je 63.504 KM. Također, Vulić uredno naplaćuje odvojen život u iznosu 3.600 KM.

Usporedbe radi, prema podacima Eurostata, radnik s minimalcem koji iznosi 406 KM u Federaciji BiH zaradi godišnje manje od jedne Vulićkine plaće. Prosječna plaća u BiHiznosi 969 KM, dok najniža mirovina, koju prima oko 200.000 umirovljenika, u prosjeku iznosi oko 400 KM.

Bolna je činjenica da jedan parlamentarac u prosjeku za mjesec, uglavnom nerada, naplati oko 15 minimalnih mirovina umirovljenika u BiH, dok radnik sa prosječnom plaćom mora raditi osam mjeseci kako bi primio jednu prosječnu plaću bh. parlamentarca. Inforadar podsjeća i dase oko 14,8 milijardi KM godišnje troši na financiranje glomaznog javnog sektora koji se sastoji od jedne državne, dvije entitetske i deset županijskih vlada, od kojih opet svaka ima svoje parlamente i skupštine.

Kolika im je plaća?

Ipak, ovako visoke plaće teško da će u dogledno vrijeme biti manje – zastupnici i izaslanici, kao dužnosnici u zakonodavnim i izvršnim tijelima, sami odlučuju o svojim primanjima, tako da ostaje samo nabrajati iznose koji im ‘liježu’ na račune.

Tako Branislav Borenović na neto plaću od 4.435 KM naplati, zajedno sa toplim obrokom, regresom, paušalom zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH, ukupno nplati 63.482 KM, njegov kolega Mladen Bosić 74.077 KM, a kolegica Lidija Bradara čak 72.318 KM, a Amir Fazlić 71.061 KM, dok je Adil Osmanović godišnje naplatio 66.512 KM.

Među najvišim primanjima su i primanja Bariše Čolaka koji s neto plaćom od 4.852,04 KM i svim ostalim isplatama godišnje uprihodi 76.617 KM, dok Denis Zvizdić naplati nekoliko tisuća manje – 67.809 KM. Oko tog godišnjeg iznosa kreću se i primanja Dragana Mektića koji godišnje naplati 67.662 KM, a nešto manje godišnje naplati Edin Mušić – 64.299 KM.

/Republikainfo.com/

Objava U 2020. godini 57 parlamentaraca nerad naplatili u punom iznosu – 3,6 milijuna KM pojavila se prvi puta na Republika.