Novi pokušaj održavanja sjednica Doma naroda parlamenta BiH ponovo je propao jer se nisu pojavili zastupnici iz reda iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika kao i iz HDZ-a BiH bez kojih nema većine u klubovima Srba odnosno Hrvata potrebne za rad i odlučivanje, prenosi HINA.

Sadašnji predsjedatelj Doma naroda Kemal Ademović ustvrdio je kako te stranke blokiraju rad ovog tijela jer ne žele raspravljati o točkama dnevnog reda koje im se ne dopadaju, primjerice kada je riječ o zamjeni zastupnika iz SNSD-a u različitim radnim tijelima onima iz drugih stranaka iz Republike Srpske.

Ademović je podsjetio kako ovo stanje traje otkako je SNSD izbačen iz vladajuće većine u Zastupničkom domu, a od tada traju uzajamne blokade pa ni do danas nisu usvojeni zakoni o Sudu BiH i o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) što je preduvjet za početak pristupnih pregovora s EU postavljen još 2024. godine.

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović koji je i zastupnik u Domu naroda te član njegova kolegija rotirajućih predsjedatelja ustvrdio je kako cilj sazivanja sjednica bez usuglašenog dnevnog reda nije da se riješe važna pitanja nego da se krivnja za blokade prebaci na one koji za to zapravo ne snose odgovornost.

Preduvjet funkcioniranja Doma naroda dogovor na kolegiju

Kazao je kako je preduvjet funkcioniranja Doma naroda dogovor na kolegiju što je definirano i poslovnikom o radu.

“Kazali smo Ademoviću da nije dobro da nastavi raditi kao do sada, kršeći odredbe poslovnika. Na taj način nanosimo štetu svima nama i to je evidentno u svrhu predizborne kampanje koja se već vodi”, kazao je Čović.

Ukoliko bi se to promijenilo, kako tvrdi, već bi se otvorio europski put, a ocijenio je i kako još nije kasno za usvajanje dva važna reformska zakona.

“Ima šansi da to riješimo, o tome razgovaramo s prijateljima iz Bruxellesa”, kazao je novinarima Čović.

I Nikola Špirić, član kolegija iz SNSD-a, optužio je predsjedatelja Ademovića da krši poslovnik.

“Poslovnik poziva na dogovor i koordinaciju. Ne postoji predsjednik Doma nego predsjedatelj kao jedan od tri ravnopravna člana kolegija”, kazao je Špirić koji očekuje da će do dogovora morati doći jer oni koji žele izbaciti SNSD iz donošenja odluka nemaju ustavni kapacitet da bi to ostvarili.

Poručio je kako nova koalicija bez SNSD-a u Domu naroda nije moguća.

“Pozivam da se vrijeme ne gubi i da pomaknemo što se može do izbora”, kazao je Špirić.

Suspenzije trošarina na gorivo

Drugi zastupnici iskazali su ogorčenje činjenicom da se zbog političkih igara ne mogu riješiti pitanja poput izmjena zakona kojima bi se omogućila suspenzija trošarina na gorivo, što odbijaju podržati iz SNSD-a.

“Ovo pitanje trošarina vitalni je nacionalni interes i Hrvata i Srba i Bošnjaka”, kazao je Zlatko Miletić, neovisni zastupnik u klubu Hrvata dok je Ilija Cvitanović iz HDZ-a 1990 kazao kako mu je neshvatljivo da netko danas odbija podržati mogućnost ukidanja trošarina dok cijene goriva dramatično rastu.

“Ovo je svima na sramotu”, kazao je Cvitanović.

/Desk/

Objava Parlament BiH u novoj blokadi i međusobnim optužbama pojavila se prvi puta na Republika.

Sarajevski portal Klix.ba u posjedu je pisma koje je BHANSA dostavila Komisiji za promet i komunikacije Parlamenta BiH, u kojem se Agencija očituje o zahtjevima Komisije u svezi s financiranjem, plaćama zaposlenika, brojem kontrolora zračnog prometa i javnim nabavkama.

Kako se navodi u dopisu, BHANSA nije u mogućnosti dostaviti podatke o mjesečnom iznosu sredstava potrebnih za rad Agencije jer troškovi ovise od obima aktivnosti, faza tekućih projekata, rokova dospijeća ugovornih obveza i drugih varijabilnih faktora.

“Svaki pokušaj paušalnog izračuna mjesečnih troškova dao bi nepreciznu i potencijalno obmanjujuću sliku stvarnog poslovanja BHANSA-e”, navodi direktor Agencije Davorin Primorac.

Kada je riječ o zahtjevu za dostavu podataka o plaćama po radnim mjestima uz imena zaposlenika, iz BHANSA-e u pismu navode kako pojedinačne isplate plaća nisu javne u skladu sa Zakonom o radu u institucijama BiH te kako se radi o osobnim podacima zaštićenim Zakonom o zaštiti osobnih podataka BiH.

Primorac ističe kako se ne može primijeniti ni izuzetak iz Zakona o slobodi pristupa informacijama koji se odnosi na objavu plaća iz proračunskih sredstava.

“BHANSA nije proračunski korisnik i plaće naših zaposlenika ne isplaćuju se iz proračuna institucija BiH”, naglašava Primorac.

Agencija je, međutim, dostavila podatke o ukupnom broju zaposlenih. BHANSA trenutno zapošljava 505 radnika: 150 u Mostaru, gdje je sjedište Agencije, 201 u Sarajevu, 126 u Banja Luci i 28 u Tuzli.

Od tog broja, 147 su kontrolori zračnog prometa – 72 oblasna kontrolora u Sarajevu i Banjoj Luci, 32 aerodromska i prilazna radarska kontrolora u Sarajevu, te 43 aerodromska i prilazna proceduralna kontrolora u Banja Luci, Mostaru i Tuzli.

U posljednjih šest mjeseci BHANSA-u je napustilo osam kontrolora zračnog prometa, koji su posao nastavili u inozemstvu, dok su tijekom 2025. godine zaposlena 22 nova kontrolora. Time Agencija trenutno raspolaže sa 14 kontrolora više u odnosu na isti period prethodne godine.

“Ovi podaci jasno pokazuju da kontinuirano zapošljavamo, školujemo i obnavljamo kadar, te da su operativni kapaciteti kontrole zračnog prometa stabilni i adekvatni”, navodi Primorac u dopisu.

Komisiji je dostavljeno i godišnje financijsko izvješće za 2024. godinu, zajedno s izvješćem neovisnog revizora, objavljenim u Službenom glasniku BiH, u kojem su vidljivi ukupni iznosi izdvojeni za plaće i naknade zaposlenika.

Iz BHANSA-e ističu da sve ključne financijske akte odobravaju Vijeće ministara BiH i nadležna tijela u okviru EUROCONTROL-a, dok godišnji troškovnik i izvješće o utrošku sredstava razmatra Prošireni komitet u kojem sudjeluju predstavnici EUROCONTROL-a i IATA-e.

Agencija se financira isključivo iz prihoda ostvarenih pružanjem usluga u zračnoj plovidbi, pri čemu se gotovo 90 posto prihoda ostvaruje iz rutnih naknada koje se, u skladu s Multilateralnim sporazumom, naplaćuju putem EUROCONTROL-a.

“Ne koristimo sredstva iz proračuna BiH. Sva sredstva su namjenska i koriste se isključivo za pokriće stvarnih troškova pružanja usluga, uz istovremeni značajan doprinos javnim financijama kroz poreze i doprinose”, ističe direktor BHANSA-e.

U svezi sa zahtjevom za dostavu svih ugovora o javnim nabavkama, BHANSA navodi da ugovori nisu dostavljeni zbog obima zahtjeva i velikog broja pojedinačnih predmeta. Istovremeno naglašavaju da su javne nabavke u potpunosti transparentne i u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH, što potvrđuju i pozitivna revizorska izvješća.

Na službenoj internet stranici BHANSA-e dostupne su sve odluke o dodjeli ugovora, s podacima o predmetu nabavke, izabranom ponuđaču, vrijednosti ugovora i obrazloženju odluka, kao i Plan javnih nabavki.

“Ovakav način rada omogućava potpun javni uvid i potvrđuje zakonitost, transparentnost i odgovoran odnos BHANSA-e prema upravljanju sredstvima”, zaključuje direktor BHANSA-e, Davorin Primorac, piše na kraju teksta portal Klix.ba.

Kako stoji na službenoj web stranici BHANSA osnivanjem Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA), BiH je osigurala uvjete za početak preuzimanja kontrole i upravljanja svojim zračnim prostorom.

BHANSA je osnovana nakon što je Parlamentarna skupština BiH na 53. sjednici Zastupničkog doma, održanoj 13. svibnja 2009. godine te na 29. sjednici Doma naroda, održanoj 20. svibnja 2009. godine, usvojila Zakon o agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 43/09) kao neprofitna i financijski samostalna institucija sa svojstvom pravne osobe.

Iako “neprofitna”, navodi se kako je Zakonom utvrđeno da se BHANSA financira sredstvima ostvarenima na temelju pružanja usluga u zračnoj plovidbi, koje uključuju:

pružanje usluga u upravljanju zračnim prometom,
pružanje komunikacijskih, navigacijskih i usluga nadzora,
pružanje usluga aeronautičkog informiranja,
pružanje meteoroloških usluga za zračnu plovidbu,
poslove spasilačkog koordinacijskog centra u potrazi i spašavanju,
stručno školovanje i usavršavanje osoblja za kontrolu zračne plovidbe,
izvoz i uvoz za potrebe Agencije,
ostale poslove i operacije u službi sigurnog odvijanja zračne plovibe.

Prema ovom Zakonu, članak 8, prava, obveze i odgovornosti u ime osniva~a Agencije ispunjavaju Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine. Također, zakonom se određuje da Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvaja razvojnu strategiju na prijedlog Vijeća ministara.

Također, u članku 9 ovog Zakona sew navodi kako su tijela BHANSA-e Uprava i Vijeće Agencije (koje ima sedam članova i čine ga predstavnici Ministarstva komunikacija i prometa BiH, Ministarstva obrane BiH, Ministarstva financija i trezora BiH, Vlade Republike Srpske, Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, BHANSA i zaposlenika Agencije.
Upravo Vijeće Agencije, prema članku 11, nadzire poslovanje BHANSA-e, rad Uprave, donosi Statut uz suglasnos Vijeća ministara, predlaže godišnji program rada i financijski plan itd.

Vrlo zanimljivo je da je, člankom 23. ovog Zakona, predviđeno kako će “u slučaju nemogućnosti pokrivanja troškova nastalih od strane Agencije pri pružanju usluga u zračnoj plovidbi, institucije Bosne i Hercegovine snositi nepokriveni dio troškova”, a članak 25, tavak 2, kako “osnivač Agencije jamči za štetu koju u obavljanju svojih poslova Agencija pričini trećim osobama. /Republika/

/Desk/

Objava Parlament traži od BHANSA-e financijsko izvješće i informacije o plaćama – ali BHANSA ne želi otkrivati ‘tajne podatke’ svojim osnivačima pojavila se prvi puta na Republika.

Na dnevnom redu hitne sjednice Doma naroda bili su prijedlozi zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) i o izmjenama zakona o Sudu BiH, kako ih je utvrdilo ministarstvo pravosuđa. Ranije na Vijeću ministara BiH nije bilo suglasnosti o njihovom prihvaćanju pa su u strankama koje formalno čine vladajuću koaliciju pokušali zaobići tu zapreku tako da njihovo usvajanje zatraže izravno u parlamentu.

Taj manevar u utorak ipak nije uspio jer su se pojavili zahtjevi za dodatnim točkama dnevnog reda. a nakon višesatne rasprave sjednicu su napustili oporbeni zastupnici iz Republike Srpske pa više nije bilo kvoruma za rad i odlučivanje.

Zakoni o VSTV-u te izmjene zakona o Sudu BiH, uz imenovanje glavnog pregovarača, glavni su uvjeti da BiH otvori pregovore o pristupanju Europskoj uniji.

Kada će dva zakona biti usvojena i u kojem obliku neizvjesno je jer je Zastupnički dom parlamenta BiH u ponedjeljak u prvom čitanju usvojio prijedlog zakona o VSTV-u, ali u drugom tekstu u odnosu na onaj koji je predložilo ministarstvo pravosuđa BiH odnosno na temelju prijedloga oporbenih stranaka iz RS.

“Imajući u vidu iskustva Hrvatske, a s obzirom na našu dinamiku, trebat će nam 100 godina da uđemo u Europsku uniju”, kazao je rezignirano tijekom rasprave na Domu naroda zastupnik Zlatko Miletić.

BiH je zbog stalnih unutarnjih sukoba i blokada propustila priliku u prosincu dobiti suglasnost Europskog vijeća za formalni početak pregovora pa se sada razmatraju alternativni scenariji kako nadoknaditi taj zaostatak.

Lokalni mediji prenose kako je sada novi rok ožujak 2026. Ako bi BiH do tada usvojila dva zakona i imenovala pregovarača, koji bi tu dužnost obnašao do izbora 2026., tijekom proljeća mogla bi biti organizirana prva međuvladina konferencija, započet skrining i provedene sve pripreme za pregovore.

To znači da bi pregovarački proces mogao početi 2027. , a u ime BiH vodile bi ga vlasti i novi glavni pregovarač koji bi za to imali mandat od četiri godine. Teorijski postoji mogućnost da BiH potkraj tog razdoblja postigne napredak dostatan da ta zemlja stigne svoje susjede na putu europskih integracija.

No ukoliko do ožujka ne bude potrebnog napretka postoji realna opasnost da se odnosi EU i BiH praktično zamrznu do daljnjeg, s neizvjesnim izgledima za otvaranje pregovora.

Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula ocijenio je kako izborni ciklusi u BiH, kao i u svakoj drugoj državi, nemaju stimulativan nego blokirajući učinak pa je teško predvidjeti što će se događati u narednoj godini.

Nada se da će do napretka ipak doći u narednih šest mjeseci kada Cipar predsjedava Europskim vijećem, jer iskustva s tom zemljom mogu biti korisna i za BiH.

“Postoji razrađen set blokada koje onemogućavaju napredak, pa će možda ciparski senzibilitet biti stimulativan da se na europskoj razini BiH da neka šansa”, kazao je Picula za “Dnevni avaz” od utorka.

Upozorio je i kako u Bosni i Hercegovini trebaju razumjeti koliko im je na europskom putu vrijedna potpora Hrvatske.

“BiH mora biti svjesna da je, za sada, Hrvatska njeno jedino europsko susjedstvo i tome prilagođavati opći politički kurs, a Hrvatska mora braniti tezu o važnosti BiH za nju samu politikom koja neće komplicirati odnose u samoj BiH”, poručio je Picula.

(Izvor: N1info.hr)

Objava BIH: Još jedno odugovlačenje u donošenju europskih zakona pojavila se prvi puta na Republika.

U prvom čitanju, po skraćenom postupku, usvojeni su Prijedlog zakona o žigu, Prijedlog zakona o patentu, Prijedlog zakona o zaštiti poslovne tajne kao prava intelektualne svojine, izvješćuje agencija SRNA.

Zastupnici su u prvom čitanju, po skraćenom postupku, usvojili i Prijedlog zakona o zaštiti topografija poluprovodničkih proizvoda, Prijedlog zakona o zastupanju u području prava industrijske svojine i Prijedlog zakona o mjernim jedinicama u BiH.

Usvojen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama sigurnosti prometa na putevima u BiH, kojim je predviđeno da se definira pojam obijesna vožnja, jer sve više prometnih nesreća uzrok su brze vožnja, alkohola, narkoticka, korištenja telefona pri upravljanju vozilom kao i pretjecanje na punoj liniji.

Zastupnici su usvojili i zaključak da se ovaj zakonski prijedlog i u Domu naroda razmatra po hitnoj proceduri.

U drugom čitanju usvojen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu u institucijama BiH, kojim bi se reguliralo pravo ostvarivanja porodiljnkog odsustva za očeve.

Zastupnici su usvojili Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o azilu i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o industrijskom dizajnu.

Za Prijedlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu BiH nije bilo entitetske većine za razmatranje po skraćenom postupku. Također, zastupnici su danas dali suglasnost za ratifikaciju više međunarodnih ugovora i sporazuma.

/Desk/

Objava Državni zastupnici usvojili šest europskih zakona pojavila se prvi puta na Republika.

Na prijedlog HDZ BiH na toj je sjednici trebala uslijediti rasprava o zakonima o sudovima te o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV) jer je njihovo usvajanje uz imenovanje glavnog pregovarača u ime BiH bilo uvjet da Europsko vijeće u lipnju razmotri mogućnost otvaranja pristupnih pregovora s tom zemljom, za što je formalno odobrenje dano još u ožujku 2024. godine.

No zbog činjenice da se vladajuća koalicija u BiH praktično raspala, a nisu uspjeli pokušaji uspostave nove iz koje bi bio izbačen Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, državni parlament već mjesecima nije u stanju donositi zakone jer jedna većina funkcionira u Zastupničkom domu, a druga u Domu naroda, a zakoni ne mogu stupiti na snagu sve dok ih ne potvrde oba doma.

To se potvrdilo i u četvrtak kada su zastupnici iz kluba Bošnjaka uz Zlatka Miletića iz kluba Hrvata te dvojice zastupnika iz kluba Srba inzistirali da se prije rasprave o zakonima glasa o smjeni SNSD-ovog Nikole Špirića s pozicije predsjedatelja Doma naroda.

Špirić je odbio dopustiti da se dnevni red kojega je on predložio mijenja pa je osam zastupnika napustilo sjednicu čime je ponovo srušen kvorum što je već uobičajena praksa kada se nekoj od sukobljenih frakcija ne dopada dnevni red.

– Špirić ne samo da brutalno krši poslovnik, nego i vrijeđa zastupnike i javnost. Ovo nema smisla i ne može proći, kazao je zastupnik Srpske demokratske stranke (SDS) Želimir Nešković nakon što je napustio sjednicu.

Dragan Čović, koji je predsjednik HDZ BiH i zamjenik predsjedatelja Doma naroda, tijekom rasprave je kazao kako je “jasno da se nastavlja igra po kojoj svatko tumači poslovnik kako želi i procjenjuje što je moguće raditi”.

Ocijenio je kako se “u postojećim okolnostima, unatoč željama za rekonstrukcijom vlasti, ne može ignorirati činjenica da SNSD ima tri od pet zastupnika u klubu Srba i time presudnu većinu za donošenje odluka”.

Kazao je kako bi u takvoj situaciji jedini kompromis mogao biti da se usvoje dva europska zakona, a onda raspravlja o ostalim spornim pitanjima, uključujući tu i predložene izmjene izbornog zakona.

– Očito je da se drugi planovi neće realizirati pa se treba prestati oko toga nadmudrivati, kazao je Čović za zaključak kako u BiH već godinu i pol traje preuranjena kampanja za izbore koji bi se trebali održati u listopadu 2026. godine.

/Desk/

Objava Blokada državnog parlamenta – ponovno nisu usvojeni europski zakoni pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjedavajući Kluba srpskog naroda Sredoje Nović (SNSD) je najprije zatražio pauzu od 15 minuta, nakon koje je informirao pristune da je pauzu tražio kako bi izvršili konsultacije unutar kluba o nastavku sjednice.

– Naš je stav da nas trojica nećemo prisustvovati dalje ovoj sjednici – kazao je Nović.

Nakon toga je predsjedavajući Doma Nikola Špirić (SNSD) kazao da će zamjenik predsjedavajućeg Kemal Ademović (NiP), u skladu s Poslovnikom, nastaviti vođenje sjednice.

– U skladu s Poslovnikom, dajem pauzu sat vremena – kazao je Ademović, poštujući poslovničku odredbu prema kojoj se u slučaju nedostatka quoruma daje pauza od sat vremena kako bi se pokušao osigurati quorum za nastavak rada.

Ovakav scenarij se dao naslutiti na samom početku sjednice, na što su upozorili i pojedini oporbeni izaslanici.

Oni su uputili primjedbu predsjedavajućem Doma naroda Nikoli Špiriću koji je dnevni red koncipirao tako da prve tri točke budu prijedlozi zakona, a nakon njih dvije točke koje se odnose na prijedloge za smjenu kadrova SNSD-a s pozicija u Domu naroda i Vijeću ministara BiH.

– Vi ste to uradili zbog toga što vjerojatno planirate otići sa sjednice i uskratite nam quorum na odlučivanju o razrješenjima, i kad je u pitanju vaše razrješenje i razrješenje dva ministra koje je već prošlo u Zastupničkom domu – kazao je izaslanik Nenad Vuković (PDP).

– Jedini zaključak koji možemo izvesti, imajući u vidu praksu koju smo do sada gledali, je kako vam je cilj da se raspravlja o onome o čemu vi želite raspravljati i odlučivati, a to su ovi zakoni, i da uskratite quorum kada je u pitanju donošenje odluka o vašoj smjeni i smjeni ministara u Vijeću ministara BiH – kazao je izaslanik Šefik Džaferović (SDA).

Jedna od tačaka koja je trebala biti razmatrana u nastavku sjednice je Prijedlog odluke o razrješenju predsjedavajućeg/prvog zamjenika predsjedavajućeg/drugog zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikole Špirića, a predlagači su izaslanici Nenad Vuković (PDP), Želimir Nešković (SDS), Ilija Cvitanović (HDZ1990), Zlatko Miletić (ZNG) i Kemal Ademović (NiP).

Predviđeno je bilo i razmatranje Prijedloga odluke o smjeni ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staše Košarca (SNSD) i ministra financija i trezora BiH Srđana Amidžića (SNSD), čiji su predlagači također izaslanici: Nenad Vuković, Želimir Nešković, Ilija Cvitanović, Zlatko Miletić i Kemal Ademović.

/Desk/

Objava Tri izaslanika SNSD-a oborili quorum napuštajući sjednicu Dom naroda PS BiH prije glasanja o smjeni stranačkih ministara pojavila se prvi puta na Republika.

Izaslanik Muamer Zukić (SDA) rekao je da je nekoliko razloga bilo zbog čega je trebalo podržati ovaj zakon: „Prvi razlog je ekonomski. Mi ovdje eliminiramo ruski monopol, monopol ruskog plina, monopol transporta plina kroz entitete RS i time stvaramo pretpostavke za sigurnost u opskrbi – što je ključno“.

Dragan Konta upozorio je na preglasavanje Kluba Hrvata i hitnu proceduru: „Ja sam rekao da to “brže”, može biti puno sporije“.

Dodao je i da “netko uzima sebi za pravo nešto raditi na prostoru gdje su većinski Hrvati i bez njihove suglasnosti”.

„Ako netko dođe na prag moje kuće da nešto radi bez moga pristanka, ako ništa drugo, nastojat ću da mu otežam taj punkt. I to je moj apsolutno stav“. kazao je.

“Južna interkonekcija je od vitalne važnosti za BiH i njene sigurnosne interese, jer ne želimo da BiH bude izložena ruskoj politčkoj ili ekonomskoj ucjeni”, rekao je, između ostaloga, uoči sjednice američki veleposlanik u BiH Michael Murphy u intervjuu za Glas Amerike.

Ovaj zakon predložili su Domu naroda izaslanici iz Kluba Bošnjaka zatraživši raspravu i odlučivanje po hitnom postupku. Predložen je u istom tekstu u kakvom ga je Zatupnički dom odobrio na sjednici održanoj 12. prosinca prošle godine.

Tijekom tadašnje zastupničke rasprave, a i današnje u Domu naroda, zagovornici su naglasili da zakon uveliko doprinosi energetskoj neovisnosti, odnosno, smanjenju ovisnosti Bosne i Hercegovine od opskrbe plinom iz Rusije jer predviđa još jedan dotok plina u BiH.

Točnije, predviđena je izgradnja plinovida između BiH i Hrvatske, povezanog s terminalom ukapljenog plina (LNG) na hrvatskom otoku Krku, a samim tim i s europskim plinovodima. Iz pravca Hrvatske, plinovod bi prolazio preko zapadne Hercegovine do srednje Bosne i Hercegovine.

Predviđeni nositelj projekta je javna tvrtka u vlasništvu Vlade FBiH – BH-Gas. Da bi projekat bio realiziran, nužno je bilo da ovaj zakon, kao i svaki drugi u Federaciji BiH, odobre u istom tekstu oba doma u Federalnom parlamentu, izvjestio je FTV.

Inače, plinovodom Južna plinska interkonekcija otvara se mogućnost plinofikacija Hercegovine i područja gdje u većini žive Hrvate, a zbog politizacije i političkih prijepora gdje su predstavnici HDZ-a inzistirali na formiranju posebnog poduzeća kojem bi bilo sjedište u Mostaru, ovo pitanje dovelo je do snažne inicijative i pritiska američkog veleposlanstva u BiH u izglasavanje ovog zakona.

Ono što posebno iznenađuje je otpor i nove najave blokada od strane izaslanika HDZ-a – protiv plinofikacije područja većinski nastanjenim hrvatskim stanovništvom, što je, blago kazano, vrlo nelogičan stav.

/Desk/

Objava Izglasan zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji pojavila se prvi puta na Republika.

Predsjedatelj Zastupničkog doma Denis Zvizdić novinarima je rekao da će novu sjednicu pokušati organizirati 23. siječnja. Smatra da država na ovaj način i dalje nepotrebno gubi vrijeme i zaostaje u procesu europskih integracija.

– Apsolutno ste u pravu da gubimo vrijeme, po mojem mišljenju, potpuno nepotrebno, ali pitanje usvajanja ovih zakona je pitanje političke volje. Danas smo imali činjenicu da ne bismo imali dovoljnu entitetsku većinu iz Republike Srpske tako da ne bismo mogli usvojiti dva zakona. Do 23. postoji mogućnost da će se ipak postići politički kompromis oko usvajanja dva zakona, kazao je Zvizdić.

Dva zakona na čekanju od listopada 2024.

Zastupnički je dom trebao razmatrati i prihvatiti zakone o zaštiti osobnih podataka i o graničnoj kontroli koji su usklađeni s pravnom stečevinom EU-a, a na popisu su niza zakonskih rješenja na čijem prihvaćanju inzistira Europska komisija kako bi sazvala međuvladinu konferenciju na kojoj bi bio donesen pregovarački okvir nužan da se s BiH i formalno otvori pregovarački proces.

Na to se čeka od listopada 2024., kada je Europsko vijeće dalo uvjetnu suglasnost za otvaranje pristupnih pregovora s BiH.

Razlozi SDSN-ove blokade

Iako su predstavnici SNSD-a prije bili uključeni u pripremu zakona o zaštiti osobnih podataka i graničnoj kontroli, zastupnik te stranke u Zastupničkom domu Milorad Kojić kazao je da su zakoni za njih neprihvatljivi jer se predloženim rješenjima navodno uzima dio ovlasti entitetima.

– Oni uporno pokušavaju kroz europsku priču podmetati prijenos ovlasti što mi ne dopuštamo, objašnjavao je Kojić razloge blokade.

Zvizdić je upozorio kako je prihvaćanje dodatnih zakona sada pravi test koji će pokazati tko je doista u BiH za europske integracije, a tko se za to zauzima samo deklarativno.

/Desk/

Objava Zastupnici Dodikovog SNSD-a odgodili sjednicu Parlamenta BiH – neprihvatljiva im dva zakona za otvaranje pristupnih pregovora s EU pojavila se prvi puta na Republika.

– Mislim da smo otključali ta vrata, izjavio je u četvrtak lokalnim medijima Predrag Kojović, zastupnik vladajuće Naše stranke (NS) u Zastupničkom domu parlamenta BiH i član međustranačke radne skupine koja je imala zadaću usuglasiti tekst zakona na čijem je usvajanju inzistirala Europska komisija kako bi šefovima država ili vlada Unije preporučila da na predstojećem zasjedanju daju suglasnost za otvaranje pregovora s BiH.

Europski povjerenik za proširenje Oliver Varhelyi na društvenoj je mreži X u četvrtak objavio kako ga je o usvajanju ovog zakona te o drugim reformskim koracima na europskom putu izvijestila predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto, prenosi HINA.

Hitne sjednice Zastupničkom doma i Doma naroda parlamenta BiH sa samo jednom točkom dnevnog reda odnosno prijedlogom usvajanja zakona o sprječavanju sukoba interesa trebale bi biti održane u petak ili najkasnije u ponedjeljak.

Prema dostupnim informacijama koje je prenio ministar pravosuđa BiH Davor Bunoza, zakon o sprječavanju sukoba interesa u cijelosti je na tragu europskih praksi, predviđa strogi nadzor nad imovinom i angažmanima državnih dužnosnika, članova njihovih obitelji i povezanih osoba te predviđa drastične kazne kakvih do sada nije bilo.

O sukobu interesa ubuduće bi odlučivalo neovisno tijelo sastavljeno od pravnih stručnjaka dok je dosad ta zadaća pripadala članovima političkih stranaka koji u pravilu nisu izricali nikakve ozbiljnije sankcije.

Iako je Europska komisija ranije zahtijevala da prije izrade preporuke Europskom vijeću o otvaranju pregovora BiH usvoji i zakon o sudovima, o tome među političarima do sada nije postignuta suglasnost.

U BiH nagađaju kako Komisija sada na tom zakonu ipak neće inzistirati, svjesna poteškoća u dogovaranju.

I dalje je neizvjesno kako će biti riješen problem izmjene izbornog zakona jer Europska komisija također traži usvajanje “paketa integriteta”, odnosno uvođenja novih tehnologija kojima bi se osigurao bolji nadzor izbornog procesa.

HDZ BiH je do sada inzistirao da se usvoje i izmjene koje bi se odnosile na način biranja člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata no za to nije dobio suglasnost stranaka bošnjačko-građanskog bloka koje su dio vladajuće koalicije.

One inzistiraju da se taj problem riješi na cjeloviti način odnosno izmjenama ustava kojima bi se eliminirala svaka diskriminacija građana BiH na temelju njihove etničke pripadnosti ili mjesta prebivališta.

Ne usuglase li se sada koalicijski partneri o tom pitanju izvjesno je kako će intervenirati visoki predstavnik Christian Schmidt i nametnuti izmjene koje traži Bruxelles kako bi se po novim pravilima mogli održati lokalni izbori planirani za listopad.

/Desk/

Objava Hoće li usvajanje zakona o sukobu interesa biti dovoljno za otvaranje pregovora za BiH? pojavila se prvi puta na Republika.

Tim zakonskim prijedlogom predviđeno je da se u institucijama BiH zabrani korištenje sredstava za reprezentacije do kraja ove godine, da se ukine pravo na regres, jubilarne nagrade, te naknade za obrazovanje i stručno usavršavanje.

Prijedlog zakona podrazumijeva i da se svim dužnosnicima i zamjenicima do kraja 2020. godine ukine stimulacija, topli obrok, naknada za prekovremeni rad, noćni rad i rad u vrijeme praznika, kao i naknada za odvojeni život, službeno putovanje, prijevoz, te otpremnine za odlazak u mirovinu.

Izaslanici su, naime, prihvatili negativno mišljenje Ustavnopravne komisije na to zakonsko rješenje, kao i na Prijedlog zakona o obveznim doprinosima dužnosnika u institucijama BiH za borbu protiv pandemije, što znači da ni taj prijedlog nije prihvaćen.

Time je uskraćena podrška zakonu prema kojem bi se dužnosnici tijekom 2020. trebali odreći 20% od plaće u korist posebnog fonda za borbu protiv pandemije korona virusa.

Slično se dogodilo i sa Prijedlogom izmjena Zakona o plaćama i naknadama u Institucijama BiH, prema kojem bi najveći iznos otpremnine zaposlenim u institucijama BiH prilikom odlaska u mirovinu iznosio 10.728 KM.

Nije prošao ni Prijedlog zakona o izvanrednim mjerama štednje u institucijama zbog pandemije COVID-19.

U tom Prijedlogu se, između ostaloga, navodi da bi u institucijama Bosne i Hercegovine trebalo biti zabranjeno korištenje sredstava za reprezentacije do kraja 2020. godine.

(Izvor: Agencije)

Objava NEĆE ŠTEDNJU Izaslanici ne žele smanjivanje plaća, regresa, naknada, prezentacija – kod njih pandemije nema pojavila se prvi puta na Republika.