Piše: Tomica Bajsić za Jutarnji list 
(Pisac je i prevoditelj, likovni umjetnik i grafički dizajner po struci. Živi s obitelji u Zagrebu, gdje je i rođen. Predsjednik je Hrvatskog PEN-a)

Taj groteskni isljednički čin, gdje je kriv ubijeni, a ne ubojica, i “oprostit će ti moj prijatelj Putin što te napao ako se ispričaš”, naličio je više igrokazu iz ćelije Guantanama. Odijelo Zelenski ne nosi dok ne završi rat jer se solidarizira sa svojim vojnicima koji krvare na ratištu, i sa svim civilima koji im pomažu u obrani. Dostojanstvo u trpljenju, zajedništvo i odlučnost Ukrajinaca da prežive i zadrže slobodu malo koga je ostavilo ravnodušnim.

Nitko više od samih Ukrajinaca ne želi mir, ponavlja njihov predsjednik, kojeg je pod zub uzela grupa nasilnika i ucjenjivača koji mu na silu žele prodati ciglu. Njegova hrabrost, skromnost i strpljivost odgovaraju profilu običnog čovjeka koji bi na noćnoj stanici metroa stao u obranu žene u opasnosti ili prvi pomogao susjedu u nevolji, ali on je i zapovjednik trenutno najizdržljivije europske vojske koja već tri godine junački odolijeva moćnoj ruskoj oklopno-mehaniziranoj sili. Trumpov klub milijardera u Zelenskom vide pokladnu krnju za spaljivanje, fašničkog princa karnevala kojeg se za Pepelnicu utapalo na Savi u Zagrebu. Njemu je to nametnuta kušnja koju treba pregrmjeti kako bi spasio svoju zemlju.

Povijesna je to scena koja će možda imati svoje mjesto i u budućoj Povijesti 21. stoljeća u fotografijama. “Stjeran u kut neće imati kud”, bio je radni naslov skeča kojem je Zelenski, svojim neodstupanjem od osnovne ljudskosti, promijenio naslov u “Mali veliki čovjek”. U Ovalnom uredu jedan pored drugoga sjedili su čovjek bez odijela i odijelo bez čovjeka.

Nakon što su ukrajinskog predsjednika izbacili iz Bijele kuće, Trump je pojeo i ručak namijenjen Zelenskom. Kamala Harris je u prošlogodišnjem sučeljavanju rekla da će Trump, ako bude izabran, pomoći Putinu da dođe do Kijeva, a onda će Putin Trumpa pojesti za doručak. Možda će Trump, kada se sastane s Putinom, obješenjački uskliknuti: “Gledajte, ručali smo zajedno i nije me pojeo!”

Čim je ručak završio, već smo mogli na televiziji vidjeti da ovaj naš planet nije okrugao, nego je ovalan, podešen po mjeri domaćina.

Zelenskog su zaskočili na Fox TV-u besmislenim pitanjima zašto se Mali veliki čovjek nije ispričao Odijelu bez čovjeka, i zašto ih ne poštuje i zašto je nezahvalan, iako mu na sastanku nisu dali da dođe do riječi kako bi obranio svoje stavove. Rat je Ukrajini nametnut i ona se junački brani od ruske agresije, a on je predsjednik zemlje koja svakodnevno trpi udare. Uskratili su prevoditelja na ukrajinski, uveli reportera ruske agencije i svoju medijsku porotu.

Ukrajinski predsjednik zahvalio se SAD-u i svim njegovim građanima za vojnu pomoć 94 puta od početka cjelovite ruske invazije na Ukrajinu 24. 2. 2022. No Trumpu to nije važno, a po uzoru na Putina nije s činjenicama posvađan, nego ih samo zagradi šiljastim kolcima u krug, pa činjenice ostanu neupotrebljiva zabuna, historijska anomalija. Kao odgovor Trumpu koji ga je napao da nema karte, svodeći tako ljudske živote na kartu u špilu, Zelenski je rekao da on ne igra karte. Odgovoran je svojim sunarodnjacima, predsjednik je zemlje u ratu.

Kada Trump vuče vodu na Putinov mlin, Zelenski ne može šutjeti. Teško će mirovni dogovor s Rusijom biti na čvrstim nogama ako Rusija ne bude prisiljena na to jedinstvenom snagom zemalja koje se smatraju demokracijama, što mu je poznato iz dugotrajne povijesti ugnjetavanja, falsificiranja i manipuliranja činjenicama u korist ruskih diktatora. Putin je škorpion iz basne koji će svaku žabu ubosti na pola puta preko rijeke, takva mu je priroda. Teško mu je vjerovati u njegovu miroljubivost, dok se sprema komadati ranjenu Ukrajinu u kojoj će Trump plodouživati u rijetkim mineralima.

Težak su udarac i svjetska psina Trumpove optužbe da je Ukrajina pokrenula rat, njegov plan ukidanja sankcija agresorskoj Rusiji i ukidanje vojne pomoći Ukrajini i razmjene obavještajnih podataka, a tako i pokušaj micanja Zelenskog zazivanjem izbora koje većina Ukrajinaca ne želi jer nisu ni provedivi iz više razloga, ne samo zato što bi to odgovaralo Rusiji da nametne nekoga svoga.

Milijuni iz okupiranih područja bili bi isključeni od glasanja. Ukrajina ima 880.000 vojnog osoblja od kojih su mnogi u ratnim zonama i otežano im je glasanje. Glasačka mjesta bila bi moguće izložena granatiranju. Međunarodni promatrači ne bi mogli biti svuda prisutni. Više od sedam milijuna Ukrajinaca živi u inozemstvu. Teško se može provesti slobodno političko natjecanje. Otvorio bi se veliki manevarski prostor za Putina. A većina Ukrajinaca podupire Zelenskog kojeg on odavno želi maknuti, a sada i Trump.

Čini se da vodeći svjetski lider Trump doživljava ljude kao ribe i artefakte u svom akvariju, koje svakog trenutka može baciti kroz prozor, ako se ukažu kao trun u oku stvaratelja, ovisno o hiru i ekonomskoj svrsi. Ako nije u svrhu zarade, solidarnost smatra slabošću. Takvo se rezoniranje širom Amerike ogleda u milijunima beskućnika, ljudi bez osnovne pomoći ili mogućnosti preživljavanja. Kao predsjednik SAD-a, svima na svijetu nudi pustaru duha kao nadomjestak civilizacijskim humanističkim vrijednostima.

Za Europu Trump je ruka koja njiše kolijevku da je prevrne.

Je li SAD demokracija? Kako za koga, i kako kada, trenutno sigurno nije. Glavni zaštitnici demokracije još od kraja 19. stoljeća vode osvajačke ratove i prevrate u svijetu. Ipak smo prošli puno toga zajedno, rekao je Trump za ruskog diktatora Putina, odgovornog za masovne zločine protiv čovječnosti u napadnutoj Ukrajini. Da je on bio umjesto Zelenskog u Ovalnom uredu, tada bi Putin, Trump i Vance razmjenjivali šale kao tri ratna druga i busali se u prsa kako su oslobodili Europu od nacista.

Vjerujem da je Zelenski i prije samog dolaska određen za ulogu krivca koji ne želi sklopiti mirovni sporazum, jer Trump Putina ne može prisiliti na ništa živo pod kapom nebeskom. Ruskom neoimperijalizmu odgovaraju i rat i mir, ali samo po njihovom krojačkom metru. Ukrajine se slobodni svijet ne smije odreći, kao ni ideje slobode i dostojanstva u međusobnim odnosima koji ne smiju biti zasnovani na strahu, nasilju i ponižavanju. Ustrajna borba Ukrajine za slobodu nasuprot tiraniji daje nadu čak i kada se vrijednosti koje njegujemo čine tako krhkima.

Europa se okreće prema sebi i želi se ujediniti u obrani, bez interferencije Putinovih saveznika unutar EU. Misle ojačati podršku Ukrajini kako bi se spriječilo razoružanje obrambenih snaga Ukrajine i pomoglo tim trenutno potresenim vratima Europe. Trump mahnita s druge strane lijepog velikog oceana. Dok formira transsibirske i ruši atlantske alijanse, želi od Gaze napraviti Las Vegas na Mediteranu. Moguće ispod odijela nosi i majicu Occupy Grenland, jer kada se domogne tog dijela Danske, nametnut će carine i pingvinima na Arktiku.

Na rubovima Harkiva, sveučilišnog grada udaljenog trideset kilometara od ruske granice, sve je zamrlo u ruševinama uništenih obitavališta ljudi, otvorenim dupljama zgrada koje nakon raketiranja nemaju vanjskih zidova i prozora. Kroz te duplje prodiru oči Putinove Rusije koje se neće umiriti deklarativnim pacifizmom, neodređenim dogovorima i povlađivanjem sili koja ne poznaje pravo slabijega. Srušeni zidovi, nijemi svjedoci razaranja i na velikoj osnovnoj školi, trokatnici od koje su nakon raketiranja ostali potporni stupovi, školske stube i samo jedan čitavi zid na strani okrenutoj igralištu i kroz čije se prozorsko okno mogu vidjeti djeca kako igraju košarku.

Na igralištu i visoka dizalica, pogođena i van funkcije. Čini se kako doba dinosaura nije bilo tako strašno, nije bilo ni nuklearnih ni dalekometnih raketa ni mina u zemlji kojom su hodali. Djeca to dobro znaju iz slikovnica i enciklopedija. Bili su mirni biljojedi, ta divovska stvorenja, kojih se djeca ne boje, iako im i njihova sjena može prekriti sav vidljivi prostor.

U Kijevu, kada je sirena, sve zamre, ali već deset minuta nakon raketiranja život teče dalje ulicama. U Lvivu, jednom od najljepših i najeuropskijih gradova na prostoru Europe, sveučilišta se pune, kazališta i festivali, ljudi se ne daju i trude se živjeti punim plućima i raditi kako bi se održali. Ne žele se pokoriti ni odustati od svoje slobode, kao uostalom i širom zemlje, već tri godine u stalnoj neizvjesnosti, ali ne daju se zaplašiti i otjerati u mišje rupe, vjeruju u slobodu i povratak na okupirana područja, u pravedni i dostojanstveni mir. Nadaju se povlačenju ruske vojske u čijem obijesnom pohodu stradavaju i dalje mnogi civili, muškarci i žene, djeca i starije osobe; brišu se ukrajinski gradovi i sela, zatire kulturni identitet. Ubijeno je 89 ukrajinskih i inozemnih novinara i počinjeno je 637 nasilnih djela protiv novinara i medija u Ukrajini. Ruske trupe nastavljaju napadati i otimati novinare na teritoriju Ukrajine. Ubijeno je više od sto umjetnika, pisaca, glazbenika i kazalištaraca.

Umjetnica i pjesnikinja Katarina Mihaljicina vjeruje da je snimka iz Ovalnog ureda do kosti ogolila činjenicu da ti ljudi jednostavno ne shvaćaju ili ne žele razumjeti kako je to živjeti u konstantnom ratu, kako iz dana u dan, čak iz sata u sat, gubiti bliske ljude i kako vidjeti sve te zastave preko svježih grobova poginulih vojnika. Kako, recimo, pronaći riječi za majku čiji je drugi sin, pjesnik i prijatelj, upravo ubijen sa samo 28 godina. Želi i vjeruje u mir, ali teško joj je prihvatiti da počinjeni zločini nad njima ne budu jasno označeni i kažnjeni. Ukrajinci vjeruju u svoje vojnike, koje sada, nakon zasjede u Ovalnom uredu, vide kao jedinu nadu, svoj jedini štit i obranu od ruske okupacije. Mnogi su, poput Katarine, već oguglali na rakete, ali užasava ih mogućnost života u zarobljeništvu, bez osnovnog ljudskog dostojanstva. Ne žele da im djeca rastu u nekoj formi koncentracijskog logora.

Ta već sada duboka trauma je unutarnji otisak, svjedočanstvo, kao u stihovima Viktorije Ameline, ubijene od ruske rakete u Kramatorsku: “Kad oni nišane u tebe/ne znaju da sa mnom imaju posla/s mojom pričom o tebi koja ne prolazi/s pričom koja neće završiti/zajedno sa svima nama/s onim, sestro, što nikad ne prolazi.” Unutarnji otisak koji se na svaku žrtvu prima različito, pa je potrebna i psihološka pomoć svakome posebno, što vrijedi kako bi društvo moglo pohvatati konce u vrijeme i nakon rata, i u konačnoj slobodi i miru.

“Mi smo poput goruće šume koja je spaljivana uvijek iznova kroz stoljeća nesamostalnosti, ali naš se ukrajinski identitet stalno vraća, poput feniksa koji se diže iz pepela”, zapisala je ukrajinska pjesnikinja Iya Kiva.

Što je P.E.N.

Hrvatski P.E.N. centar je nevladina udruga osnovana 1927. godine kao jedna od najstarijih članica udruge P.E.N. International, svjetske udruge pjesnika, romanopisaca, esejista, dramskih pisaca, scenarista, povjesničara, kritičara, prevoditelja, izdavača i žurnalista okupljenih u obranu slobode izričaja, zainteresiranih za sudbinu književnosti i opstanak jezika « male protočnosti » u suvremenom svijetu, spremnih osobnim primjerom i već stečenim književnim ugledom, založiti se za ljudska i intelektualna prava, etičke standarde civilnog društva i mir u svijetu. P.E.N. senzibilizira javno mnijenje protiv rasnih, spolnih, vjerskih i nacionalnih predrasuda i govora mržnje. P.E.N. brani slobodu riječi i prava pisaca i publicista ugroženih represivnom politikom. Temeljna zadaća te međunarodne udruge je promicanje dobra u svijetu intelektualnom solidarnošću i snagom književne riječi.

Objava Groteskni isljednički čin ili čini li odijelo čovjeka? pojavila se prvi puta na Republika.

Dopisnik Al-Jazeere, Ivica Puljić bio je u Ovalnom uredu i svjedočio napadu Donalda Trumpa i JD-a Vancea na Volodimira Zelenskog. Ne može se oteti dojmu da je sve bilo planirano, a za Dnevnik.hr kazao je da u svojoj novinarskoj karijeri nikad nije vidio ni čuo išta slično onome što se u petak događalo u Bijeloj kući.

‘Bio sam bezbroj puta u Bijeloj kući, pa i u petak, i u Ovalnom uredu. Ovo je najveći skandal u poijesti Amerike uključujući ono čime su se svojedobno bavili predsjednik Clinton i Monica Lewinski‘, ustvrdio je Puljić.

Smatra da je ‘sastanak‘, odnosno napad Donalda Trumpa i JD-a Vancea na Volodimira Zelenskog zapravo cijelo vrijeme bio planiran.

‘Trump i Vance, dvojica najmoćnijih ljudi svijeta su svoju agresivnost strovalili na čovjeka čija je zemlja u ratu, napadnuta je, ljudi ginu. On je umoran, godinama pod stresom, a i najvažnije, engleski mu nije materinji jezik. Još na ulazu provokacija ‘kako se dotjerao”, rekao je Puljić.

Sumnju u ‘namještaljku‘ za Zelenskog, Puljiću je produbio još jedan detalj. Naime, izvjestiteljima zapadnih novinskih agencija AP i Reuters bio je zabranjen ulaz u Ovalni ured. S druge strane, reporter ruske agencije TASS je ušao bez problema.

‘On je uživo na svojem telefonu prenosio što se događalo unutra, jer ono što ste vidjeli je bila snimka, a to se ne smije. Tek kada su ga drugi novinari pitali što to radi bio je zamoljen da ode‘, ispričao je Puljić.

Kako bilo, Zelenski je nakon tog neugodnog događaja u intervjuu za Trumpovu omiljenu TV postaju Fox News naglasio da odnos SAD-a i Ukrajine može biti spašen, jer se ne radi o odnosu dvoje ljudi, već dvije države.

‘Amerika je oko ovog pitanja ideološki podijeljena, a Trump je bijesan jer su europski čelnici toliko uz Zelenskog. Navodno se čulo kako u Bijeloj kući viče: ‘Ovo je trebao biti moj dogovor, ja želim Nobelovu nagradu‘. On želi da ju zaista dobije”, zaključio je Puljić uz doskočicu Winstona Churchilla: ‘Uvijek možete računati da će Amerikanci učiniti pravu stvar – nakon što su pokušali sve ostalo.‘

/Desk/

Objava Novinar Ivica Puljić o namještaljci za Zelenskog: “Najveći skandal u Ovalnom uredu u povijesti Amerike, veći i od skandala ‘Clinton-Lewinski’ pojavila se prvi puta na Republika.

“Diplomacija propada kad se pregovarački partneri ponižavaju pred očima svijeta”, rekao je Steinmeier u subotu za dpa tijekom leta prema Urugvaju.

“Scena u Bijeloj kući jučer ostavila me bez daha. Nisam mislio da ćemo ikada morati braniti Ukrajinu od Sjedinjenih Država”, izjavio je Steinmeier, odstupivši od svoje uobičajene diplomatske suzdržanosti.

Steinmeier je naglasio da Europljani ostaju privrženi slobodi, demokraciji i vladavini prava.

“Moramo spriječiti da Ukrajina bude prisiljena prihvatiti podčinjenost”, dodao je.

Trump je u petak optužio Zelenskog da nepromišljeno ugrožava globalnu sigurnost odbijanjem pregovora o mirovnom sporazumu s Rusijom, upozoravajući da se “kocka s Trećim svjetskim ratom” i životima milijuna ljudi.

Steinmeier je rekao da Njemačkoj “hitno treba snažna vlada” kako bi se nosila s krizom.

Njemačka je prije tjedan dana održala savezne izbore na kojima su pobijedili demokršćani, a njihov lider Friedrich Merz vjerojatno će postati kancelar.

Robert Habeck, njemački ministar gospodarstva i vicekancelar, u subotu je podržao Ukrajinu, pozivajući na brzo oslobađanje 3 milijarde eura za obranu Ukrajine.

“Kako bismo osigurali potrebnu podršku Ukrajini, sada bismo trebali učiniti što možemo u kratkom roku”, napisao je na X-u.

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock rekla je u subotu da europski čelnici koji se sastaju sljedeći tjedan moraju donijeti odluke o sveobuhvatnom financijskom paketu za Ukrajinu. Također je pozvala Njemačku da oslobodi dodatnih 3 milijarde eura pomoći za Ukrajinu.

/Desk/

Objava Njemački predsjednik Steinmeir: “Scena u Bijeloj kući ostavila me bez daha. Nisam mislio da ćemo ikada morati braniti Ukrajinu od SAD-a” pojavila se prvi puta na Republika.

Kako izvješćuje CNN pozivajući se na ukrajinski izvor, ukrajinski predsjednik Volodumir Zelensky razgovarao je s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom nakon njegovog žestokog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući.

Zelenski je također razgovarao s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, rekao je izvor CNN-a. U međuvremenu, evo kako su europski čelnici reagirali na društvenim mrežama na napetu raspravu između dva predsjednik.

Europska unija poručila je u petak ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da ima njezinu nepokolebljivu podršku nakon njegovog sukoba s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i naprasnog napuštanja sastanka u Bijeloj kući.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron: “Postoji agresor, a to je Rusija, i napadnuti narod, a to je Ukrajina”, rekao je Macron francuskoj televiziji BFMTV.

“Bili smo u pravu što smo pomogli Ukrajini i sankcionirali Rusiju prije tri godine, i što smo to i nastavili činiti”, dodao je Macron. “Moramo zahvaliti svima koji su pomogli i moramo poštovati one koji se bore od početka.”

Poljski premijer Donald Tusk: “Dragi (Zelenski), dragi ukrajinski prijatelji, niste sami.”

Hrvatski premijer Andrej Plenković podržao je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog nakon njegovog sukoba s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući, naglašavajući da samo “pravedan mir može trajati”.

– Hrvatska iz vlastitog iskustva zna da samo pravedan mir može trajati. Hrvatska Vlada čvrsto vjeruje da Ukrajini treba takav mir mir koji znači suverenost, teritorijalnu cjelovitost i sigurnu Europu, dodao je.

Španjolski premijer Pedro Sánchez: “Ukrajina, Španjolska je uz vas.”

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock: “Ukrajina nije sama.” “Njemačka zajedno s našim europskim saveznicima ujedinjeno stoji uz Ukrajinu – i protiv ruske agresije. Ukrajina može graditi na nepokolebljivoj podršci Njemačke, Europe i šire. Njihova obrana demokracije i njihova težnja za mirom i sigurnošću je naša.”

Predsjednica Moldavije Maia Sandu: “Istina je jednostavna. Rusija je napala Ukrajinu. Rusija je agresor”, rekla je. “Ukrajina brani svoju slobodu – i našu. Mi smo uz Ukrajinu.”

Predsjednik Litve Gitanas Nausėda: “Ukrajino, nikada nećeš hodati sama.”

Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna: “Jedina prepreka miru je odluka ruskog diktatora Vladimira Putina da nastavi svoj agresivni rat. Ako se Ukrajina prestane boriti, neće biti Ukrajine”, rekao je.

“Podrška Estonije Ukrajini ostaje nepokolebljiva. Vrijeme je da Europa napravi korak naprijed. Ne trebamo čekati da se nešto drugo dogodi; Europa ima dovoljno resursa, uključujući rusku zamrznutu imovinu, da omogući Ukrajini nastavak borbe.”

Orbanova podrška Trumpu

Mađarski premijer Viktor Orban zahvalio je u petak američkom predsjedniku Donaldu Trumpu što je “hrabro branio mir”, nakon njegove žestoke rasprave s Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući.

“Snažni ljudi sklapaju mir, slabi ljudi ratuju. Danas se predsjednik Donald Trump hrabro zauzeo za mir. Čak i ako je to mnogima teško probavljivo. Hvala, gospodine predsjedniče!, napisao je Orban na X-u.

/Republika/

Objava Europski čelnici nakon verbalnog napada Trumpa i Vancea na Zelenskog poručili Ukrajini: “Niste sami” pojavila se prvi puta na Republika.