Konzumacija orašastih plodova povezuje se s brojnim zdravstvenim dobrobitima, uključujući manji rizik od srčanih bolesti i prerane smrti. Oni su izvor nezasićenih masti, vlakana, biljnih proteina, mikronutrijenata i antioksidansa.

Redoviti unos orašastih plodova povezan je sa smanjenjem kardiovaskularnih bolesti, koronarnih bolesti srca, „lošeg“ kolesterola i triglicerida – najčešće vrste masnoća u krvi. Zbog njihove visoke energetske gustoće, mnogi vjeruju da uzrokuju debljanje; međutim, istina je suprotna jer orašasti plodovi kontroliraju osjećaj sitosti i potiču zdravo upravljanje težinom ako se jedu umjereno.

Iako je opća konzumacija orašastih plodova korisna, ne pomaže svaki plod na isti način ili u istoj mjeri. Koji su najbolji za naše zdravlje i kako njihovo uključivanje u prehranu pomaže tijelu?

Pekan orasi

Konzumacija pekan oraha kao dijela zdrave prehrane može podržati ključne markere povezane s kardiovaskularnim zdravljem, osobito lipide u krvi, prema nedavnom istraživanju Tehnološkog instituta Illinois u Chicagu. Pekan orasi sadrže visoke razine polifenola, vrste antioksidansa, i druge bioaktivne komponente koje pojačavaju antioksidativnu aktivnost i pomažu u smanjenju oksidacije lipida.

Orasi

Orasi su jedini orašasti plod s odobrenom zdravstvenom tvrdnjom Američke agencije za hranu i lijekove (FDA) za smanjenje srčanih bolesti. Donose višestruke koristi zahvaljujući visokom sadržaju alfa-linolenske kiseline (ALA), biljne omega-3 masne kiseline, koja je povezana s dobrobitima za srce, mozak i metabolizam. Klinička ispitivanja pokazala su potencijal oraha u smanjenju „lošeg kolesterola“ uz porciju veću od 30 grama dnevno. Tradicionalno povezani s poboljšanjem pamćenja, istraživanja potvrđuju da ljudi koji jedu orahe postižu bolje rezultate na testovima pamćenja i brzine obrade informacija.

Bademi

Bademi nude nutritivno bogate prednosti, osobito za zdravlje srca, upravljanje težinom i antioksidativnu zaštitu. Sadrže jednu od najvećih količina vlakana među orašastim plodovima, čime podupiru metaboličko, kardiovaskularno i crijevno zdravlje, pomažući probavi, kontroli šećera u krvi i mikrobiomu. Bademi su također dobar izvor vitamina E, koji djeluje kao antioksidans štiteći stanice od oksidativnog oštećenja. Doza od 42 do 50 grama dnevno pokazala je najpovoljnije učinke.

Pistaciji

Pistaciji su bogati antioksidansima i imaju visok omjer kalorija i proteina. Sadrže vitamin B i folate, koji su ključni za temeljne stanične procese poput popravka DNK i proizvodnje crvenih krvnih stanica. Među orašastim su plodovima s najvećim sadržajem valina, esencijalne aminokiseline koja pomaže u oporavku i rastu mišića.

Brazilski oraščići

Brazilski oraščići, podrijetlom s drveta Bertholletia excelsa iz amazonske prašume, jedan su od najbogatijih prehrambenih izvora selena – esencijalnog minerala koji tijelo ne može samo proizvesti niti skladištiti u velikim količinama. Selen djeluje kao antioksidans i podržava imunološku funkciju. Ipak, brazilski oraščići mogu biti toksični u velikim količinama te bi njihov unos trebalo ograničiti na jedan do dva dnevno.

Objava Od badema do pistacija: Ovo su najzdraviji orašasti plodovi pojavila se prvi puta na Republika.

Studija koju su proveli znanstvenici Sveučilišta Južne Australije i koja je objavljena u znanstvenom časopisu Nutrients, također sugerira da orasi mogu neutralizirati učinke akademskog stresa na crijevnu mikrobiotu tijekom stresnog razdoblja, osobito kod žena, prenosi Ljepotaizdravlje.hr

Rezultati studije pridonose sve većem broju dokaza koji povezuju orahe s poboljšanim zdravljem mozga i crijeva, ističu glavni autori studije, doktorand Mauritz Herselman i izvanredna profesorica Larisa Bobrovskaya sa spomenutog australskog sveučilišta.

Studenti tijekom studija doživljavaju akademski stres, što negativno utječe na njihovo mentalno zdravlje, a posebno su ranjivi tijekom ispitnih rokova, ističe Herselman.

U studiji je 80 studenata dodiplomskih studija podijeljenih u terapijsku i kontrolnu skupinu klinički ocijenjeno u tri intervala, na početku 13-tjednog sveučilišnog semestra, tijekom ispitnog roka i dva tjedna nakon ispitnog roka. Oni u liječenoj skupini dobivali su orahe za svakodnevnu konzumaciju 16 tjedana tijekom perioda kliničkih ispitivanja – piše Zimo.hr.

Konzumiranje oraha smanjuje depresiju

Otkrili smo da su oni koji su svaki dan konzumirali oko pola šalice oraha pokazali poboljšanja u pokazateljima mentalnog zdravlja koja su sami prijavili. Konzumenti oraha također su pokazali poboljšane metaboličke biomarkere i ukupnu kvalitetu sna na duži rok, kažu autori studije.

Studenti u kontrolnoj skupini, s druge strane, prijavili su povećanu razinu stresa i depresije uoči ispita, dok oni u terapijskoj skupini nisu. Konzumenti oraha također su prijavili znatan pad osjećaja povezanih s depresijom, u usporedbi s kontrolnom skupinom.

Prethodna znanstvena istraživanja su pokazala da su orasi puni omega-3 masnih kiselina, antioksidansa, kao i melatonina (hormona koji izaziva san), polifenola, folata i vitamina E, a svi oni zajedno promiču zdrav mozak i crijeva.

Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je izjavila da najmanje 75 posto poremećaja mentalnog zdravlja pogađa osobe mlađe od 24 godine, što studente dodiplomskog studija čini posebno osjetljivima na probleme mentalnog zdravlja, kako ističe Herselman.

Poremećaji mentalnog zdravlja česti su kod studenata i mogu nepovoljno utjecati na akademsku izvedbu studenata i dugoročno fizičko zdravlje, dodaje pak Bobrovskaya te kaže: “Pokazali smo da konzumacija oraha tijekom stresnih razdoblja može poboljšati mentalno zdravlje i opću dobrobit studenata, kao i da su zdrav i ukusan međuobrok i svestran sastojak u mnogim receptima, u borbi protiv nekih negativnih učinaka akademskog stresa.”

Ipak, na kraju napominje kako je zbog manjeg broja muškaraca u studiji potrebno napraviti više istraživanja kako bi se utvrdili spolno ovisni učinci oraha i akademskog stresa kod studenata.

Objava Orašasti plodovi koji su dobri protiv stresa i depresije kod studenata pojavila se prvi puta na Republika.