Papa Lav XIV. odbacio je mogućnost da današnji modeli umjetne inteligencije imaju svijest ili moralni status usporediv s ljudskim, unatoč privatnim nastojanjima predstavnika tehnološke kompanije Anthropic, otkriva istraga The New York Timesa.

Sukob dvaju pogleda kulminirao je uoči predstavljanja prve papine enciklike „Magnifica Humanitas“, posvećene zaštiti ljudske osobe u eri umjetne inteligencije.

Na događaj u Vatikanu bio je pozvan izvršni direktor Anthropica Dario Amodei, no umjesto njega sudjelovao je suosnivač kompanije Christopher Olah. Njegovo sudjelovanje potvrđeno je i u službenim vatikanskim objavama.

Prema navodima sudionika s kojima je razgovarao The New York Times, Olah je nakon čitanja enciklike bio toliko zabrinut zbog njezina kategoričkog odbacivanja mogućnosti strojne svijesti da je razmatrao povlačenje Anthropica iz sudjelovanja na predstavljanju.

On i njegov tim navodno su potom pokušali uvjeriti papine savjetnike da ozbiljnije razmotre mogućnost da napredni modeli umjetne inteligencije jednog dana razviju svijest. Papa, međutim, nije promijenio svoje stajalište.

„Ne prolaze kroz iskustva“

U 99. odlomku enciklike Lav XIV. navodi da takozvane umjetne inteligencije „ne prolaze kroz iskustva, nemaju tijelo, ne osjećaju radost ni bol i ne sazrijevaju kroz odnose“.

Prema njegovu stajalištu, njihovo djelovanje ostaje povezano s obradom podataka i oponašanjem pojedinih funkcija ljudske inteligencije.

Anthropic je tijekom posljednje godine razgovarao s desecima katoličkih, židovskih, evangelističkih, sikhskih i predstavnika drugih vjerskih zajednica. Kompaniju posebno zanimaju pitanja moguće svijesti i moralnog statusa AI modela, kao i mogućnost primjene različitih religijskih etičkih tradicija u oblikovanju njegova modela Claudea.

Interni dokument pod nazivom „Soul Doc“ kasnije je prerastao u javno objavljeni „ustav“ Claudea, kojim Anthropic opisuje vrijednosti, ponašanje i svojevrsni „karakter“ svojeg sustava.

Može li umjetna inteligencija postati „digitalni rob“?

Ortodoksni rabin i bivši inženjer Mois Navon izjavio je da su pojedini predstavnici Anthropica o Claudeu govorili gotovo kao o svjesnom biću.

Upozorio ih je da bi, ako bi sustav doista bio svjestan, njegovo stvaranje i prisiljavanje na rad otvorilo ozbiljno etičko pitanje – bi li se takvi sustavi mogli smatrati svojevrsnim digitalnim robovima.

Papina enciklika pritom ne predstavlja znanstveni dokaz da strojna svijest nikada neće biti moguća. Ona iznosi čvrst teološki i filozofski stav Vatikana: sposobnost razgovora, zaključivanja i oponašanja emocija nije isto što i ljudsko iskustvo, savjest ili osobnost.

Drugim riječima, prema stajalištu pape Lava XIV., činjenica da umjetna inteligencija može zvučati kao čovjek ne znači da jest čovjek – niti da iza tih riječi nužno postoji svjesno biće koje ih doživljava.

Objava Papa odbio argumente Anthropica: „Umjetna inteligencija nema svijest ni moralnu savjest“ pojavila se prvi puta na Republika.

Svećeničko bratstvo svetog板块Pija X. (SSPX), ultratradicionalistička skupina, provelo je ređenja u srijedu bez papinskog odobrenja, unatoč opetovanim apelima pape Lava da promijene svoju odluku.

Kao odgovor na to, Vatikanski dikasterij za nauk vjere objavio je u četvrtak dekret u kojem se navodi da su četvorica biskupa izopćena (ekskomunicirana), zajedno s dvojicom biskupa koji su sudjelovali u samom obredu ređenja. Izopćenje znači da su isključeni iz primanja sakramenata Crkve. U popratnom pojašnjenju dodaje se da su svećenici koji pripadaju bratstvu, kao i vjernici laici koji mu se “formalno priklone”, također u raskolu i izopćeni.

Dekret strogo upozorava sve “klerike i vjernike laike” da formalno ne slijede bratstvo, jer će u protivnom automatski snositi kaznu izopćenja.

U svom posljednjem apelu upućenom skupini u ponedjeljak, papa Lav je upozorio da bi ređenja predstavljala “raskolnički čin” i “grijeh iznimne težine”, stoga je ova presuda Vatikana sveobuhvatan potez u suzbijanju djelovanja ove skupine.

Uvjeti za povratak u Crkvu

Tijekom kasnog poslijepodneva u četvrtak, Dikasterij za nauk vjere utvrdio je korake koje svećenici moraju poduzeti kako bi im se omogućio povratak u redoviti crkveni život. To uključuje osobno pisanje pisma Papi s molbom za ukidanje izopćenja, prenio je Vatican News. Svećenici također moraju potpisati ispovijest vjere i obvezati se da neće javno napadati Papu i njegov nauk, uz ispunjavanje drugih propisanih uvjeta.

Papa Lav se nije javno očitovao otkako su ređenja izvršena.

Kardinal Pietro Parolin, državni tajnik Vatikana, izrazio je u srijedu svoju “duboku žalost” zbog ređenja, kazavši da ona “ruše jedinstvo Crkve i povlače za sobom vrlo specifične sankcije – u osnovi, izopćenje”.

Bratstvo (SSPX) je 1970. godine u Švicarskoj osnovao francuski nadbiskup Marcel Lefebvre, no pet godina kasnije službeno ga je ukinuo biskup Fribourga. Godine 1988. skupina je zaredila četiri biskupa bez odobrenja Vatikana, što je tada dovelo do njihova izopćenja.

Ovaj najnoviji potez Vatikana ide znatno dalje od sankcija iz 1988. godine, koje su bile ograničene samo na biskupe. I dok je papa Franjo prethodno bio dopustio bratstvu podjeljivanje sakramenata ženidbe i ispovijedi, nova vatikanska odluka jasno navodi da će se svaka ženidba ili ispovijed koju podijeli ova skupina smatrati “nevažećom”.

Ipak, u bilješci se napominje da će “Crkva, kao majka koja brine, s iskrenom ljubavlju i aktivnom skrbi dočekati sve one koji se žele vratiti u puno zajedništvo”.

Korijeni sukoba u Drugom vatikanskom saboru

U samom središtu odvajanja od službene Crkve bilo je protivljenje nadbiskupa Lefebvrea i njegovih sljedbenika crkvenim reformama koje je 1960-ih uveo Drugi vatikanski sabor.

Takozvani “lefevrovci” ne prihvaćaju saborski nauk o vjerskoj slobodi, ekumenizmu (odnosu prema drugim kršćanskim denominacijama i religijama) te reforme katoličkog bogoslužja, poput slavljenja mise na narodnim jezicima umjesto na latinskom. Jedna od glavnih reformi Sabora bila je i osuda svih oblika antisemitizma.

Tijekom svog pontifikata, papa Lav XIV. stavio je crkveno jedinstvo kao prioritet, držeći da je temeljni kamen tog jedinstva upravo poveznica između pape i biskupa.

Papa je 16. lipnja u razgovoru s novinarima istaknuo da lefevrovci “odbijaju prihvatiti određene temeljne elemente Crkve, počevši od nekoliko točaka Drugog vatikanskog sabora”. O planiranim ređenjima tada je poručio: “Ako je to izbor koji donose, žao mi je, ali moramo ići naprijed.”

Skupina ima aktivnu prisutnost u Sjedinjenim Američkim Državama, sa sjedištem u Missouriju i sjemeništem za obuku svećenika u Dillwynu u Virginiji. Jedan od novoovlaštenih biskupa zaredenih u srijedu je otac Michael Goldade, koji upravlja tim sjemeništem.

“Moderna crkva je pustinja koja ubija sve što dotakne”, izjavio je Goldade na službi nakon održanih ređenja.

Objava Vatikan proglasio raskol: Izopćena tradicionalistička skupina nakon prkošenja papinim upozorenjima pojavila se prvi puta na Republika.

Kao svećenik, mnogo puta je posjetio Španjolsku, ali sada dolazi prvi put kao Papa. Prije njega, Španjolsku su posjetili Ivan Pavao II. pet puta te Benedikt XVI. tri puta.

U zračnoj luci, papu Lava XIV. dočekali su kralj Filip VI i kraljica Letizia, kao i španjolski premijer Pedro Sánchez. Tijekom leta, rekao je da ga posebno ohrabruju vijesti o duhovnom buđenju mladih u zemlji koja je nekad bila snažno katolička, dok je danas u velikoj mjeri sekularizirana

Mnoštvo ljudi okupilo se duž ulica kojima su Lava prevezli do kraljevske palače, mašući vatikanskim i španjolskim zastavama. Velika okupljanja očekuju se i u nastavku prvoga posjeta Pape Španjolskoj od 2011.

Papa Lav potom se sastao sa španjolskim kraljem Felipeom i kraljicom Letizijom.

Čini se da je danas iskušenje da se popularnost stekne raspirivanjem plamena polarizacije poraslo umjesto da se smanji, rekao je Lav u govoru održanom pred kraljem Filipom VI. u kraljevskoj palači u Madridu.Pozivam sve da stave na stranu polarizirajuće narative o društvenoj stvarnosti i povijesti kako bi prevladali sterilna pojednostavnjenja kroz plodonosno uvažavanje kompleksnosti, dodao je.

Tehnologija je dijelom kriva za stvaranje okruženja koje utječe na jačanje predrasuda i na slabljenje kritičkog razmišljanja, rekao je Papa i dodao kako svijet iz svoje dubine vapi za mirom.

Lav, koji je nedavno razljutio američkog predsjednika Donalda Trumpa kritiziravši njegovu antiimigracijsku politiku i rat u Iranu, susrest će se u Madridu i na Kanarskom otočju s beskućnicima, nadajući se da će tako svijetu dati primjer kako treba poštovati svako ljudsko biće.

U govoru se pozvao na španjolsku povijest, navodeći je kao primjer mirnog suživota religija i kultura. Podsjetio je na način na koji su kršćani, muslimani i židovi u srednjem vijeku surađivali na unaprjeđenju ljudskog znanja, prevodeći arapske tekstove na latinski, španjolski i hebrejski u poznatoj Školi za prevoditelje u Toledu.

Vaša povijest govori nam da kultura susreta, a ne sukoba, potiče stabilnost i prosperitet. U stvarnosti poruku mira, koja se trenutno nekima nažalost čini naivnom, a drugima izvorom sukoba, pozdravljaju oni koji se ne zatvaraju u unaprijed stvorenim ideologijama, nego su otvoreni za istinu, rekao je papa Lav.

Madrid, Barcelona i Kanarski otoci gdje će se sastati s migrantima, mjesta su koja očekuju papu tijekom tjedna. Na prvoj postaji, u Kraljevskoj palači, kralj Filip govorio je, među ostalim, o vezama Španjolske s katoličkim svijetom, socijalnom radu te naknadi štete žrtvama zlostavljanja u Crkvi.

Papa će se sastati sa žrtvama, u trenutku kada se španjolska Crkva postupno suočava s desetljećima zlostavljanja u svojim redovima. Usto, dolaskom u Španjolsku želio je usmjeriti pozornost na kršćanske korijene Europe, podsjetivši i na 800 godina maurske povijesti kada su gradovi poput Toleda i Córdobe bili “središta dijaloga među jezicima i religijama”.

Papa će održati govor i u španjolskom parlamentu, što nijedan papa dosad nije učinio. Prije toga, na sutrašnjoj svetoj misi na središnjem gradskom trgu, očekuje se dolazak oko milijun i pol vjernika. U Barceloni će posvetiti toranj i predvoditi misu u bazilici Sagrada Família, povodom stote obljetnice smrti njezina slavnog arhitekta, Antonija Gaudíja.

Na Papinu putovanju od 6. do 12. lipnja očekuje se velik odaziv vjernika.

Papa Lav još je u zrakoplovu rekao da ovim posjetom želi svijetu dati dobar primjer o poštovanju ljudskog života.

Možemo dati vrlo dobru poruku… ljubavi i poštovanja prema svakom ljudskom biću, rekao je novinarima.

Položaj migranata iznimno je blizak Papinu srcu. To su ljudi i njihove bi nas priče trebale dirnuti, rekao je ravnatelj Ureda za tisak Svete Stolice Matteo Bruni.

Objava „Svijet vapi za mirom“: Papa uputio povijesni apel liderima da hitno zaustave globalne podjele pojavila se prvi puta na Republika.

Dan uoči Rubiova dolaska, u Vatikanu je prisegnulo 28 novih pripadnika švicarske garde, vojnika u renesansnim žuto-plavim uniformama koji više od pet stoljeća čuvaju papu.

• Prisega koju ste položili svjedočanstvo je vaše vjernosti, vođene mladenačkim entuzijazmom i utemeljene na vjeri u Boga te ljubavi prema Crkvi, rekao je papa Lav XIV.

S obzirom na to da garda ima i ceremonijalnu ulogu, dočekala je i američkog državnog tajnika Marca Rubija. Dok oni čuvaju vrata Vatikana, pravi je izazov slijedio iza zatvorenih vrata.

Rubio je Papi darovao malu kristalnu loptu za američki nogomet, a Sveti Otac američkom državnom tajniku olovku izrađenu od drva masline, koju je nazvao biljkom mira. Iako se posjet tumači kao pokušaj popravljanja odnosa na relaciji Washington – Vatikan nakon Trumpovih napada na Papu, Rubio je uoči dolaska rekao da je posjet planiran prije toga.

• Papa se upravo vratio s putovanja u Afriku, gdje Crkva snažno raste, a dijelimo i zabrinutost oko vjerskih sloboda u različitim dijelovima svijeta. O tome bismo voljeli razgovarati. Tu je i pitanje Kube. Dali smo joj šest milijuna dolara humanitarne pomoći, ali ne dopuštaju nam da je distribuiramo. Distribuirali smo je preko Crkve, rekao je Marco Rubio, američki državni tajnik.

Trump mu i nije baš olakšao posao. Dan prije, u intervjuu za konzervativni Salem News Channel, još jednom je lažno optužio Papu da dovodi katolike u opasnost dopuštajući Iranu da posjeduje nuklearno oružje.

• Mislim da je predsjednik zapravo rekao da Iran ne smije imati nuklearno oružje zato što bi ga upotrijebio na mjestima gdje žive brojni katolici, kršćani i drugi. Mogao bih to ovako opisati: ne razumijem zašto bi itko — ostavimo po strani Papu, predsjednika ili mene — smatrao kako je dobra ideja da Iran ikada dobije nuklearno oružje, rekao je Rubio.

Američki predsjednik bio je nezadovoljan Papinim prijašnjim pozivima na mir u Iranu. Tijekom putovanja u Afriku, Lav XIV. odgovorio je da samo propovijeda evanđelje i da ne želi raspravljati s Trumpom. Dok je sinoć napuštao Castel Gandolfo, odgovorio je i na njegove najnovije provokacije.

• Od trenutka kada sam izabran, a i sada, kada se približavam prvoj obljetnici, govorim: ‘Mir s vama.’ Poslanje Crkve je naviještati evanđelje, naviještati mir. Ako me netko želi kritizirati zbog propovijedanja evanđelja, neka to čini istinom. Crkva se već godinama izjašnjava protiv svakog nuklearnog oružja, tako da o tome nema nikakve sumnje. Ja se samo nadam da će se čuti vrijednost Božje riječi, kazao je papa Lav XIV.

Koliko je Rubiov posjet bio produktivan, teško je reći, iako analitičari smatraju da zapravo priprema teren za vlastitu predsjedničku kampanju 2028., svjestan negativnih odjeka u SAD-u i diljem svijeta zbog Trumpovih verbalnih napada na Papu.

• Kada netko djeluje kao prorok, neizbježno je izložen kritikama. Moramo biti spremni dati sve od sebe u naviještanju evanđelja i svjedočenju vjere, rekao je Juan Francisco Salazar Tronosco, franjevac iz Meksika.
• Vidim da je on čovjek koji voli ljude. Želi mir i radi za mir. Posjećuje mjesta pogođena ratom i područja u kojima ljudi teško žive, rekla je Ezmonda Missiemey, vjernica iz Tonga.

Papu, među ostalim, očekuje posjet Španjolskoj i Kanarskim otocima na koje svakodnevno stižu novi migranti u Europu. S migrantima će biti i na Lampeduzi, 4. srpnja, na 250. obljetnicu američke neovisnosti. Papa je već prije odbio taj dan provesti u SAD-u, na paradi u režiji Donalda Trumpa. S njegovom se migrantskom politikom nije nikada slagao.

Objava Papa i Rubio se zauzeli za snažnije veze Vatikana i SAD-a pojavila se prvi puta na Republika.

Tijekom zatvorenog sastanka s klerom Rimske biskupije krajem prošlog tjedna, papa je naglasio važnost osobnog intelektualnog i duhovnog angažmana, prenosi Vatican News. Upozorio je da se ljudske sposobnosti moraju stalno razvijati, navodeći da se, poput mišića u tijelu, i mozak mora koristiti kako bi zadržao svoje funkcije.

Papa je istaknuo jasnu razliku između tehnologije i vjerskog iskustva, poručivši da umjetna inteligencija, bez obzira na napredak, ne može zamijeniti svećenika u prenošenju vjere. Prema njegovim riječima, propovijed podrazumijeva osobno svjedočanstvo i dijeljenje duhovnog iskustva, što digitalni sustavi ne mogu ostvariti.

Osim upozorenja o umjetnoj inteligenciji, papa je također ukazao na rizike poistovjećivanja društvenih mreža sa stvarnim duhovnim životom. Posebno je izdvojio platformu TikTok, navodeći da broj pratitelja i “lajkovi” ne predstavljaju autentičnu duhovnu povezanost te da život utemeljen na vjeri pruža istinsku vrijednost zajednici.

Papine izjave dolaze u trenutku kada Vatikan razvija vlastiti sustav umjetne inteligencije za prevođenje liturgijskih tekstova u stvarnom vremenu na do 60 jezika. Program je predstavljen istog dana kada je održan sastanak s klerom, što odražava nastojanje Crkve da pronađe ravnotežu između tehnološkog napretka i očuvanja tradicionalne vjerske prakse.

Razvoj takvih alata dio je dugotrajnih nastojanja da se vjerski tekstovi približe vjernicima na njihovom jeziku, što je proces koji se povijesno povezuje i s reformatorom Martinom Lutherom.

Stav pape Lava XIV. pokazuje kako se institucija s gotovo dvotisućljetnom tradicijom suočava s izazovima suvremenih tehnologija, nastojeći jasno definirati granice primjene umjetne inteligencije u religijskom životu, navodi Futurism.

Objava Papa Lav XIV. zabranio AI u propovijedima: “Vjera zahtijeva osobno svjedočanstvo” pojavila se prvi puta na Republika.

Meni je drago, nakon što smo bili na inauguraciji pape Lava XIV., da imamo priliku biti primljeni ovdje u Rimu i službeno, rekao je premijer Andrej Plenković ranije u četvrtak novinarima dodavši da će mu još jednom uputiti poziv da posjeti Hrvatsku nakon što su to učinili Hrvatska biskupska konferencija i predsjednik Zoran Milanović.

S Lavom će, naravno, razgovarati o bilateralnim odnosima za koje su tijekom jučerašnjeg susreta premijer i vatikanski državni tajnik kardinal Pietro Parolin već zaključili da su izvrsni.

Razgovarat će i Lavljevoj viziji “koja je važna za Europu i za svijet u kontekstu vremena u kojem živimo kada se međunardno pravo poštuje manje nego prije, kada smo u 80. obljetnici stvaranja UN-a, 77. godišnjici Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i kada neke temeljne vrijednosti upravo visoki moralni autoritet poput pape može na odgovarajući način artikulirati u međunarodnoj zajednici”.

Ovo je naš drugi susret i veselim se toj prigodi, rekao je Plenković koji smatra da je ovaj susret dobar i u pogledu tajminga s obzirom na aktualnu situaciju u svijetu.

Premijer će Lavu pokloniti monografiju “Incunabula Croatica” u kojoj se nalazi 96 hrvatskih inkunabula u 180 primjeraka koje su identificirane u 40 ustanova diljem Hrvatske. Riječ je o velikom nakladničkom pothvatu Nacionalne sveučilišne knjižnice koji donosi vrijedan doprinos proučavanju inkunabula i povijesti hrvatske knjige.

Vjerujem da će mu to biti jedan lijep poklon da mu skrenemo pozornost na hrvatsku kulturu, hrvatsku pismenost, hrvatsku tradiciju, rekao je.

Susret s kardinalom Pietrom Parolinom

Na pitanje novinara što misli o papinoj inicijativi da Vatikan bude posrednik u mirovnim pregovorima za završetak rata u Ukrajini, Plenković je rekao kako smatra da je “svaka incijativa koja može pridonijeti ostvarenju mira dobrodošla”.

Sve što može pridonijeti prekidu vatre a potom jednom cjelovitom, dugoročnom mirovnom planu je dobrodošlo, kazao je.

Premijer se u četvrtak sastao s kardinalom Parolinom s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima, završetku rata u Ukrajini te o europskoj perspektivi država jugoistočne Europe s naglaskom na BiH.

Plenković i vatikanski državni tajnik pozvali su na pravedan mir u Ukrajini i ravnopravnost svih triju naroda u BiH.

Premijer je zatim održao predavanje na Papinskom sveučilištu Gregoriani, a prvi dan dvodnevnog posjeta Svetoj Stolici zaključio je posjetom franjevačkom Papinskom sveučilište Antonianumu.

Gregoriana obuhvaća filozofski, teološki i crkvenopravni fakultet, od 1932. fakultet za povijest i misije, a danas još nekoliko fakulteta humanističkoga smjera. Osnovao ga je 1551. Ignacije Loyolski pod nazivom Rimski kolegij (Collegium Romanum). Od 1584. sjedište mu je u zgradi koju je dao sagraditi papa Grgur XIII. u blizini Panteona, pa se zato danas naziva po njemu. Od 1930. nalazi se u novosagrađenoj zgradi na Piazza della Pilotta.

Od pape Pija XII., kao nekadašnjeg studenta, pa sve do pape Benedikta XVI. koji je bio profesor, prethodnici pape Lava imali su neke veze sa sveučilištem.

Na Gregoriani studira i tridesetak studenata i studentica iz Republike Hrvatske, odnosno svećenika, redovnika, redovnica i laika, prenosi HRT.

Objava Premijer Plenković na susretu s papom Lavom XIV. pojavila se prvi puta na Republika.

Thibault Verny (59) preuzet će dužnost predsjednika Papinskog povjerenstva za zaštitu maloljetnika, a istovremeno će ostati nadbiskup Chambéryja na jugoistoku Francuske.

Vatikansko povjerenstvo osnovao je papa Franjo 2014. kao odgovor na niz skandala u vezi sa seksualnim zlostavljanjem koji su potresli Crkvu u brojnim zemljama.

Ti su skandali narušili ugled Katoličke Crkve kao moralnog autoriteta, doveli do tužbi koje su je stajale milijune eura i rezultirali ostavkama brojnih biskupa.

Verny je izjavio kako je predan unaprijeđenju zaštitnih mjera unutar Crkve.

“Zalagat ćemo se za pravedniju raspodjelu resursa kako bi svi dijelovi Crkve, neovisno o zemljopisnom položaju ili okolnostima, mogli poštovati najviše standarde zaštite, rekao je je u priopćenju.

Verny na toj dužnosti nasljeđuje kardinala Seana O’Malleya, bivšeg nadbiskupa Bostona.

O’Malley (81) je dužnost obavaljo i nakon što je prešao tradicionalnu dobnu granicu za umirovljenje biskupa od 80 godina.

(izvor: HRT)

Objava Papa Lav poduzima prvi korak u vezi spolnog zlostavljanja u Katoličkoj Crkvi pojavila se prvi puta na Republika.

Lav XIV., prvi papa iz Sjedinjenih Država, zavapio je na misi pred desecima tisuća vjernika na Trgu svetog Petra da Bog “otvori granice, sruši zidove i rastjera mržnju.”

– Nema mjesta predrasudama, ‘sigurnosnim’ zonama koje nas odvajaju od naših susjeda, za isključivo razmišljanje koje se, nažalost, sada pojavljuje u političkim nacionalizmima, rekao je.

Lav XIV., bivši kardinal Robert Prevost, izabran je 8. svibnja za nasljednika pape Franje na čelu Katoličke crkve s 1.4 milijarde vjernika.

Pavičić: Papa Lav XIV. razborit i dobro pripremljen lider
Darko Pavičić
Prije nego što je postao papa, Prevost se nije suzdržavao od kritika američkog predsjednika Donalda Trumpa, dijeleći brojne objave u kojima izražava neslaganje s Trumpom i potpredsjednikom JD Vanceom na X-u proteklih godina.

Vatikan još nije potvrdio da je on vlasnik profila @drprevost na X-u, koji je deaktiviran nakon što je Lav XIV. izabran.

Franjo, koji je bio papa 12 godina, bio je oštar kritičar Trumpa. U siječnju je rekao da je predsjednikov plan deportacije milijuna migranata iz SAD-a tijekom svoga drugog mandata “sramotan”.

Franjo je svojedobno rekao da Trump “nije kršćanin” zbog njegovih pogleda na imigraciju.

– Osoba koja samo misli na gradnju zidova, kakvi god oni bili, a ne gradnju mostova, nije kršćanin, rekao je Franjo o Trumpu 2016. godine.

Lav XIV. je slavio misu na blagdan Duhova, jedan od najvažnijih crkvenih blagdana.

(izvor: HRT)

Objava Papa Lav XIV. na nedjeljnoj misi kritizirao nacionalističke politike pojavila se prvi puta na Republika.

Inauguracijska misa, koja je počela u 10 sati po lokalnom vremenu, označava službeni početak papinstva prvog američkog pape u povijesti Rimokatoličke crkve.

Poseban obred

Uz procesiju kardinala, papa će u Bazilici svetog Petra primiti dva dara koji simboliziraju papinstvo.

Prvi je ribarski prsten, nazvan u čast svetog Petra, ribara koji je bio prvi papa. Prsten predstavlja početak i kraj papinstva, a kada papa umre, uništava ga viši kardinal. Do 1842. prsten se koristio za pečatiranje službenih dokumenata koje je potpisao papa.

Drugi dar je palij od janjeće vune, koji simbolizira papinu ulogu pastira i prebacuje se preko njegovih ramena prije početka mise.

Misu zahvalnicu za novog papu predvodit će Vinko Puljić

Ustoličenju novog pape Lava XIV. u Rimu prisustvovat će premijer Andrej Plenković i predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Predsjednik Vlade prisustvovat će svetoj misi ustoličenja u 10 sati na Trgu. sv. Petra u Vatikanu, a uz njega će biti ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman. Uz predsjednika Sabora nazočit će i supruga Sonja Jandroković.

Sveta misa zahvalnica za izbor novoga rimskog biskupa i poglavara Katoličke Crkve, pape Lava XIV., slavit će se u Hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu u nedjelju, 18. svibnja 2025., u 18 sati, a svetu misu predvodit će kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru.

Objava Službeno počinje pontifikat pape Lava XIV. pojavila se prvi puta na Republika.

To je prvi put da se papa vratio na središnji balkon Bazilike svetog Petra nakon izbora u četvrtak.

Papa je pozvao na mir u Ukrajini, prekid vatre u Gazi i oslobađanje talaca.

Uputio je poruku mira i prvi put predvodio molitvu Regina Caeli, iznenadivši okupljene time što je dio molitve otpjevao.

“Suočeni s aktualnim dramatičnim scenarijem trećeg svjetskog rata u dijelovima, kako je nekoliko puta rekao papa Franjo, i ja se obraćam svjetskim čelnicima, ponavljajući taj i dalje aktualni apel: nikada više rat!”, rekao je papa Lav XIV.

“U svojem srcu nosim patnje ljubljenoga ukrajinskog naroda. Treba učiniti sve kako bi se što je moguće prije postigao autentičan, pravedan i trajan mir”, naglasio je, pozivajući da se “pusti na slobodu sve zatvorenike i da se djeca mogu vratiti svojim obiteljima”.

Rekavši da je duboko ožalošćen onime što se događa u pojasu Gaze, Papa je pozvao da neprijateljstva odmah prestanu, da se iscrpljenom civilnom stanovništvu dopremi humanitarnu pomoć i da svi taoci budu pušteni na slobodu.

“S druge strane, sa zadovoljstvom sam dočekao objavu prekida vatre između Indije i Pakistana i nadam se da će brzo biti postignut trajan dogovor”, rekao je.

“Odazovimo se pozivu koji nam je papa Franjo ostavio u današnjoj poruci da prihvatimo i pratimo mlade ljude. Zamolimo našeg nebeskog Oca da nam pomogne živjeti u službi jedni drugima”, poručio je papa.

Objava Papino nedjeljno obraćanje, poslao važnu poruku pojavila se prvi puta na Republika.