Macronov govor, održan na dan kada je rat s Iranom zaprijetio da će prerasti u sukob širom regije, ilustrirao je spremnost Francuske da preuzme novu ulogu u opasnom svijetu. No, tajming je bio i podsjetnik na ograničenja Europe nakon desetljeća sklanjanja pod američki nuklearni kišobran.

„Ono što želim više od svega, kao što ste razumjeli, jest da Europljani ponovno preuzmu kontrolu nad vlastitom sudbinom“, izjavio je Macron, izlažući ono što je nazvao strategijom „isturenog odvraćanja“ (forward deterrence).

Francuska će tješnje surađivati na nuklearnoj sigurnosti s Britanijom, drugom nuklearno naoružanom zemljom zapadne Europe, kao i s Njemačkom i još šest zemalja: Poljskom, Nizozemskom, Belgijom, Grčkom, Švedskom i Danskom. To će uključivati zajedničke vježbe francuskih nuklearnih snaga i konvencionalnih snaga tih zemalja, te privremeno premještanje nuklearnih glava izvan Francuske.

„Ovo je najznačajnija revizija francuske nuklearne politike u posljednjih 30 godina“, rekao je Bruno Tertrais, zamjenik direktora Zaklade za strateška istraživanja u Parizu. Rekao je da to neće zamijeniti postojeći američki predvođeni NATO nuklearni kišobran, ali bi moglo služiti kao „osigurač“.

Alexander K. Bollfrass, voditelj strategije, tehnologije i kontrole naoružanja na Međunarodnom institutu za strateške studije u Berlinu, nazvao je to „značajnim korakom u odvraćanju za Europu od strane Europljana“. No dodao je: „Također je jasno da Macron ne predlaže rješenje problema nesigurnosti oko američkog proširenog odvraćanja.“

Govoreći u strogo utvrđenoj podmorničkoj luci u Bretanji, Macron je rekao da će Francuska zadržati konačnu kontrolu nad svojim nuklearnim arsenalom. Za razliku od Sjedinjenih Država ili Britanije, Francuska se neće pridružiti NATO-voj grupi za nuklearno planiranje, potvrđujući tradiciju francuske neovisnosti koja datira desetljećima unazad.

Ipak, Macron je opisao svijet koji se radikalno promijenio otkako je održao svoj posljednji veliki govor o nuklearnoj strategiji Francuske u veljači 2020. Ruska invazija na Ukrajinu i predsjednik Trump koji je preokrenuo transatlantski savez, rekao je, nametnuli su Francuskoj obvezu da ažurira svoju definiciju odvraćanja.

„Šest godina kasnije, nalazimo se u drugom strateškom svemiru“, rekao je Macron. „Moramo prijeći u potpuno drugu fazu.“

Francuska ne djeluje samo na vlastitu inicijativu, već i kao odgovor na tiho poticanje nekih susjeda da predvodi paneuropsko nuklearno odvraćanje. Njemačka, koja se povijesno pozicionirala izravno pod američki nuklearni kišobran, pokrenula je tu ideju s Francuskom, privatno i javno.

U ponedjeljak su Francuska i Njemačka izjavile da će uspostaviti nuklearnu upravljačku skupinu na visokoj razini za koordinaciju planiranja o pitanjima kao što su najbolji omjer konvencionalnih snaga, tehnologija raketne obrane i francusko nuklearno oružje. Njemačke konvencionalne snage sudjelovat će u zajedničkim nuklearnim vježbama s Francuskom.

U eseju prošlog mjeseca u časopisu Foreign Affairs, njemački kancelar Friedrich Merz napisao je da bi svako europsko odvraćanje moralo biti u okviru NATO-a i da ne smije diskriminirati u zaštiti koja se nudi europskim zemljama. Bollfrass je rekao da Macronovo inzistiranje na nastavku francuske kontrole nad arsenalom neće iznenaditi njemačke dužnosnike, koji ne bi ni očekivali ništa drugo.

Švedska, koja je početkom 1970-ih ugasila svoj tajni program nuklearnog oružja i postala gorljivo predana nuklearnom razoružanju, nedavno je ugostila francuski nosač zrakoplova Charles de Gaulle, koji može nositi borbene zrakoplove naoružane projektilima s nuklearnim vrhovima.

Iako su dijelovi Macronova govora bili upečatljivi, stručnjaci za nuklearno oružje rekli su da njegovi planovi, u cjelini, neće transformirati europsku sigurnost. Iz političkih, doktrinarnih i tehničkih razloga, rekli su, Francuska nikada neće moći zamijeniti nuklearni kišobran koji Sjedinjene Države pružaju Europi od kraja Drugog svjetskog rata.

Francuska se također suočava s akutnom političkom neizvjesnošću, s krajnje desnom strankom koja trenutačno vodi u anketama za predsjedničke izbore sljedeće godine. Ako Jordan Bardella, vjerojatni kandidat stranke Nacionalno okupljanje, naslijedi g. Macrona, nije jasno bi li on nastavio putem dublje koordinacije s Europom.

U izjavi, Bardella i Marine Le Pen, čelnica stranke, rekli su da je Macronov prijedlog o raspršivanju francuskog nuklearnog oružja drugdje po Europi „politička vježba odnosa s javnošću, provedena bez obzira na nacionalne interese“.

Francuska ima četvrti najveći nuklearni arsenal na svijetu, nakon Rusije, SAD-a i Kine, s oko 290 bojevih glava, prema Federaciji američkih znanstvenika. To oružje može isporučiti zrakoplovima, projektilima srednjeg dometa ili iz podmornica putem interkontinentalnih balističkih raketa.

Iako francuska nuklearna doktrina ima sličnosti s onima SAD-a i Britanije — dizajnirana je da odvraća napade, a ne da bude oruđe rata — francuski čelnici dugo su je nastojali držati po strani. To je najjasnije ilustrirano 1966. godine, kada je Charles de Gaulle povukao Francusku iz NATO-ovog integriranog vojnog zapovjedništva.

Za razliku od Sjedinjenih Država i Britanije, Francuska se nikada nije eksplicitno obvezala na „prošireno odvraćanje“ — obećanje da će pružiti nuklearni kišobran svojim saveznicima u NATO-u — iako je rekla da je njezino oružje dizajnirano za zaštitu francuskih „vitalnih interesa“, što je fraza ostavljena namjerno dvosmislenom.

U ponedjeljak ju je Macron malo pojasnio. „Možemo li smatrati da je opstanak naših najbližih partnera ugrožen, a da to ne utječe na naše vitalne interese?“, rekao je. „Ili obrnuto, da se ekstremna prijetnja u Europi tiče samo nas?“

Neki stručnjaci tvrde da su razlike između nuklearnih doktrina Francuske i njezinih saveznika u NATO-u preuveličane; posljednjih desetljeća došlo je do „de facto“ konvergencije. Francuska je, na primjer, pokazala spremnost da upotrijebi nuklearno oružje kako bi odvratila uporabu oružja za masovno uništenje od strane državnih sponzora terorizma, čime se približila stavovima Sjedinjenih Država.

Francuska se već približila susjedima. Prošlog srpnja, g. Macron potpisao je sporazum o nuklearnoj sigurnosti s premijerom Keirom Starmerom iz Britanije, što je bilo najznačajnije ažuriranje doktrine između Britanije i Francuske od 1995. godine.

Europski dužnosnici bili su nestrpljivi da g. Macron objavi svoju nuklearnu strategiju u nadi da Francuska može učvrstiti neke od promjena prije nego što on napusti dužnost sljedeće godine. G. Bollfrass je rekao da ga ohrabruje Macronov naglasak na uspostavljanju savjetodavnih skupina između Francuske i Njemačke.

„Svaki nasljednik može povući predsjedničke izjave“, rekao je. „Ali upravo ta interakcija na radnoj razini gradi povjerenje i suradnju.“

Macron je odbio reći koliko će točno bojevih glava Francuska dodati svom arsenalu. No njegov govor, održan s podmornicom u pozadini, bio je pedantno koreografiran kako bi se prikazala francuska vojna moć. Ponudio je oštar pregled svjetskih nuklearnih žarišta — od Indije i Pakistana do Kine i Sjeverne Koreje. I rekao je da je Trumpova Nacionalna sigurnosna strategija poziv Europi „da se izravnije brine o svojoj sigurnosti“.

„Sljedeće pola stoljeća“, zaključio je, „bit će doba nuklearnog oružja.“

Objava Macron širi francuski nuklearni arsenal i obećava zaštitu susjedima pojavila se prvi puta na Republika.

Tradicionalno, najveća izvozna tržišta BiH su Sjedinjene Američke Države, Češka, Irak, Slovačka, Bugarska, Hrvatska, Turska te Maroko i Burundi. Irak je početkom godine bio među većim kupcima, ali nije bio prvo izvozno tržište, da bi krajem godine, zbog velikih isporuka toj zemlji, postao najveće pojedinačno izvozno tržište BiH, pretekavši i SAD.

Izdvajanje u odnosu na BDP

Rastuća proizvodnja u BiH dio je šireg regionalnog trenda, gdje obrambena potrošnja zemalja Zapadnog Balkana kontinuirano raste posljednjih pet godina. Prema analizi studije “Zanemareni europski saveznici: Zašto je zapadni Balkan važan za obrambenu spremnost EU”, očekivalo se da će sve države regije, s iznimkom BiH, u 2025. izdvajati više od 2% BDP-a za obranu, što je iznad procijenjenog prosjeka Europske unije i vrlo blizu razine unutar NATO-a.

Gledajući izdatke zemalja Zapadnog Balkana kao postotak njihova BDP-a, 2021. godine on je u Bosni i Hercegovini iznosio 0,80%, dvije sljedeće godine po 0,70%, 2024. godine izdaci su povećani na 0,81%, da bi 2025. godine skočili na 0,90%. To je i dalje ispod 1% BDP-a, što ukazuje na to da BiH troši relativno mali dio svoje ekonomije na obranu. Od svakih 100 KM koje je ekonomija stvorila u 2025. godini, oko 0,90 KM odlazilo je na obranu.

Usporedba izdvajanja za obranu (% BDP-a):

Analiza pokazuje kako većina zemalja Zapadnog Balkana prelazi preporučeni prag NATO-a o ulaganju 20% obrambenih proračuna u opremu i modernizaciju, dok Sjeverna Makedonija, Srbija i Albanija dosežu ili prelaze 30%.

BiH spremna postati globalni proizvođač streljiva

Rat u Ukrajini dodatno je pokazao stanje proizvodnih kapaciteta Europske unije u ovoj industriji. Početkom ove godine tek je oko 30% oružja korištenog na ukrajinskom ratištu proizvedeno u EU. Regija je ovdje dobila svoju priliku nakon što Europa nije uspjela isporučiti obećanih milijun granata.

Proizvodno nasljeđe iz vremena SFRJ, u kojem je stvorena snažna obrambena infrastruktura, živo je i danas. Sposobno je proizvoditi sve – od topničkih granata do oklopnih vozila i bespilotnih sustava. U regiji postoji otprilike 200 tvrtki koje proizvode obrambenu robu i tehnologije, a većina ih se nalazi u Srbiji ili Bosni i Hercegovini.

Srbija i BiH čine većinu vojnog izvoza regije

Srbija i BiH drže većinu vojnog izvoza regije. Srbija prednjači s gotovo 66% regionalnog izvoza, dok Bosna i Hercegovina sudjeluje s oko 32%. Vojna industrija BiH zapošljava oko 5.000 ljudi, a najveće tvrtke su pretežno u vlasništvu entitetskih vlada. Tvrtke poput BNT-a, Pretisa i Binasa povećale su proizvodnju topničkih granata kalibra 155 mm, dronova i druge opreme. Samo BNT proizvodi širok raspon topničkog oružja s ukupnom godišnjom proizvodnjom od 500.000 jedinica.

Vojni analitičar Berko Zečević pojašnjava kako se ključne tvornice ne mogu promatrati odvojeno jer čine integrirani sustav:

• Pretis: Municija velikog kalibra.
• Igman Konjic: Streljivo malog kalibra (do 300 milijuna komada godišnje).
• Ginex: Proizvodnja inicijalnih kapisli bez kojih streljivo nije funkcionalno (pokriva velik dio svjetskog tržišta).
• Binas: Proizvodnja upaljača za granate.
• BNT-TMiH: Proizvodnja minobacača i artiljerijskog oružja (105 mm, 122 mm, 155 mm).

Zbog toga potencijalni investitori, uključujući države članice NATO-a, u BiH prepoznaju iznimno kvalificiranu radnu snagu, iskusne inženjere te postojanje kompletne tehničko-tehnološke dokumentacije.

Objava BiH kao ključni europski saveznik: Obrambeni sektor regije u fokusu zbog globalnih potreba, tko kupuje oružje iz Bosne i Hercegovine? pojavila se prvi puta na Republika.

Ovaj napad-ofanziva, počela je 6. veljače i trajala sve do ožujka 1994. godije, a uspješno odolijevanje agresoru, uz mnoge žrtve, u ovom kraju slavi se kao jedna od najvažnijih bitaka novije povijesti ovoga kraja.

Izuzev srpske vojske, Bošnjaci su u ovom kraju imali još jedan problem – tzv. “Abdićevce koji su stali uz srpske snage.

Naime, unutarbošnjački sukob u Bosanskoj krajini bio je oružani sukob između Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH), lojalne središnjoj vladi Alije Izetbegovića u Sarajevu, i Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, lojalne Fikretu Abdiću u Velikoj Kladuši. Trajao je od 27. rujna 1993. do 7. kolovoza 1995. Završio je osvajanjem teritorije Zapadne Bosne zajedničkom Operacijom ‘Oluja’ Hrvatske vojske (HV), Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i ARBiH-a.

Ovogodišnje obilježavanje velike pobjede nad srpskim snagama proteklo je uz vjereske uzvike “Tekbir – Allahu ekber”, ali i nasumičnim rafalima, iako je među prisutnima bilo djece i žena.

Jedan od snimaka, preuzetih s Facebook stranice Grad Bihać u Srcu, možete pogledati: OVDJE

Iako Krajišnici imaju pravo obilježavati svoje zaslužene pobjede, izrazito naglašena vjerska strana ovog slavlja, kao i upotreba vatrenog oružja, potvrđuju tezu kako je ARBiH bila isključivo bošnjačka vojna snaga u prošlom ratu u BiH. S druge strane, više nego problematično je pitanje je upotrebe oružja na ovakvim obljetnicama te čemu ono služi i kakvu poruku šalje, posebno u vremenu punom političkih previranja i kriza.

/Republika/

Objava Uz ‘Allahu ekber’ i pucnjeve u Bihaću proslavljen slom srpske ofanzive pojavila se prvi puta na Republika.

U policijskoj raciji provedenoj u srijedu već su uhićeni Tomislav Zubak, čelni čovjek tvrtke WDG Vitez te Josip Rajić, Nikola Ćato, kao i stečajna upraviteljica “Vitezita” Behrija Huseinbegović.

Portal Raport.ba tvrdi kako je na meti istrage Posebnog odjela za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije (POSKOK) pri Tužiteljstvu FBiH i Matias Zubak, no on nije uhićen jer je izvan BiH.

Tomislav i Matias sinovi su Zvonka Zubaka, hrvatskog trgovca oružjem i vojnom opremom.

Tvrtka “WDG Produkt” iz Zagreba, čiji je direktor Matias Zubak, kupila je 2022. godine viteški “Vitezit”, tvornicu u kojoj se proizvodio barut, za iznos od oko 5,5 milijuna eura.

Sporno je navodno to što je “Vitezit” strateška tvrtka koja je u vlasništvu Federacije BiH pa njena prodaja nije bila moguća bez suglasnosti vlade tog entiteta, a ta suglasnost nikada nije dana.

Pet osoba koje su pod istragom i uhićene su pod sumnjom da su “iskoristili rupe u zakonu” te kupili nekretnine koje su izdvojene iz “Vitezita”.

Prvoosumnjičena u ovom slučaju je stečajna upraviteljica Huseinbegović, a tužiteljstvo je tereti za zloporabu službenog položaja ili ovlasti, kao i Rajića te braću Zubak, koji su dodatno pod sumnjom za kazneno djelo nedopuštenog držanja oružja ili eksplozivnih tvari.

/Desk/

Objava Vitezit pod istragom: Nakon uhićenja Tomislava Zubaka, traga se i za njegovim bratom Matiasom, obojica su sinovi Zvonke Zubaka, hrvatskog trgovca oružjem i vojnom opremom pojavila se prvi puta na Republika.

Trump je komentirao i isporuke oružja Ukrajini među kojima su najiščekivaniji sustavi Patriot.

“Sklopili smo sporazum s Europskom unijom prema kojem će ona u potpunosti financirati oružje za Ukrajinu. Poslat ćemo oružje Europi koja će ga dalje distribuirati Kijevu. Prošlo je mnogo vremena otkad ste čuli takvo što, ali ovaj put Europa plaća. I mogu reći da su bili odlični, imali smo vrhunski summit NATO-a prije nekoliko tjedana. Pristali su povećati izdvajanje za obranu s dva na pet posto. Taj će novac trošiti u SAD-u na naše obrambene tvrtke, Donald Trump”, predsjednik Sjedinjenih Država.

/Desk/

Objava Europa plaća oružje Ukrajini i ništa ne zarađuje, a SAD zarađuje pojavila se prvi puta na Republika.

Sjedeći uz glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea u Ovalnom uredu, Trump je novinarima rekao da je razočaran ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i “vrlo nezadovoljan” Rusijom, dodajući da želi da se rat u Ukrajini završi.

“Napravit ćemo vrhunsko oružje i bit će poslano NATO-u”, rekao je Trump, dodajući da će saveznici Washingtona u NATO-u platiti oružje.

Rutte je potvrdio tu Trumpovu izjavu te je opisao kao “potpuno logičnu”. Vrijednost oružja mjeri se u milijardama dolara.

“Proizvodimo najbolju opremu, rakete, najbolje oružje, Europljani to znaju. Danas smo postigli sporazum kojim je dogovoreno da ćemo proizvoditi oružje, nećemo ga kupovati, nego proizvoditi i za to će nam platiti milijarde dolara na godinu. NATO će koordinirati isporuku oružja”, rekao je Trump.

Oružje bi uključivalo protuzračne rakete Patriot koje Ukrajina hitno traži kako bi obranila svoje gradove od ruskih zračnih napada.

Trump je rekao i da će se ruski trgovinski partneri suočiti s carinama ako se u roku od 50 dana ne postigne mirovni sporazum s Ukrajinom.

“Uvest ćemo vrlo oštre carine ako ne postignemo sporazum u roku od 50 dana, rekao je Trump. Trgovinu koristim za mnogo stvari. Ali odlična je za rješavanje ratova”, dodao je.

Budući da je Trump spomenuo “carine od 100 posto”, dužnosnik Bijele kuće pojasnio je da se to odnosi na 100-postotne carine na ruski izvoz ali i na sekundarne sankcije, koje gađaju treće zemlje koje kupuju robu koju Rusija izvozi.

Takve sekundarne sankcije općenito se smatraju vjerojatnijima u daleko ozbiljnijem utjecaju na rusko gospodarstvo od mjera koje su prethodno uvedene, a koje su Rusiji omogućile da nastavi prodavati naftu kupcima poput Kine i Indije, zarađujući stotine milijardi dolara.

Trump o Putinu: Lijepo priča, a onda navečer sve bombardira

Američki predsjednik sve je više razočaran Putinom jer se ruski čelnik opire Trumpovim pokušajima da pregovara o prekidu vatre između Ukrajine i Rusije.

Očekuje se da će Trump najaviti novi plan naoružavanja Ukrajine ofenzivnim oružjem, što je oštro odstupanje od njegova ranijeg stava, izvijestio je Axios u nedjelju, pozivajući se na dva izvora upoznata s tim pitanjem.

Bijela kuća nije odmah odgovorila na Reutersov zahtjev za komentar. Reuters nije mogao odmah potvrditi izvješće.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je veće obrambene sposobnosti za obranu od svakodnevnog niza raketnih napada i napada dronova iz Rusije.

“Poslat ćemo im Patriote, koji im očajnički trebaju, jer je Putin stvarno iznenadio mnoge ljude. Lijepo priča, a onda navečer sve bombardira. Ali tu postoji mali problem. Ne sviđa mi se to”, rekao je Trump novinarima u bazi Andrews kod Washingtona.

“U osnovi ćemo im poslati razne komade vrlo sofisticirane vojne opreme. Platit će nam 100 posto za to, i to je način na koji želimo”, rekao je Trump.

Novinar Puljić: Prodaja oružja Ukrajini koje će plaćati EU za Trumpa je biznis

Novinar Ivica Puljić za Dnevnik 2 Federalne televizije rekao je da se predsjednik Donald Trump pridružio novoj ideji – prodaji američkog oružja NATO-u koji će ga zatim prebaciti Ukrajini, ističući da ‘to za Trumpa znači biznis’. Trump je Rusima postavio ultimatum – sporazum o kraju rata u 50 dana ili carine od 100%.

”Predsjednik Trump se očigledno pridružio novoj ideji, prodaji američkog oružja europskim zemljama koje će ga zatim prebaciti u Kijev. To za Trumpa znači biznis. Također je najavio da ako u roku od 50 dana Putin ne pristane na primirje, kao što ste vi rekli, Rusija će se naći po teškim američkim sankcijama kroz tarife i do 100%. Osim raketne baterije Patriot, glavne stavke na popisu želja Kijeva i one za koju je Trump rekao da je ključna za ukrajinsku obranu, SAD bi također mogle prodavati rakete kratkog dometa, haubice, rakete zrak-zrak srednjeg dometa članicama NATO-a, koje bi to oružje onda platile Americi i proslijedile ga Ukrajini. Trump očekuje značajan financijski dobitak. Svaki raketni sustav Patriot kojeg ste spomenuli, košta otprilike milijardu dolara. Amerikanci su primijetili da bi bilo brže dostaviti sustave Patriot Ukrajini, ako se već nalaze u Europi, umjesto da se premještaju iz Amerike ili da se proizvode novi u američkoj tvornici za oružje. Opskrba Ukrajine novim oružjem mogla bi postati signal Moskvi da bi Trump ozbiljno mogao početi iznositi svoje frustracije s ruskim predsjednikom Putinom, kojeg je prošli tjedan podsjećao i optužio da priča gluposti. Ozbiljno je frustriran Putinom, kažu u Bijeloj kući. Želi pokazati da ozbiljno namjerava završiti rat. Možda će to Putinu pokazati da je vrijeme za početak pregovora”, komentirao je Puljić za FTV.

Puljić je govorio i o razlozima Trumpove promjene stava prema Rusiji i Vladimiru Putinu.

”Trumpu je trebalo šest mjeseci od kada je ušao u Bijelu kuću, bolje rečeno deset godina kada je 2015. ušao u predsjedničku utrku da shvati da Putin nije pouzdan sugovornik. Ono što Trump još uvijek nije uvjerio sam sebe jeste činjenica da Putin ne mari toliko za teritorijem koliko za željom da Ukrajini ukine suverenitet kao neovisnoj državi”, smatra ovaj dugogodišnji dopisnik iz Washingtona.

/Desk/

Objava BIZNIS vrijedan milijarde -Trup će prodavati oružje Ukrajini koje će platiti EU – Rusiji njavio 100% carine ako ne prstane na kraj rata pojavila se prvi puta na Republika.

Prizor kao iz Sirije. Najednom se zaustavlja kombi-vozilo i iz njega izlaze dvojica muškaraca. Obojica u tamnim taktičkim vojnim odorama. Jedan od njih iznosi stalak, a zatim i pušku. Nakon priprema iz nje počinje pucati drugi muškarac. Muškarac koji je, čini se, sve organizirao ima dužu bradu koja podsjeća na sljedbenike selefijskoga pokreta u Bosni i Hercegovini, piše Večernji list BiH.

Ekskluzivno Večernjem listu BiH prikazani su videokadrovi kojima raspolažu sigurnosne službe BiH, obavještajna zajednica, državna policijska agencija, ali i pravosudne institucije, koje su naložile realizaciju višemjesečne operativne akcije. O ovome slučaju informirane su sve važnije svjetske obavještajne agencije, koje su bile informirane o tijeku ove iznimno složene operacije. Radi se, naime, o slučaju iz okolice Mostara, teško pristupačnim dijelovima Vranjevića u istočnom dijelu grada, gdje je postojalo neformalno strelište. I to ne za bilo kakve namjene.

Pravi arsenal

U utorak su policijske agencije zaplijenile pravi mali arsenal naoružanja i vojne opreme. Ali ne bilo kakve. Najviše je istražitelje uznemirila spoznaja kako su “strijelci” pucali iz oružja 12,7 milimetara. Što je za sve koji su sudjelovali u ratu znak da se radi o isključivo vojnom naoružanju, streljivu i opremi koje nikako civili ne mogu nabaviti. Još više uznemirila ih je spoznaja da su osumnjičeni imali iznimno kvalitetnu optiku te s tim oružjem bili u stanju pogoditi metu na čak jedan kilometar.

Provedeni su pretresi na više lokacija koji se vrše po nalogu Županijskog suda u Mostaru.

Riječ je o nelegalnoj streljani u brdima iznad Mostara u koju je dolazilo više ljudi te se očito obučavala vještina gađanja. Iako dio svjedoka koji su već dali iskaze Tužiteljstvu tvrdi drukčije – da su to jednostavno radili samo zato što “vole pucati iz naoružanja”. I to velikoga kalibra.

Kako se doznaje, među uhićenima je i jedan iznimno ugledan građanin.

Sve je to povezano s navodnim streljačkim klubom koji se, očito, bavio i drukčijim obukama koje su moguće povezane i s pokušajima likvidacije ili pak terorističkih napada. U javnosti se odmah nagađalo kako je riječ o vehabijskoj zajednici, odnosno njihovim sljedbenicima. Što je pak Medžlis Islamske zajednice u Mostaru odlučno demantirao, piše Večernji list BiH.

– Na području Mostara ne postoji vehabijska zajednica – naveli su. Pozvali su medije “na pravilnu upotrebu termina i naziva te imenitelja kako bi se izbjegle ideološke insinuacije i tendenciozne percepcije”.

Kako Večernji list doznaje, organizator ove ilegalne streljane imao je prigodom ispitivanja istu matricu ponašanja kao i drugi pripadnici selefijsko-vehabijske zajednice. Poručio je jasno istražiteljima da bi ponovno isto postupio te da ne priznaje državne institucije Bosne i Hercegovine.

Kamo će ova istraga odvesti istražitelje, teško je procijeniti, no kao na tvorničkoj traci otkrivaju se detalji ovoga ilegalnoga kampa, odnosno streljane. Slučaj korištenja strelišta u Vojarni “Miralem Jugo” Oružanih snaga BiH kod Mostara, a napose jedan incident koji se dogodio sredinom veljače prošle godine, privukao je pozornost svih policijskih i sigurnosnih agencija u BiH s obzirom na to da su iz pištolja pucale osobe iz radikalnih krugova

Francuzi i Danci

Večernji list BiH podsjeća kako je u vojarnu je u veljači prošle godine stigao kombi s više osoba, među kojima je bilo i maloljetnika. Oni su imali uredno odobrenje iz Ministarstva obrane BiH za korištenje strelišta koje inače koriste i civilne organizacije, a vodile su se i obuke gađanja policijskih te drugih agencija. Očito je postojala shema, pa su tako propušteni do strelišta, gdje su počeli pucati iz pištolja.

Stvari su postale sumnjive kada je jedan od vojnika, koji inače toga dana nije trebao biti na straži, jer se kolega razbolio, ugledao skupinu ljudi kod meta na strelištu. Među onima koji su promatrali pucanje iz pištolja bile su žene obučene po islamskim propisima. Imale su na sebi nikabe. Vojnik je nabrzinu i s velike udaljenosti napravio fotografiju na kojoj se vidi kombi kojim su došli te pucači, žene i muškarci koji promatraju kako dvojica gađaju u mete.

Nekoliko njih ima dvojno državljanstvo – bosanskohercegovačko i dansko. Istragom se došlo i do detalja da je ovo strelište za bojevo gađanje koristilo i dvoje francuskih državljana arapskoga podrijetla koji nemaju nikakve veze s BiH. Jedan je bio bivši obavještajac.

/Desk/

Objava Kod Mostara ilegalno vježbali gađanje iz snajpera – uhićeni ne priznaje institucije BiH pojavila se prvi puta na Republika.

Trumpova administracija, koja je preuzela dužnost 20. siječnja, odobrila je gotovo 12 milijardi dolara vrijednu prodaju vojne opremu Izraelu, naveo je Rubio u priopćenju, dodajući da će “nastaviti koristiti sve raspoložive alate kako bi ispunili američku dugogodišnju predanost sigurnosti Izraela, uključujući sredstva za suzbijanje sigurnosnih prijetnji”, prenosi HINA.

Rubio je rekao da je upotrijebio hitne ovlasti kako bi ubrzao isporuku vojne pomoći Izraelu njegovom bliskoistočnom savezniku, koji je sada u krhkom primirju s militantima Hamasa u ratu u Gazi.

Pentagon je u petak priopćio da je State Department odobrio potencijalnu prodaju bombi, kompleta za rušenje i drugog oružja Izraelu u vrijednosti od gotovo tri milijarde dolara.

Administracija je hitno obavijestila Kongres o toj potencijalnoj prodaji oružja, zaobilazeći dugogodišnju praksu da predsjednicima i visoko rangiranim članovima Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma i Odbora za vanjske poslove Senata daju priliku da pregledaju prodaju i zatraže više informacija prije nego što podnesu službenu obavijest Kongresu.

To je drugi put u posljednjih nekoliko tjedana da je administracija predsjednika Donalda Trumpa proglasila izvanredno stanje kako bi brzo odobrila prodaju oružja Izraelu. I administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena koristila je hitne ovlasti da odobri prodaju oružja Izraelu bez revizije Kongresa.

/Desk/

Objava Za Ukrajinu NE, za Izrael DA, i to ubrzano – Rubio potpisao ubrzanu isporuku vojne pomoći Izraelu pojavila se prvi puta na Republika.

“Ovo su pregovori. A u pregovorima, vi pregovarate. Ukrajina želi pregovarati o mineralima, pa razgovaramo o tome”, citiran je dužnosnik Bijele kuće.

Nakon sastanka s Keithom Kelloggom, Trumpovim posebnim izaslanikom za Ukrajinu, Zelensky je signalizirao otvorenost Kijeva za “snažan, koristan sporazum” sa SAD-om o ulaganjima i sigurnosti.

Prema Zelenskom , Ukrajina je spremna za snažan, koristan sporazum sa SAD-om u pogledu ulaganja i sigurnosti. “Predložili smo najbrži i najkonstruktivniji način za postizanje rezultata”, rekao je.

Trump naplaćuje Bidenove zasluge

Ovo bi moglo značiti da je Zelenski “stao na loptu” kada je riječ o verbalnom ratu s Trumpom, ali i kako mu ipak nije u potpunosti udovoljio zahtjevu. Ma koliko to sada zvučalo nevjerojatno, Zelenski u ovoj utakmici s Trumpom ima 1:0, barem kada je riječ o “cjenkanju” s Trumpom oko plemenitih metala i minerala, što svjedoči i “poboljšani” nacrt ugovora čime će Trump, zapravo, naplatiti pomoć Ukrajini koju je slala administracija njegovog prethodnika Joea Bidena.

Prema pisanju medija, nekoliko suradnika Zelenskog poticalo ga je da potpiše ažurirani sporazum kako bi se izbjegle daljnje napetosti s Trumpom i omogućilo predsjedniku da opravda nastavak američke potpore Ukrajini.

Revidirani nacrt navodno je “značajno poboljšan” kako bi bio usklađen s ukrajinskim zakonom.

Trump je ranije sugerirao da bi nove pošiljke pomoći mogle ovisiti o trgovinskim sporazumima koje SAD sklopi s Ukrajinom. Trump je 3. veljače rekao da Kijevu želi pružiti oružje i pomoć u zamjenu za “rijetke zemlje i druge stvari”.

Izvorni američki prijedlog navodno je tražio 50% udjela u prirodnim resursima Ukrajine, uključujući kritične minerale, naftu i plin, kao i udjele u lukama i drugoj ključnoj infrastrukturi kroz zajednički investicijski fond.

Američki ministar financija Scott Bessent predao je početni nacrt Zelenskom tijekom njegova posjeta Kijevu prošlog tjedna. Ukrajinski čelnik rekao je kako Kijev nije spreman potpisati dokument jer ne uključuje nikakva sigurnosna jamstva, kao i da “nije spreman prodati zemlju”.

Prijedlog dolazi usred rastućih napetosti između Kijeva i Washingtona, budući da je Trump posljednjih dana iznio više lažnih tvrdnji o Ukrajini, uključujući nazivanje Zelenskog ” diktatorom ” i optuživanje za odbijanje održavanja izbora preispitujući njegovu predsjedničku legitimnost, a što je na fonu teza koje ističe Kremlj.

Ukrajinski mediji podsjećaju kako Trumpove primjedbe zanemaruju činjenicu da ukrajinski ustav zabranjuje izbore tijekom ratnog stanja, koje je na snazi ​​otkako je Rusija pokrenula svoju invaziju punog opsega 2022. godine.

Ukrajinski dužnosnik rekao je za Kyiv Independent da je Washington prvobitno nastojao uvjetovati ukrajinsko potpisivanje memoranduma sastankom Zelenskog s američkim potpredsjednikom JD Vanceom na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji 14. veljače.

Vance je također kritizirao Zelenskog 19. veljače, nazvavši njegove javne izjave o Trumpu “kontraproduktivnima” nakon što je ukrajinski predsjednik odbacio Trumpovu tvrdnju da mu je podrška u Ukrajini pala na 4%, označivši to ruskom dezinformacijom, točnije, kazavši kako “uz svo dužno poštovanje predsjednik trum živi u svijetu ruskih dezinformacija”. Nakon ove izjave uslijedila je Trumpova optužba kako je ukrajinski predsjednik diktator, da mu je potpora tek 4% te kako bi “mu bilo bolje da održi izbore inače bi mogao izgubiti zemlju”.

Međutim, anketa Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju (KIIS) 19. veljače pokazala je da 57% Ukrajinaca vjeruje Zelenskom, što je povećanje od pet posto od prosinca.

Dok administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa priprema pregovore sa svojim ruskim kolegama, Ukrajinci se boje da će biti isključeni iz pregovora – i odsječeni od buduće američke potpore, uključujući oružje.

Unatoč tome što Ukrajina jako puno ulaže u vlastitu proizvodnju oružja, izgledi za samoodrživost ukrajinske vojne snage nisu sjajni. Pametne frontalne improvizacije u bespilotnim letjelicama i elektroničkom ratovanju tek trebaju nadvladati rusku ratnu proizvodnju tenkova, minobacača, projektila i mina. Ruske bespilotne letjelice, štoviše, nisu ni upola dobre kao ruske.

Kad je riječ o oklopu, Ukrajina često ostaje na obnovi starih sovjetskih vozila. Ukrajinska vojska i dalje treba tražiti od Zapada stalan dotok projektila dugog dometa i preciznu protuzračnu obranu.

Ukrajina ima “vrlo male šanse za preživljavanje bez američkog oružja”, rekao je predsjednik Volodymyr Zelensky za NBC News 15. veljače.

/Desk/

Objava Nakon što je rekao kako je prvobitni prijedlog bio neprihvatljiv, Trumpova administracija Zelenskom poslala “poboljšani” sporazum pojavila se prvi puta na Republika.

Szijjarto je tijekom dana sudjelovao na poslovnoj konferenciji koju je na Jahorini organizirala vlada Republike Srpske nastojeći privući potencijalne investitore no osim Mađara odazvali su se samo predstavnici Rusije, Kine i Ujedinjenih Arapskih Emirata, prenosi HINA.

Šef mađarske diplomacije tamo je bio počasni gost zahvaljujući dobrim vezama koje već godinama s Banja Lukom odnosno čelnikom bosanskih Srba Miloradom Dodikom njeguje vlada Viktora Orbana.

Szijjarto je poručio kako je za svaku vladu najvažnije držati se vlastitih nacionalnih interesa i to treba biti putokaz svima.

– Mislim da je Mađarska dokazala da je istodobno moguće biti lojalni član EU i NATO i uz to uspješno ostvarivati vlastite nacionalne interese, izjavio je Szijjarto koji tvrdi kako se Mađari nikada nisu pokoravali tuđim interesima a sada kroz razgovore pokušavaju doći do rješenja za sporne situacije. Pobjedu Donalda Trumpa na izborima za predsjednika SAD vidi kao “najbolju moguću vijest” za Orbana i sljedbenike njegove politike.

Novog predsjednika SAD opisao je “domoljubom poput Orbana” i vjeruje da će sada Trump donijeti mir diljem svijeta.

Kaže i kako financijske sankcije EU-a nisu pokolebale Orbana u ostvarenju ciljeva koje je zacrtao, uključujući tu afirmiranje “tradicionalnih obiteljskih vrijednosti”. Isto je, kaže Szijjarto, i s nastojanjima Budimpešte da održi otvorenu komunikaciju s Rusijom i tijekom agresije te zemlje na Ukrajinu.

– Mi jednostavno ne dopuštamo da nas smjeste u neke okvire. Dio smo zapadnih integracija ali se ne želimo odreći naših prava da i s Istokom ostvarimo usku suradnju na ekonomskom planu, kazao je Szijjarto.

Tvrdi kako svi oni koji druge pokušavaju od toga odvratiti zapravo koče razvitak.

Dodik je pak hvalio Orbanovu vlast “jer se oduprla svim pritiscima” i najavio dodatno jačanje odnosa s Budimpeštom s obrazloženjem da Mađarska najbolje razumije stanje na zapadnom Balkanu. Rekao je da je Orbanova vlada zapravo bila neka vrsta trojanskog konja RS-a u zapadnim strukturama jer je s političarima iz reda bosanskih Srba i do sada dijelila sve informacije do kojih je došla.

– Otvaramo svu moguću suradnju s Mađarskom i koncipiramo nove odnose, kazao je Dodik najavivši kako će sada mađarski državni kapital ući u Elektroprivredu RS-a pri čemu je plan uspostaviti što je moguće veću integraciju elektroenergetskog sektora.

Potvrdio je kako kani nastaviti bliske odnose s Rusijom što znači i da će blokirati nastojanja da BiH uvede vize za građane Rusije ali i Turske što je zahtjev Europske komisije.

Zaključio je kako je međunarodni intervencionizam već ionako razbio BiH i da se ona više ne može “sastaviti”.

Szijjarto se nada brzom kraju rata u Ukrajini ako “prestane slanje oružja”

Tvrdi kako očekuje da se rat u Ukrajini što prije okonča, a vjeruje kako će tome doprinijeti pobjeda Donalda Trumpa na izborima za američkog predsjednika.

Szijjarto je na Jahorini kod Sarajeva, gdje je sudjelovao na poslovnoj konferenciji u organizaciji vlade RS, rekao novinarima kako je Trumpov izbor doveo do stanja u kojemu postoje najveće šanse do sada za postizanje mira u Ukrajini te da je to pristup koji uporno zagovara Budimpešta.

Szijjarto je kazao kako Mađari ne vjeruju da je rješenje za Ukrajinu moguće naći na ratištu, dodajući kako bi sada trebalo “prestati slati oružje” i početi pregovarati, no priznaje kako je takvo stajalište Budimpešte manjinsko u Europi iako, navodno, prevladava u drugim dijelovima svijeta.

Okrivio je “ljevičarske medije u Europi” da stvaraju lažnu sliku o tome što je rješenje za Ukrajinu kada zagovaraju nastavak potpore toj zemlji u nastojanima da se obrani od ruske agresije.

Tvrdi da Europska unija sada treba novu strategiju jer nije u stanju ni financijski niti opskrbom oružjem nadomjestiti povlačenje SAD-a iz potpore Ukrajini, a očekuje da će se upravo to dogoditi.

– Nadamo se da će Donald Trump što prije ostvariti svoje planove i da će što prije doći do mira, kazao je Szijjarto.

/Desk/

Objava Nevjerojatno – Szijjarto se nada brzom kraju rata u Ukrajini ako “prestane slanje oružja” pojavila se prvi puta na Republika.