Gotovo polovica od 119 teško ozlijeđenih u požaru u baru na švicarskom skijalištu Crans-Montana bit će liječena u inozemstvu, priopćio je u subotu Švicarski savezni ured za civilnu zaštitu. Pedeset pacijenata bit će prebačeno do nedjelje, navodi se, a primit će ih bolnice u Francuskoj, Italiji, Njemačkoj i Belgiji.

Nakon stravične tragedije na švicarskom skijalištu Crans-Montana, ova zemlja je zatražila pomoć Europske unije preko mehanizma za civilnu zaštitu za zbrinjavanje oko 100 ozlijeđenih. Švicarska se ubraja jednom od najbogatijih zemalja svijeta i kao najbogatija nacija na svijetu kada se gleda prosječno bogatstvo po odraslom stanovniku. Ova tragedija pokazala je da, unatoč svome bogatstvu, nisu u stanju zbrinuti oko 100 ozlijeđenih osoba u vlastitim kliničkim centrima, već traže pomoć i financiranje EU-a u zbrinjavanju ozlijeđenih u inozemnim zdravstvenim ustanovama.

Četrdeset, uglavnom mladih ljudi, poginulo je u požaru u baru na skijalištu dok su slavili Novu godinu. Vjeruje se da se izolacijski materijal na stropu zapalio kada su prskalice pričvršćene na boce šampanjca podignute preblizu stropu. Većina gostiju u baru bili su mladi.

Kathrin Neuhaus, voditeljica centra za opekline u dječjoj bolnici u Zürichu, rekla je za televizijsku postaju SRF da se tamo liječi petero maloljetnika. Neki su zadobili opekline na više od 70 posto tijela, izjavila je.

“To znači da su podložni infekcijama i gube toplinu”, rekla je. Opekline su zahvatile cijelo tijelo, uključujući cirkulaciju, kazala je Neuhaus. Mnogi su također pretrpjeli oštećenje pluća zbog udisanja dima, dodala je.

Neuhaus je rekla da su se mnogi pacijenti suočili s brojnim operacijama i postupcima te da su išli u operacijsku salu nekoliko puta tjedno. “Trenutno planiramo ići u operacijsku salu dva puta tjedno sa svakim pacijentom”, rekla je.

Tijela četvero švicarskih državljana, uključujući dvoje maloljetnika, koji su poginuli u požaru na Novu godinu u baru u odmaralištu Crans-Montana, identificirana su i predana obiteljima, objavila je u subotu kantonalna policija Valaisa.

Identificirane su dvije Švicarke u dobi od 21 i 16 godina i dvojice Švicaraca u dobi od 18 i 16 godina, izjavila je policija u priopćenju za javnost.

“Tijela preminulih žrtava predana su njihovim obiteljima. Istrage i postupci identifikacije ostalih žrtava, i preminulih i ozlijeđenih, aktivno se nastavljaju”, dodala je policija, prenose agencije.

/Desk/

Objava Tragedija u Švicarskoj razotkrila zdravstvene kapacitete jedne od najbogatijih zemalja svijeta – skoro 60 ozlijeđenih u požaru liječiti će se u inozemstvu – ‘Ante K. bi za dan oformio poseban odjel u SKB-u Mostar’ pojavila se prvi puta na Republika.

Kako piše Jutarnji list, cijela situacija s legionelom započela je još prije šest tjedana, a posljednja osoba je preminula 31. svibnja, no tek jučer je Jutarnji ekskluzivno doznao za borbu bolnice s bakterijom. Naime, kako doznajemo u bolnici na rezultate nalaza vode čekalo se desetak dana, a je li se što radilo u međuvremenu i zašto se danas krenulo s pasterizacijom, odnosno ispiranjem nejasno je.

– Riječ je o pacijentima koji su teško bolesni od osnovne bolesti tako da je legionela drastično pogoršala njihovo stanje – rekao je prof. dr. Milivoj Novak, pomoćnik ravnatelja za kvalitetu KBC-a Zagreb.

Nakon što je ustanovljeno da imaju zaražene pacijente krenulo se u istragu odakle je zaraza krenula jer je poznato da se vrlo često može proširiti iz klima-uređaja ili vode.

Legionarska bolest je atipična upala pluća, uzrokovana bakterijom. Liječi se antibioticima, azitromicinom, kinolonima ili rifampicinom.

– Odmah smo alarmirali Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji je napravio sve analize i bakterija je izolirana u vodovodnom sustavu. U ovom trenu je u tijeku pasterizacija, odnosno ispušta se vrela voda iz svih slavina u bolnici – kaže Novak.

Da bi se isprale sve slavine, temperaturu vode potrebno je podignuti na minimalno 75 stupnjeva Celzijevih i pustiti da se ispere. Na koji način je bakterija završila u vodovodnom sustavu bit će teško odgonetnuti, ali poznato je da se ta bakterija razmnožava u toploj vodi, pa se ljudi se njome obično zaraze udisanjem zaraženih kapljica vode. U tijeku je ispiranje sustava.

Epidemije ove bolesti uglavnom su povezane s vodovodom bolnica, hotela i javnih kupališta ili bazena. Uglavnom nema prijenosa bolesti s čovjeka na čovjeka.

Činjenica je i da svi izloženi neće oboljeti. Kod nekih se razvije lakši oblik bolesti, no neke osobe imaju iznimno težak tijek bolesti.

U Hrvatskoj godišnje oboli pedesetak ljudi, a najčešća su oboljenja za vrijeme toplijeg dijela godine. Udah onečišćenog aerosola ili vode dovoljan je da se osoba zarazi.

Kako je riječ o bakteriji, bolest se liječi antibioticima, no usprkos tome, smrtnost je 5-10 posto. Važno je što ranije otkriti da se radi o legionarskoj bolesti i započeti s liječenjem.

/Desk/

Objava U Hrvatskoj šestoro osoba zaraženo legionelom, troje preminulo pojavila se prvi puta na Republika.

Od 10. prosinca Nezavisni sindikat zaposlenika SKB-a Mostar i Nezavisnog strukovnog sindikata radnika zaposlenih u zdravstvu, njih oko 2.600, štrajkaju tražeći potpisivanje novog Kolektivnog ugovora i veće plaće. Pregovarački tim Vlade HNŽ-a kojeg vodi ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi Goran Opsenica predložio je povećanje koeficijenata po kategorijama u rasponu od 27% do 36%, što je na mjesečnoj razini povećanje od 40 KM do 180 KM, a koje se predlaže tijekom dvije godine i što ovisi o koeficijentu složenosti poslova. Ovim prijedlogom, koje donosi Dnevni list, predviđa se 18 milijuna KM u dvije godine za povećanje plaća zaposlenih u zdravstvu.

Dnevni list doznaje da je značajan broj sindikalnog članstva bilo za ovaj vladin prijedlog, no da on ipak nije prihvaćen. Sindikati nastavljaju sa svojim zahtjevom za povećanje plaća 120% i najavljuju nove, svakodnevne, prosvjedne šetnje – iz nezavisnog sindikata uposlenika Sveučilišne kliničke bolnice Mostar najavili su nastavak prosvjednih šetnji i to, danas, u četvrtak i petak od 10.30 do 11.30 sati. Iz Vlade HNŽ-a dali su svoj prijedlog, sindikati ga ne prihvaćaju i nastavljaju sa štrajkom tražeći svoja prava, dok se pravima građana, zdravstvenih osiguranika kojima je uskraćena zdravstvena zaštita unatoč što izdvajaju novac i financiraju zdravstvo, bavi malo tko ili nitko.

Pacijente se upućuje u privatne ordinacije 

Iako je javnost sa simpatijama i podrškom gledala na borbu sindikata za svoja prava, kojima je istekao Kolektivni ugovor i trebaju povećanje plaća, ta podrška počinje izostajati, a sve su češće i najave tužbi i to ponajviše zbog činjedice da već više od tri mjeseca pacijenti-zdravstveni osiguranici ne mogu uraditi potrebne specijalističke preglede unatoč uputnicama liječnika, onemogućeni su operativni zahvati koji nisu “žurni”, ma što to značilo, itd. Dodatan udar na ionako oštećene građane je i aktualna pandemija COVID-19 zbog koje je ponovno zaustavljen tzv. hladni program na SKB-u, a liječnici upozoravaju i na porast broja pacijenata s malignim oboljenjima koji na preglede, zbog sveukupne situacije, ne dolaze blagovremeno te im je izravno ugrožen život.

“Ako se ovako nastavi tužit ću predsjednike sindikata jer zbog njihovog štrajka ne mogu dobiti liječničku pomoć i moram platiti više od 100 KM za specijalistički pregled u privatnoj klinici. Zašto mi se onda za zdravstvo odbija od plaće? Tko će biti odgovoran ako se moje stanje pogorša i postane teško ili neizlječivo?”, samo je jedan o komentara nezadovoljnih građana koji nisu dobili traženu medicinsku pomoć.

“Upućuju me u privatnu kliniku. Tko je ovdje lud? Kako medicinska sestra može kazati da neće postupiti po liječničkoj uputnici?”, pita jedna od nezadovoljnih pacijentkinja.

Kako Dnevni list doznaje, za petak, 26. ožujka, predviđeno je zasjedanje Zdravstvenog vijeća koje će pozvati na zaštitu prava osiguranika i to i zbog pandemijskih kao i okolnosti prouzročenih štrajkom u zdravstvu. Ovo je nastavak najave iz ZZO HNŽ-a iz kojeg su već ranije izašli sa reakcijom da je Zavod u 2021. za potrebe provođenja programa zdravstvene zaštite  zaključio ugovore sa 12 domova zdravlja i tri bolnice prema kojima sve ugovorene obveze izvršava pravovremeno i u punom kapacitetu.

“Unatoč tome, Zavod svakodnevno zaprima  prigovore osiguranika koji se suočavaju s nepružanjem ugovorenih usluga zdravstvene zaštite od strane zdravstvenih ustanova. Velik broj osiguranika, čeka na izvršenje  operativnih zahvata i specijalističkih  pregleda, radi čega se vode na dugotrajnim bolovanjima, što dodatno ugrožava njihovo zdravstveno stanje i život, te povećava troškove Zavoda. Zavod je duboko svjestan izvanredne situacije uzrokovane korona virusom, i apsolutno razumije i prihvaća potrebu postupanja zdravstvenih ustanova sukladno Naredbi Kriznog stožera  Federalnog ministarstva zdravstva. Međutim, Zavod ne može prihvatiti da ugovoreni odnos između zdravstvenih ustanova kao poslodavca i njihovih djelatnika bude razlog neizvršavanja ugovora između Zavoda i zdravstvenih ustanova, odnosno da osiguranici ovoga Zavoda budu uskraćeni za usluge zdravstvene zaštite.

Ovakvim postupanjem zdravstvene ustanove  krše  odredbe Ugovora o reguliranju međusobnih odnosa u vezi s pružanjem usluga zdravstvene zaštite u 2021. godini potpisanih sa Zavodom.

ZZO HNŽ je sredinom veljače uputio upozorenje ugovornim zdravstvenim ustanovama o kršenju ugovora. “Niti jedna ugovorna zdravstvena ustanova čiji djelatnici su u štrajku nije se očitovala po istom. Ukoliko zdravstvene ustanove ne krenu s pružanjem ugovorenih usluga zdravstvene zaštite osiguranicima Zavod će biti primoran, u cilju zaštite prava osiguranika, poduzeti potrebne mjere iz svoje nadležnosti kako bi primjena potpisanih ugovora postala djelotvorna”, reagirali su iz ZZO HNŽ-a.

Trpe svi

U HNŽ-u je skoro 180 tisuća zdravstvenih osiguranika-potencijalnih pacijenata koji, i zbog stanja po pitanju pandemijskih ograničenja kao i zbog štrajka zaposlenih u zdravstvu, ispaštaju. Taj broj raste ukoliko se sagleda činjenica da cijela Hercegovina, izuzev SKB-a, nema kliničku bolnicu te se liječe u istoj.

Iz sindikata SKB-a Mostar pozivaju članstvo na jedinstvo i da ne odustaju. “Ne smijemo sad odustati. Cilj im je da nas obeshrabre i da dignemo ruke od svega. Moramo biti još uporniji i ostvarit ćemo pravo na povećanje plaće koju teško zaradimo. Molim vas, vrlo je važno da smo do kraja zajedno. Od srijede jedan dio zdravstvenih djelatnika ide u prosvjednu šetnju dok će drugi za to vrijeme izaći pred bolnice. Žalosno je, gospodo u Vladi HNŽ-a, da mi koji smo izabrali ovaj plemeniti poziv moramo provoditi vrijeme van svojih radnih mjesta. Mi želimo pomagati ljudima, liječiti ih i biti im na usluzi. Naši ljudi nisu zaslužili da ne mogu dobiti u ovim teškim vremenima zdravstvenu uslugu. Mi ne želimo štrajkati, vi ste nas primorali na to. Preuzmite odgovornost za sve! Nemate razumijevanja ni za zdravstvene djelatnike ni za ljude koji trebaju zdravstvenu uslugu”, poručuju, između ostaloga, iz Nezavisnog sindikata SKB-a.

Sindikati su prozvali premijera HNŽ-a, ministra zdravstva i financija te ih proglasili personama ‘non grata’.

“Jeste li raspoloženi da zadamo završni politički udarac Vladi HNŽ-a na čelu sa premijerom Nevenkom Hercegom zbog bahatog odnosa prema nama, zdravstvenim radnicima, herojima u bijelom. Svi koji ste ‘za’ molimo vas da objavu podijelite na svojim profilima”, glasio je prvobitni poziv sindikata SKB-a u kojem je naknadno obrisana riječ “politički”. Dugotrajnost nerješavanja problema, ali i zacementirani stavovi bez obzira na teške pandemijske okolnosti, prijete ozbiljnim posljedicama.

(Izvor: Dnevni list)

Objava PANDEMIJA I ŠTRAJK – Tko štiti prava pacijenata? pojavila se prvi puta na Republika.

IZ SKB Mostar za hercegovina.info kažu kako je za sada situacija pod kontrolom, ali i kako su osigurali i dodatni kapacitet u slučaju pogoršanja stanja.

“Trenutno je stanje pod kontrolom, ali s obzirom na iznimno povećan broj pozitivnih na koronavirus u županijama koje gravitiraju prema SKB Mostar, u sljedećim danima je za očekivati i povećan broj pacijenata koji će trebati hospitalizaciju.”

Klinika za kožne i spolne bolesti prenamijenjena je u Covid odjel.

“Prostorije Klinike za kožne i spolne bolesti, Klinike za infektivne bolesti i dijela Klinike za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju su prenamijenjene u COVID bolnicu SKB Mostar”, kazali su nam iz SKB Mostar.

Savjetnik Federalnog ministra zdravstva Vjekoslava Mandića, Vedran Marčinko, kaže kako je stanje u bolnicama u cijeloj Federaciji pod kontrolom.

“Stanje za sada nije zabrinjavajuće i bolnice nisu preopterećene. U cijeloj Federaciji imamo 22 osobe na respiratoru. Činjenica jeste da ima puno zaraženih i da se nikada ne zna kada će netko iz asimptomatskog stanja prijeći u srednje-teško, pa nakon toga u teško stanje. Iz tog razloga se treba paziti i čuvati”, ističe Vedran Marčinko.

Marčinko ističe kako je jako dobra stvar što Covid nije napao medicinsko osoblje.

“Hvala Bogu, situacija s medicinskim osobljem je jako dobro. Ima sasvim mali broj pozitivnih osoba i zdravstveni sustav u Federaciji za sada ne pati.”

Marčinko je uputio i apel građanima

“Mi virus kao virus za sada ne možemo zaustaviti. No, možemo apelirati na građane da se čuvaju i da se ne izlažu većim okupljanjima. Posebno se to odnosi na rizične skupine, a to su pretile i stare osobe, kao i oni s težim kroničnim oboljenjima”, rekao je Marčinko.

(izvor: hercegovina.info)

Objava OPTEREĆENOST BOLNICA Trenutno stanje pod kontrolom, ali se očekuje povećan broj pacijenata pojavila se prvi puta na Republika.

U Evangeličkom centru za starije osobe Theresienau kod Bonna velika većina stanovnika vjerojatno uopće nikada nije ni razmišljala o tome želi li u slučaju zaraze koronavorusom biti priključeni na „aparate“. Michael Thelen, voditelj doma, kaže kako je do sada samo oko polovice od 130-tak dijelom postarijih korisnika njegove ustanove potpisalo dokument kojim su ovlastili druge osobe da u slučaju potrebe u njihovo ime odluče o intenzivnom medicinskom tretmanu. U pravilu su to članovi njihovih obitelji, kaže Thelen, prenosi Deutsche Welle. „Nikome ne želimo da se nađe u toj situaciji.“

„Vrlo bolna stvar”

„Intenzivni tretman je na mnogo načina vrlo bolna stvar“, dodaje Thomas Thöns, liječnik koji se bavi palijativnom skrbi u Wittenu na zapadu Njemačke. Ovih dana on gostuje često na televiziji u raznim intervjuima i talk-show emisijama i bori se protiv, kako kaže, „etičke katastrofe“, koja se po njegovom mišljenju nazire u Njemačkoj. Veći dio teško oboljelih korona-pacijenata je starije životne dobi, oni su pripadnici rizične skupine i imali su ili imaju ozbiljnih zdravstvenih problema s drugim bolestima.

Thöns smatra pogrešnim da se trenutno te ljude automatski priključuje na aparate i održava na životu uz pomoć respiratora. To za njih znači dva do tri tjedna vrlo bolne medicinske procedure, kaže on. I ne treba zaboraviti još jednu stvar u doba korone: „U tom slučaju ne smiju viđati čak ni svoju vlastitu obitelj.“

Thöns upozorava i da su šanse za uspjeh takve terapije – loše. Oko 90 posto starijih osoba koji prežive takvu intenzivnu terapiju, umru samo nekoliko tjedana kasnije ili ostanu na neki način teško hendikepirani. Studije pokazuju da starije osobe i ljudi koji su već ranije bolovali od neke ozbiljnije bolesti odbacuju takav tretman, kaže Thöns: „91% ih kaže: bolje mrtav nego život s teškim hendikepom.”

Većina teških bolesnika ne preživi tretman

U stvarnosti veći dio teško oboljelih korona-pacijenata ne preživi, i to usprkos umjetnom disanju. Njemačko društvo za pneumologiju i respirativnu medicinu citira jednu britansku studiju po kojoj se umjetnim disanjem na intenzivnom odjelu može spasiti život samo svakog trećeg pacijenta. Thönsse zato zalaže za to da se oko starijih i osoba koje su imaju ozbiljna oboljenja skrbi uz pomoć sredstava palijativne medicine, kako bi oni mogli umrijeti u krugu vlastite obitelji.

Upravo taj put je većina ljudi birala na koncu svog života ako bi oboljeli od upale pluća, kaže njemački liječnik: „Zašto bi to trebalo biti drugačije kod Covida-19?“ Osim toga, šanse za preživljavanje kod koronavirusa još su znatno slabije u odnosu na druge plućne bolesti, napominje Thöns.

„Fiksiranje na aparate”

I Udruženje hospicija i palijativne medicine u saveznoj pokrajini NRW (Sjeverna Rajna i Vestfalija) izražava bojazan da se trenutno ne koriste dovoljno mogućnosti palijativne skrbi kod teško oboljelih i starijih korona-pacijenata. „Uočavam u ovom trenutku jako fiksiranje na aparate“, zaključuje predsjednica Udruženja UlrikeHerwald. Ona je zabrinuta da bi nabavka respiratora i stresna situacija mnoge medicinare mogla voditi u smjeru automatizma – odnosno tretmana umjetnim disanjem.

Lukas Radbruch, direktor Klinike za palijativnu medicinu Sveučilišta u Bonnu, to vidi drugačije. „Diskusija trenutno ide u krivom smjeru”, uvjeren je on. Ipak priznaje da ima situacija u kojima su šanse intenzivnog tretmana tako loše da bi bilo najbolje od njega odustati i oko pacijenata se brinuti na palijativni način. „Ali ne uočavam da stariji ljudi pretežito radije umiru nego što se žele podvrgnuti intenzivnom tretmanu.”

Slična razmišljanja je i Michael Thelen uočio kod žitelja umirovljeničkog doma Theresienau. „Nemam dojam da je raspoloženja takvo da se odbacuje intenzivnu medicinu i umjetno disanje.” Thelen se zalaže za to da se odluku uvijek donosi individualno i to uzimajući u obzir volju samih pacijenata.

Palijativni stručnjaci su suglasni u ocjeni da je odlučujuća stvar – uopće znati što pacijenti žele. „Sada je najvažnije da se potpiše dokument kojim ti pacijenti ovlašćuju druge ljude da u njihovo ime mogu donijeti odluku o tretmanu, ukoliko to bude potrebno”, savjetuje Thöns.Radbruch na drugoj strani kaže da bi se trebalo konzultirati s liječnikom kako bi se dobilo sve potrebne informacije o mogućim intenzivnim medicinskim mjerama.

Izvor: (dw-epd/lwd/jup)

Objava Respiratori – spas ili samo produžetak agonije? pojavila se prvi puta na Republika.

Od kardiovaskularnih bolesti u Njemačkoj godišnje umre skoro 345.000 ljudi, od toga oko 47.000 od srčanog udara. Prema Njemačkoj zakladi za srce, oko 30 posto njih umre izvan bolnice – između ostalog i zato što su prekasno ili uopće nisu potražili pomoć.

Svake godine u ovoj zemlji 270.000 ljudi doživi neki oblik moždanog udara – 20 posto njih umire u roku od mjesec dana, a više od 37 posto u roku od godinu dana.

Od raka je samo 2017. u Njemačkoj umrlo 235.700 ljudi.

Broj pacijenata koji pate od ovih bolesti sigurno se nije naglo smanjio, ali bolnice bilježe alarmantno mali broj oboljelih koji kod njih traže pomoć. „Izgleda da pacijenti s opasnim simptomima moždanog ili srčanog udara više ne traže neophodnu hitnu liječničku pomoć. Ljudi se boje zaraze koronavirusom”, piše njemački tjednik Der Spiegel, prenosi Deutsche Welle.

Trend svuda u Europi

Christian Gerloff, direktor neurološke klinike u Hamburgu, kaže da mu je jedna pacijentica s moždanim udarom rekla kako je isprva oklijevala da se obrati za pomoć, i to ne prvenstveno iz straha od infekcije, već zbog toga što u bolnicama zbog korone nisu dozvoljeni posjeti.

„Zabluda je da se upravo ljudi s lakšim simptomima moždanog udara mogu sami s tim nositi, pa ostaju kod kuće. Doći će nam sljedeći tjedan – ali tada s rizikom značajno ozbiljnijih komplikacija”, kaže Gerloff za njemački list.

Slična iskustva ovih tjedana prijavljuju i liječnici u drugim klinikama u Hamburgu, mada još nema pouzdanih statistika. „Primjećujemo nagli pad broja pacijenata u našim odjelima hitne pomoći. Broj pacijenata s ozbiljnim srčanim problemima smanjen je najmanje za 50 posto. U jednoj klinici kolege čak imaju dojam da im dolazi 90 posto manje tih pacijenata”, rekao je Franz Schell, glasnogovornik jedne firme koja je vlasnik sedam klinika u Hamburgu.

Osim toga, on kaže da „od kardiologa koji su međunarodno dobro povezani zna da se ovaj fenomen ne događa samo u Njemačkoj, već i u drugim zemljama”.

Posebno ugroženi

U klinikama se provode složene mjere za sprečavanje infekcije, kažu liječnici za Spiegel. „Moždani i srčani udar su akutna hitna stanja i važna je svaka minuta – čak i u doba pandemije. Pacijenti nikako ne bi trebali izbjegavati bolničko liječenje zbog straha od infekcije. Zbrinjavanje ljudi s moždanim udarom ili infarktom odvija se u prostoru odvojenom od pacijenata oboljelih od Covida-19.” kaže Christian Gerloff.

Njemačko udruženje za kardiologiju i kardiovaskularna istraživanja (DGK) apelira da se i u trenutnoj situaciji osigura odgovarajuća njega bolesnika sa srčanim bolestima jer su „oni su trenutno posebno ugroženi”.

Andreas Zeiher, predsjednik tog strukovnog udruženja, kaže: „Osobe s kardiovaskularnim bolestima pripadaju rizičnoj skupini kada je riječ o obolijevanju od Covida-19 i zbog naročito teškog toka bolesti kod njih je dramatično povećana stopa smrtnosti.”

Otkako je počela pandemija koronavirusa, u Njemačkoj opada i broj novih pacijenata s akutnim moždanim udarom. Čuvena berlinska klinika Charite ovih je dana priopćila da je to primijećeno širom Njemačke, ali i u drugim dijelovima Europa. I ovdje se očigledno radi o strahu ljudi od zaraze novim virusom.

„Ne pozvati hitnu pomoć je kobna odluka”, kaže Wolf-Rüdiger Schäbitz, predstavnik Njemačkog udruženja stručnjaka za moždani udar (DSG). Naime, svaka minuta oklijevanja povećava rizik da će pacijent umrijeti ili da će se pojaviti trajna oštećenja poput paralize, poremećaja govora, vida, koordinacije ili depresije.

Rak – mora se započeti ili nastaviti liječenje

I još jedna kritična skupina bolesnika sada izbjegava bolnice – oboljeli od raka. Posebno je opasno ako osobe oboljele od raka sada prekinu terapije. „Bez liječenja tumori jednostavno nastavljaju rasti, šire se na područja gdje ih više ne možemo operirati ili stvaraju metastaze”, kaže Dirk Arnold, medicinski direktor centra za tumore u klinici Asklepios u Hamburgu.

Zbog toga Arnold oboljelima preporučuje da obave detaljne preglede i razgovaraju s liječnikom o terapiji. „Moramo pokušati omogućiti razuman tretman svim pacijentima,” kaže Arnold i dodaje: „Naravno da to vrijedi i za žrtve pandemije, ali ne isključivo za njih.”

(Izvor: DW/Der Spiegel)

Objava Tri najsmrtonosnije bolesti i korona pojavila se prvi puta na Republika.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić izjavio je danas da su dvije osobe u Srpskoj izliječene od virusa korona.
Šeranić je rekao da je pod nadzorom 2.026 osoba, a da su iz nadzora izašle 192 osobe.

U Genovi je od koronavirusa ozdravila osoba liječena s eksperimentalnim lijekom Remdesivir. Imamo prvu osobu koja je ozdravila nakon što je bila tretirana eksperimentalnim lijekom Remdesivirom, kazao je primarijus klinike za infektivne bolesti bolnice San Martino u Genovi Matteo Bassetti tijekom večerašnje konferencije za novinare o koronavirusu, javlja Tomašević za Večernji list HR.

Liječenje 79-godišnjeg pacijenta započelo je 7. ožujka, a sada je već dva brisa (tampone) pokazala negativnost na koronavirus. Pacijent će se uskoro vratiti u Lombardiju, kazao je Bassetti i naglasio kako su svi liječnici jako zadovoljni jer se čini da je taj lijek uspješan. Bassetti je dodao kako imaju još pacijenata koje liječe istim lijekom.

Prva dva zaražena bilježi Crna Gora, a u taj broj u Srbiji se popeo na 72, a u Hrvatskoj na 69.

/Republikainfo.com/

Objava DOBRE VIJESTI: U RS-u ozdravila dva oboljela, u Italiji ozdravio 79-godišnjak iz Lombardije liječen eksperimentalim lijekom pojavila se prvi puta na Republika.

Bolnica Huoshenshan (ili planina boga vatre) opremljena je s 1000 kreveta za pacijente u kojih je zaraza potvrđena i sagrađena je kako bi se ublažio pritisak na druge bolnice u gradu u kojem se virus širi.

Epidemija je do sada usmrtila 361 osobu, a zaraženo je više od 17.000 u Kini te najmanje 171 osoba izvan nje.

U pokrajini Hubei u kojem se nalazi grad Wuhan zaraženo je više od 11.000 ljudi, objavila je u ponedjeljak državna televizija.

Bolnica Huoshenshan sagrađena je po uzoru na bolnicu u Pekingu podignutu 2003. godine za pacijente pogođene SARS-om (teški akutni respiratorni sindrom).

Više od 7.500 radnika sudjelovalo je u gradnji brzinski podignute bolnice u Wuhanu na kojoj su radovi počeli 25. siječnja i zgotovljeni za vikend.

Kina gradi i drugu bolnicu u Wuhanu u kojoj će se također liječiti pacijeniti zaraženi koronavirusom. Ta će bolnica imati 1600 kreveta i zvat će se Leishenshan (planina gromovnika) i trebala bi biti završena 5. veljače.

(Izvor: HINA)

Objava Bolnica u Wuhanu, sagrađena za samo 8 dana, prima prve pacijente pojavila se prvi puta na Republika.

U međuvremenu je i svih četvero pacijenata, kod kojih je također bio utvrđen virus H1N1, a koji su bili hospitalizirani na tom odjelu, uspješno izliječeno te pušteno iz bolnice, prenosi BHRT.

“Trenutno imamo samo jednog, novog pacijenta za kojeg je također potvrđeno da je zaražen istim virusom gripe. Ali, on je na vrijeme primio antivirusnu terapiju pa, bez obzira što ima i leukemiju, ne očekujemo da se kod njega razvije teža klinička slika”, smatra Drljević te dodao kako je taj pacijent danas prebačen na njegovo odjeljenje s Odjela hematologije KBZ-a.

/Republikainfo.com/

Objava U Zenici i druga osoba preminula od infekcije virusom H1N1 pojavila se prvi puta na Republika.